O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ...

ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
Predmet zakona
Ovim se zakonom ure|uje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina, na~in i uvjeti upravljanja
mineralnim sirovinama, za{tita, izvo|enje rudarskih radova, mjere za{tite na radu, obustava izvo|enja i trajni
prekid rudarskih radova, tehni~ka dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i rudarski planovi,
inspekcijski nadzor, za{tita i ure|enje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja glede upravljanja mineralnim
sirovinama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Rudno blago je dobro od op}eg interesa i pod posebnom je za{titom.
^lanak 2.
Zna~enje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu imaju sljede}a zna~enja:
1. Mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogu}e izravno ili neizravno
gospodarski koristiti.
2. Upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i
kori{tenje mineralnih sirovina.
3. Rudnik je ograni~eni zemlji{ni prostor gdje se vr{i eksploatacija mineralnih sirovina, uklju~uju}i strojeve,
zgrade, gra|evinsku infrastrukturu, deponije, odlagali{ta, skladi{ta i druge objekte koji su potrebni za izvo|enje
rudarskih radova.
4. Rudnik u pravnom smislu je gospodarsko dru{tvo ~ija je temeljna djelatnost eksploatacija mineralnih
sirovina.
5. Rudarski objekt je objekt u eksploatacijskom polju na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji je namijenjen
eksploataciji mineralnih sirovina i izvo|enju drugih rudarskih radova, koji nisu izravno vezani uz eksploataciju
mineralnih sirovina.
6. Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od po~etka do zavr{etka radova na eksploataciji
mineralnih sirovina (pristupni putovi, elektroure|aji i objekti, objekti vodoopskrbe, zgrade za ljude i opremu i
dr.).
7. Prostor za otkopavanje je prostor na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji se sastoji od zemlji{ta za pristup i
zemlji{ta odre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~en grani~nim crtama izme|u odre|enih
geografskih koordinata povezanih s geodetskom mre`om.
8. Plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, s ozna~enim granicama i brojevima
parcela, koji na po~etku eksploatacije ne smije biti stariji od {est mjeseci i koji se mora najmanje jednom godi{nje
dopunjavati.
9. Eksploatacija je va|enje mineralne sirovine iz le`i{ta i njezina prerada ili oplemenjivanje.
10. Va|enje obuhvata sve potrebne radnje da se do|e do mineralne sirovine u le`i{tu: otvaranje, pripremu za
otkopavanje, otkopavanje i dopremu na oboga}ivanje i /ili skladi{tenje.

11. Bu{otinska eksploatacija uklju~uje sve potrebne radnje da se le`i{te pripremi za crpljenje, da se crpljenje
izvede i mineralna sirovina uklju~i u preradu.
12. Prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabiranje, sortiranje, odrobljenje,
mljevenje i su{enje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajanje pojedinih
mineralnih komponenata kao i odstranjivanje ne~isto}a i vode iz nafte i prirodnog plina kada su navedene radnje
u tehnolo{koj vezi s eksploatacijom.
13. Skladi{tenje uklju~uje sve potrebne radnje za uskladi{tenje mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom, teku}em
i plinovitom stanju.
14. Rekultivacija napu{tenih i eksploatacijskih prostora uklju~uje sve radnje koje je potrebno izvr{iti na
rudni~kom prostoru radi zavr{ne sanacije i revitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovima prema
rudarskom projektu.
15. Eksploatacijsko polje je dio zemljine povr{ine ograni~eno pravim linijama, prirodnim ili umjetnim
granicama koje se prostiru do odre|ene dubine zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih kroz te granice, s
ozna~enim to~kama i definiranim koordinatama.
16. Geolo{ka sredina za skladi{tenje ugljovodonika je poseban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom i
neraspucalom stijenskom masivu.
17. Geotermalni energetski izvor je izvor topline uvjetovan zemljinom toplinom koja se odra`ava kroz termalne
fluide i toplotni efekt stijena.
18. Sigurnosni stub je za{titno podru~je u kojem nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se {tite
podzemni i povr{inski objekti i dobra od op}eg interesa.
19. Metoda otkopavanja je niz tehni~kih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja
mineralnih sirovina s rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski odre|enih elemenata otkopnog polja ili
otkopnog radili{ta.
20. Jama je rudarski objekt s podzemnim na~inom eksploatacije.
21. Postrojenje je skup ure|aja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija
slu`i istom zajedni~kom cilju.
22. Otkopno polje ili revir je ograni~eno podru~je za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim
komunikacijskim putovima i putovima za zra~nu struju sa specifi~nim konstrukcijski odre|enim elementima, koje
se mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte i pojedina~na radili{ta.
23. Otkopno radili{te je dio otkopnog polja u kojem se izvode radovi. Radili{ta imaju svoj naziv.
24. Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u
klase i kategorije, prema osobinama, mogu}nostima primjene, izda{nostima, stupnju istra`enosti i ekonomske
opravdanosti.
25. Pri~uve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnih sirovina utvr|ene u le`i{tu.
26. Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nu
eksploataciju.
27. Rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lanka 7. ovoga zakona, koje se eksploatiraju pod uvjetima i na
na~in propisan ovim zakonom.
28. Pristupno zemlji{te je zemlji{te preko kojeg je mogu} pristup do prostora za eksploataciju.

29. Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova, koja ugro`ava
zdravlje i `ivot ljudi, imovinu i okoli{.
30. Rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda
koja omogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom.
31. Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istra`ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina.
32. Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odre|ena tehni~kim propisima i
propisima iz oblasti za{tite na radu u rudarstvu.
33. Jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u le`i{tu.
34. ^vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u le`i{tu.
35. Povr{inski kop je rudarski objekt s povr{inskim na~inom eksploatacije mineralnih sirovina.
36. Podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemno spremanje plinova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih
materija.
37. Izvo|a~ je gospodarsko dru{tvo koje ima odobrenje mjerodavnog tijela za izvo|enje rudarskih radova ili
pojedinih tehnolo{kih cjelina.
38. Izvo|a~ rudarskih i drugih radova je gospodarsko dru{tvo koje je upisano u sudski registar koji je tijelu
mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavio obavijest o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta
tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za
obavljanje te ili tih djelatnosti.
39. Rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru na kojem se vr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih
sirovina, odlagali{tima iskopanog zemljanog materijala, jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela
uklju~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode, jezera, mo~vare i more.
^lanak 3.
Svrha Zakona
Svrha ovoga zakona je upravljanje mineralnim sirovinama radi:
1. postizanja racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnih sirovina;
2. postizanja dru{tvenog i gospodarskog razvitka;
3. za{tite rudnog blaga;
4. osiguravanja sudjelovanja javnosti u dono{enju odluka koje se odnose na rudna bogatstva i
5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i
kori{tenje mineralnih sirovina koje }e vr{iti federalna odnosno kantonalna vlast.
^lanak 4.
Upravljanje mineralnim sirovinama
Upravljanje mineralnim sirovinama je u mjerodavnosti Federacije i kantona koji sukladno ovom zakonu
programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog kori{tenja
prema propisima o sigurnosti rudarskih objekata i uposlenika i o za{titi okoli{a i prirodnih vrijednosti.
^lanak 5.

Primjena Zakona
Ovaj se zakon ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz obavljanje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u:
`eljezni~kom prijevozu na prugama javnoga prometa, cestovnom prometu na javnim cestama, u pomorskom i
rije~nom prijevozu, zra~nom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne postaje, odnosno od uvo|enja u
sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne postaje za izlaz, ukoliko taj cjevovod slu`i za izravnu i isklju~ivu
predaju tre}im osobama i drugim pogonima, ~ija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.
Upravljanje vodama vr{i se po posebnom Zakonu.
^lanak 6.
Rudarska djelatnost
Rudarska djelatnost, u smislu ovoga zakona, obuhvata: rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih
sirovina uklju~uju}i otvaranje, pripremanje, otkopavanje, prijevoz, odlaganje, dopremu, preradu i uskladi{tenje
mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost (izvje{}a, studije, elaborati, planovi i
projekti), sanaciju i tehni~ku rekultivaciju zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima.
^lanak 7.
Mineralne sirovine
Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se
nalaze u ~vrstom, te~nom i plinovitom stanju, u primarnom obliku (le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima,
tolioni~kim troskama i prirodnim rastvorima i to:
1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljena, ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i plinovitom
stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne
sirovine;
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;
3. sve vrste soli i solnih voda i plinovi koji se s njima javljaju;
4. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,
dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak, kremen, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalne
gline, keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriljci, tehni~kogra|evinski
kamen, arhitektonsko-gra|evinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, {ljunak i pijesak za
gra|evinarstvo izvan vodenih tokova;
5. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i prerade
primarnih mineralnih sirovina i
6. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla.
Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lanka 7. stavak 1. to~ke 1,. 2. i 3. ovoga zakona vr{i Federalno
ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4,. 5. i 6. ovoga zakona vr{e kantonalna
ministarstva mjerodavna za rudarstvo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za
eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.
Rudarski radovi u smislu ovoga zakona su:
^lanak 8.
Rudarski radovi

1. rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{ine zemlje, u
teku}im i staja}im vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u primarnom nalazi{tu, naplavinama, iskopanom
materijalu i jalovi{tima;
2. priprema, otvaranje, eksploatacija, ure|ivanje zemlji{ta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, oboga}ivanje,
uskla- di{tavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;
4. sve vrste miniranja na povr{ini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja
kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvo|enju rudarskih istra`nih radova i eksploataciji
mineralnih sirovina;
6. izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskim kopovima;
7. izrada planova odvodnjavanja povr{inskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova za{tita od
povr{inskih i podzemnih voda;
8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugra|ivanja osnovne podgrade;
9. izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;
10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih putova,
odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskim metodama rada, na povr{ini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa
kao i podgra|ivanja tijekom izvo|enja rudarskih istra`nih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i eta`nih i
drugih putova u eksploatacijskom polju;
11. izrada i kori{tenje skladi{ta fluida u geolo{kim sredinama;
12. eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;
13. rekonstrukcija i odr`avanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina;
14. crpljenje podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija iz ~lanka 2. to~ka 11. ovoga zakona, kao i crpljenja
podzemnih i povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini, koji se nalaze unutar le`i{ta u cilju stvaranja
uvjeta za eksploataciju predmetnog le`i{ta;
15. zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima;
16. sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora, povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama
rada i
17. radovi monta`e, demonta`e i odr`avanja u rudarstvu.
Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovoga zakona su:
^lanak 9.
Rudarski objekti i postrojenja
1. objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su izravno vezani uz tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih radova,
eksploatacije, pripreme, prerade i oplemenjivanja mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih sredstava koji
se nalaze na povr{ini;

2. industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putovi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od
le`i{ta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagali{ta, ukoliko se prijevoz ne vr{i javnim putovima, kao i
skladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remont i odr`avanje opreme u tehnolo{kom procesu
eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;
3. hidrotehni~ki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i za{titu rudnika od voda;
4. naftovodi, plinovodi i sonovodi od crpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoara
industrijske stanice;
5. elektri~na mre`a rudnika s objektima, postrojenjima i ure|ajima koji su s njom u izravnoj funkciji ili
galvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;
6. lampare, garderobe s kupatilima, prostorije stanice za spa{avanje i prostorije za smje{taj i odr`avanje
samospasitelja i instrumenata za kontrolu jamskih plinova i mikroklime i
7. objekti i postrojenja koji nisu izravno vezani uz radove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina -
lokalni i magistralni cjevovodi, plinovodi i drugi tehnolo{ki cjevovodi, mjerno-redukcijske stanice, kao i objekti i
postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladi{tenje fluida.
^lanak 10.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stje~e se na temelju odobrenja za eksploataciju i na temelju dozvola
sukladno ovom zakonu.
Pravo iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se prenijeti na drugu pravnu osobu uz suglasnost tijela koje je ta prava
dodijelilo.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina mogu dobiti doma}e i inozemne pravne osobe pod uvjetima i na na~in
propisan ovim zakonom.
^lanak 11.
Eksploatacijsko polje
Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacijskog polja.
Eksploatacijsko polje nalazi se unutar granica istra`noga prostora.
Oblik i veli~ina eksploatacijskog polja utvr|uje se ovisno o vrsti mineralne sirovine, uvjetu racionalne
eksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekata infrastrukture.
Eksploatacijsko polje obuhvata povr{inski kop-jamu, prijevozne i pristupne potove na eta`e, prostor za preradu ili
oplemenjivanje, odlagali{ta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor,
uredski i sanitarni prostor.
Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{e eksploatacijskih polja.
^lanak 12.
Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|enju gra|evinskih radova
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za gra|evinski objekat
nai|e na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz ~lanka 7. ovoga zakona, mora o tome obavijestiti Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo koje }e donijeti odluku o daljnjim
aktivnostima.

Zabranjeno je na temelju gra|evinske dozvole iskopom temelja za gra|evinski objekt vr{iti eksploataciju
mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame.
II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA
^lanak 13.
Strategija upravljanja mineralnim sirovinama
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva usvaja Vlada Federacije.
Detaljan sadr`aj i na~in izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje federalni ministar energije,
rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
^lanak 14.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama
Za provo|enje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se plan upravljanja mineralnim sirovinama.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama izra|uje Federalni zavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni
zavod).
Na prijedlog Federalnoga zavoda, plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.
Detaljan sadr`aj i na~in izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat }e federalni ministar.
^lanak 15.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje
Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stru~na podloga za izradu prostornih planova Federacije i kantona.
III. IZVO\ENJE RUDARSKIH RADOVA
^lanak 16.
Uvjeti za izvo|enje radova
Rudarsku djelatnost mo`e obavljati gospodarsko dru{tvo upisano u registar dru{tava i koje je tijelu mjerodavnom
za inspekcijski nadzor dostavilo obavijest o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehni~ke
opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili
tih djelatnosti.
Kada gospodarsko dru{tvo izvo|enje radova povjerava drugom gospodarskom dru{tvu, tada je obvezatno
zaklju~iti odgovaraju}i ugovor s izvo|a~em radova koji ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Izvo|a~i radova su du`ni postupati po odredbama ovoga zakona i provedbenim propisima donesenim na temelju
njega.
Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet }e Federalno ministarstvo.
^lanak 17.
Na~in izvo|enja rudarskih radova

Pri obavljanju rudarske djelatnosti gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tivati
tehni~ke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehni~ki propisi), propise o za{titi na radu, za{titi
okoli{a, uvjete utvr|ene u urbanisti~koj suglasnosti i druge propise, osigurati osobna za{titna sredstva
uposlenicima i provoditi propise o za{titi ljudi i imovine.
^lanak 18.
Vi{e izvo|a~a rudarskih radova
Kada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{e izvo|a~a rudarskih radova, gospodarsko dru{tvo u
kome se izvode radovi du`no je osigurati provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.
Uposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti upoznati s propisima i mjerama
za{tite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom izvo|enja radova.
Obveza gospodarskoga dru{tva iz stavka 1. ovoga ~lanka ne osloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog
izvo|a~a rudarskih radova za provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.
Prije po~etka izvo|enja rudarskih radova, gospodarsko dru{tvo u kome se izvode rudarski radovi i izvo|a~
rudarskih radova, me|usobne obveze i odgovornosti u provo|enju mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja
uposlenika regulirat }e pismenim ugovorom.
^lanak 19.
Propisi pri izvo|enju rudarskih radova
Za provo|enje tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|enju rudarskih radova federalni ministar donosi propise za
radove iz sljede}ih oblasti:
1. za eksploataciju mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod zemlje;
2. za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim bu{enjem;
3. za elektri~na postrojenja i instalacije u rudnicima s povr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih
sirovina;
4. za radove na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina;
5. za radove pri preradi mineralnih sirovina i
6. za skladi{tenje i tro{enje sekundarnih ili trenuta~no otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih
sirovina dobijenih kroz istra`ne radove.
Dodatne posebnosti za izvo|enje radova iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu se utvrditi op}im aktom izvo|a~a
rudarskih radova uz primjenu propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod
izvo|enja rudarskih radova.
Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina,
prilikom njihovog izvo|enja, pored propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju se primjenjivati tehni~ki i drugi
propisi o gra|enju tih objekata.
Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivanja iz stavka 3. ovoga ~lanka, vr{i se tehni~ki pregled
izvr{enog iskopa odnosno osnovnog podgra|ivanja, i o tome izdaje odgovaraju}a suglasnost.
Suglasnost za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno ministarstvo, a za
mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova na podzemnom objektu iz stavka 3. ovoga ~lanka du`no
je povjerenstvu za tehni~ki pregled, pored dokumentacije propisane zakonom, predo~iti i suglasnost iz stavka 5.
ovoga ~lanka.
Propise koji ure|uju za{titu na radu i za{titu zdravlja uposlenika u rudarstvu iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi
Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrima mjerodavnim za rad i zdravstvo.
^lanak 20.
Slu`ba spa{avanja, vatrogasna slu`ba i slu`ba prve pomo}i
Gospodarsko dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim
objektima ili radili{tima, pri kojima mogu nastati otrovni plinovi, pare, prodori plinova, vode i mulja, mora
organizirati slu`bu spa{avanja i opskrbiti je potrebnom opremom. Vi{e gospodarskih dru{tava mo`e organizirati
zajedni~ku slu`bu spa{avanja.
Na povr{inskim kopovima mora se organizirati slu`ba spa{avanja u slu~aju da nije mogu}e uspje{no provoditi
spa{avanje s postoje}im slu`bama.
Gospodarsko dru{tvo je du`no organizirati vatrogasnu slu`bu i slu`bu prve pomo}i ili zaklju~iti ugovor s
odgovaraju}im slu`bama u mjestu gdje se nalazi gospodarsko dru{tvo.
Na~in organiziranja, minimum stru~ne osposobljenosti i tehni~ke opremljenosti slu`be spa{avanja, vatrogasne
slu`be i slu`be prve pomo}i propisuje federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva.
^lanak 21.
Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti
Svaki uposlenik je du`an odmah obavijestiti nadre|enog o svakoj pojavi opasnosti, posebice o pojavama
eksplozivnih, zagu{ljivih i otrovnih plinova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obru{avanjima,
pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje
mogu ugroziti uposlenike, objekte i ure|aje.
O svim pojavama opasnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovorna osoba gospodarskog dru{tva du`na je odmah
obavijestiti mjerodavnu rudarsku inspekciju.
Gospodarsko dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo
odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnog rudarskog inspektora i tijelo uprave
mjerodavno za unutarnje poslove o svakom smrtnom slu~aju, skupnoj ozljedi, te`oj ozljedi na radu i svakoj
drugoj rudarskoj nesre}i i o uzrocima nesre}e u gospodarskom dru{tvu.
U slu~aju pojave opasnosti, kada je ugro`ena sigurnost uposlenika, objekata i opreme pri izvo|enju rudarskih
radova, akciju spa{avanja vodi odgovorna osoba odre|ena op}im aktom gospodarskog dru{tva.
Ako rudarski inspektor utvrdi da vo|enje akcije spa{avanja nije dovoljno stru~no i u~inkovito, usmeno }e odrediti
odgovaraju}u upravnu mjeru.
Gospodarsko dru{tvo je du`no u slu~aju rudarske nesre}e u drugom gospodarskom dru{tvu pru`iti odgovaraju}u
pomo}, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog gospodarskog dru{tva.
^lanak 22.
Provo|enje stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravlja uposlenika na radu
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~i rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom
tehni~kih propisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskih radova mora obvezatno organizirati slu`bu za{tite na
radu i osigurati da zada}e zdravstvene za{tite obavlja ovla{tena zdravstvena ustanova.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova na povr{inskim kopovima ovisno o specifi~nim uvjetima
za eksploataciju du`an je organizirati slu`bu za{tite na radu ili odrediti posebnu osobu za nadzor nad
provo|enjem tehni~kih normativa i mjera za{tite na radu.
Zada}a slu`be za{tite na radu je:
1. izravna kontrola provo|enja svih propisanih mjera za{tite na radu;
2. vo|enje evidencije o nesretnim slu~ajevima, profesional- nim oboljenjima, ozljedama na radu, gorskim
udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju `ivote uposlenika i opremu u gospodarskom dru{tvu po
mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;
3. prou~avanje uzroka nesretnih slu~ajeva, profesionalnih oboljenja, ozljeda na radu, gorskih udara i drugih
iznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote uposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda
rada koje osiguravaju uspje{no otklanjanje tih uzroka;
4. pra}enje zdravstvenog stanja uposlenika i predlaganje mjera za unapre|enje zdravstveno-higijenskih uvjeta
pri radu;
5. davanje prijedloga Upravi gospodarskog dru{tva za unapre|enje za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika;
6. davanje stru~nih mi{ljenja dali su rudarski projekti izra|eni sukladno propisanim mjerama za{tite na radu i
7. vr{enje i drugih poslova i ovlasti koje su joj date op}im aktom gospodarskog dru{tva.
Zada}e slu`be za{tite na radu obavlja potreban broj osoba visoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke i koje imaju
najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.
Iznimno, poslove izravne kontrole provo|enja mjera za{tite na radu mogu vr{iti i osobe koje imaju vi{u ili srednju
stru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.
Rukovoditelj slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~ina eksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti osoba s
visokom stru~nom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i, i koja ima najmanje tri godine
radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami.
Rukovoditelj slu`be za{tite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina
mo`e biti osoba s visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ili drugog odgovaraju}eg smjera.
Gospodarsko dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora prije po~etka izvo|enja radova izraditi naputak
koji }e sadr`avati na~in izvo|enja radova i mjere za{tite koje se moraju provoditi pri izvo|enju radova radi za{tite
`ivota i zdravlja uposlenika. Naputci se moraju pravodobno uskla|ivati s nastalim promjenama uvjeta rada.
^lanak 23.
Rukovode}e osobe u rudarstvu
Poslove i zada}e stru~nog rukovo|enja pri izvo|enju rudarskih radova, izrade i revizije rudarskih projekata,
obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih
sirovina mogu obavljati uposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stru~ne spreme i radnog iskustva i koji su
polo`ili stru~ni ispit.
Gospodarsko dru{tvo je du`no svojim op}im aktom utvrditi obvezu stru~nog usavr{avanja i provjeru stru~ne
osposobljenosti za uposlenike koji rade na poslovima za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana
stru~na sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stavka 1. ovoga ~lanka u jamama ugro`enim metanom i/ili opasnom ugljenom pra{inom mogu vr{iti
samo osobe koje, pored ovim zakonom propisanih uvjeta u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i stru~nog

ispita, imaju najmanje tri godine radnog iskustva od ~ega najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon
polo`enog stru~nog ispita u ovakvim jamama.
Iznimno, poslove iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu obavljati i uposlenici koji su radili najmanje ~etiri godine u
jamama, od ~ega najmanje dvije godine u jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenom pra{inom.
^lanak 24.
Glavno tehni~ko rukovo|enje u jamskoj i povr{inskoj eksploataciji
Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom
mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima
najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami.
Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom
mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima
najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.
Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom
eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovog zakona i
koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami ili tri godine radnoga
iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.
^lanak 25.
Glavno tehni~ko rukovo|enje u eksploataciji nafte i zemnog plina
Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili plina
mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga
iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili
plina.
^lanak 26.
Tehni~ko rukovo|enje
Poslove tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavljati
uposlenik koji ima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}eg smjera i najmanje tri godine radnog
iskustva i polo`en stru~ni ispit.
^lanak 27.
Rudarska mjerenja
Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povr{inskim kopovima mo`e obavljati uposlenik koji ima visoku ili
srednju stru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva
ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.
^lanak 28.
Nadzornik u rudarskim objektima
Poslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavljati uposlenik koji ima najmanje srednju stru~nu spremu
odgovaraju}eg smjera i dvije godine radnoga iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.
^lanak 29.
Poslovo|a u rudarskim objektima
Poslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavljati uposlenik koji ima najmanje tri godine radnoga
iskustva na poslovima nadzornika u odgovaraju}em objektu.

^lanak 30.
Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i uposlenici koji imaju visoku, vi{u ili
srednju stru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i prakti~na znanja o eksplozivnim sredstvima i
miniranju.
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalificirani uposlenici rudarske struke
koji imaju najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima kvalificiranog uposlenika rudarske struke i polo`en
ispit iz poznavanja propisa, primjene i prakti~kog rukovanja eksplozivnim sredstvima.
Federalni ministar donijet }e propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.
^lanak 31.
Stru~na sprema
Pod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavljanje poslova iz ~l. 24. do 30. ovoga zakona
podrazumijevaju se za poslove:
1. samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima - polo`en ispit za kvalificiranog uposlenika rudarske struke,
rudarska tehni~ka {kola odnosno rudarski fakultet;
2. nadzora nad jamskim i povr{inskim eksploatacijskim radovima - rudarska tehni~ka {kola;
3. nadzora u objektima oplemenjivanja i oboga}ivanja mineralnih sirovina - rudarska, strojarska i tehnolo{ka ili
kemijska tehni~ka {kola;
4. nadzora nad eksploatacijom nafte i plina - rudarska odnosno geolo{ka tehni~ka {kola;
5. nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektroteh- ni~ka {kola;
6. nadzora nad strojarskim postrojenjima i radovima - strojarska tehni~ka {kola;
7. nadzora nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijal- nim radovima - gra|evinska, tehni~ka, odnosno
druga odgovaraju}a srednja {kola;
8. tehni~kog rukovo|enja rudarskim jamskim i povr{inskim radovima, masovnim miniranjem, slu`bom za{tite,
slu`bom provjetravanja i slu`bom spa{avanja - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i;
9. tehni~kog rukovo|enja radovima prerade ili oplemenji- vanja - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-strojarski,
strojarski i elektrotehni~ki fakultet;
10. tehni~kog rukovo|enja eksploatacijom nafte i plina - rudarski, geolo{ki ili rudarsko-naftni fakultet;
11. tehni~kog rukovo|enja elektro slu`bom - elektrotehni~ki fakultet;
12. tehni~kog rukovo|enja strojarskom slu`bom - rudarsko-strojarski ili strojarski fakultet;
13. tehni~ko rukovo|enje sustavom odvodnjavanja - rudarski, geolo{ki ili strojarski fakultet;
14. tehni~kog rukovo|enja gra|evinsko-monta`nim i drugim specifi~nim radovima - gra|evinski odnosno drugi
odgovaraju}i fakultet;
15. rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehni~ka {kola odnosno geodetski ili rudarski fakultet;

16. tehni~kog rukovo|enja slu`bom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet i
17. tehni~ko rukovo|enje geolo{kom slu`bom na rudniku -geolo{ki fakultet.
^lanak 32.
Stru~ni ispit
Stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja
pola`u kandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnoga iskustva u
oblasti rudarstva nakon stjecanja stru~ne spreme.
^lanak 33.
Polaganje stru~nog ispita
Stru~ni ispit iz ~lanka 32. pola`e se pred povjerenstvom koje imenuje federalni ministar.
Program stru~nog ispita, te uvjete, na~in i tro{kove polaganja stru~nog ispita provedbenim propisom utvrdit }e
federalni ministar.
Aktom o imenovanju povjerenstva odre|uje se broj ~lanova povjerenstva, vrijeme na koje se povjerenstvo
imenuje i naknada za rad stru~nog povjerenstva.
^lanak 34.
Radno iskustvo
Pod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. 23. do 30. ovoga zakona smatra se iskustvo na odgovaraju}im
poslovima u rudarstvu ste~eno nakon stjecanja stru~ne spreme koja je uvjet za rad na odre|enom radnom mjestu
odnosno iskustvo ste~eno nakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovim zakonom.
^lanak 35.
Izvo|enje i nadzor rudarskih radova
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora osigurati izvo|enje radova po tehni~koj
dokumentaciji, tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravlja uposlenika, a pri gra|enju drugih
objekata i odredbe koje va`e za gra|enje tih objekata.
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova obvezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim
radovima, postrojenjima i ure|ajima i instalacijama u svim smjenama od stru~nih osoba ili posredstvom ure|aja
za kontrolu i daljinsko upravljanje.
U jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenom pra{inom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan.
^lanak 36.
Knjiga rudarskog nadzora
Gospodarsko dru{tvo du`no je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nare|enja mjerodavnog rudarskog
inspektora izdana na licu mjesta pri vr{enju nadzora u rudarskim objektima u slu~aju izravne opasnosti po `ivot i
zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
U knjigu rudarskog nadzora unose se nare|enja i ravnatelja gospodarskog dru{tva, osobe odgovorne za glavno
tehni~ko rukovo|enje i rukovoditelja slu`be za{tite na radu, koja se odnose na za{titu na radu, a koja su izdana na
licu mjesta pri pregledu radova.
^lanak 37.
Dozvole

Za izvo|enje rudarskih radova iz ~lanka 8. ovoga zakona, koji se odnose izravno na eksploataciju mineralnih
sirovina, potrebno je od Federalnoga ministarstva odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo
ishoditi sljede}e dozvole:
1. dozvola za eksploataciju;
2. dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;
3. dozvola za izvo|enje radova po rudarskom projektu;
4. dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola;
5. dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i
biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu;
6. privremena dozvola za izvo|enje radova i
7. kona~na dozvola za izvo|enje radova.
Dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka to~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 1., 2. i
3. ovoga zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 1. ovog ~lanka to~. 1., 2., 3., 4.,6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4., 5. i 6.
ovoga zakona izdaje kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.
Dozvole iz stavka 1. to~. 5. ovoga ~lanka izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 3. ovoga ~lanka za mineralne sirovine ~ije se eksploatacijsko polje prote`e na vi{e kantona
izdaje Federalno ministarstvo.
^lanak 38.
Zahtjev za izdavanje dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju gospodarsko dru{tvo je du`no prilo`iti:
1. ugovor o koncesiji;
2. dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tu mineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvaliteti
mineralnih sirovina (potvrda o revidiranim pri~uvama);
3. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti na zemlji{te odre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina;
4. situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja, u mjerilu {to omogu}ava da se na
njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudni~kog prostora, s javnim prometnim i drugim objektima
koji se nalaze na tom prostoru, s opisom granica eksploatacijskog polja, uz naznaku op}ine na ~ijem se podru~ju
eksploatacijsko polje nalazi;
5. podatke o tehni~koj opremljenosti gospodarskog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj
osposobljenosti uposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i
6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku suglasnost.
Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o:
1. vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;

2. na~inu eksploatacije (podzemno, povr{inski i kombini- rano);
3. polo`aju i to~nim granicama eksploatacijskog polja;
4. roku u kome se moraju izvr{iti pripremni radovi uklju~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za
izvo|enje radova na eksploataciji mineralne sirovine;
5. roku va`nosti dozvole;
6. obvezi provo|enja ugovora o koncesiji i
7. obvezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enog eksploatacijom mineralnih sirovina.
^lanak 39.
Ukidanje dozvole za eksploataciju
Mjerodavno ministarstvo za rudarstvo ukinut }e dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina:
1. ako gospodarsko dru{tvo kome je izdana dozvola ne po~ne s eksploatacijom u roku koji je naveden u
dozvoli;
2. ako gospodarsko dru{tvo ne ishodi dozvolu za izvo|enje radova po rudarskom projektu u propisanom roku;
3. ako se rudarskim radovima ugro`ava `ivot i zdravlje uposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere
utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to sprije~i;
4. ako se ugro`ava okoli{ i ne vr{i rekultivacija prostora o{te}enog rudarskim radovima prema odobrenom
projektu ili
5. ako je raskinut ugovor o koncesiji.
Dozvola za eksploataciju prestaje va`iti:
1. prestankom rada gospodarskog dru{tva;
^lanak 40.
Prestanak va`enja dozvole za eksploataciju
2. kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacijskoga polja;
3. kada gospodarsko dru{tvo odustane od izdane dozvole za eksploataciju ili
4. istekom ugovora o koncesiji.
^lanak 41.
Zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju gospodarsko dru{tvo du`no je prilo`iti:
1. va`e}u dozvolu;
2. potvrdu o priznatim pri~uvama mineralne sirovine;

3. situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja u mjerilu {to omogu}ava da se na
njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kog prostora s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze
na tom prostoru.
^lanak 42.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije, gospodarsko dru{tvo je du`no
prilo`iti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt za obustavu eksploatacije;
3. urbanisti~ku suglasnost;
4. okolinsku dozvolu;
5. obrazlo`enje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku gospodarskog dru{tva o potpunoj i trajnoj
obustavi eksploatacije.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`i podatke o:
1. postojanju ugovora o koncesiji;
2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije s koli~inama preostalih pri~uva;
3. obvezi gospodarskog dru{tva o trajnom ~uvanju tehni~ke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju
mineralne sirovine;
4. obvezi gospodarskog dru{tva o provo|enju mjera sigurnosti, kojima }e se trajno isklju~iti mogu}nost
nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;
5. odobrenju ulaska u eksploatacijsko polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;
6. obvezi gospodarskog dru{tva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacijskog podru~ja sukladno projektu za
predmetno eksploatacijsko polje;
7. polo`aju i to~nim granicama eksploatacijskog polja;
8. a`urnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i
9. roku obustave.
^lanak 43.
Dozvola za izvo|enje radova po rudarskom projektu
Dozvolom za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po odobrenom rudarskom projektu
odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz ~l. 8. i 9. ovoga zakona.
Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova
mora prilo`iti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt u dva primjerka;

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvo|enje rudarskih radova;
4. dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine;
5. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju;
6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku suglasnost;
7. izvje{}e revidenta o reviziji projekta i
8. vodnu suglasnost.
Dozvola za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po rudarskom projektu sadr`i:
1. naziv gospodarskog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova kome je izdana dozvola za izvo|enje radova;
2. naziv projekta po kom se odobrava izvo|enje radova i gradnja objekta i postrojenja;
3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;
4. nalog podnositelju zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajne
vrijednosti;
5. nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev za dozvolu i to:
a. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju;
b. urbanisti~ku suglasnost i
c. revizijsko izvje{}e s mi{ljenjem da se mo`e izdati dozvola.
U postupku izdavanja dozvole za izvo|enje radova, gradnju objekta i postrojenja mjerodavno tijelo uprave
utvr|uje:
a. gdje je projekt ura|en;
b. tko je rukovodio izradom projekta;
c. gdje je revizija projekta izvr{ena i
d. tko je revident.
^lanak 44.
Privremena dozvola za izvo|enje rudarskih radova
Za uvo|enje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno ministarstvo odnosno
kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo mo`e izdati privremenu dozvolu za izvo|enje rudarskih radova
u trajanju od najdulje dvije godine.
Privremena dozvola se izdaje i u slu~ajevima kada je zbog uvo|enja nove tehnologije i postrojenja predvi|en
probni rad.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo mora prilo`iti sljede}e
dokumente:

1. revidiran rudarski projekt u dva primjerka i
2. izvje{}e revidenta o reviziji projekta.
^lanak 45.
Kona~na dozvola
Kona~nu dozvolu s kojom se odre|uju za{titne mjere kod kori{tenja otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz
~lanka 44. ovoga zakona gospodarskom dru{tvu izdaje Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo
mjerodavno za rudarstvo poslije predo~enja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja propisuje federalni ministar.
^lanak 46.
Po~etak izvo|enja rudarskih radova
Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kome je izdana dozvola iz ~lanka 37. stavak 1. to~ka 3. ovoga
zakona mora, najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|enja rudarskih radova, mjerodavnoj rudarskoj inspekciji
prijaviti po~etak izvo|enja rudarskih radova i osobe koje }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog
rukovo|enja rudarskim radovima, kao i osobe koje }e vr{iti poslove tehni~kog nadzora, ako se rudarskim
radovima grade objekti.
Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova
ako prijavom po~etka radova nije odre|en rok trajanja i okon~anja radova.
Upotrebna dozvola
^lanak 47.
Dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija
Uporaba rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija izgra|enih na temelju odobrenog glavnog i
dopunskog rudarskog projekta je dozvoljena na temelju dozvole za njihovu uporabu.
Dozvolu za uporabu rudarskih objekata i postrojenja iz ~lanka 37. to~ka 4. ovoga zakona na prijedlog
povjerenstva za tehni~ki pregled izdaje tijelo uprave koje je izdalo dozvolu za izvo|enje radova.
Tehni~kim pregledom utvr|uje se je li izgra|eni objekt i postrojenje izgra|eno prema odobrenom projektu, je li
uskla|en s propisima, mjerama i normativima za{tite na radu i obvezatnim standardima, je li tehni~ki ispravan i
ugro`ava li okoli{, `ivot i zdravlje uposlenika i gra|ana.
Tehni~ki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgra|enih na temelju odobrenog glavnog i dopunskog
rudarskog projekta, vr{i i odobrava uporabu Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno
za rudarstvo putem stru~nog povjerenstva.
Stru~no povjerenstvo sastavljeno je od predstavnika Federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava
mjerodavnih za rudarstvo i stru~nih osoba iz gospodarskih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koje
ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga zakona.
U radu stru~nog povjerenstva iz stavka 5. ovoga ~lanka sudjeluju i predstavnici tijela koje je izdalo urbanisti~ku
suglasnost i okolinsku dozvolu.
Radu povjerenstva za tehni~ki pregled obvezatno nazo~i predstavnik rudarske inspekcije.
Tro{kove tehni~kog pregleda snosi gospodarsko dru{tvo.
Rudarski objekti i postrojenja izgra|eni na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se
pustiti u probni rad najdulje do {est mjeseci poslije izvr{enog tehni~kog pregleda od stru~nog povjerenstva koje je

obrazovalo gospodarsko dru{tvo, sa zada}om da utvrdi jesu li izvedeni radovi sukladni rje{enjima danim u
rudarskom projektu. O pu{tanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija, gospodarsko
dru{tvo pismeno obavje{tava Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.
Obavljanje tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevom gospodarskog dru{tva.
Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobivanje dozvole za uporabu rudarskih objekata i postrojenja gospodarsko
dru{tvo prila`e:
1. rje{enje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;
2. spisak objekata i opreme;
3. spisak projekata po kojima su izgra|eni objekti, postroje- nja i ure|aji uz navo|enje broja dozvole pod kojim
su odobreni;
4. spisak kadrova;
5. spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledima oru|a za rad i ure|aja odnosno radnih i pomo}nih
prostorija koji podlije`u obvezatnim periodi~nim pregledima i
6. vodnu dozvolu.
Dozvola za uporabu rudarskog objekta i postrojenja sadr`i:
1. naziv gospodarskog dru{tva kome se izdaje dozvola;
2. naziv mjesta izgra|enog objekta i postrojenja;
3. nazive objekata i postrojenja s tehni~kim karakteristikama;
4. obveze gospodarskog dru{tva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale tijekom izgradnje objekta
moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati sve vrijeme dok objekt traje i
5. konstataciju da su:
a. objekt i postrojenje izgra|eni prema odobrenom rudarskom projektu;
b. da je gospodarsko dru{tvo uva`ilo uvjete dane u dozvoli za izvo|enje radova i
c. da je gospodarsko dru{tvo uva`ilo uvjete navedene u urbanisti~koj suglasnosti.
Na~in imenovanja ~lanova povjerenstva, obavljanja tehni~kog pregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom
pregledu te naknadu za rad ~lanova povjerenstva uredit }e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni
ministar.
^lanak 48.
Dozvola za obavljanje periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, kemijskih i biolo{kih
utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu
Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanje
odgovaraju}ih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravne osobe koje, pored uvjeta propisanih ovim zakonom za
obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove s odgovaraju}om visokom {kolskom spremom, polo`enim
stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije.

Uz zahtjev gospodarskog dru{tva odnosno pravne osobe za dobijanje dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda,
mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih
isprava u rudarstvu, potrebno je prilo`iti:
1. rje{enje o registraciji djelatnosti kod mjerodavnog suda;
2. spisak kadrova s odgovaraju}im uvjetima u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nog
ispita;
3. spisak tehni~ke opreme;
4. spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravanju kao i dokazi da je umjeravanje izvr{eno;
5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i
6. izvod iz op}ih akata gospodarskog dru{tva kojima se reguliraju poslovi vr{enja periodi~nih pregleda oru|a za
rad.
Prije izdavanja dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih,
kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanja odgovaraju}ih isprava u rudarstvu vr{i se o~evid na licu mjesta putem
stru~nog povjerenstva.
Tro{kove o~evida snosi gospodarsko dru{tvo.
Dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i
biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu, sadr`i:
1. popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju;
2. nositelje poslova iz to~ke 1. ovoga stavka, koji moraju ispunjavati uvjete propisane ~l. 72. do 81. ovoga
zakona;
3. uvjete koje moraju zadovoljavati oprema i instrumenti sukladno Zakonu o mjeriteljstvu u Federaciji BiH
("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05);
4. odgovaraju}i prostor i
5. definiran broj osoba za opseg odobrenih radova.
Postupak utvr|ivanja uvjeta, na~in imenovanja povjeren- stva, sadr`aj zapisnika te naknadu ~lanovima
povjerenstva uredit }e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.
^lanak 49.
Okolinska dozvola i urbanisti~ka suglasnost
Okolinska dozvola je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji ure|uje za{titu okoli{a u
Federaciji.
Urbanisti~ka suglasnost je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji ure|uje prostorno
planiranje i kori{tenje zemlji{ta u Federaciji.
IV. MJERE ZA[TITE NA RADU
^lanak 50.
Obveze u provo|enju mjera

Ravnatelj gospodarskog dru{tva je odgovoran za organizi- ranje slu`be za{tite na radu.
Za izravno provo|enje mjera za{tite na radu odgovorna je svaka osoba uposlena u gospodarskom dru{tvu
odnosno kod izvo|a~a u okviru djelokruga svoga rada, sukladno pravilniku o mjerama za{tite na radu.
Ravnatelj gospodarskoga dru{tva du`an je povremeno, a najmanje dva puta godi{nje, razmatrati stanje za{tite na
radu i rad slu`be za{tite na radu.
Kori{tenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za uporabu rudarskim projektom nije dopu{teno.
[trajk u objektima gdje se odvija tehnolo{ki proces, a posebice u objektima ugro`enim metanom i opasnom
ugljenom pra{inom nije dopu{ten iz sigurnosnih razloga.
^lanak 51.
Poduzimanje mjera za za{titu `ivota gra|ana i za{titu imovine
Pri izvo|enju rudarskih radova gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an poduzeti mjere
potrebne za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana kao i za{titu imovine prema va`e}im propisima.
Vlasnici i korisnici zemlji{ta i objekata na eksploatacijskom polju, kao i ostali gra|ani, pri kretanju ili radu, du`ni
su se pridr`avati mjera za{tite koje je propisalo gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova.
^lanak 52.
Upoznavanje s propisima
Svaki uposlenik koji zasnuje radni odnos u gospodarskom dru{tvu mora se prije raspore|ivanja na poslove
odnosno zada}e upoznati sa poslom koji }e obavljati, propisima i mjerama za{tite na radu i mjerama za{tite od
po`ara, s opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i s organiziranjem i provo|enjem za{tite na radu u
gospodarskom dru{tvu.
Uposlenik ima pravo zahtijevati od osobe zadu`ene za upoznavanje s propisima da se {to potpunije upozna s
opasnostima posla, pravima odnosno du`nostima u svezi sa za{titom na radu i uvjetima rada.
^lanak 53.
Uvo|enje u posao
Uposlenik koji se prvi put raspore|uje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je
raspore|en uvoditi u posao pod izravnim nadzorom instruktora koga ovla{teno odgovorna osoba u gospodarskom
dru{tvu odredi i u tom razdoblju uposlenik ne mo`e biti raspore|en na stalne poslove i zada}e.
Uposlenik koji se raspore|uje na druge poslove i zada}e mora se prije otpo~injanja rada upoznati s radom,
propisima, mjerama za{tite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zada}ama.
Uposlenik je du`an tijekom rada stalno upotpunjavati i usavr{avati svoja znanja iz oblasti za{tite na radu.
Uvo|enje uposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom gospodarskog dru{tva.
^lanak 54.
Poznavanje propisa iz oblasti za{tite na radu
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ radova je du`an donijeti posebne programe za stjecanje znanja iz oblasti
za{tite na radu, prema vrsti poslova i stru~nosti uposlenika.
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an organizirati upoznavanje svih uposlenika s
propisima i mjerama za{tite na radu, kao i mjerama provo|enja plana obrane i akcija spa{avanja u slu~ajevima
iznenadnih udesa.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an putem stru~nog povjerenstva, najmanje jednom
godi{nje, vr{iti provjeru poznavanja propisa o tehni~kim mjerama i o za{titi na radu, kao i plana obrane i akcija
spa{avanja u slu~ajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehni~kog osoblja, palitelja mina, visokokvalificiranih i
kvalificiranih uposlenika ~iji je rad izravno vezan uz rudarske radove.
^lanak 55.
Sankcije za nepoznavanje propisa
Uposlenici koji ne poka`u zadovoljavaju}e poznavanje propisa o tehni~kim mjerama i o mjerama za{tite na radu,
a naro~ito o provo|enju plana obrane i akcija spa{avanja, ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom
ne utvrdi da su ovladali tim znanjima.
Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavaju}e poznavanje propisa, poslodavac je du`an uposlenika
rasporediti na druge odgovaraju}e poslove, a ako takvih poslova nema, rije{it }e njegov radnopravni status na
na~in propisan Zakonom o radu.
^lanak 56.
Privremeno udaljavanje uposlenika s posla
Ravnatelj gospodarskog dru{tva i druge odgovorne osobe za izvo|enje radova odre|ene pravilnikom o mjerama
za{tite na radu, kao i uposlenik slu`be za{tite na radu, imaju pravo privremeno udaljiti s posla uposlenika koji je
izvr{io povredu neke od propisanih mjera kojima se ugro`ava osobna i kolektivna sigurnost.
Pravilnikom o mjerama za{tite na radu gospodarskog dru{tva odredit }e se koje su to povrede mjera za{tite na
radu zbog kojih se mo`e postupiti po odredbi stavka 1. ovoga ~lanka.
V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA
^lanak 57.
Privremena obustava
Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog
rudarskih ili gospodarskih razloga, gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti Federalnom
ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji u
roku od 24 sata nakon obustave radova.
Slu~aj pojave opasnosti po `ivote i zdravlje uposlenika, gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova
mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i
mjerodavnoj rudarskoj inspekciji.
Privremenu planiranu obustavu radova gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti
Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj
inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog po~etka radova.
Ako je obustava iz stavka 3. ovog ~lanka o~ekivana i u trajanju duljem od 30 dana, gospodarsko dru{tvo ili
izvo|a~ rudarskih radova du`an je:
1. izvr{iti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte;
2. sa~initi zapisnik s obrazlo`enjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i
3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprje~avanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog
otpo~injanja radova.
Za vrijeme privremene obustave izvo|enja radova, gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora
osigurati redovito odr`avanje svih rudarskih prostorija i objekata, sprije~iti nastajanje {teta i osigurati kretanje
uposlenih bez opasnosti po njihov `ivot i zdravlje.

Prije pu{tanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih
radova je du`an, putem povjerenstva kojem obvezatno nazo~i i mjerodavni rudarski inspektor, izvr{iti pregled i
utvrditi jesu li stvoreni sigurni uvjeti za nastavak radova.
Privremeni prekid izvo|enja rudarskih radova je prekid koji ne traje dulje od jedne godine.
^lanak 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova
U slu~aju da gospodarsko dru{tvo iz bilo kojeg razloga odlu~i potpuno i trajno obustaviti izvo|enje rudarskih
radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode
rudarski radovi, mora pri tome po{tivati odredbe ovoga zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvo|enja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina gospodarsko dru{tvo
mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i
mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, u roku od 15 dana prije po~etka obustave radova.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo mo`e imenovati povjerenstvo
koje }e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Gospodarsko dru{tvo mora povjerenstvu predo~iti
dokumentaciju na temelju koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o
potpunoj i trajnoj obustavi izvo|enja radova kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kome prestaje
eksploatacija.
U sastav povjerenstva iz stavka 3. ovoga ~lanka, pored predstavnika Federalnoga ministarstva, odnosno
kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo, imenuju se i predstavnici Federalnog ministarstva
prostornog ure|enja, Federalnog ministarstva okoli{a i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih
za prostorno ure|enje i okoli{.
Poslije izvr{enog pregleda povjerenstvo sa~injava zapisnik s prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga
Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo. Zapisnik predstavlja
stru~nu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz ~lanka 42. ovoga zakona.
^lanak 59.
Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli{
Poslije isho|enja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz ~lanka 37. to~ka 2. ovoga zakona,
gospodarsko dru{tvo mora izvr{iti kona~nu sanaciju zemlji{ta i rekultivaciju okoli{a i otkloniti posljedice koje su
nastale pri izvo|enju rudarskih radova, a na temelju projekta sanacije i rekultivacije.
Gospodarsko dru{tvo je du`no prema projektu izvo|enja rudarskih radova u kontinuitetu vr{iti sanaciju zemlji{ta
i tehni~ku rekultivaciju devastiranih povr{ina nastalih usljed rudarskih radova.
Prije obavljanja kona~ne sanacije gospodarsko dru{tvo je du`no provesti mjere osiguranja kako bi se trajno
isklju~ile opasnosti za `ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogu}i uzro~nici zaga|enja okoli{a, odnosno {tete na
objektima i okoli{u.
O izvr{enim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo je du`no obavijestiti Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnu rudarsku inspekciju i
federalnu odnosno kantonalnu inspekciju za okoli{.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo na temelju obavijesti iz stavka
4. ovoga ~lanka izvr{it }e tehni~ki pregled kojim }e se utvrditi je li sanacija i rekultivacija okoli{a izvedena u
suglasnosti s rudarskim projektom i jesu li provedene mjere iz stavka 3. ovoga ~lanka dovoljne, o ~emu }e izdati
potvrdu gospodarskome dru{tvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne, naredit }e gospodarskom dru{tvu da u
odre|enom roku otkloni utvr|ene nedostatke.

Ako gospodarsko dru{tvo ne postupi po nalogu iz stavka 5. ovoga ~lanka, Federalno ministarstvo odnosno
kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo provest }e potrebne mjere sigurnosti na tro{ak gospodarskog
dru{tva.
U obavljanju tehni~kog pregleda iz stavka 5. ovoga ~lanka sudjeluju i predstavnici federalnog ministarstva
odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo, mjerodavnih ministarstava za prostorno ure|enje,
okoli{ i turizam i poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.
Tro{kove tehni~kog pregleda snosi gospodarsko dru{tvo.
^lanak 60.
Prestanak prava i obveza
Prava i obveze iz dozvola utvr|ene ~lankom 37. stavak 1. to~. 1. do 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju
izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.
Brisanje gospodarskog dru{tva iz katastra eksploatacijskih polja utvr|uje se odlukom iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Rudarski planovi, mjera~ke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon dono{enja odluke o
obustavi eksploatacije moraju se deponirati u arhiv Federacije odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji
dokumentacije u mjerodavni arhiv gospodarsko dru{tvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola utvr|enih ~lankom 7. stavak 1. to~. 3., 4., 6. i 7. ovoga zakona
prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.
^lanak 61.
Otklanjanje posljedica rudarskih radova
Gospodarsko dru{tvo snosi sve tro{kove za otklanjanje {teta koje su nastale kao posljedica rudarskih radova.
^lanak 62.
Katastar eksploatacijskih polja
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole za
eksploataciju mineralnih sirovina du`na su voditi katastar odobrenih eksploatacijskih polja.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole du`na
su pored katastra iz stavka 1. ovoga ~lanka voditi zbirku isprava te popis gospodarskih dru{tava kojima su izdane
dozvole.
Federalni ministar donijet }e propise o katastru odobrenih eksploatacijskih polja te o na~inu vo|enja zbirke
isprava i popisa gospodarskih dru{tava kojima su izdane dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.
VI. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA I PROJEKTIRANJE
Tehni~ka dokumentacija u smislu ovoga zakona je:
1. rudarski projekti;
2. idejna rje{enja rudarskih projekata;
3. rudarski planovi i karte;
^lanak 63.
Tehni~ka dokumentacija

4. dugoro~ni i godi{nji programi eksploatacije mineralnih sirovina;
5. dokumentacija o pri~uvama i pojavama mineralnih sirovina;
6. dokumentacija o utjecaju rudarskih radova na okoli{;
7. dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova u kojima se vr{e rudarski radovi po stupnju
opasnosti od metana i ugljene pra{ine i
8. dokumentacija postrojenja, opreme i ure|aja.
Kod izvo|enja rudarskih radova koji nisu u izravnoj vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina dozvoljena je
uporaba i tehni~ke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeljstva.
^lanak 64.
Uskla|enost tehni~ke dokumentacije
Tehni~ka dokumentacija iz ~lanka 63. ovoga zakona mora biti uskla|ena s:
1. odredbama ovoga zakona i na temelju njega donesenih tehni~kih propisa, propisa o za{titi na radu i za{titi
zdravlja uposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanisti~koj suglasnosti, vodnoj suglasnosti,
kao i drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i
2. propisima o za{titi okoli{a i za{titi od po`ara, ukoliko propisima iz to~ke 1. ovoga ~lanka nije druk~ije
odre|eno.
Tehni~ka dokumentacija iz stavka 1. ovoga ~lanka treba biti uskla|ena sa suvremenim dostignu}ima i metodama
rudarske, geolo{ke, geomehani~ke i drugih tehni~kih znanosti.
^lanak 65.
Vrste rudarskih projekata
Za izvo|enje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izra|uju se projekti, i to:
1. Glavni rudarski projekt
2. Dopunski rudarski projekt i
3. Pojednostavljeni rudarski projekt.
Sadr`aj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i na~in izrade rudarskih projekata propisuje federalni ministar.
^lanak 66.
Glavni rudarski projekt
Glavni rudarski projekt izra|uje se za nove jame, povr{inske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje
mineralnih sirovina, kao i eksploataciju te~nih i plinovitih le`i{ta, te za izgradnju i kori{tenje podzemnih prostora,
koji nisu u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina.
Projekt iz stavka 1. ovoga ~lanka izra|uje se na temelju bilan~nih pri~uva mineralnih sirovina A, B i C 1
kategorije, sadr`anih na prostoru koji je obuhva}en projektom.
Dio bilan~nih pri~uva A + B, mora biti najmanje 60 %, od ~ega pri~uve kategorije A ne mogu biti manje od 10
%.

Od ukupno utvr|enih bilan~nih pri~uva C 1 kategorije kao podloga za projektiranje mo`e se uzeti najvi{e 50 %
pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na pri~uve B kategorije ili kada njihov prostorni polo`aj omogu}ava
otkopavanje istim zahvatom otvaranja.
^lanak 67.
Dopunski rudarski projekt
Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvo|enje rudarskih radova,
gradnju objekata i postrojenja u postoje}im rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih
horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova te~nih i plinovitih le`i{ta, izgradnju i
rekonstrukciju rudarskih objekata koji su izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladi{ta
eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rje{enja u
okviru rudni~ke sigurnosti i kolektivne za{tite, djelomi~nu ili potpunu eksploataciju za{titnih stubova i tehni~ku
rekultivaciju.
^lanak 68.
Pojednostavljeni rudarski projekt
Pojednostavljeni rudarski projekt se izra|uje za radove manjeg opsega, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja
i ure|aje iz ~l. 8. i 9. ovoga zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog
projekta koja nemaju utjecaja na osnovna projektna rje{enja.
^lanak 69.
Nostrifikacija projekata
Utvr|ivanje uskla|enosti rudarskih projekata izra|enih u inozemstvu s ovim zakonom, posebnim zakonima,
propisima i standardima vr{i se sukladno provedbenom propisu koji donosi federalni ministar.
^lanak 70.
Ponovna eksploatacija
U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povr{inskim kopovima, u kojima je potpuno ili trajno obustavljena
eksploatacija mineralnih sirovina, mo`e se ponovno pristupiti eksploataciji samo na temelju novog glavnog
rudarskog projekta, odobrenog od Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za
rudarstvo.
^lanak 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija
Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene
pra{ine vr{i se sukladno odredbama ~l. 72. i 73. ovoga zakona.
Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene pra{ine vr{i stru~no
povjerenstvo koje imenuje federalni ministar, sastavljeno od predstavnika federalnoga ministarstva i stru~nih
osoba iz gospodarskih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga
zakona.
Sadr`aj elaborata, na~in i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanje jamskih prostorija po
stupnju opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije jame odnosno jamskih prostorija po stupnju opasnosti
od eksplozivne ugljene pra{ine, uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska dru{tva za izradu elaborata u
pogledu osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, na~in imenovanja ~lanova povjerenstva i
naknadu za rad ~lanova povjerenstva provedbenim propisom ure|uje federalni ministar.
^lanak 72.
Izrada rudarskih projekata
Izradu rudarskih projekata mo`e vr{iti gospodarsko dru{tvo registrirano za vr{enje tih poslova koje pored op}ih
ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri uposlenika od ~ega najmanje jednog uposlenika one struke

za koju se radi projekt (geolo{ki, rudarski, elektrotehni~ki, geodetski, rudarsko-mje- ra~ki, strojarski i
gra|evinski).
Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na povr{ini, i to: garderobe s
kupatilom, stanice za spa{avanje, dispe~erske centre, regulacije vodotoka, sonovode, sustav veza za specifi~ne
radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata, mogu vr{iti gospodarska dru{tva koja ispunjavaju uvjete za
projektiranje odnosno izradu investicijsko-tehni~ke dokumentacije po propisima iz oblasti gra|enja.
^lanak 73.
Osposobljenost osoba za izradu rudarskih projekata
U gospodarskom dru{tvu iz ~lanka 72. ovoga zakona rudarski projekt mo`e izra|ivati projektant - diplomirani
in`enjer odnosne struke, koji je polo`io stru~ni ispit i ima najmanje pet godina radnog iskustva, od ~ega najmanje
tri godine u gospodarskom dru{tvu na poslovima one vrste za koje se izra|uje projekt (geolo{ki, rudarski,
geodetski, rudarsko-mjera~ki, elektrotehni~ki, strojarski, gra|evinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta sudjeluje vi{e projektanata, mora se odrediti glavni projektant.
Projektantski nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova mo`e obavljati osoba koje ispunjava uvjete odre|ene za
projektanta.
^lanak 74.
Ovla{tena osoba
Ovla{tena osoba gospodarskoga dru{tva mora uz rudarski projekt prilo`iti dokaz da projektant i glavni projektant
rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 73. stavak 1. ovoga zakona.
^lanak 75.
Pismena izjava
Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta
pismenom izjavom potvr|uju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz ~lanka 63. ovoga zakona.
Gospodarsko dru{tvo u kome je izra|en projekt ili dio rudarskog projekta du`no je pismenu izjavu iz stavka 1.
ovoga ~lanka prilo`iti uz izra|eni rudarski projekt odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.
Za sva rje{enja i kvalitetu projekta odgovorno je gospodarsko dru{tvo u kome je projekt izra|en, projektant i
glavni projektant.
^lanak 76.
Revizija rudarskog projekta
Rudarski projekti iz ~lanka 65. ovoga zakona podlije`u reviziji u pogledu primjene odredbi ~l. 64. i 75. ovoga
zakona.
Za kvalitetu revizije projekta odgovorni su gospodarsko dru{tvo u kome je izvr{ena revizija i revidenti koji su
izvr{ili reviziju.
^lanak 77.
Pravo revizije
Reviziju rudarskog projekta vr{i gospodarsko dru{tvo za svoje potrebe ili drugo gospodarsko dru{tvo, koje je
registrirano i ima odobrenje za vr{enje poslova revizije rudarskih projekata.
Revizija rudarskog projekta vr{i se putem revidenta koji ima stru~nu spremu i radno iskustvo iz ~lanka 73. ovoga
zakona i koji ima zaklju~en ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s gospodarskim dru{tvom u kome se vr{i
revizija rudarskog projekta.

Reviziju rudarskog projekta ne mo`e vr{iti uposlenik tijela uprave, osoba koja je sudjelovala u izradi projekta i
gospodarsko dru{tvo odnosno uposlenik u gospodarskom dru{tvu u kojem je izra|en projekt.
^lanak 78.
Zada}a revidenta
Revident rudarskog projekta sa~injava izvje{}e o izvr{enoj reviziji, kojim utvr|uje da li je rudarski projekt
izra|en prema odredbama ~lanka 64. ovoga zakona.
Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat }e na njih i zatra`iti da se nedostaci
otklone.
U izvje{}u o izvr{enoj reviziji rudarskoga projekta jamske otkopne metode revident je du`an dati svoje mi{ljenje
o mogu}nosti primjene projektirane otkopne metode u predvi|enom otkopnom polju i predlo`iti koja, odnosno
kakva ispitivanja i opa`anja je rudarsko poduze}e du`no izvr{iti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih
za utvr|ivanje uvjeta pod kojima }e se metoda otkopavanja mo}i primjenjivati.
^lanak 79.
Revizijska klauzula
Gospodarsko dru{tvo u kome je izvr{ena revizija rudarskog projekta du`no je na rudarskom projektu potvrditi da
je izvr{ena revizija projekta (revizijska klauzula).
Klauzulom iz stavka 1. ovoga ~lanka potvr|uje se da je revidirani projekt izra|en prema odredbama ~lanka 64.
ovoga zakona.
Revizijsku klauzulu potpisom i pe~atom ovjerava ovla{tena osoba gospodarskog dru{tva u kome je izvr{ena
revizija.
Uz revidirani projekt gospodarsko dru{tvo iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e izvod o upisu u sudski registar i
odobrenje mjerodavnog tijela za vr{enje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog
projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga zakona kao i izvje{}e revidenata o izvr{enoj reviziji.
Revizija slo`enih projekata mo`e vr{iti povjerenstvo, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvr{ene revizije.
Revizijsku klauzulu s popisom svih revidenata za projekte iz stavka. 5. ovoga ~lanka potpisom i pe~atom
ovjerava ovla{tena osoba gospodarskog dru{tva u kome je izvr{ena revizija, a potpisuje i predsjednik revizijskoga
povjerenstva i svi revidenti.
^lanak 80.
Izmjene u projektu za izvo|enje radova
Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu op}ih
tehni~kih rje{enja, radi se novi glavni rudarski projekt.
Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od tehni~kih projekata pojedinih faza
tehnolo{kog procesa koje ne utje~u na op}a tehni~ka rje{enja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehni~ki
projekti.
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka odobravaju se na na~in utvr|en u ~l. 37. i 43. ovoga zakona.
Manjim izmjenama u projektu za izvo|enje radova smatraju se izmjene projekta tehni~ke i tehnolo{ke prirode
koje ne pogor{avaju uvjete za{tite na radu.
Izvo|enje radova po~inje poslije dobijene pismene suglasnosti projektanta uz suglasnost slu`be za{tite na radu. U
svim se suglasnostima utvr|uje da se nisu pogor{ali uvjeti za{tite na radu odre|eni u rudarskom projektu.

Nu`na odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvo|enja i postavljanja postrojenja i
instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rje{enja mogu se vr{iti samo uz prethodnu
suglasnost tehni~kog rukovoditelja izvo|a~a rudarskih radova, slu`be za{tite na radu i projektanta.
Za eksploataciju nafte, zemnog plina, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda, izvo|a~ smije zbog geolo{kih
prilika i oblika terena, bez suglasnosti Federalnog ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor,
mjesta bu{otina koja su predvi|ena u rudarskom projektu, ali ne smije prije}i granicu odobrenog eksploatacijskog
polja.
VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA
^lanak 81.
^lanovi i karte
Radi pravilnog i sigurnog izvo|enja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i
sprje~avanja materijalnih {teta, gospodarsko dru{tvo je na temelju mjerenja du`no izra|ivati planove odnosno
karte iz kojih se mo`e utvrditi stanje rudarskih radova, njihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare
rudarske radove i na objekte i vode na povr{ini.
^lanak 82.
Dostava i izrada planova i karata
Preslici rudarskih planova i karata iz ~lanka 81. ovoga zakona moraju se dostaviti Federalnom ministarstvu
odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo, na njegov zahtjev.
Na~in i uvjete za izvo|enje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sustava
koordinata i vo|enje rudarsko-mjera~ke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehni~ke
dokumentacije propisuje federalni ministar.
Gospodarsko dru{tvo mora imati:
1. situacijski nacrt eksploatacijskog polja;
^lanak 83.
Obvezatni planovi i karte
2. geolo{ku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoli{a, kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;
3. plan rudnika s ucrtanom povr{inskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno povr{inskim kopovima
s podacima o slijeganju terena;
4. planove pojedinih jama odnosno povr{inskih kopova;
5. otkopne i eta`ne planove svih jamskih i povr{inskih rudarskih radova pojedinih revira;
6. planove energetske mre`e (elektri~ne mre`e, komprimi- ranog zraka i dr.), vodovodne mre`e kao i jamskih
postrojenja s glavnim tehni~kim podacima;
7. plan sustava veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja;
8. planove provjetravanja jama;
9. planove tektonike i
10. plan obrane i spa{avanja od skupnih opasnosti i udesa.

Za rudnike s velikim pritokom vode i slo`enom tektonikom federalni ministar mo`e propisati i vo|enje
hidrogeolo{kih planova i karte tektonike. Vo|enje hidrogeolo{kih planova obvezatno je kod eksploatacije kamene
soli.
Planovi iz stavka 1. to~. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga ~lanka moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju
rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napu{tenih dijelova jame ili prema geolo{kim rasjedima,
dopunjavanje planova vr{i se prema potrebi u kra}im rokovima.
Dopunjavanje planova vr{i se u kra}im rokovima i kada se podzemni radovi kre}u u podru~ju jamskih po`ara i
vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili za{ti}enih podru~ja.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga ~lanka dopunjavanje planova za povr{inske kopove mo`e se vr{iti u roku od
{est mjeseci uz suglasnost federalnoga ministarstva.
^lanak 84.
Obvezatni planovi i karte pri eksploataciji plinovitih i teku}ih le`i{ta
Gospodarsko dru{tvo za eksploataciju plinovitih i teku}ih le`i{ta mora imati:
1. situacijski nacrt eksploatacijskog polja s naznakom svih istra`nih i eksploatacijskih bu{otina i ostalih
ure|aja;
2. geolo{ku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoli{a kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;
3. karte o granicama rubne vode;
4. podatke i izvje{}a o bu{enju i elektrokarota`nim mjerenjima, zacijevljenju, perforaciji, osvajanju i mjerenju
dinami~kog i stati~kog pritiska, plinskom ~imbeniku i svim ostalim fizi~ko-kemijskim analizama kolektora i
fluida i
5. plan eksploatacijskog polja s podacima o slijeganju terena.
^lanak 85.
Priklju~ivanje rudarskih mjerenja
Situacijski plan eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na temelju kojih se izvode rudarski radovi, izra|eni
rudarski planovi i projekti moraju biti priklju~eni na dr`avnu geodetsku osnovu.
^lanak 86.
Mjera~ke knjige
O svim izvr{enim mjerenjima gospodarsko dru{tvo du`no je voditi mjera~ke knjige, koje se ovjeravaju po
propisima o ovjeri poslovnih knjiga.
^lanak 87.
Osobe za obavljanje rudarskih mjerenja
Rudarska mjerenja vr{e i planove izra|uju odnosno dopunjavaju samo osobe koje za ove poslove imaju stru~nu
kvalifikaciju (rudarski mjera~i i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao {to su
stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.
^lanak 88.
Kori{tenje zemlji{ta za premjer

Korisnici i vlasnici zemlji{ta du`ni su dozvoliti gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u radova premjeravanje i
postavljanje geodetskih to~aka i oznaka eksploatacijskog polja.
^lanak 89.
Dostavljanje planova
Preslike planova iz ~lanka 83. to~. 1. do 7. ovoga zakona gospodarsko dru{tvo du`no je dostaviti na zahtjev
Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za rudarstvo.
Ako gospodarsko dru{tvo ne izvr{i svakih {est mjeseci izmjene i dopune rudarskih planova, federalni ministar
odnosno kantonalni ministar mjerodavan za rudarstvo odredit }e izvo|a~a koji }e izmjene i dopune izvr{iti na
tro{ak gospodarskog dru{tva.
^lanak 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina
Gospodarsko dru{tvo je du`no izraditi dugoro~ni program i godi{nji plan eksploatacije mineralnih sirovina i
dostaviti ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo na njihov
zahtjev.
^lanak 91.
Uskla|enost rudarskih projekata s propisima koji ure|uju za{titu okoli{a
Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je rudarske projekte i nadzor o utjecaju svoje djelatnosti
na okoli{ uskladiti s propisima koji ure|uju za{titu okoli{a.
VIII. NADZOR
^lanak 92.
Nadzor
Nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona (iz mjerodavnosti
Federacije) vr{i Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vr{i Federalna uprava za inspekcijske poslove na temelju ovoga zakona i Zakona o
inspekcijama u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05).
^lanak 93.
Rudarska inspekcija
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa, tehni~kih propisa,
propisa o za{titi od po`ara pri izvo|enju rudarskih radova, propisa o tehni~kim normativima o za{titi na radu i
za{titi zdravlja uposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvo|enju drugih radova, vr{i
mjerodavna rudarska inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) po ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u
Federaciji BiH.
^lanak 94.
Rudarski inspektor
Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) mo`e obavljati osoba koja ima visoku stru~nu spremu
rudarskog, strojarskog ili elektrotehni~kog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog
rukovo|enja u gospodarskimm dru{tvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, polo`en stru~ni ispit
za tehni~ko rukovo|enje u rudarstvu i uvjete iz ~lanka 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Za inspektora koji vr{i nadzor u jamskim objektima s metanom i opasnom ugljenom pra{inom mo`e se postaviti
osoba koja osim uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka ima i radno iskustvo od najmanje tri godine na poslovima
tehni~kog rukovo|enja u takvim objektima.

^lanak 95.
Mjerodavnost inspekcije
Inspekcija vr{i inspekcijski nadzor nad provo|enjem zakona i propisa koji se odnose na:
1. eksploataciju mineralnih sirovina;
2. tehni~ke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti;
3. za{titu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina;
4. za{titu od po`ara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina;
5. izgradnju i odr`avanje rudarskih objekata, postrojenja i ure|aja;
6. prijevoz, uskladi{tenje i rukovanje eksplozivnim materijalom;
7. izvo|a~e radova;
8. tehni~ko rukovo|enje i nadzor i
9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovito dopunjavanje rudarskih planova-karata i ostalu dokumentaciju
potrebnu za pravilno tehni~ko i racionalno izvo|enje rudarskih radova i a`urno vo|enje mjera~kih knjiga.
Inspektor nadzire i rad pogona koji su u izravnoj svezi s tehnolo{kim procesom izvo|enja rudarskih radova i
elektro-postrojenja kao i ure|aja i instalacija pri izvo|enju rudarskih radova.
Pri vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlasti:
^lanak 96.
Ovlasti inspektora
1. u svako doba u}i u sve poslovne i pogonske prostorije;
2. pregledati rudarske objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije;
3. pregledati tehni~ku i drugu dokumentaciju;
4. utvr|ivati identitet osoba koje izvode rudarske radove;
5. privremeno izuzeti tehni~ku dokumentaciju ili je preslikati;
6. fotografirati lokacije na kojima je zabranio radove;
7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;
8. tra`iti pomo} stru~ne organizacije ili pojedinih stru~nih osoba i
9. privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova.
Inspektor mo`e u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvr|ivanje ~injeni~nog
stanja o razmatranom predmetu i ako su prekr{ene odredbe ovoga zakona, tehni~kih propisa i propisa iz oblasti
za{tite na radu i za{tite zdravlja djelatnika i drugih propisa donesenih na temelju ovoga zakona, ili ako sumnja da
je u~injen prekr{aj.

O izuzimanju dokumentacije iz stavka 2. ovoga ~lanka inspektor izdaje gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u
rudarskih radova potvrdu s popisom izuzete dokumentacije.
Inspektor u svome radu primjenjuje i prava utvr|ena u ~l. 68. i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Ako se u vr{enju inspekcijskog nadzora onemogu}i inspektoru obavljanje pregleda, ili pru`i fizi~ki otpor, ili ako
se takav otpor osnovano o~ekuje, inspektor mo`e zatra`iti pomo} mjerodavne policije.
Mjerodavna policija obvezna je pru`iti potrebnu za{titu i omogu}iti inspektoru da obavi inspekcijski pregled.
^lanak 97.
Du`nosti inspektora
Inspektor mora odmah na licu mjesta otpo~eti s istragom okolnosti pod kojima je do{lo do smrtnih slu~ajeva ili
skupnih nesre}a, odrediti mjere i na zahtjev mjerodavnog tijela izdati pismeno mi{ljenje o uzrocima nesre}e.
Inspektor mora najmanje jednom u {est mjeseci izvr{iti nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova u objektima koje
ugro`ava metan, drugi plinovi, prodori vode, mulja i blata, opasne ugljene pra{ine, silikatne pra{ine, `ivine pare,
kao i prostoru s opasnim radioaktivnim zra~enjem i u slu~ajevima pove}anog rizika od nastanka opasnosti.
Nadzor rudarskih radova koji nisu obuhva}eni u stavku 2. ovoga ~lanka inspektor mora vr{iti najmanje jednom
godi{nje.
^lanak 98.
Du`nosti gospodarskog dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je omogu}iti inspektoru vr{enje inspekcijskog
nadzora.
Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je omogu}iti uvid u svu dokumentaciju dru{tva, a
na tra`enje inspektora odrediti jednu ili vi{e osoba koje }e sudjelovati u utvr|ivanju ~injeni~nog stanja pri
obavljanju inspekcijskog pregleda.
^lanak 99.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu
O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obvezan sastaviti zapisnik o inspekcijskom pregledu i u njemu
navesti ~injeni~no stanje utvr|eno tim pregledom.
Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvr{io inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istodobno
vi{e inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled), u tom slu~aju zajedni~ki sastavljaju jedan
zapisnik.
Zapisnik sadr`i, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je prijeko potrebno
navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora stavio
primjedbu da nije pravilno sastavljen.
^lanak 100.
Upravne mjere
Kad inspektor utvrdi da gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa
prema obvezama koje su mu odre|ene propisima, du`an je prema utvr|enom ~injeni~nom stanju u zapisniku o
obavljenom inspekcijskom pregledu nalo`iti odgovaraju}e upravne mjere i to:

1. narediti da se utvr|eni nedostaci i nepravilnosti otklone na na~in i u roku kako je odre|eno ovim zakonom i
propisima koji su doneseni na temelju njega;
2. narediti privremenu zabranu izvo|enja radova;
3. narediti zabranu izvo|enja radova;
4. narediti poduzimanje odgovaraju}ih upravnih radnji koje je gospodarski subjekt i druga pravna osoba,
institucija koja ima javne ovlasti, odnosno tijelo uprave obvezno poduzeti;
5. prisilno provesti izvr{enje odre|ene upravne mjere kad je gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih
radova sam ne izvr{i;
6. izre}i nov~anu kaznu na licu mjesta kako je odre|eno ovim zakonom;
7. podnijeti prijavu protiv gospodarskog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova i odgovorne osobe za
u~injeni prekr{aj ili kazneno djelo;
8. odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odre|ene ovim zakonom i posebnim propisima;
9. izre}i zabranu rada u pogonu ili na odre|enim poslovima ako utvrdi nedostatke iz ~lanka 95. ovoga zakona;
10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere za{tite na radu ili mjere za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana
usljed kojih mo`e nastati izravna opasnost po `ivot i zdravlje uposlenika i drugih gra|ana, inspektor }e zabraniti
rad u pogonu ili na odre|enim poslovima dok se postoje}i nedostaci ne otklone;
11. zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti;
12. odrediti drugu osobu za vo|enje akcije spa{avanja.
^lanak 101.
Privremena zabrana izvo|enja rudarskih radova
Inspektor mo`e rje{enjem privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova gospodarskom dru{tvu odnosno
izvo|a~u rudarskih radova do otklanjanja nedostataka ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:
1. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad,
radnog prostora i radnog procesa, kako je to odre|eno odobrenim projektom i tehni~kom dokumentacijom po
odredbama ovoga zakona;
2. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovoga zakona,
tehni~ke propise, propise iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja djelatnika i druge propise i op}e akte koji se
odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode sukladno odobrenoj tehni~koj dokumentaciji;
3. pri kori{tenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, kori{tenju radnog prostora koji nije za{ti}en, prijeti
opasnost od ozljeda, ugro`avanja zdravlja uposlenika gospodarskoga dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova
i ako se uposlenici ne pridr`avaju odgovaraju}ih uputa za rad;
4. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio sukladno usmeno izre~enom nare|enju
inspektora i
5. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova onemogu}ava obavljanje inspekcijskog pregleda;
6. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio po rje{enju za otklanjanje nedostataka.

^lanak 102.
Zabrana izvo|enja rudarskih radova
Inspektor mora rje{enjem zabraniti izvo|enje rudarskih radova gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u
rudarskih radova ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:
1. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje
radova ili da se rudarski radovi ne izvode po odobrenoj projektnoj i tehni~koj dokumentaciji, ili da se rudarski
radovi izvode suprotno tehni~kim propisima, propisima iz oblasti za{tite na radu i zdravlja djelatnika i drugim
propisima, koji se odnose na rudarske radove i op}im aktima izvo|a~a rudarskih radova, {to mo`e ugroziti `ivote
i zdravlje uposlenika, sigurnost prometa i susjednih objekata i uzrokovati nastanak ve}e materijalne {tete;
2. su kod gospodarskog dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova uposlene osobe koja ne ispunjavaju uvjete
o stru~noj osposobljenosti po odredbama ovoga zakona;
3. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ili njegova odgovorna osoba i pored usmenog
nare|enja inspektora ponovno kr{i odredbe tehni~kih propisa, propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja
djelatnika i drugih propisa, koji se odnose na rudarske radove, te op}ih akata izvo|a~a rudarskih radova po
ovomu zakonu;
4. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije bez
upotrebne dozvole, {to izravno ugro`ava sigurnost objekata i ure|aja, `ivote i zdravlje ljudi, odvijanje prometa,
susjedne objekte i okoli{ i predstavlja izravnu opasnost za `ivot i zdravlje uposlenika i
5. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova pri izvo|enju radova zahvata i podru~je izvan
prostora odre|enog dozvolom za eksploataciju po ovom zakonu.
^lanak 103.
Zabrana obavljanja djelatnosti
Inspektor mora rje{enjem zabraniti obavljanje djelatnosti gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u rudarskih
radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:
1. da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete;
2. da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi i
3. ako izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije obavljaju osobe koje ne ispunjavaju uvjete prema ovom
zakonu.
Tre}im osobama (pravnim i fizi~kim) inspektor }e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u
suprotnosti s odredbama ovoga zakona.
^lanak 104.
Usmeno odre|ivanje upravne mjere
U inspekcijskom pregledu inspektor }e gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u rudarskih radova usmeno
odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvr{i:
1. kad je to obvezan po ovomu zakonu i
2. kad je u nastaloj situaciji prijeko potrebno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju izravne
opasnosti po `ivot i zdravlje uposlenika i gra|ana ili nastanak ve}e materijalne {tete.
Sadr`aj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom
nadzoru.

Upravnu mjeru inspektor odre|uje rje{enjem.
^lanak 105.
Rok za dono{enje rje{enja
Rje{enje o odre|enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti u rokovima utvr|enim zakonom, a u `urnim
slu~ajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na zapisnik o izvr{enom
inspekcijskom nadzoru.
O usmeno izre~enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti rje{enje u roku od tri dana od dana izricanja
tih mjera.
^lanak 106.
Izvr{enje rje{enja
Izvr{enje rje{enja prati inspektor i utvr|uje po slu`benoj du`nosti.
Izvr{enje rje{enja inspektor utvr|uje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.
Izvr{enje rje{enja inspektor mo`e produljiti do 30 dana osim rje{enja kojim su upravne mjere usmeno utvr|ene.
^lanak 107.
@alba na rje{enje
@alba na rje{enje o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri nije dopu{tena.
@alba na rje{enje o nalo`enim upravnim mjerama iz ~l.100., 101. i 102. mo`e se izjaviti u roku od osam dana od
dana prijema rje{enja.
O `albi rje{ava mjerodavno ministarstvo.
@alba na rje{enje inspektora o nalo`enim upravnim mjerama ne odga|a izvr{enje rje{enja.
Protiv rje{enja inspektora o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri i rje{enja mjerodavnog ministarstva donesenog po
`albi mo`e se pokrenuti upravni spor.
^lanak 108.
Rok za rje{avanje `albe
@albu na rje{enje inspektora o utvr|enoj upravnoj mjeri mjerodavno drugostupanjsko tijelo du`no je rije{iti u
roku od 15 dana od dana prijama `albe.
IX. ZA[TITA I URE\ENJE PROSTORA
^lanak 109.
Ugro`avanje okoli{a
Gospodarsko dru{tvo mora osigurati izvo|enje rudarskih radova sukladno okolinskoj dozvoli i urbanisti~koj
suglasnosti, tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena o{te}enja okolice.
Gospodarsko dru{tvo mora, za vrijeme izvo|enja rudarskih radova, etapno a najkasnije po zavr{etku rudarskih
radova, povr{inu koja je o{te}ena rudarskim radovima kona~no sanirati i rekultivirati sukladno projektu i dozvoli
za obustavu eksploatacije iz ~lanka 42. ovoga zakona.
Gospodarsko dru{tvo ne mo`e dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacijskom polju ako ne izvr{i
tehni~ku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacijskom polju.

^lanak 110.
Suglasnost za gra|enje u eksploatacijskom polju
Za novu gradnju u granicama ekspoloatacijskog polja, prije izdavanja urbanisti~ke suglasnosti, potrebno je
prethodno pribaviti mi{ljenje rudarskog poduze}a.
Suglasnost iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e se izdati i kada prema mi{ljenju gospodarskog dru{tva koje vr{i
eksploataciju, postoji opasnost od o{te}enja, ali samo ako ne postoji opasnost po `ivot i zdravlje ljudi i ako se
investitor pismeno odrekne prava na naknadu {tete koja bi mogla nastati kao posljedica izvo|enja rudarskih
radova.
Izjava o odricanju prava na naknadu {tete mora se ubilje`iti u zemlji{nim knjigama.
^lanak 111.
Gra|enje u prostoru za eksploataciju
Ako to javni interes zahtijeva, na povr{ini eksploatacijskoga polja mogu se graditi javni putovi, `eljezni~ke pruge,
kanali i druge prometnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i plinovodi, ako se
osiguraju za{titni stupovi kojima }e se sprije~iti ugro`avanje `ivota ljudi i izgra|enih objekata.
Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stavka 1. ovoga ~lanka, investitor mora tra`iti od
gospodarskog dru{tva mi{ljenje o tome koji bi pravac i polo`aj tih objekata u eksploatacijskom polju bio
najprimjereniji.
Sukladno va`e}im propisima gospodarsko dru{tvo ima pravo na nadoknadu stvarne {tete nastale izgradnjom
objekata iz stavka 1. ovoga ~lanka.
X. KAZNENE ODREDBE
^lanak 112.
Prekr{aji
Nov~anom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga
pravna osoba:
koja vr{i eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole mjerodavnog tijela (~l.10. i 39.);
koja izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje rudarskih radova po projektu (~lanak 43.);
koja stavi u redovitu uporabu objekte, postrojenja i ure|aje prije dobivanja dozvole za uporabu (~lanak
47.);
ako vr{i eksploataciju mineralnih sirovina izvan odobrenog eksploatacijskog polja (~lanak 11.stavak 1.);
ako ne provede propisane mjere za{tite na radu i mjere za sigurnost gra|ana i imovine (~l. 17., 50. i
~lanak 51. stavak 1.);
ako na temelju mjerenja ne izradi ili redovito ne dopunjava planove iz kojih se mo`e utvrditi stanje
rudarskih radova i njihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i
vode na povr{ini, ili ne izradi dugoro~ni program odnosno godi{nji plan eksploatacije ili ako planove ili
preslike planova iz ~lanka 83. to~. 1. do 7. ovoga zakona na zahtjev ne dostavi mjerodavnom
ministarstvu za rudarstvo, ili ne vr{i rudarska mjerenja ili ne vodi knjigu rudarskog nadzora (~l. 36., 80.,
83., 84., 86. i 90.);
ako u odre|enom roku rudarskom inspektoru ne prijavi po~etak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o
osobama koje }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|enja i tehni~kog nadzora ili
ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (~lanak 46.);
ako obavlja poslove periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja, a ne ispunjava uvjete propisane ovim
zakonom (~lanak 48.);
koja obavlja poslove na izradi tehni~ke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom
(~lanak 72.);
ako u izvo|enju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupi od odobrenih projekata
bez suglasnosti mjerodavnog tijela (~lanak 80.);

ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne
obavijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo i mjerodavnu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoli{
o provedenim mjerama osiguranja, sanacije i rekultivacije (~lanak 59. st.1 do 4.);
koja povjeri izradu tehni~ke dokumentacije ili reviziju projekta ili vr{enje poslova periodi~nih pregleda,
mjerenja i ispitivanja ili izvo|enja rudarskih radova gospodarskom dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi koja
ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~l.48., 72. i 77.);
ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvr|enom u projektu ne izvr{i kona~nu
sanaciju devastiranog zemlji{ta i rekultivaciju devastiranih povr{ina i okoli{a, nastalih utjecajem
rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne poduzme potrebne mjere osiguranja za
za{titu `ivota i zdravlja ljudi i imovine, ili ako tijekom izvo|enja rudarskih radova kontinuirano ne vr{i
sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemlji{ta (~lanak 59.);
ako ne posjeduje propisanu tehni~ku dokumentaciju (~lanak 63.);
ako ne organizira slu`bu za{tite na radu (~lanak 22.);
ako ne organizira slu`bu za spasavanje ili je ne opskrbi potrebnom opremom, ili ne organizira
vatrogasnu slu`bu ili slu`bu prve pomo}i (~lanak 20.);
ako odmah ne izvijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo, tijelo mjerodavno za unutarnje poslove i
mjerodavnoga rudarskog inspektora o svakom smrtnom slu~aju, skupnoj ozljedi, te`oj ozljedi na radu u
gospodarskom dru{tvu (~lanak 21. stavak 3.);
ako ne prijavi mjerodavnom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima
svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slu~aj pojave opasnosti za `ivote i zdravlje djelatnika ili
ponovni po~etak rudarskih radova (~lanak 57);
ako ne osigura izvo|enje rudarskih radova po odobrenoj tehni~koj dokumentaciji i propisima, kao i
stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ure|ajima (~lanak 35.);
ako u jamama ugro`enim metanom ili eksplozivnom pra{inom ne osigura stalni nadzor nad
provjetravanjem (~lanak 35. stavak 2.);
ako na poslove vr{enja nadzora i tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima rasporedi osobu koja ne
ispunjava propisane uvjete (~l. 23. do 30.):
Nov~anom kaznom od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj
iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Za prekr{aje iz stavka 1. to~. 1. i 4. ovoga ~lanka izri~e se uz nov~anu kaznu:
za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijeb- ljeni ili su bili namijenjeni ili za izvr{enje
prekr{aja ili su nastali izvr{enjem prekr{aja ili kada postoji opasnost da }e se takvi predmeti ponovno
upotrijebiti za po~injenje prekr{aja bez obzira na to jesu li u vlasni{tvu po~initelja i
mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja.
Imovinskom koristi iz stavka 3. to~ka 2. ovoga ~lanka smatra se tr`i{na vrijednost mineralne sirovine dobivene
nelegalnom eksploatacijom.
Za prekr{aje iz ~lanka 111. ovoga ~lanka mo`e se izre}i zabrana odgovornoj osobi da obavlja odre|enu du`nost u
trajanju od jednog do {est mjeseci.
^lanak 113.
Prekr{aji
Nov~anom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga
pravna osoba:
ako u odre|enom roku ne prijavi ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo koje je izdalo dozvolu za
eksploataciju iz ~lanka 38. ovoga zakona i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, svaku obustavu izvo|enja
rudarskih radova najkasnije 15 dana prije po~etka obustave radova (~l. 57. i 58.);
ako ne dozvoli rudarskom inspektoru postupanje sukladno njegovim pravima ili ga ometa ili sprje~ava
na bilo koji na~in u vr{enju nadzora ili ako ne postupi po rje{enju rudarskog inspektora (~lanak 95. i
~lanak 101. ta~ka 6.).

Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj
iz stavka 1. ovoga ~lanka.
^lanak 114.
Prekr{aji
Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga
pravna osoba:
u kome je izra|en projekt, ako u njemu nisu rije{ena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih,
povr{inskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primijenjeni propisi o za{titi na radu,
normativi i obvezatni standardi (~lanak 64.);
u kome je izvr{ena revizija projekta i nije provjerena primjena ~lanka 64. ovoga zakona u projektu ili
ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvr{ena (~lanak 76.) i
u kome je izra|en projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izra|eni projekt ne prilo`i pismenu izjavu
prema odredbama ~lanka 75. ovoga zakona kao poseban akt kojom potvr|uje da su u projektu
primijenjeni uvjeti iz ~lanka 64. ovoga zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog
projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 73. ovoga zakona (~l. 73. i 75.).
Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj
iz stavka 1. ovoga ~lanka.
Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njen nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM:
projektant, ako pri izradi projekta ne primijeni ili nepravilno primijeni propisane mjere i normative
za{tite na radu i obvezatne standarde (~lanak 64.) i
revident ako nemarno i nekvalitetno izvr{i reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih
mjera i normativa za{tite na radu i obvezatnih standarda (~lanak 76.).
XI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 115.
Postoje}i uposlenici
Uposlenici koji su zate~eni na poslovima tehni~kog rukovo|enja na dan stupanja na snagu ovoga zakona koji su
ispunjavali uvjete odre|ene Zakonom o rudarstvu ("Slu`beni list RBiH", br. 24/93 i 13/94) mogu obavljati ove
poslove jo{ dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
^lanak 116.
Postupci koji su po~eli prije stupanja na snagu ovoga zakona
Postupci za dobijanje dozvola iz ~lanka 37. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu
okon~ani, bit }e zavr{eni po propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva.
^lanak 117.
Propisi Vlade Federacije
Vlada Federacije donijet }e u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona strategiju iz ~lanka
13. ovoga zakona.
^lanak 118.
Propisi federalnog ministra

Federalni ministar donijet }e propise iz ~l.13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i 82. ovoga zakona u roku
od dvije godine, a propise iz ~lanka 19. ovoga zakona u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga
zakona.
^lanak 119.
Primjena postoje}ih propisa
Do dono{enja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovoga zakona, primjenjivat }e se sljede}i propisi,
ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom:
1. Zakon o jedinstvenom na~inu utvr|ivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih
sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Slu`beni list RBiH", br. 8/93 i 13/94);
2. Zakon o prijevozu opasnih materija ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);
3. Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih te~nosti i gasova - Pro}i{}eni tekst ("Slu`beni list SFRJ",
br. 39/89 i 36/90);
4. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{tenje nafte i zemnog gasa ("Slu`beni list SFRJ"broj 21/68);
5. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{tenje ~vrstih mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ",broj
21/68);
6. Upute koje va`e za oboga}ivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za eksploataciju ("Slu`beni list SFRJ",
broj 51/59);
7. Pravilnik o tehni~kim propisima o rudarskom mjerenju, mjera~kim knjigama i rudarskim planovima
("Slu`beni list SFRJ", broj 45/60);
8. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji ("Slu`beni
list SFRJ", broj 50/66);
9. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi ~vrstih mineralnih sirovina i vo|enju evidencije o njima
("Slu`beni list SFRJ", broj 53/79);
10. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vo|enju evidencije o njima ("Slu`beni list
SFRJ", broj 34/79);
11. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih gasova te o vo|enju evidencije
o njima ("Slu`beni list SFRJ", broj 80/87);
12. Pravilnik o tehni~kim normativima za pripremanje mineralnih sirovina - ruda obojenih metala ("Slu`beni
list SFRJ", broj 36/79);
13. Pravilnik o tehni~kim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu
("Slu`beni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88);
14. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/89,
45/89, 3/90 i 54/90);
15. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metala i nemetala
("Slu`beni list SFRJ", broj 24/91);
16. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika ("Slu`beni list SFRJ", br.
4/80, 12/85,35/87 i 51/88);

17. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom
mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama ("Slu`beni list SFRJ", broj 34/89);
18. Pravilnik o tehni~kim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ",
br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89), sa izuzetkom odredbi ~l. 23. do 85. i ~l. 90. do 112.
19. Pravilnik o tehni~kim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima s
podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 12/88);
20. Pravilnik o tehni~kim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim
rudarskim radovima u nemetanskim jamama ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/78);
21. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju le`i{ta mineralnih sirovina ("Slu`beni list
SFRJ", br. 4/86 i 62/87);
22. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju arhitektonsko-gra|evinskog kamena
(ukrasnog kamena), tehni~kog kamena, {ljunka i pijeska te preradu arhitektonskog-gra|evinskog kamena
("Slu`be- ni list SFRJ", broj 11/86);
23. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i za proizvodnju morske
soli ("Slu`beni list SFRJ", broj 20/78);
24. Pravilnik o tehni~kim normativima za rudarske radove pri istra`ivanju i eksploataciji le`i{ta kamene soli
("Slu`beni list SFRJ", broj 8/79);
25. Pravilnik o tehni~kim normativima za istra`ivanje, dobivanje i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina
("Slu`beni list SFRJ", br. 39/85 i 40/86);
26. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojenja, ure|aje i instalacije u rudnicima sa
podzemnom eksploatacijom ("Slu`beni list SFRJ", br. 21/88 i 90/91);
27. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojenja i ure|aje u rudnicima sa povr{inskom
eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/87);
28. Pravilnik o tehni~kim mjerama i za{titi na radu pri rudarskim podzemnim radovima ("Slu`beni list SFRJ",
br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);
29. Naredba o obaveznom atestiranju u`adi za izvozna postrojenja u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/80 i
67/80);
30. Pravilnik o na~inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobra}aju ("Slu`beni list SFRJ", broj 82/90);
31. Pravilnik o mjerama za{tite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Slu`beni list
SFRJ", br. 8/87 i 12/88);
32. Pravilnik o tehni~kim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi ("Slu`beni list SFRJ", br.
66/78, 13/82 i 42/88);
33. Pravilnik o op}im mjerama i normativima za{tite na radu na oru|ima za rad i ure|ajima ("Slu`beni list
SFRJ", broj 18/67);
34. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizalice ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/91);
35. Pravilnik o sredstvima li~ne za{tite na radu i li~noj za{titnoj opremi ("Slu`beni list SFRJ", broj 35/69);
36. Pravilnik o tehni~kim normativima za skija{ke liftove ("Slu`beni list SFRJ", br. 2/85 i 11/85);

37. Pravilnik o tehni~kim normativima i o za{titi na radu pri istra`ivanju i eksploataciji nafte i zemnih gasova
dubinskim bu{otinama ("Slu`beni list SFRJ", br. 46/60, 37/64, 2/67 i 14/67);
38. Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju u promet na doma}em tr`i{tu ("Slu`beni list SFRJ", broj
32/86);
39. Pravilnik o tehni~kim normativima za plasti~nu obradu obojenih metala ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/86);
40. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu skladi{ta od po`ara i eksplozije ("Slu`beni list SFRJ", broj
24/87);
41. Pravilnik o tehni~kim normativima pri istra`ivanju i eksploataciji nafte, zemnih gasova i slojnih voda
("Slu`beni list SFRJ", br. 43/79, 41/81 i 15/82);
42. Pravilnik o tehni~kim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Slu`beni list SFRJ", broj 16/83);
43. Pravilnik o tehni~kim normativima za osobne `i~are ("Slu`beni list SFRJ", broj 29/86);
44. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije niskog napona ("Slu`beni list SFRJ", br. 53/88 i
54/88);
45. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od
1kV do 400 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/88);
46. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Slu`beni list
SFRJ", br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88);
47. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta
("Slu`beni list SFRJ", br. 16/86 i 28/89);
48. Pravilnik o tehni~kim mjerama za liftove ("Slu`beni list SFRJ", br. 51/78, 16/88 i 28/89);
49. Pravilnik o obveznom atestiranju dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o
uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udru`enog rada ovla{tene za atestiranje tih proizvoda ("Slu`beni
list SFRJ", broj 27/90);
50. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz tereta sa kabinom u
koju nije mogu} pristup ljudi ("Slu`beni list SFRJ", broj 55/87);
51. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojenja i ure|aja od po`ara ("Slu`beni
list SFRJ", broj 74/90);
52. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova ("Slu`beni list SFRJ",
broj 6/92);
53. Pravilnik o tehni~kim propisima o gromobranima ("Slu`beni list SFRJ", broj 13/68);
54. Pravilnik o tehni~kim mjerama za ure|aje sa svijetle}im cijevima ("Slu`beni list SFRJ", broj 14/67);
55. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojenja od prenapona ("Slu`beni list
SFRJ", br. 7/71 i 47/76);
56. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu od stati~kog elektriciteta ("Slu`beni list SFRJ", broj 62/73);
57. Pravilnik o tehni~kim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu elektri~nih postrojenja u
prostorijama u kojima se radi s eksplozivom ("Slu`beni list SFRJ", broj 17/74);

58. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V
("Slu`beni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78);
59. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu niskonaponskih mre`a i pripadaju}ih transformatorskih stanica
("Slu`beni list SFRJ", broj 13/78);
60. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad
pod naponom 20 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 10/79);
61. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje u kojima se nanose i su{e premazna sredstva ("Slu`beni list
SFRJ", broj 57/85);
62. Pravilnik o tehni~kim mjerama za pogon i odr`avanje elektroenergetskih postrojenja ("Slu`beni list SFRJ",
broj 19/68);
63. Naredba o obveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima ("Slu`beni list SFRJ", broj 21/87);
64. Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiv- eksplozijskih za{ti}enih elektri~nih ure|aja koji su
namijenjeni za upotrebu u prostorima ugro`enim od eksplozivnih smje{a ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/89);
65. Propisi za protiveksplozijsku za{titu ("Slu`beni list SFRJ", broj 18/81);
66. Pravilnik o tehni~kim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i
telekomunikacionih kablovskih vodova ("Slu`beni list SFRJ", broj 36/86);
67. Pravilnik o za{titi na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima i barutima ("Slu`beni
list SFRJ", broj 55/69);
68. Pravilnik o tehni~kim normativima za fasadna dizala na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj 19/86);
69. Pravilnik o tehni~kim normativima za vise}e skele na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj 19/86);
70. Pravilnik o tehni~kim normativima i uvjetima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na
malo, kontejneri i druga priru~na skladi{ta za dr`anje eksplozivnih materija i o uvjetima i na~inu njihovog
kori{tenja ("Slu`beni list SR BiH", broj 21/78);
71. Pravilnik o sadr`ini dugoro~nih programa i rudarskih projekata ("Slu`beni list SR BiH", broj 28/79);
72. Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima ("Slu`beni list
SR BiH", broj 21/78);
73. Pravilnik o za{titi na radu i o tehni~kim mjerama za razvija~e acetilena i acetilenske stanice ("Slu`beni list
SR BiH", broj 32/87);
74. Pravilnik o polaganju stru~nog ispita radnika za odre|ene poslove u oblasti rudarstva ("Slu`beni list SR
BiH", broj 2/82);
75. Pravilnik o na~inu i programu polaganja stru~nog ispita radnika geolo{ke struke ("Slu`beni list RBiH", broj
16/93);
76. Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz rije~nih nanosa ("Slu`beni list SR BiH", broj 1/75);
77. Pravilnik o sadr`ini programa, projekata i elaborata geolo{kih istra`ivanja ("Slu`beni list RBiH", broj
16/93);

78. Pravilnik o na~inu vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nih prostora ("Slu`beni list RBiH", broj
16/93);
79. Pravilnik o uvjetima za utvr|ivanje radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada i ljekarskim pregledima
radnika na tim radnim mjestima ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);
80. Pravilnik o postupku skra}ivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada
("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);
81. Pravilnik o uvjetima koje u pogledu kadrova i tehni~ke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vr{e
periodi~ne preglede i ispitivanja iz oblasti za{tite na radu ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);
82. Pravilnik o vo|enju evidencija i ~uvanju isprava i sadr`aju godi{njeg izvje{taja iz oblasti za{tite na radu
("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91) i
83. Pravilnik o za{titi na radu pri kori{tenju elektri~ne struje ("Slu`beni list SR BiH", broj 34/88).
^lanak 120.
Primjena postoje}ih standarda i normativa
Do dono{enja novih standarda i normativa primjenjivat }e se postoje}i standardi i normativi iz ove oblasti,
ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
^lanak 121.
Prestanak va`enja Zakona
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu ("Slu`beni list R BiH", br. 24/93 i
13/94).
^lanak 122.
Kantonalni propisi
Kantoni su du`ni u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti kantonalni zakon o
rudarstvu uskla|en s ovim zakonom, odnosno doneseni zakon uskladiti s odredbama ovoga zakona.
^lanak 123.
Stupanje Zakona na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, v. r.