Ispitna pitanja - psihološka medicina.pages

30. Skupina poremećaja sa simptomima koji upućuju na tjelesne poremećaje, ali bez prepoznatljivih
organskih nalaza koji bi objasnili ove simptome zovu se:
a) Somatski poremećaji
b) Psihosomatske bolesti
c) Somatoformni poremećaji
d) Sumanuti poremećaji
e) Psihoze
31.Deskriptivni termin koji se koristi za opis simptoma u pacijenata koji su skloni doživljavati i
iskazivati psihološki i interpersonalni distres u formi somatskog distresa i medicinski neobjašnjivih
fenomena naziva se:
a) Somatska sumanutost
b) Somatizacija
c) Psihički dizbalans
d) Stresna reakcija
e) Sodomija
33. Koja od navedenih ne spada u indirektne komunikacijske poruke u ordinaciji:
a) Poklon doktoru
b) Pohvale liječniku
c) Telefonsko dogovaranje termina
d) Napuštanje liječnika
e) Komunikacija preko članova obitelji
37.Osnovna karakteristika transfera je:
a) Zrelost
b) Regresivnost
c) Nepromjenjivost
d) Libidna energija
e) Sve od navedenog
49. Pacijenta koji se doživljava bolesnim premda ne postoji opravdan i opravdan razlog za bolest
nazivamo:
a) Narcistični bolesnik
b) Hipohondrijski bolesnik
c) Opsesivni bolesnik
d) Konverzivni bolest
e) Projektivni bolesnik
50. Zaokružite tvrdnju koja je točna kada govorimo o konverziji:
a) konverzija je nesvjesna reakcija izražava unutarnjih konflikata kroz određene tjelesne simptome
b) Česti konverzivni simptom je glavobolja
c) Psihoterapija je indikacija za liječenje konverzivnih simptoma
d) A i B
e) Sve je točno
31.Bolesnik na bolest najčešće reagira:
a) reakcijom napada, depresivnom i negirajućom.
b) reakcijom depresivnom, projektivnom i negirajućom.
c) reakcijom povlačenja, projektivnom i negirajućom.
d) reakcijom povlačenja, agresivnom, projektivnom i negirajućom.
e) reakcijom povlačenja, depresivnom, projektivnom i negirajućom.
32.Prijenos ili transfer označava:

a) prenošenje iskustva na terapeuta koji je bolesnik doživljavao u djetinjstvu prema nekim važnim
osobama.
b) prenošenje emocija na terapeuta koje je bolesnik doživljavao u djetinjstvu prema nekim važnim
osobama
c) prenošenje emocija na bolesnika koje je terapeut doživljavao u djetinjstvu prema nekim važnim
osobama
d) prenošenje emocija između terapeuta i bolesnika, a odnose se na njihove doživljaje u djetinjstvu
odnosu na neke važne osobe
e) prenošenje dilema na terapeuta a koje su u svezi s bolesnikovim doživljajima u djetinjstvu prema
nekim važnim osobama
33.Prijenos ili transfer je:
a) progresivan fenomen jer se ponavljaju stari obrasci odnosa ovisno o točki fiksacije
b) progresivan fenomen jer se stvaraju novi obrasci odnosa ovisno o točki fiksacije
c) regresivan fenomen jer se ponavljaju stari obrasci odnosa ovisno o točki fiksacije
d) regresivan fenomen jer se stvaraju novi obrasci odnosa ovisno o točki fiksacije
e) regresivan fenomen jer se ponavljaju stari obrasci odnosa neovisno o točki fiksacije
34.Protuprijenos ili kontratransfer može biti:
a) usmjeren prema van i prema unutra
b) usmjeren prema van
c) usmjeren prema prema unutra
d) usmjeren prema terapijskom procesu
e) usmjeren prema dijagnostičkom procesu
35.Pokretač razvoja transfera je:
a) razvoj objektnih odnosa
b) razvoj psihičkih struktura
c) razvoj mentalnih mehanizama
d) razvoj organizatora psihe
e) razvoj motorike
34.Koja od navedenih nije značajka prijenosa:
a) Ubikvitaran je
b)Prenose se emocije
c)Proces je nesvjestan
d)Prenosi se psihička energija
e)Prenose se fantazije
35. Protuprijenos nije:
a)Reakcija liječnika na bolesnikove potrebe
b)Reakcija bolesnika na liječnikov prijenos
c)Reakcija liječnika na bolesnikov prijenos
d)Nesvjestan proces
e)Prijenosna reakcija liječnika na bolesnika
41. Psihosomatika je:
a)Isprva podrazumijevala psihoanalitički pristup tjelesnoj bolesti
b)Stav u kojem se psihičko i somatsko promatra kao cjelina
c)Visceralan odgovor na emociju koje najčešće nismo svjesni
d)Koncept prema kojem djeluje psihosomatska medicina i suradna psihijatrija
e)Sve navedeno
45. Indirektna komunikacija bolesnika s liječnikom je:

a)Putem novca
b)Putem simptoma
c)Putem poklona
d)Preko drugih članova obitelji
e)Sve navedeno
47. Olakšavajući čimbenici komunikacije liječnika s bolesnikom su:
a) Ista rasa
b)Ista nacionalnost
c)Isto sociokulturno porijeklo
d)Razgovorljivost bolesnika
e)Sve navedeno
4. Kontratransfer ili protuprijenos je:
a) Prijenos jednog oblika bolesti u drugi
b) Usmjeravanje emocija koje pacijent pobuđuje u liječniku prema obitelji
c) Emocionalni odgovor liječnika na nesvjesno bolesnika
d) Prijenos liječnika iz stanja empatije u stanje simpatije
e) Sve je točno
5. Oblici protuprijenosa (prema Marshall-u i Smith-u):
a)Samoinicijativni protuprijenos
b)Protuprijenos okrenut prema van/unutra
c)pProtuprijenos okrenut prema gore/dolje
d)Potiskivani protuprijenos
e)Benigni protuprijenos
6. Protuprijenos okrenut prema unutra odnosi se:
a)Liječnikove probleme unutar tima
b)Na duboke liječnikove emocije koje u njemu pobuđuje bolesnik
c)Protuprijenos unutar tima
d)Ništa od navedenog
e)Sve navedeno
7. Ponuda emocionalnog od strane bolesnika kod liječnika:
a)Nikad ne izaziva nelagodu
b)Izaziva nelagodu zbog straha od vlastitih sličnih emocija
c)Izaziva nelagodu jer se liječnici moraju dodatno obrazovati
d)Izaziva nelagodu samo kod psihijatara, a ne i liječnika somatske medicine
e)Sve je točno
8. Transfer ili prijenos je fenomen koji se javlja samo:
a)U odnosu bolesnik psihoterapeut
b)U odnosu bolesnik liječnik/zdravstveni djelatnik
c)Uvijek u odnosu slabiji i mlađi prema jačem, starijem, moćnijem
d)Ništa nije točno
e)Sve je točno
9. U oblikovanju prijenosa sudjeluju:
a)Važne figure iz bolesnikova djetinjstva i članovi njegove obitelji
b)Ostalo zdravstveno osoblje
c)Subolesnici
d)Društvo
e)Sve je točno

10. Osnovno obilježje transfera je:
a) Zrelost i realnost
b) Pismeni iskaz bolesnika
c) Regresivnost
d) Autoritativnost
e) Ništa nije točno
11. Bolesnik komunicira s liječnikom:
a)Uvijek otvoreno i bez ustezanja
b)Ččešće indirektno nego direktno
c)Isključivo direktno
d)Isključivo indirektno
e)Dvosmjerna komunikacija je nepoželjna, liječnik je i tako dužan izvijestiti bolesnika o njegovu
stanju
12. Pretežito frustrirajuće oblike komunikacije bolesnika s liječnikom prepoznajemo kroz:
a)Simptome koji traju unatoč terapiji
b)Napuštanje liječnika
c)Traženje dodatnih pretraga i mišljenja drugih specijalista
d)Ništa nije točno
e)Sve je točno
25. Transfer ili prijenos
a)Prijenos informacija od izvora do primaoca
b)Prijenos znanja među kolegama unutar tima
c)Prijenos emocija koje je bolesnik doživljavao prema bitnim osobama u djetinjstvu na
liječnika/terapeuta
d)Nije termin koji se koristi u medicinskoj praksi
e)Transport dobara i roba
27. Kontratransfer ili protuprijenos je pojava:
a)Kad bolesnik svojim emocionalnim reakcijama pobuđuje liječnikove emocije doživljene u
djetinjstvu
b)Emocija kod liječnika koje pokazuje da su i liječnici samo ljudi
c)Nesvjesne reakcije liječnika na transfer bolesnika
d)Sve je točno
e)Ništa nije točno
28. Najčešće protuprijenosne reakcije liječnika javljaju se:
a)Kad je povrijeđen njegov narcizam (neuspjeh u terapiji, omalovažavanje od strane bolesnika…)
b)Kad je u pitanje doveden njegov tjelesni integritet
c)Kad bolesnici manifestiraju svoje osjećaje
d)A i B je točno
e)Sve je točno
29. Psihološka medicina ima sve važnije mjesto u suvremenoj medicinskoj praksi jer:
a)Sve je više kroničnih bolesti koje zahtijevaju prilagodbu bolesnika
b)Tehnički napredak u medicini doveo je do dehumanizacije
c)Psihološki pristup pridonosi boljoj suradnji bolesnika tijekom procesa dijagnostike, liječenja i
rehabilitacije
d)Psihološkim pristupom potičemo aktivno učešće bolesnika u procesu liječenja
e)Sve je točno

30. U oblikovanju transfera sudjeluju
a)Nitko osim bolesnika
b)Odlučujući je stav bolesnika prema bolesti
c)Presudnu ulogu imaju važne figure iz bolesnikova djetinjstva
d)A i B je točno
e)Sve je točno
31. Transfer se razvija:
a)Naglo
b)Uvijek od negativnog u pozitivan
c)Postupno
d)Ovisno o zdravstvenom stanju bolesnika i očekivanjima od liječnika
e)Samo b) nije točno
32. Indirektna komunikacija bolesnika s liječnikom je:
a)Poželjniji oblik komunikacije
b)Liječnik lakše razumije takav oblik komunikacije
c)Odvija se isključivo preko pisma
d)Najčešće ju koriste bolesnici s emocionalnim teškoćama
e)Sve je točno
33. Gratificirajući oblik indirektne komunikacije bolesnika s liječnikom je:
a)Indiferentan odnos liječnika prema bolesniku
b)Djelotvornost propisanih lijekova
c)Indiferentan stav bolesnika spram liječnika
d)Kroz pozive liječnika tijekom vikenda
e)Sve je točno
42. Pretežito frustrirajuće oblike komunikacije bolesnika s liječnikom prepoznajemo kroz:
a)Simptome koji traju unatoč terapiji
b)Napuštanje liječnika
c)Traženje dodatnih pretraga i mišljenja drugih specijalista
d)Ništa nije točno
e)Sve je točno
45. Psihosomatski koncept podrazumijeva
a) Liječenje tumora psihoterapijom
b) Psihodinamsko razumijevanje nastanka nekih somatskih bolesti
c) Psihodinamsko razumijevanje psihoterapije
d) Konceptualni pristup duševnoj bolesti
e) Sve je točno
46. Izbacite bolest koja nije psihosomatska
a) Hipertenzija
b) Ulkusna bolest
c) Prijelom potkoljenice
d) Astma
e) Reumatoidni artritis
47.Koja se od navedenih bolesti smatra psihosomatskom
a)Nagnječenje mozga
b)Psorijaza
c)Gripa

d)Urođena srčana greška
e)Proširene vene
2. Vegetativni odgovor na emocionalno stanje uzrokovano konfliktom koje može biti
reaktivirano specifičnom životno situacijom naziva se:
a)Psihosomatski model bolesti
b)Neuroza
c)Tjeskoba
d)Psihoza
e)Adaptacija
4. Prihvaćajuće razdoblje u reakciji bolesnika na tjelesnu bolest obilježava:
a)Poricanje i intenzivne emocije
b)Krivnja, ljutnja i samosažaljenje
c)Borba i promjena kvalitete života
d)Strah od ovisnosti
e)Strah od kazne
5. Ličnost psihosomatskog bolesnika opisuju sljedeća obilježja, izuzev:
a) Bolest je dio identiteta osobe
b) Potiskivanje konfliktnih emocija i transformacija u fizičke simptome
c) Aleksitimija
d) Sumanuta razina reagiranja
e) Rani nastanak emocionalnih smetnji
6. Skupina poremećaja sa simptomima koji upućuju na tjelesne poremećaje, ali bez prepoznatljivih
organskih nalaza koji bi objasnili ove simptome zovu se:
a)Somatski poremećaji
b)Psihosomatske bolesti
c)Somatoformni poremećaji
d)Sumanuti poremećaji
e)Psihoze
7. Uporaba tjelesnog ( somatskog ) jezika za iskazivanje afektivnog distresa naziva se:
a)Somatotimija
b)Sinkopa
c)Simbolizacija
d)Socijalizacija
e)Somnambulizam
8. Deskriptivni termin koji se koristi za opis simptoma u pacijenata koji su skloni doživljavati i
iskazivati psihološki i interpersonalni distres u formi somatskog distresa i medicinski neobjašnjivih
fenomena naziva se:
a)Somatska sumanutost
b) Somatizacija
c)Psihički dizbalans
d)Stresna reakcija
e)Sodomija
11. Vegetativni odgovor na emocionalno stanje uzrokovano konfliktom koji može biti reaktiviran
specifičnom životnom situacijom, a postoji konstitucionalna predispozicija u organu naziva se:
a)Autonomna disfunkcija
b)Psihosomatska bolest
c)Psihotični poremećaj

d)Aleksitimična reakcija
e)Ništa od navedenog
32. Nesvjesna tendencija ponavljanja iskustava koje je bolesnik doživio prema važnim bliskim
osobama usmjerena na zdravstenog djelatnika zove se:
a)Protuprijenos
b)Psihološka obrana
c)Prijenos
d)Fiksacija
e)Projekcija
33. Negativan transfer prilikom liječenja i rehabilitacije manifestira se kroz sve navedeno, osim:
a)Ljutnju
b)Šutnju
c)Napuštanje liječnika
d)Otvoreno izražavanje emocija
e)Traženje drugog mišljenja
34. Jedno od dolje navedenih obilježja prijenosa nije točno – koje?
a)Prijenos je objektni odnos
b)Prijenos je ponavljanje objektnog odnosa iz prošlosti
c)Mehanizam pomaka je osnovni proces
d)Prijenos je regresivan fenomen
e)Prijenos nije regresivan fenomen
35. Ukoliko je odnos s emocionalno važnim figurama tijekom djetinjstva kod nekog bolesnika bio
dobar, uz razvijene osjećaje povjerenja i sigurnosti, u odnosu prema liječniku očekuje se :
a)Miješani transfer
b)Negativan transfer
c)Pozitivan transfer
d)Bez transfera
e)Pojačani transfer
36. Kontratransfer se ne može opisati kao:
a)Svi osjećaji i ponašanja terapeuta prema bolesniku
b)Transfer analitičara prema bolesniku
c)Odgovor na transfer bolesnika
d)Sveukupni svjesni i nesvjesni odgovor terapeuta na bolesnika
e)Svjesna reakcija terapeuta prema bolesniku
37. Protuprijenosne reakcije liječnika prema bolesniku važno je:
a)Zatomiti
b)Prekinuti
c)Prepoznati
d)Zanemariti
e)Pojačati
38. Pretjerana briga za bolesnika je:
a)Znak dobre edukacije
b)Simptom kontratransfera
c)Pokušaj povećanja efikasnosti liječenja
d)Nametanje liječnikove volje
e)Poželjna reakcija

39. Pojava somatskih i/ili psihičkih simptoma kod osoba koje liječe ili njeguju može biti simptom:
a)Zaraze
b)Prijenosa
c)Obolijevanja
d)Protuprijenosa
e)Pesimizma
40. Ukoliko nije moguće razriješiti kontratransferni problem ni onda kada ga terapeut postane
svjestan, bolesnika koji ga je izazvao:
a)Bolje je prepustiti kolegi
b)Intenzivnije uvjeriti u potrebe liječenja
c)Nije bolje prepustiti kolegi
d)Pokušati bolje slušati
e)Ne naručivati često na kontrole
15. U psihosomatske bolesti se ubraja:
a) Prijelom potkoljenice
b) Subduralni hematom
c) Arterijska hipertenzija
d) Sunčanica
e) Gnojna angina
21. Osnovno obilježje transfera je:
a) Regresivnost
b) Zrelost
c) Nezrelost
d) Realnost
e) Sve navedeno je točno
22. Kontratransfer je:
a) Odgovor bolesnika na bolest
b) Emocionalni odgovor liječnika na nesvjesno bolesnika
c) Mehanizam obrane
d) Ništa od navedenog
e) Dio ličnosti
23. U psihosomatske bolesti spada sve osim:
a) Arterijska hipertenzija
b) Diabetes melitus
c) Astma bronhiale
d) Otitis media
e) Hipertireoza
24. Jedna od psihičkih reakcija na bolest je:
a) Neuroza
b) Psihoza
c) Regresija
d) Represija
e) C +D
36. Za fazu ”cjenkanja” nije točno:
a)To je faza prilagodbe na terminalnu bolest
b)Opisala ju je E. Kuebler-Ross

c)To je završna faza prilagodbe
d)Obično prethodi depresivnoj fazi
e)Bolesnik se u toj fazi nada duljem životu, manjoj patnji i boli
12. Poricanje, ljutnja, cjenkanje, depresija i adaptacija su psihološka zbivanja koja se javljaju kod :
f)Paničnog poremećaja
g)Prilagodbe na transplantaciju
h)Sumanutog poremećaja
i)Reakcije na bolest
j)Psihosocijalnog razvoja
1. Razvojni zadaci kasnog odraslog doba su svi osim:
a) Održavanje fizičkog zdravlja
b) Prihvaćanje gubitka partnera i prijatelja
c) Održavanje socijalnih kontakata
d) Očuvanje radne aktivnosti i igre
e. Obavezno prepuštanje odgovornosti za daljnji život djeci
2. U faze suočavanja sa smrću spada sve osim:
a) Cijenkanje
b) Bijes
c) Depresija
d) Poricanje
e) Zanemarivanje
3. Za suočavanje sa smrću u starijih osoba značajno je sve osim:
a) Češće se razmišlja o smrti
b) Manje je straha od smrti
c) Prihvaća se kao dio sudbine
d) Ispunjen i zadovoljavajući dotadašnji život smanjuje anksioznost
e) Negacija činjenice smrti najčešća je pojava
4. Zadaci kasnog odraslog doba su svi osim:
a) Integracija umirovljenika u novi životni stil
b) Uporaba novčanih sredstava na mudar način
c) Formiranje novih emocionalnih veza
d) Orijentacija na prošlost a ne na budućnost
e) Prihvaćanje promjena seksualnih potreba
5. Najčešći strahovi u starijoj dobi su svi osim
a) Strah od senilnosti
b) Strah da ne postanu žrtve kriminala
c) Strah od gubitka prijašnjeg izgleda
d) Strah od tjelesne ovisnosti o tuđoj pomoći
e) Strah od osamljenosti
6. Faktori koji doprinose psihičkoj ravnoteži u starijoj dobi su svi osim:
a) Samopouzdanje
b) Dobri odnosi s drugim ljudima
c) Prihvaćanje promjena
d) Dobar fizički izgled
e) Smisao za humor
7. Zaokružite netočnu tvrdnju:

a) Srednja dob je period života od 30 do 40 godina starosti
b) Prestanak menstruacije je najvažnija tjelesna manifestacija srednje dobi u žena
c) Jedan od zadataka srednje dobi je prilagodba na promjene u seksualnosti
d) Prihvaćanje socijalne odgovornosti zadatak je ovog razdoblja života
e) U to se vrijeme događa konsolidacija profesionalnog identiteta
8. Razvojni zadaci srednjeg odraslog doba su svi osim:
a) Izlaženje na kraj sa promjenama u tjelesnoj slici
b) Prihvaćanje prolaznosti vremena
c) Proživljavanje smrti roditelja i vršnjaka
d) Redefiniranje odnosa sa partnerom
e) Traženje novih partnerskih veza
9. »Škripac srednjih godina» odnosi se na:
a) Poziciju između poodrasle vlastite djece i roditelja koji trebaju pomoć
b) Pozicija između partnera kada jedan od njih ima izvanbračnu vezu
c) Sve veća konkurencija mlađih na radnom mjestu
d) Nemogućnost zadovoljavanja vlastitih planova
e) Dilema da li se rastati ili ostati u nezadovoljavajućoj partnerskoj vezi
10. Za srednju dob ne vrijedi:
a) U prosjeku se smanjuju aktivnosti
b) Procjenjuju se vlastita postignuća u odgoju djece
c) Krizi srednje dobi prethodi spoznaja o vlastitoj smrti
d) Kriza srednje dobi može biti vrijeme značajnih emocionalnih nestabilnosti
e) Kriza srednje dobi prevladava se mijenjanjem okoline u kojoj osoba živi
11. »Sindrom praznog gnijezda» označava:
a) Osjećaj nakon odlaska odrasle djece iz obitelji
b) Smrt roditelja
c) Osjećaj koji se javlja kod napuštanja roditeljskog doma
d) Emocionalni kontekst prekida partnerskog odnosa
e) Prelazak na novo radno mjesto u srednjoj životnoj dobi
12. Razvojni zadaci mlađe odrasle dobi su svi osim:
a) Psihološka separacija od roditelja
b) Prihvaćanje odgovornosti za vlastito tijelo
c) Sučavanje sa smrću
d) Odabir karijere
e) Preuzimanje socijalne uloge
13. Razvojni zadaci mlađe odrasle dobi su svi osim:
a) Integriranje seksualnih iskustava
b) Stjecanje vještina koje su profitabilne
c) Prihvaćanje etičkih i duhovnih vrijednosto
d) Mijenjanje profesije
e) Odabir karijere
14. Znakovi nezrelosti u mlađoj odrasloj dobi su svi osim:
a) Razdražljivost
b) Emocionalna eksplozivnost
c) Često upadanje u frustrativne situacije
d) Neraspoloženost

e) Donošenje stabilnih odluka
15. Psihička zrelost podrazumeva sve osim:
a) Sposobnost diferenciranog reagiranja u cilju zadovoljenja svojih potreba
b) Konstruktivno i društveno prihvatljivo iskazivanje svojih osjećaja
c) Potpuna neovisnost od roditelja i vršnjaka
d) Prihvaćanje stvarnosti kakva je
e) Prihvaćanje međuovisnosti s roditeljima i vršnjacima
16. Psihička zrelost podrazumjeva sve osim:
a) Uspješno prilagođavanje široj zajednici
b) Uspostava strpljivih i tolerantnih odnosa s djecom,adolescentima i odraslima
c) Uključivanje doze stvaralaštva u svoj posao
d) Neiskazivanje svojih osjećaja i napetosti
e) Reagiranje koje je u svakom pojedeninačnom slučaju prilagođeno postojećim prilikama
17. Za mlađu odraslu dob ne vrijedi:
a) je period života od dvadesete do trideset i pete godine života
b) Više nema grešaka u obiteljskim odnosima i na poslu
c) Kognitivni kapaciteti i sposobnost učenja jednaka je kao u adolescenciji
d) Problem može biti motivacija i izdržljivost u učenju i radu
e) Osoba više ne treba provjeravati svoj pogled na svijet i njegovu opravdanost
18. Za mlađu odraslu dob je karakteristično da :
a) se socioekonomski status ne utječe na tijek događanja u mlađoj odrsloj dobi
b) Još uvijek se ne prevladavaju mladenački obrasci ponašanja
c) Preuzima se odgovornost za svoje oblike ponašanja
d) Društvena očekivanja nemaju utjecaja na redoslijed važnih životnih odluka kao brak,posao
e) Status pojedinca na socioekonomskoj razini nije ovisan o vremeneskom rasporedu prijelaznih
događaja kao što
je brak,odlazak od roditeljskog doma i sl.
19. Prisnost se definira slijedećim osim:
a) Sposobnost obavezivanja na konkretne veze i zajednice
b) Sposobnost razvijanja etičke snage da se ustraje u vezi ili zajednici
c) Uključuje emocionalno povezivanje između dvije odrasle osobe
d) Pri tome se gubi osobni identite
e) Uvjet je razriješavanje konflikta »prisnost/osamljivanje»
20. Zaokružite ispravnu tvrdnju:
a) Shvaćanje da bi ljubav trebala biti osnov bračne veze razvilo se u 18.stoljeću
b) Jedan od zadataka mlađeg odraslog doba je dovođenje vlastite obitelji u dom
c) Socijalni razlozi ne igraju ulogu u odabiru bračnog partnera
d) Strast je osnovni kognitivni aspekt ljubavi
e) Prisnost je osnovni kognitivni aspekt ljubavi
21. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) Pubertet je najvažniji aspekt adolescencije
b) Pubertet je drugi termin za adolescenciju
c) Pubertet se odnosi na predadolescentno doba
d) Pubertet označava fiziološke promjene.
e) Pubertet se vremenski preklapa sa periodom kasne adolescencije
22. Za adolescenciju vrijedi sve osim:

a) Psihička je energija usmjerena ka osamostaljenju
b) To je period uspostave seksualnog identiteta
c) Period separacije od roditelja
d) Povećanje ovisnosti o skupini vršnjaka
e) Učvršćivanje strukture osobnosti putem identifikacije
23. U adolescenciji se događa slijdeće osim:
a) Brze tjelesne promjene
b) Pojava sekundarnih seksualnih osobina
c) Čest gubitak kontrole nad vlastitim tijelom
d) Adolescentna nespretnost
e) Usporen motorički razvoj
24. Kognitivni razvoj u adolescenciji podrazumjeva sve osim:
a) Djevojčice kasnije razvijaju kognitivne sposobnosti
b) Egocentričnost je značajka adolescentnog razmišljanja
c) Postoji mogućnost apstraktnog mišljenja
d) Postoji mogućnost hipotetskog rezoniranja
e) Sve je veća mogućnost zadržavanja apstraktnog materijala
25. Za period adolescensije značajno je sve osim:
a) Nastavlja se preadolescentna potreba za bliskosti sa osobama istog spola
b) Razvija se jaka identifikacija sa osobama iz javnog života
c) Nestalnost identiteta
d) Reaktivacija preedipskih i edipskih konflikata
e) Doživlja roditelja da su bili neuspješni u odgoju svojeg djeteta
26. Problemi adolescencije najčešće su svi navedeni osim:
a) Izbor profesije
b) Ideja posebnosti
c) Promjene raspoloženja
d) Kriza identiteta
e) Previsoko samopouzdanje
27. Zaokružite netočnu tvrdnju:
a) Srednje djetinjstvo karakterizirano je naglim promjenama
b) Aktivnost reproduktivnih organa dosiže 10-15%
c) Velika je potreba za motoričkim kretanjem
d) Postoji sigurnost u samostalnom oblačenju,hvatanju i pisanju
e) Češće su nezgode radi precjenjivanja vlastitih fizičkih sposobnosti
28. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) Oštrina sluha i vida u periodu srednjeg djetinjstva je bolja nego u odrasle osobe
b) U srednjem djetinjstvu razlikuju se dobro nijanse boja
c) Mala je sposobnost analize greške
d) U srednjem djetinjstvu djeca nemaju osjećaj za vrijeme
e) Dijete u srednjem djetinjstvu prepoznaje da osoba može biti i dobra i loša
29. Za kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu ne vrijedi:
a) Pamćenje je sve trajnije
b) Mašta se manje miješa sa upamćenim
c) Mašta se koristi kroz pisanje školskih sastava,crtanje
d) Prosječan fond riječi je 3600

e) Prosječan fond riječi je 8200
30. Za socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu vrijedi:
a) Značajke srdžbe u toj dobi je da je sasvim egocentrična
b) To je mirno doba s malim i postupnim promjenama u organizmu
c) To je doba sa velikim promjenama u organizmu
d) Zbog velikih promjena djeca su često pesimistična
e) Djeca vole u toj dobi da ih roditelji u javnosti nazivaju imenima od milja
31. Zaokružite netočnu tvrdnju:
a)Rano djetinjstvo je razdoblje kraja prve do treće godine života
b) Djeca u ranom djetinjstvu savladaju uporabu pribora za jelo
c) Na kraju ranog djetinjstva kontrola sfinktera treba biti uspostavljena
d) Jedinci češće oboljevaju od psihosonmatskih bolesti
e) Djeca autoritaivnih roditelja i rastavljenih obitelji sklonija su nesrećama i ozlijedama
32. Za motorički razvoj u ranom djetinjstvu ne vrijedi:
a) Djeca mogu koristiti olovku,škare i sl.
b) Djete više nije nesigurno u hodu
c) Igre koje podrazumjevaju pokrete( penjanje,skakanje i sl) su jako važne za taj period
d) Igre gdje se održava ravnoteža treba izbjegavati u toj fazi razvoja
e) Djeca se u tom uzrastu vole igrati sa stvarima koje su sama napravila
33. Za kognitivni razvoj djeteta u ranom djetinjstvu ne vrijedi:
a) Mišljenje u ranom djetinjstvu je predoperacijsko
b) Mišljenje je karakterizirano egocentričnosšću
c) Mišljenje ima karakteristike animizma
d)Djeca u ovom razdoblju još nisu motivirana za misaone napore
e) Dijete u tom razdoblju najčešće dobiva spoznaje imitacijom
34. Način igara u ranom djetinjstvu karakterizira sve navedeno osim:
a) Simbolizacija
b) Igre predstavljanja
c) Igre konstrukcije
d) Započinju igre sa elementima kreativnosti
e) Djeca se u dobi od tri godine na jednu temu mogu igrati oko 45 minuta
35. Socijalni i emocionalni razvoj u ranom djetinjstvu karakterizira sve navedeno osim:
a) Može podnjeti kraće rastanke
b) Djeca ove dobi mogu pomagati jedno drugom
c) Djeca oponašaju jedno drugo
d) Djeca ove dobi još se ne mogu družiti s vršnjacima
e) Nedosljednost u davanju uputa i zabrana roditelja jako zbunjuje dijete
36. Zaokružite netočnu tvrdnju:
a) Dijete u ranom djetinjstvu zna označiti dijelove tijela
b) U ranom djetinjstvu dijete ne još zna prepoznati odakle dolaze osjeti boli
c) Dijete ima «zaraznu» teoriju o bolestima
d) Djeca često vjeruju da su bolesna zbog kazne
e) Djeca ove dobi smatraju da su bolesni zbog «crvića»
37. Zaokružite netočnu tvrdnju:
a) Djeca u ranom djetinjstvu nemaju razvijen osjećaj srdžbe

) Osjećaji djece u ranom djetinjstvu su spontani i labilni
c) Djeca u ranom djetinjstvu prepoznaju svoj odraz u zrcalu
d) Djeca u ranom djetinjstvu pokazuju tvrdoglavost i negativizam
e) Djeca u ranom djetinjstvu adekvatno upotrebljavaju zamjenice ja,ti,on ,ona i znaju svoj spol
38. Za govor vrijede slijedeće tvrdnje osim:
a) Govor ima zadatak komunikacije
b) Govor smanjuje mogućnost simbolizacije
c) Prethodnica govora je «gugutanje» bebe jer označava vježbanje djeteta u glasanju i ima značenje
poruke majci
d) Prve riječi-mama,tata-imaju gotovo magičnu moć
e) Učenje jezika počinje krajem prve godine
39. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) S godinu i pol dijete se služi sa 10 tak riječi
b) S dvije godine dijete već upotrebljava 150 riječi
c) S dvije godine dijete sebe označava sa « ja»
d) Na kraju četvrte godine dijete upotrebljava 4000 riječi
e) Dijete sa sedam godina korsti 8000 riječi
40. Zaokružite netočnu tvrdnju:
a) Dječji govor više sakriva nego otkriva koliko dijete doista zna
b) Govorni izraz je najbolji pokazatelj razvitka djetetove inteligencije
c) Senzomotorno razdoblje je razdoblje početka govora u djeteta
d) U fazi predoperacijskog razvitka dijete savladava vještinu postavljanja pitanja
e) U dobi od pet godina djeca govore a da se stvarno ne obraćaju drugoj djeci ili odraslima
41. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) Dječji crtež je antopomorfan
b) Dječji crtež je zoomorfan
c) Dječji crtež su slučajen črčkarije bez osobitog značenja za razvoj
d) Intencionalno prikazivanje objekata iz okoline razvija se tek u sedmoj godini
e) Sa četiri godine dijete već može crtati sa perspektivom
42. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) Djeca su od prve godine zainteresirana za igru s drugom djecom
b) Dijete se u drugoj godini života zanima za druge ljude,voli da se njime bave
c) Lutka je igračka primjerena samo za djevojčice
d) Lutka kao igračka ne treba se davati dječacima od druge godine nadalje
e) Tipične igre dječaka i djevojčica počinju se razdvajati tek u desetoj godini života
43. Za motorički razvoj tijekom prve dvije godine života vrijedi:
a) Dijete prvo nauči upravljati dijelovima tijela u cefalokaudalnom smjeru
b) Dijete prvo nauči upravljati dijelovima tijela udaljenijim od glave
c) Dijete tek sa 6 mjeseci može glavu držati uspravno
d) Dijete može glavu držati uspravno nakon prvog tjedna po rođenju
e) Dijete može samostalno sjediti sa 3 mjeseca
44. Jedna od razvojnih teorija je:
a) Etiološka
b) Etimološka
c) Etološka
d) Etiopatološka
e) Entomološka

45. U razvojne teorije spadaju sve navedene osim:
a) Psihodinamska teorija
b) Teorija objektnih odnosa
c) Biheviorizam
d) Teorija kognirivnih razvojniha modela
e) Teorija nedikriminativnosti
46. Kognitivno razvojni model označava sve osim:
a) Prve dvije godine označava senzomotorički period
b) Shema sisanja je kognitivna struktura najranijeg djetinjstva
c) Dijete razvija namjerno ponašanje oko osmog mjeseca života
d) Dijete je svjesno da postoje predmeti van njegovog dosega već od prvog mjeseca života
e) Do osmog mjeseca života dijetetova spoznaja o predmetu ovisi o djetetovom djelovanju na predmet
13.Pubertet je:
a)Isto što i adolescencija
b)Period spolnog sazrijevanja obilježen fiziološkim promjenama
c)Period spolnog sazrijevanja obilježen izostankom fizioloških promjena
d)Period u razvoju koji slijedi nakon adolescencije
e)Ništa od navedenog
14.Neki od ciljeva adolescencije su:
a)Konačno odvajanje od ranih objekata ljubavi
b)Ponovno ostvarivanje simbiotskog odnosa sa majkom
c)Ponovno investiranje libidne energije u roditelje
d)A i B
e)B i C
15.Koja od tvrdnji ne karakterizira adolescenciju:
a) Brojne fiziološke promjene
b) Opadanje kreativnih kapaciteta
c) Razvoj spolnog identiteta
d) Separacija od roditelja
e) Razvoj osobnosti putem identifikacije
25. Što obilježava adolescenciju a ne pubertet?
a) razvoj sekundarnih spolnih karakteristika
b) prilagodba na fizičke i socijalne promjene
c) razvoj vještina
d) rast tijela
e) hormonalna aktivnost
26. Koja je tvrdnja točna za dobne granice podfaza adolescencije?
a) preadolescencija 6-12 godina
b) preadolescencija 10-17 godina
c) srednja adolescencija 15-17 godina
d) srednja adolescencija 12-18 godina
e) kasna adolescencija 20 godina i više
27. Cilj adolescencije ili razvojna zadaća adolescencije je:
a) separacija od roditelja
b) približavanje roditeljima

c) separacija od grupe vršnjaka
d) prihvatanje istospolnog seksualnog identiteta
e) učvršćivanje lažnog selfa
28. U preadolescenciji:
a) dolazi do naglog porasta nagonskih pulzija i seksualnih i agresivnih
b)dolazi do naglog porasta nagonskih pulzija, poglavito agresivnih
c)dolazi do naglog porasta nagonskih pulzija, poglavito seksualnih
d)preadolescent je sposoban prihvatiti rizike odgovornosti za svoje ponašanje
e)prihvatljivo je da roditelji pomažu preadolescentu u zadovoljenju njegovih nagonskih ¸
potreba
29. Karakteristike srednje adolescencije je da je:
a)srednja adolescencija = faza opozicije
b) središnji fenomen srednje adolescencije je reakcija žalovanja
c)događa se proces približavanja ranijim objektima (roditeljima)
d)adolescent ove dobi u istospolnoj grupi vršnjaka
e)srednja adolescencija = faza afirmacije
30. Karakteristično za kasnu adolescenciju je:
a)početak “bitke” za autonomiju
b)početak “bitke” za identitet
c) završna faza odrastanja u kojoj se postiže kompromis između ida-ega-superega.
d)završna faza odrastanja u kojoj se postiže kompromis između ida-ega.
e)završna faza odrastanja u kojoj se postiže kompromis između ida-superega.
26. Biološki proces rasta i razvoja je:
a)Adolescencija
b)Latencija
c)Pubertet
d)a+b
e)a+c
33. Što od navedenog nije tipično za dječačku fazu predadolescencije:
a)Vulgarni riječnik
b)Neurednost
c)Zapuštanje ranije usvojenih higijenskih navika
d)A + B
e)Transseksualne fantazije
24. Biološki proces rasta i razvoja mlade osobe koji počinje oko 12-te godine života i obilježen je
nastajanjem sekundarnih spolnih obilježja naziva se :
a)Latencija
b)Adolescencija
c)Školska dob
d)Pubertet
e)Falusna faza
25.Biološki proces rasta i razvoja je:
a) Djetinjstvo
b) Adolescencija
c) Latencija
d) Pubertet
e) Sve je točno

21. Anksioznost je:
a) Osjećajna reakcija straha ega na vanjsku opasnost
b) Osjećajna reakcija straha ega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida
c) Osjećajna reakcija straha superega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida
d) Samo a
e) A i B
22. Patološka anksioznost je:
a) Strah bez objekta
b) Realni strah
c) Pretjerani realni strah
d) A i B
e) Ništa od navedenog
5.Ustrašna reakcija ega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida ili prijetnju izvana naziva se:
a) ambivalencija
b) strah
c) anksioznost
d) regresija
e) obrambena reakcija
6.Anksioznost ili tjeskoba je funkcija koju prepoznaje/u:
a) ego
b) id
c) ego i id
d) superego i id
e) ego, superego i id
36.Rane separacije s majkom nalaze se u osnovi svih budućih oblika anksioznosti naziva se:
a) temeljna ili primarna anksioznost
b) oralna ili primarna anksioznost
c) temeljna ili oralna anksioznost
d) temeljna ili analna anksioznost
e) analna ili primarna anksioznost
37.Anksioznost koju doživljava ego naziva se:
a) ego anksioznost
b) signalna anksioznost
c) temeljna anksioznost
d) primarna anksioznost
e) formacijska anksiznost
38.Strah od gubitka dijela tijela, gubitka zadovoljstva i strah od kazne sadržan je u obliku anksioznosti
koju nazivamo:
a) separaciona anksioznost
b) analna anksioznost
c) kastracijska anksioznost

d) situacijska anksioznost
e) fantazijska anksioznost
3. Ustrašna osjećajna reakcija ega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida ili prijetnju izvana naziva se:
a) Frustracija
b) Anksioznost
c) Konflikt
d) Pulzija
e) Projekcija
4. Tjeskoba je funkcija koje instance u ličnosti?
a) Superega
b) Ega
c) Ida
d) Ideal-ega
e) Predsvjesnog
10. Strah od gubitka dijela tijela i strah od kazne sadržan je u obliku:
a) Separacijske anskioznosti
b) Kastracijske anksioznost
c) Nesvjesne anksioznosti
d) Svjesne anksioznosti
e) Frustracijske anksioznosti
27. U podlozi kastracijskog straha nalazi se:
a) Sadizam spram roditelja istog spola
b) Mazohizam spram roditelja suprotnog spola
c) Seksualni poriv spram roditelja suprotnog spola
d) Agresivni nagon spram roditelja istog spola
e) Anksioznost
38. Za anksioznost ne vrijedi tvrdnja:
a) Anksioznost je isto što i tjeskoba
b) Anksioznost je isto što i ambivalencija
1. Anksioznost ima aferentni i eferentni dio
2. Anksioznost ima emocionalnu i somatsku komponentu
3. Anksioznost može biti normalna
39. Sjedište anksioznosti je:
a) Superego
b)Ego
c)Id
d)Konflikt
e)Frustracija
15. Agresivnost je termin koji označava:
a)Prisilne misli i ponašanje
b)Pobudu, afekt i ponašanje koje ima za cilj nanošenje povrede ili štete drugim
okolini
c)Činjenično stanje u intrapsihičkom funkcioniranju međusobno povezanih jedinki
d)Kodeks ponašanja
e)Sklonost preispitivanju tuđih stavova
osobama i/ili
16. Ustrašna osjećajna reakcija ega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida ili prijetnju izvana naziva se:

a)Duševna bol
b)Anksioznost ili tjeskoba
c)Semantika
d)Konflikt
e)Unutarnji razdor
17. Anksioznost ili tjeskoba je funkcija koju percipira:
a)Samo id
b)Samo superego
c)Ego i superego
d)Samo ego
e)Id, ego i superego
18. Anksioznost se vezuje za bazične situacije u ranom razvoju ličnosti kao:
a)Dojenje, hodanje i snove
b)Investiciju libidne energije u vlastito tijelo
c)Investiciju libidne energije u voljeni objekt
d)Egzistencijalne, separacijske i kastracijske strahove
e)Igru s djecom
19. Separacijska anksioznost je:
a)Anksioznost koja prati odvajanje od važnog objekta koji je emocionalno investiran
b)Anksioznost koja predstavlja strah od gubitka ljubavi voljenog objekta
c)Anksioznost koja je skrivena u strahu od mraka
d)Sve navedeno
e)Ništa od navedenog
21. Svjesne funkcije ega koje se temelje na percepciji, učenju, procjeni itd., a u službi su ublažavanja
anksioznosti zovemo:
a)Mehanizmi relaksacije
b)Sumacija i procesiranje
c)“Up” regulacija
d)«Down» regulacija
e)Mehanizmi suočavanja ili «coping» mehanizmi
37. Anksioznost ili tjeskoba je:
a)Sinonim za duševnu bol koja dolazi od važne figure iz naše okoline
b)Sinonim za konflikt koji proizlazi iz neslaganja karaktera
c)Sinonim za sentimentalni pristup u romantičnim vezama
d)Sinonim za ustrašnu reakciju ega na unutarnji pulzijski pritisak iz ida ili prijetnju
e)Sinonim za strah od vukova
izvana
38. Signalna anksioznost je:
a)Oblik preplavljujuće anksioznosti
b)Oblik patološke anksioznosti
c)Onesposobljavajuća anksioznost, jer preplavljuje ego i imobilizira njegove mehanizme
d)Anksioznost koja ukazuje na prijetnju i priprema ličnost na obranu
e)Sve je točno
obrane
39. Strah od gubitka dijela tijela, gubitka zadovoljstva i strah od kazne sadržan je u obliku
anksioznosti koji nazivamo:
a)Konverzijska anksioznost
b)Ambivalentna anksioznost
c)Idiopatska anksioznost

d)Kastracijska anksioznost
e)Inverzna anksioznost
41. «Coping» mehanizmi ili mehanizmi suočavanja su:
a)Mehanizmi koji pomažu ublažavanju anksioznosti unutar ega
b)Mehanizmi koji se baziraju na kognitivnim funkcijama (učenje, pamćenje, prosudba,
inteligencija…)
c)Svjesni mehanizmi u službi ega
d)Sve je točno
e)Ništa nije točno
43. Separacijska anksioznost je:
a)Anksioznost koja prati odvajanje od važnog objekta koji je emocionalno investiran
b)Anksioznost koja predstavlja strah od gubitka ljubavi voljenog objekta
c)Anksioznost koja je skrivena u strahu od mraka
d)Sve je točno
e)Ništa nije točno
45. U trenutku kad ego nije u stanju potiskivati, te potisnuti sadržaji prijeđu iz nesvjesnog u svjesno,
javlja se:
a)Regresija
b)Stres
c)Otuđenje
d)Anksioznost
e)Strah
26. «Coping» mehanizmi ili mehanizmi suočavanja su:
f) Mehanizmi koji pomažu ublažavanju anksioznosti unutar ega
g) Mehanizmi koji se baziraju na kognitivnim funkcijama (učenje, pamćenje, prosudba,
inteligencija…)
h) Svjesni mehanizmi u službi ega
i) Nesvjesni mehanizmi
j) A+B+C
27. Strah bez objekta naziva se:
a) Pretjerani strah
b) Patološka anksioznost
c) Realni strah
d) Anksioznost
e) Ništa od navedenog
28. Kastracijski strah u osnovi je :
a)Strah od kažnjavanja
b)Strah od mutilacije
c)Strah od prekida dosadašnjeg kontinuiteta vlastitog identiteta
d)Sve je točno
e)A+B
1. Fiksacija označava:
a) Zadražavanje stanovite količine libidne energije na pojedinim objektima
b) Zreli mehanizam obrane
c) Libidalna investicija bez dovoljno energije
d) Prestanak ostvarivanja libidnog rasterećenja
e) Genetski uvjetovan poremećaj

2. Libido je:
a) Isključivo neagresivan
b) Fluidan
c) Filogenetski određen
d) B i C
e) Sve je točno
3. Nagonski objekt prema psihodinamskoj teoriji je:
a) Isključivo biološki određen objekt u koji investiramo nagonsku energiju
b) Isključivo osoba ili dio osobe
c) Samo majka
d) Sve ono što je bilo percipirano podobnim da pribavi nagonsku ugodu i u što je investirana
nagonska energija
e) Povezan isključivo sa erogenim zonama
17. Zaokružite točnu tvrdnju:
a) Nagonski poriv odnosi se na seksualitet, a pulzija na agresivitet
b) Nagonski poriv je širi pojam od pulzija
c) Pulzija potječe iz nagonskog poriva
d) Nagonski poriv i pulzija su sinonimi
e) Pulzije i nagonski procesi odnose se na dva različita procesa
18. Eros i tanatos prema psihoanalitičkoj Freudovoj teoriji predstavljaju:
a) Obrambene mehanizme
b) Prezentacije snova
c) Svjesne želje
d) Nagone
e) ništa od navedenog
19. Pulzije na svjesnoj razini doživljavamo kao:
a) Želje
b) Izvor frustracija
c) Snove
d) Zabrane
e) Ništa od navedenog
48. Nagoni se nalaze u:
a)Idu
b)Egu
c)Superegu
d)A i C
e)B i C
4. Eros je (prema psihoanalitičkoj teoriji):
a)agresivitet
b)nagonski poriv seksualiteta i agresiviteta
c)nagonski poriv seksualiteta
d)nagonski poriv agresiviteta
e)seksualitet
7.Zadržavanje stanovite količine libidne energije na objektima naziva se:
a) fiksacija
b) regresija

c) agresija
d) kateksija
e) ambivalencija
8.Erogena zona je:
a. područje ekspanzije libida
b. područje regresije libida
c. područje kateksije libida
d. područje ekscitacije libida
e. područje stvaranja libida
39.Agresivne porive povezane s libidnim tendencijama nailazimo u:
a) razvojnoj fazi - oralnoj
b) razvojnoj fazi - analnoj
c) razvojnoj fazi - edipskoj
d) razvojnoj fazi - adolescencije
e) u svim razvojnim fazama
2. Eros je:
b)Agresivni i seksualni nagon
c)Agresivni nagon
d)Seksualni nagon
e)Nesvjesna reakcija ega
f)Uvijek usklađen sa superegom
16. Nagonski porivi kao i potisnuti konflikti i neugodna iskustva smješteni su u:
a) Svjesnom
b) Egu
c) Superegu
d) Nesvjesnom
e) Predsvjesnom
28. Fiksacija je:
a)Zadržavanje nagona na objektima oralne faze
b)Zadržavanje energije libida na erogenoj zoni
c)Količina libida investirana u objekt
d)Libidna energija katektirana objektom oralne faze
e) Zadržavanje određene količine libidne energije na objektima ili načinima postizanja
nagonskog rasterećenja
14. Prema psihoanalitičkoj teoriji Eros je:
a)Seksualni poriv
b)Služi zaštiti života
c)Cilj mu je održanje vrste i poboljšanje interpersonalnih odnosa
d)„Nagon ljubavi“
e)Sve je točno
34. Nagoni imaju specifične tendencije:
a) Prema gore odnosno dolje
b)Prema van odnosno unutra
c)Seksualni ili Eros nasuprot agresivnom ili Tanatos
d)Prema psihičkom nasuprot tjelesnog
e)Od majke prema ocu

36. Prema psihoanalitičkoj teoriji Tanatos je:
a) Seksualni poriv
b) Poriv koji ima za cilj štititi integritet ličnosti od direktnog napada
c) Cilj mu je destrukcija i kidanje interpersonalnih veza
d) Osuda na smrt
e) Terapija bubnjevima
14. Eros i tanatos prema psihoanalitičkoj Freudovoj teoriji predstavljaju:
a) Psihološke obrane
b)Osjećaje
c)Svjesne želje
d)Nagone
e)Snove
29. Fiksacija je psihološko zbivanje obilježeno:
a) Premještanjem seksualnih poriva
b) Zadržavanjem izvjesne količine libidne energije na objektima zbog nagonskog rasterećenja
c) Prelaskom djelomičnog u potpuni objekt
d) Faza psihoseksualnog razvoja
e) Proces koji funkcionira prema principu realiteta
31. Nagonska životna energija kojom se osoba služi kako bi zadovoljila bazične potrebe ( npr. za
održanjem života i održanjem vrste) zove se:
a) Libidna energija
b) Seksualna energija
c) Agresija
d) Socijalna inteligencija
e) Emocionalna iteligencija
29.Nagonski porivi, potisnuti konflikti i neugodna iskustva smješteni su u:
a) Svjesnom
b) Predsvjesnom
c) Egu
d) Superegu
e) Nesvjesnom
9. Prema psihoanalitičkoj teoriji Tanatos je:
a) Seksualni nagon
b) Agresivni nagon
c) Agresivni i seksualni nagon
d) Frustracija seksualnog nagona
e) Konflikt između seksualnog i agresivnog nagona
30. Eros i tanatos prema psihoanalitičkoj Freudovoj teoriji predstavljaju:
a) Psihološke obrane
b) Osjećaje
c) Svjesne želje
d) Nagone
e) Snove
5. Introjekcija se javlja prvi put u:
a) Oralnoj fazi
b) Edipskoj fazi

c) Adolescenciji
d) Analnoj fazi
e) U trećoj godini života
6. Reaktivna formacija je mahanizam obrane koji se javlja u:
a) Analnoj fazi
b) Intrauterino
c) Falusnoj fazi
d) Fazi bez objekta
e) B i C
24. Mehanizmi obrane djeluju preko :
a) Ega
b) Superega
c) Ida
d) A i C
e) Sve je točno
25. Koja od navedenih tvrdnji nije točna za mehanizme obrane:
a) Djeluju preko ega
b) Ublažavaju i umanjuju anksioznost
c) Reguliraju samopoštovanje
d) Produkt su nesvjesnog
e) Imaju isključivo negativan efekt na psihološki razvoj
26. Koji od navedenih nije primitivan mehanizam obrane:
b) Pasivna agresivnost
c) Bidealizacija
d) Rascjepljivanje
e) Disocijacija
f) Autistična fantazija
27. Koji od navedenih mehanizam obrane spada u neurotske:
b) Regresija
c) Projektivna identifikacija
d) Sublimacija
e) Projekcija
f) Obezvrijeđivanje
28. Koja od navedenih tvrdnji se ne odnosi na potiskivanje kao mehanizam obrane:
a) Javlja se kod svih ljudi
b) Što je superego stroži to je manje potiskivanja
c) To je najčešća obrana
d) Ono što se potiskuje u nesvjesno bilo je jednom svjesno
e) Kada ego ne može dobro potiskivati osoba stvara simptome koje opisuje kao neurozu ili psihozu
29. Koja od navedenih tvrdnji je točna za projekciju kao obrambeni mehanizam:
a) Najčešće projeciramo u druge one osjećaje koje superego odobrava
b) Projecirati se mogu samo negativni osjećaji
c) Projekcija iskrivljuje stvarnost/realitet
d) Projekcija je najsloženiji mehanizam obrane
e) Projekcija je zreli mehanizam obrane
41. U procesu identifikacije kao obrambenom mehanizmu možemo se identificirati sa:

a) Roditeljem
b) Sportskim klubom
c) Agresorom
d) A i B
e) Sve navedeno
42. Zaokružite tvrdnju koja se ne odnosi na poricanje kao mehanizam obrane:
a) U razvoju djeteta služi kao zdrav mehanizam
b) Smatra se primitivnijom obranom od potiskivanja
c) Poricanje je proces kojim se osoba brani od opasnih situacija
d) Služi zaštiti od prepoznavanja pravaog izvora neke reakcije ili ponašanja
e) Obično djeluje na predsvjesnoj i svjesnoj razini
9. Koji od nabrojanih prototipa mentalnog mehanizama nastaju u oralnoj fazi?
a) introjekcija
b) identifikacija
c) introjekcija i identifikacija
d) projekcija
e) introjekcija i projekcija
10. Značajke karaktera kao što su optimizam i pesimizam, velikodušnost i pohlepa, ovisnost,
ambicioznost, reakcije zavisti porijeklom su iz:
a) oralne i/ili analne faze razvoja
b) analne faze razvoja
c) edipske faze razvoja
d) fakusne faze razvoja
e) oralne faze razvoja
11. Značajke karaktera kao što su tvrdoglavost/poslušnost, urednost/neurednost, škrtost, odgovornost
porijeklom su iz:
a) oralne i/ili analne faze razvoja
b) analne faze razvoja
c) edipske faze razvoja
d) fakusne faze razvoja
e) oralne faze razvoja
40. Mentalni mehanizam reaktivna formacija prepoznaje se u razvojnoj fazi:
a) oralna faza
b) analna faza
c) uretralna faza
d) edipska faza
e)adolescencija
41. Koji se obrambeni mehanizam formira završetkom edipske faze razvoja?
a) projekcija
b) potiskivanje
c) premještanje
d) regresija
e) negacija
5. Mehnizmi obrane su:
a) Nesvjesni procesi koji se pokreću unutar ega kao odgovor na opasnost
b) Svjesni pokušaji ega da prevlada tjeskobu
c) Nesvjesna rekacija superega na pulzije iz ida

d) Psihološki procesi obrane na opasnost
e) Nesvjesne nespecifične reakcije na okolinu
6. Zreli mehanizam obrane je:
a) Projekcija
b) Negacija
c) Rascjep
d) Reaktivna formacija
e) Humor
7. Neurotski mehanizam obrane je:
a) Sublimacija
b) Potiskivanje
c) Negacija
d) Projekcija
e) Humor
8. Nezreli obrambeni mehanizam je:
d) Projekcija
c) Sublimacija
d) Potiskivanje
e) Premještanje
e) Humor
22. Mehanizam obrane koji pomaže djetetu da razriješi edipski konflikt je:
a) Inkorporacija dobrih objekata
b) Negacija istospolnog roditelja
c) Rascjep (spliting)
d) Projektivna identifikacija s roditeljem suprotnog spola
e) Identifikacija s istospolnim roditeljem
23. Koji je oblik identifikacije tipičan za oralnu fazu?
a) Prospektivna identifikacija
b) Depersonalizacija
c) nkorporacija
d) Imitacija
e) Asimilacija
13. Mentalni mehanizmi su:
a) Klinička slika mentalno oboljelih osoba
b) Načela funkcioniranja u svakodnevnom životu
c) Načini koje koristi ličnost kako bi se zaštitila od nepovoljnih utjecaja izvana i nagonskih poriva iz
nesvjesnog
d) Način kako se bolesnici mentalno odupiru neizbježnim promjenama proizišlim iz bolesti tijekom faza
životnog ciklusa
e) Mehanizmi duhovnog promišljanja
20. Mehanizmi obrane:
a) Nesvjesna funkcija ega
b) Proces koji se pokreće kao odgovor na opasnost ili prijeteću situaciju
c) Anksioznost je pokretač za aktiviranje obrambenih mehanizama
d) A i C su točni
e) Sve je točno

22. Zreli mehanizam obrane je:
a) Intelektualizacija
b) Reaktivna formacija
c) Idealizacija
d) Humor
e) Kondenzacija
23. Izbacite mehanizam obrane koji nije neurotski:
a) Potiskivanje
b) Reaktivna formacija
c) Projekcija
d) Premještanje
e) Projektivna identifikacija
24. Mehanizmi obrane u službi su:
a) Agresivnog napada na uljeze
b) Pripreme za sukob s agresorom izvana
c) Ublažavanja anksioznosti
d) Destrukcije ega
e) Destrukcije superega
35. Nezreli mehanizam obrane je:
a) Sublimacija
b) Idealizacija
c) Sublimacija
d) Premještanje
e) Reaktivna formacija
40. Procesi koji se pokreću unutar ega kao odgovor na opasnu situaciju koja izaziva anksioznost zovu se:
a) Obrambeni mehanizmi
b) Procesi reintegracije
c) Ego procesori
d) Odgođeni odgovor ega
e) Sve je točno
44. Mehanizmi obrane:
a) Nesvjesna funkcija ega
b) Proces koji se pokreće kao odgovor na opasnost ili prijeteću situaciju
c) Anksioznost je pokretač za aktiviranje obrambenih mehanizama
d) A i C su točni
e) Sve je točno
17. Mehanizmi obrane definirani su kao:
a) Čimbenici psihoseksualnog razvoja bitni za separaciju od roditelja
b) Strukturni dijelovi ličnosti
c) Nesvjesni procesi koji se pokreću unutar ega kao odgovor na opasnost ili prijeteću situaciju
d) Nagoni iz nesvjesnog dijela ličnosti
e) Nvjesni načini odupiranju utjecaju iz okoline
30. Nesvjesni procesi koje je ego aktivirao kao odgovor na opasnost ili prijeteću situaciju zovu se:
b) Nagonski procesi
c) Agresivni porivi
d) Mehanizmi obrane
e) Seksualni porivi

f) Procesi reparacije
46. Za mehanizme obrane tipično je sve osim:
a) Predstavljaju funkcije ega
b) Ne mijenjaju se s razvojem ega
c) Pokreću se odgovor na opasnost
d) Reguliraju odnos vanjske okoline i intrapsihičkog miljea
e)Služe za održavanje homeostaze
47.Nezreli mehanizmi obrane su svi navedeni osim:
a) Idealizacija
b) Projektivna identifikacija
c) Rascjepljivanje
d) Autistična fantazija
e) Potiskivanje
48 Mehanizam obrane koji služi zaštiti od prepoznavanja pravog izvora određene reakcije ili ponašanja
je:
a) Negacija
b) Racionalizacija
c) Somatizacija
d) Premještanje
e) Identifikacija
49. Potiskivanje je temeljni mehanizam obrane u:
a) Psihosomatskoj bolesti
b) Svim duševnim bolestima
c) Somatoformnim poremećajima
d) Neurozi
e) Psihozi
50. Mehanizam obrane pomoću kojeg se ciljevi infantilnih poriva i želja zamjenjuju zrelijim ciljevima
zove se:
a) Intelektualizacija
b) Poništavanje
c) Premještanje
d) Sublimacija
e) Supresija
3. Potiskivanje se još naziva i:
a) Regresija
b) Reaktivna formacija
c) Repeticija
d) Remisija
e) Represija
17. Sublimacija spada u:
a) Nagone
b) Želje
c) Psihičke smetnje
d) Mehanizme obrane
e) Ništa od navedenog
20. Koji od navedenih mehanizama spada u neurotske:

a) Sublimacija
b) Projekcija
c) Projektivna identifikacija
d) Regresija
e) Humor
31. Mehanizmi obrane djeluju preko:
a) Ida
b) Superega
c) Ega
d) A + B
e) Sve je točno
32. Reaktivna formacija javlja se u :
a) Analnoj fazi
b) Falusnoj fazi
c) Oralnoj fazi
d) Sve je točno
e) Ništa od navedenog
33. Introjekcija se prvi put javlja u :
a) U drugoj godini života
b) U drugom mjesecu života
c) Adolescenciji
d) Oralnoj fazi
e) Analnoj fazi
34. Mehanizam obrane koji služi zaštiti od prepoznavanja pravog izvora određene reakcije ili
ponašanja je:
a) Racionalizacija
b) Somatizacija
c) Reaktivna formacija
d) Negacija
e) Represija
35. Nezreli mehanizam obrane je:
f) Sublimacija
g) Idealizacija
h) Sublimacija
i) Premještanje
j) Reaktivna formacija
40. Procesi koji se pokreću unutar ega kao odgovor na opasnu situaciju koja izaziva anksioznost zovu se:
f) Obrambeni mehanizmi
g) Procesi reintegracije
h) Ego procesori
i) Odgođeni odgovor ega
j) Sve je točno
46. Za mehanizme obrane tipično je sve osim:
d) Predstavljaju funkcije ega
e) Ne mijenjaju se s razvojem ega
f) Pokreću se odgovor na opasnost
d) Reguliraju odnos vanjske okoline i intrapsihičkog miljea

e)Služe za održavanje homeostaze
47.Nezreli mehanizmi obrane su svi navedeni osim:
a) Idealizacija
f) Projektivna identifikacija
g) Rascjepljivanje
h) Autistična fantazija
i) Potiskivanje
48 Mehanizam obrane koji služi zaštiti od prepoznavanja pravog izvora određene reakcije ili ponašanja
je:
a) Negacija
b) Racionalizacija
c) Somatizacija
d) Premještanje
e) Identifikacija
49. Potiskivanje je temeljni mehanizam obrane u:
f) Psihosomatskoj bolesti
g) Svim duševnim bolestima
h) Somatoformnim poremećajima
i) Neurozi
j) Psihozi
50. Mehanizam obrane pomoću kojeg se ciljevi infantilnih poriva i želja zamjenjuju zrelijim ciljevima
zove se:
a) Intelektualizacija
b) Poništavanje
c) Premještanje
d) Sublimacija
e) Supresija