Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume

SKICA ZA PORTRET UPRAVE SUMA SPLIT
Na ovim prostorima rađali su se
hrvatski vladari
Jedan od brojnih ostataka srednjovjekovnih gradova diljem Uprave šuma Split
M»^.
Arheološki lokaliteti - Salona,
Jadera, Epidaur, Raguza,
Narona... zidine Nina, Knina,
Ključa, Nečven grada. Sinja,
Drniša, Korčule, Hvara, Roga,
Bogočina osiguravale su
rođenje i život hrvatskih
velikana, knezova i kraljeva
od Borne, Tomislava do
Braninnira, Zvonimira i
Svačića
Područje Uprave šuma Split se nalazi u najjužnijem
dijelu Republike Hrvatske i praktički na četiri
županije pokriva cijelu Dalmaciju. Na sjeveru je od
kontinentalne Hrvatske odvojena planinskim masivom
Velebita, sa sjeveroistoka planinskim masivom Dinare
graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na jugu s Crnom
Gorom. U geografskom smislu, ova uprava se dijeli na
otočni dio, obalni pojas i Dalmatinsku zagoru. Njene
blage klimatske prilike su razlog ranom razvoju
civilizacije na ovom prostoru čemu su danak platile u
najvećoj mjeri upravo šume. Znamo da su šuma i
šumsko zemljište kroz povijest značili život sa svojim lovnim,
ogrjevnim ili pak pedološkim potencijalom. O tim
povijesnim prilikama svjedoče arheološki nalazi starih
gradova (Salona, Jadera, Epidaur, Raguza, Narona...) ili
pak povijesno naslijede srednjovjekovne hrvtske države
čije tragove i danas pronalazimo u zidinama Nina,
Knina, Zvonigrada, Ključa, Nečvengrada, Roga,
Bogočina, Šibenika, Korčule, Dubrovnika, Splita, Makarske,
Hvara, Visa, Biograda na moru, Benkovca, Obrovca,
Trogira, Sinja, Imotskoga, Drniša. U ovim krajevima
rođeni su i živjeli hrvatski knezovi i kraljevi od Borne,
Trpimira, Nelipića, Subiča Bribirskih do Domagoja,
Tomislava, Branimira, Petra Krešimira IV. i Petra
Svačića. Ovaj kraj je Hrvatskoj i svijetu podario jednog
Utjcšinovića, Marulića, Vrančića, Šižgorića, Zoranića,
Boškovića, Držića, Pavlinovića i još mnogih znanih i
neznanih ljudi koji su stvarali hrvatsku i europsku
kulturu. Plodna zemlja daje plodne ljude, a naša je
obveza vratiti joj dano kako bi njen rod ostao neprekinut.
Vidimo da šuma kroz povijest mijenja svoju ulogu.
Nekada je čovjek u njoj lovom tražio opstanak, a nekada
drvnom građom. Današnje prilike u postindustrijskom
društvu od nje zahtijevaju nešto sasvim drugo. Opće
korisna funkcija šuma usklađena s turističkim potrebama
budućnost su ovih povijesnih hrvatskih prostora. Zato
gospodarenje u ovoj upravi ima jednu svoju posebnu
težinu i odgovornost pri svakom šumarskom zahvatu.
Upravo su šumari oni koji u cjelokupnom gospodarstvu
moraju gledati najdalje jer ih na to tjera i trajanje samog
proizvodnog procesa koji obuhvaća čak i pojedina
povijesna razdoblja. Danas Uprava šuma Split sa svojih
17 šumarija, gospodari s preko pola milijuna hektara
šuma i šumskog zemljišta od čega je obraslo 320, a
neobraslo 220 tisuća hektara. Glavne vrste drveća su medunac,
česmina, bukva, crni bor, bijeli bor, i dr. četinjače
s oko 7 milijuna m^ drvne zalihe i procijenjenim
prirastom oko 300 000 m^. Izvjesno je da u ovakvim
prilikama šumarstva na kršu trebaju znatna ulaganja kako
bi ono polučilo svoju funkciju. Nažalost, dosadašnji
nehrvatski režimi, nisu bitno polagali brige o šumarstvu
u Dalmaciji.
Utemeljenjem nove hrvatske države i pojavom
Hrvatskih šuma, šumarstvo u ovom kraju, možemo reći,
10 / Časopis Hrvatske šume