Vatrogasni Vjesnik

struka i praksa
Što ima prednost: pravilnik
ili norma za osobnu
zaštitnu opremu (OZO)?
Aleksandar Regent 1
Veleučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska,
Aleksandar.Regent@veleri.hr
Sažetak: Hrvatska je svoj pravni sustav
uskladila s europskim direktivama
za zaštitu na radu i za OZO.
Ovi propisi traže da poslodavac izbor
OZO temelji na procjeni rizika.
Harmonizirane EN pretpostavljaju
usklađenost s bitnim zahtjevima
za zdravlje i sigurnost radnika na
radnom mjestu. Na nekoliko primjera
za OZO vatrogasaca dokazuje
se hipoteza da harmonizirane
EN imaju veći utjecaj na izbor
opreme nego rezultat procjene
rizika i propisi o OZO.
Ključne riječi: Propisi o OZO, harmonizirane
EN, procjena rizika,
utjecaj na izbor OZO, prednost EN.
1. Uvod
Objavljivanjem Zakona o zaštiti
na radu [1], Pravilnika o uporabi
osobnih zaštitnih sredstava [2] i
Pravilnika o stavljanju na tržište osobne
zaštitne opreme 2 [3], Republika Hrvatska
napravila je značajan korak prema
usvajanju legislative kompatibilne s europskom.
Ovim su propisima u hrvatski
pravni sustav transponirane istim redo-
1
Autor je predsjednik HZN/TO 21 Protupožarna i vatrogasna
oprema i predsjednik HZN/TO 556 Osobna
zaštitna oprema. Mišljenja i stavovi autora su njegovi
osobni i ne moraju nužno biti identični mišljenju
i stavovima institucije u kojoj je zaposlen.
2
U daljnjem tekstu: OZO. U engleskom se jeziku
izraz Personal Protective Equipment krati u PPE.
3
U cilju poboljšanja i intenziviranja rada na usvajanju
novih normi, HRN/TO 94 nedavno je razdijeljen
na 4 samostalna odbora i to: HZN/TO 159,
Ergonomija, HZN/TO 556, Osobna zaštitna oprema,
HZN/TO 557, Zaštitna odjeća i HZN/TO 558, Zaštita
dišnih putova.
slijedom europske direktive 391/89/EEC
[4], 656/89/EEC [5] (tzv. Korisnička direktiva)
i 686/89/EEC [6] (tzv. Proizvodna direktiva)
kao jedan od nužnih koraka za
pristup neke zemlje u EU. Iako se na neke
detalje spomenutih hrvatskih propisa
mogu staviti značajne primjedbe, može
se ipak konstatirati da se u suštinskom
smislu hrvatski propisi iz područja zaštite
na radu (dalje: ZNR) sada podudaraju
s odgovarajućim propisima EU. Nadalje,
u okviru Hrvatskog zavoda za norme
HZN, nadležni je tehnički odbor HZN/
TO 94, Osobna zaštitna oprema 3 , obavio
drugi paralelan korak nužan za pristup
naše zemlje u EU: prihvatio je dobar dio
europskih normi EN iz toga područja
kao hrvatske norme HRN. Time je Hrvatska
došla u poziciju da su joj propisi, kao
obvezni dokumenti, i norme, kao neobvezni
tehnički dokumenti, koji služe i
kao potpora propisima, postali suštinski
jednaki europskima. U radu se razmatra
bitno pitanje, koje na prvi pogled izgleda
besmisleno, a koje se jednako odnosi
na primjenu propisa i normi u Hrvatskoj
i u EU: što je prvo, što ima prednost u
ZNR-u, zakon i pravilnici ili norme. Razmatranje
ovog osnovnog pitanja u ZNR-u
demonstrirano je na nekoliko primjera
primjene OZO za vatrogasce.
2. Procjena rizika i izbor
odgovarajuće OZO
Zakon o zaštiti na radu [1] daje jasne
upute u vezi s izborom i ostalim aspektima
OZO:
– U čl. 4 definira poslodavca kao »svaku
fizičku ili pravnu osobu koja zapošljava
jednog ili više radnika, uključujući i javne
službe«, dok u čl. 5 definira zaposlenika
kao »osobu koja je u radnom odnosu kod
poslodavca na temelju ugovora o radu,
uključujući i javne službe (radnici), osobe
vatrogasni vjesnik / studeni 2008.
21