23.11.2014 Views

Vatrogasni Vjesnik

Vatrogasni Vjesnik

Vatrogasni Vjesnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

struka i praksa<br />

17 predstavnici državnih tijela, ispitnih<br />

laboratorija, fakulteta i sl. Ipak, ovakav<br />

neproporcionalni sastav tehničkog odbora<br />

u konkretnom slučaju nije posebno<br />

značajan, jer je HZN/TO 94 praktički isključivo<br />

prihvaćao europske norme koje<br />

je netko drugi (CEN) donio, bez utjecaja<br />

na njihov sadržaj.<br />

4. Harmonizirane<br />

(usklađene) EN<br />

Iako zapravo unutar CEN ne postoji<br />

jasna definicija termina »harmonizirana<br />

norma«, (Harmonized European Standard)<br />

može se reći da je to europska<br />

norma čije je glavno obilježje da ju je na<br />

temelju mandata koji, nakon obavljenih<br />

konzultacija s državama članicama EU,<br />

izdaje Europska komisija, izradila neka<br />

od europskih organizacija za normizaciju<br />

CEN, CENELEC ili ETSI. Sukladnost<br />

s takvim EN, čiji se popis objavljuje u<br />

službenom glasilu EU (Official Journal)<br />

i koje su prihvaćene kao nacionalne<br />

norme u državama članicama EU,<br />

pruža pretpostavku o sukladnosti<br />

(Presumption of conformity) proizvoda<br />

s odgovarajućim bitnim zahtjevima<br />

(Essential requirements)<br />

europskih direktiva novog pristupa<br />

(New Approach Directives) [7].<br />

Iako je primjena svih EN, pa tako i<br />

onih harmoniziranih, dobrovoljna,<br />

njihova primjena značajno olakšava<br />

postupak ocjenjivanja sukladnosti<br />

i stavljanja nekog proizvoda<br />

na tržište, odnosno dokazivanja<br />

da je proizvod sukladan s bitnim<br />

zahtjevima koje taj proizvod mora<br />

ispuniti. U slučaju OZO, radi se o<br />

ispunjavanju bitnih zahtjeva za zaštitu<br />

zdravlja i sigurnosti radnika. Jednom<br />

prihvaćene EN podložne su provjeri u<br />

praksi, pa je uobičajeno da se približno<br />

svakih 5 godina revidiraju u skladu s novim<br />

spoznajama.<br />

U Europi se među korisnicima, a napose<br />

u Hrvatskoj, vrlo često europske norme<br />

smatraju »svetim pismom«. Posebno<br />

je to slučaj ako se radi o harmoniziranim<br />

normama. S druge strane, činjenica je da<br />

je sadržaj normi teško dostupan korisnicima.<br />

Evo nekoliko razloga:<br />

– Norme pišu ljudi koji se smatraju ekspertima<br />

u dotičnom području.<br />

– Normalna je pretpostavka prosječnog<br />

čitatelja da, ako je neku normu<br />

prihvatio cijeli odbor međunarodnih<br />

eksperata, ne može biti da nije dobra i<br />

uravnotežena.<br />

– Velika većina normi dostupna je samo<br />

na stranom jeziku, najčešće engleskom.<br />

– Norme su pisane tehničkim rječnikom,<br />

koji većina ne-tehničara ne razumije<br />

najbolje.<br />

– Europske norme se u pravilu pozivaju<br />

na druge EN, posebno za određena<br />

laboratorijska ispitivanja. Npr.<br />

norma za vatrootpornu (VO) odjeću<br />

pozivat će se na normu za ispitivanje<br />

zapaljivosti, normu za ispitivanje<br />

prijelaza topline konvekcijom, normu<br />

za ispitivanje prijelaza topline<br />

zračenjem, normu za ispitivanje prekidne<br />

čvrstoće, normu za ispitivanje<br />

odbojnosti na vodu i/ili kemikalije<br />

itd.<br />

– Norme nisu besplatne, već imaju određenu<br />

cijenu koja nije zanemariva.<br />

– Za čitanje i studiranje normi treba<br />

imati mnogo vremena, a radno vrijeme<br />

je novac. Ako od prihvaćenih 325<br />

HRN EN za OZO, korisnik, npr. vatrogasac,<br />

treba pročitati samo njih 20%<br />

i ako svaka od njih sadrži samo 15<br />

stranica, dolazi se do specijaliziranog<br />

stručnog štiva od gotovo 1000 stranica<br />

na stranom jeziku!?<br />

Stoga je realna percepcija EN koju<br />

prosječni korisnik ima, sljedeća:<br />

– Norme dobro, realistički i uravnoteženo<br />

opisuju zahtjeve koji je potrebno<br />

ispuniti da bi neki proizvod dobro<br />

obavio svoju funkciju u praksi.<br />

– Norme ne moramo detaljno čitati i<br />

studirati jer su to učinili i proizvođač i<br />

certifikacijsko tijelo, a znak EN xxx i CE<br />

oznaka jamče da je to tako.<br />

– Pridržavanjem europskih normi i korištenjem<br />

certificirane opreme postupili<br />

smo »lege artis«, pa nam na kraju,<br />

ako nešto pođe po zlu, nitko ne može<br />

ništa staviti na dušu.<br />

Postavlja se pitanje je li to baš tako.<br />

Jesu li pisci normi uzeli u obzir sve bitne<br />

zahtjeve za neki proizvod i jesu li ih međusobno<br />

uravnotežili u smislu Direktive<br />

89/686/EEC, ili su neke zahtjeve previše<br />

istaknuli, a druge zapostavili? Nadalje,<br />

jesu li metode ispitivanja tih zahtjeva reprezentativne<br />

za stvarne uvjete korištenja<br />

neke OZO? Jesu li »predimenzioniranjem«<br />

nekog od zahtjeva dali prednost<br />

ili čak ekskluzivnost nekom od proizvođača,<br />

time možda nepotrebno poskupili<br />

takvu opreme, a da pritom za korisnika<br />

nisu nastale nikakve signifikantne prednosti?<br />

Iz dugogodišnjeg iskustva autora<br />

s OZO za zaštitu od topline i vatre, odgovor<br />

na ta pitanja često bi imao negativan<br />

predznak.<br />

Da bi se neka OZO ili općenito neki<br />

proizvod jasno opisao, potrebno je napisati<br />

njegovu tehničku specifikaciju koja<br />

sadrži (minimalne) zahtjeve za neka njegova<br />

bitna svojstva, metode ispitivanja<br />

parametara koji reprezentiraju te zahtjeve<br />

i kriterije ne/prolaznosti. Notorna<br />

je činjenica da ne postoji nešto što<br />

bi se moglo nazvati »apsolutno neutralnom<br />

specifikacijom«, specifikacijom<br />

koja je svim proizvođačima jednako<br />

pogodna ili nepogodna. Ono<br />

što članovi tehničkih odbora koji su<br />

predstavnici proizvođača žele svakako<br />

postići, je da konačna specifikacija<br />

proizvoda u normi bude njima što<br />

prikladnija, a konkurenciji što neprikladnija.<br />

Pritom će svatko od njih sva<br />

ona svojstva koja njegovom proiz<br />

vodu odgovaraju pokušati prikazati<br />

kao izvorni interes korisnika. Ako ti<br />

predstavnici zastupaju proizvode<br />

koji su međusobno komplementarni, tj.<br />

proizvode koji će i jedni i drugi ugraditi<br />

u konačni proizvod (OZO), logično je da<br />

će stvoriti više ili manje formalnu »alijansu«<br />

i nastojati sve ostale članove odbora,<br />

napose predstavnike koji nemaju neke<br />

posebne interese (certifikacijska tijela,<br />

instituti, javna uprava), uvjeriti da je<br />

sve to upravo u interesu korisnika. Nije<br />

sporno da je takav pristup legitiman. U<br />

modernom globaliziranom potrošačkom<br />

društvu potrebno je svaki proizvod,<br />

svaku uslugu, svaki postupak »prodati«<br />

na tržištu, to znači reklamirati, lobirati za<br />

njega itd. Kontrolni mehanizam trebali<br />

bi biti korisnici, koji će reći: ovo svojstvo<br />

želim imati i spreman sam za njega platiti<br />

cijenu ili ovo svojstvo ne želim imati ili<br />

smatram da nije značajno pa za njega ne<br />

želim dodatno plaćati.<br />

vatrogasni vjesnik / studeni 2008.<br />

23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!