You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>SADRŽAJ</strong> AJ<br />
Sume uređene,<br />
ali sve više<br />
oštećene<br />
Sume - zelena pluća<br />
našeg planeta<br />
Državna uprava<br />
za zaštitu<br />
okoliša u akciji<br />
Uz lužnjak - i tartufi!<br />
Ne samo nedjeljom<br />
Budućnost u<br />
tehnologiji<br />
i tržištu<br />
Hrvatska devetnaesta,<br />
najbolji Ilija Lukić<br />
Malo šuma - profitno<br />
šumarstvo<br />
Tehnologija štiti<br />
ekosustav<br />
Uzorna mehanizacija<br />
Četvrt stoljeća rada<br />
5<br />
7<br />
8<br />
10<br />
14<br />
18<br />
22<br />
24<br />
25<br />
1<br />
6<br />
Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma«<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« - javno poduzeće za<br />
gospodarenje šumama i šumskim<br />
zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o.<br />
Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna<br />
im je zadaća gospodariti državnim<br />
šumama i šumskim zemljištem.<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«, p.o. Zagreb, gospodare<br />
s oko 80 % svih šuma i šumskoga<br />
zemljišta Republike <strong>Hrvatske</strong>. Sume i<br />
šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene<br />
površine Republike <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva<br />
potrajno gospodarenje. U skladu s tim.<br />
Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu<br />
i proširenu biološku reprodukciju šuma.<br />
Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća<br />
pripremne radove u obnovi sastojina,<br />
sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku<br />
stabala i prosijecanje <strong>šume</strong>. Ti se radovi<br />
obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom<br />
osnovom koja vrijedi do 2005. godine<br />
na ploštini oko 328.000 ha. Proširena<br />
biološka reprodukcija obuhvaća plantažiranje<br />
i pošumljivanje neobraslih<br />
površina te konverziju i sanaciju sastojina<br />
na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to<br />
šumskouzgojni radovi, koji s radovima na<br />
zaštiti šuma predstavljaju značajan dio<br />
šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova<br />
financira se prihodom od prodaje<br />
drva, budući da Zakon o šumama i načelo<br />
potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda<br />
u šumu.<br />
Od ostalih gospodarskih djelatnosti<br />
šumarstvo se razlikuje:<br />
- posebno dugom ophodnjom ili<br />
proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150<br />
godina između početka i svršetka proizvodnoga<br />
procesa, od ulaganja kapitala do<br />
ostvarenja prihoda;<br />
obvezom održavanja proizvodne<br />
osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno<br />
održanja opstojnosti <strong>šume</strong> i potrebne<br />
biomase za kakvoćni prirast drvcta;<br />
- obvezom obnove šuma na krškom<br />
šumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskog<br />
pojasa od Savudrije do Prevlake,<br />
posebno značajnog za turizam;<br />
- obvezom održanja i poboljšanja<br />
općekorisnih i ekoloških fijnkcija <strong>šume</strong>.<br />
Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida,<br />
stvara kisik i pročišćava atmosferu,<br />
Štiti tlo, prometnice i druge objekte od erozije,<br />
bujica i poplava, održava zalihu pitke<br />
vode te čuva postojeći vodni režim i hidrocnergetski<br />
sustav, utječe na plodnost tla i<br />
poljoprivrednu proizvodnju, utječe na klimu,<br />
zaštitu i unapređenje čovjekova<br />
okoliša, ona jc mjesto za razonodu i odmor,<br />
utječe na faunu i lov, ima rekreativnu,<br />
turističku i zdravstvenu funkciju i, napokon,<br />
pridonosi stalnosti globalnog ekosustava.<br />
Zato su »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« dužne<br />
gospodariti šumama višenamjenski;<br />
- konačno, drvo kao tvorivo rijetka je<br />
obnovljiva tvar koja se može izravno<br />
tehnički rabiti.<br />
Šumarstvo ima energetsku pozitivnu<br />
bilancu te mali utrošak energije po jedinici<br />
proizvoda.<br />
Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog<br />
poduzeća za gospodarenje šumama i<br />
šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj,<br />
p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcija<br />
u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija.<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« imaju oko 10.000 zaposlenika,<br />
pri čemu oko 1200 s akademskom<br />
naobrazbom.<br />
U 1996. godini »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« su na<br />
gospodarenju šumama obavile oko 50 %<br />
radova vlastitim zaposlenicima i sredstvima<br />
rada, a 50 % radova putem usluga drugih.<br />
Poduzeće gospodari s 14.096 km tvrdih<br />
šumskih cesta, što je duljinski oko 50 %<br />
svih javnih prometnica <strong>Hrvatske</strong>. Tijekom<br />
1996. izgrađeno je 242,5 km donjega stroja<br />
i 118,4 km gornjega stroja šumskih cesta.<br />
U 1996. godini sječni je etat »Hrvatskih<br />
šuma« iznosio 4.934.000 m', a prirast drvcta<br />
iznosio je 8.123.000 m^ »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« financiraju znanstvenoistraživački<br />
rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga<br />
instituta u godišnjem iznosu od 7 mil. kn.<br />
One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih<br />
lovišta, gdje se danas kao prvenstvena<br />
zadaća nameće obnova ratom uništenoga<br />
fonda divljači.<br />
Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem<br />
šumama i šumskim zemljištem,<br />
kojim se podjednako osiguravaju ekološke,<br />
općekorisne i gospodarske funkcije <strong>šume</strong>,<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«, p.o. Zagreb, uvećavaju<br />
nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti<br />
hrvatske države.<br />
Radilo se i za vrijeme<br />
rata<br />
Izumiru li trščaci<br />
Kopačkog rita?<br />
Plan velik -<br />
malo izvršitelja<br />
Nada za dijabetičare<br />
26<br />
27<br />
30<br />
31<br />
ČASOPIS »HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb<br />
IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB<br />
DIREKTOR PODUZEĆA:<br />
ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING.<br />
UREĐIVAČKI ODBOR: MILAN KRMPOTIĆ,<br />
DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING.<br />
IVICA TOMIĆ, DIPL. ING.<br />
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:<br />
MILAN rVKOŠIĆ<br />
REDAKCIJA ČASOPISA:<br />
ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ<br />
MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE<br />
IVAN ŠIMIĆ<br />
ADRESA REDAKCIJE:<br />
LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB<br />
TEL.: 4828 481<br />
FAKS: 4551 138<br />
HRVATSKI<br />
LAVOUT: ZELJKA JORDAN<br />
ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI<br />
JEDNOM MJESEČNO<br />
OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK:<br />
HRVATSKA TISKARA<br />
NAKLADA: 5000<br />
MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE,<br />
KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01<br />
ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA<br />
OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA<br />
PROMET.<br />
Naslovna strana: Lipanjski motiv s Krke, snimio Tomislav Lulić
RAZGOVOR<br />
V<br />
Razgovaramo s dr. Josom Gračanom, ravnateljem Šumarskog instituta Jastrebarsko<br />
Sume uređenCf<br />
ali sve više oštećene<br />
Naše <strong>šume</strong> su dobro i moderno uređene, sačuvane, i njima se stručno gospodari. Ali<br />
prema rezultatima motrenja u okviru međunarodnog projekta, zdravstveno se stanje<br />
pogoršalo, pa je trećina drveća oštećena i prijeti mu propadanje<br />
Razgovarao Miro MRKOBRAD<br />
Dr. Joso Cračan (1937.) ravnatelj<br />
je Šumarskog instituta Jastrebarsko<br />
od 1972. godine. Istaknutije<br />
šumarski znanstvenik<br />
koji se nakon završetka Šumarskog<br />
fakulteta i obrane doktorske<br />
dizertacije na temu Varijabilnost<br />
provenijencija obične smreke, posvetio<br />
znanstveno istraživačkom<br />
radu u šumarstvu. Sudjelovao je<br />
u velikom broju istraživačkih<br />
projekata u Hrvatskoj a surađuje i sa šumarskim<br />
institutima u inozemstvu (u Njemačkoj i Francuskoj).<br />
Za svoj rad i znanstveni doprinos više puta je<br />
nagrađivan, a ove je godine dobitnik godišnje državne<br />
nagrade za znanost.<br />
- Gdje je mjesto Šumarskog instituta Jastrebarsko u<br />
hrvatskome šumarstvu?<br />
- Znanost i znanstveno istraživački rad u hrvatskom<br />
šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest i dali su značajan<br />
doprinos razvoju ne samo šumarstva nego i naše zemlje u<br />
cjelini. A <strong>šume</strong> su u razvoju <strong>Hrvatske</strong> imale i imat će veliko<br />
značenje.<br />
Prva ustanova za znanstveno-istraživački rad u šumarstvu<br />
<strong>Hrvatske</strong> utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskoga<br />
fakulteta u Zagrebu pod imenom Zavod za<br />
šumske pokuse. Sredinom 1945. osnovana je prva samostalna<br />
znanstveno-istraživačka ustanova kao Institut za praktična<br />
šumarska istraživanja sa sjedištem u Zagrebu, koji je imao<br />
devet istraživačkih stanica na području <strong>Hrvatske</strong>. Krajem<br />
pedesetih i početkom šezdesetih utemeljeni su Zavod za<br />
kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Institut za<br />
četinjače u Jastrebarskom (1961.). Sve te ustanove<br />
doživljavale su u razdoblju od 1945. do 1973. godine značajne<br />
ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do<br />
1993. karakteristično je po utemeljenju stabilnijeg ustrojstva i<br />
programa istraživanja. U to vrijeme znanstveno-istraživačkim<br />
radom bave se Šumarski institut u Jastrebarskom (osnovan 1.<br />
siječnja 1974. spajanjem Instituta za šumarska istraživanja,<br />
Zavoda za kontrolu sjemena i Instituta za četinjače), Zavod za<br />
istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu,<br />
Zavod za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju<br />
krša u Splitu, Centar za znanstveni rad Vinkovci i<br />
Arboretum Trsteno u sastavu HAZU, Znanstvena jedinica<br />
Bilje u sastavu »Hrvatskih šuma« u Osijeku.<br />
Temeljem više zakona posljednjih je godina došlo do<br />
promjena u ustroju znanstveno-istraživačkog rada. Tako je<br />
Šumarski institut Jastrebarsko 1993. godine proglašen javnim<br />
institutom u vlasništvu Republike <strong>Hrvatske</strong>, kojem je na čelu<br />
Upravno vijeće od pet članova te ravnatelj kojeg na temelju<br />
natječaja imenuje ministar znanosti i tehnologije na razdoblje<br />
od 4 godine.<br />
Institut danas ima 67 zaposlenika, od čega četiri doktora<br />
znanosti, 11 magistra, devet diplomiranih inženjera, pravnika,<br />
25 tehničkih suradnika te 27 ostalih zaposlenika. Ustrojen je<br />
u znanstveno-istraživačke, proizvodne i uslužne odjele<br />
kojima rukovode pročelnici, pa tako postoje odjeli za<br />
oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, za ekologiju i uzgoj<br />
šuma, zaštitu i lovstvo, uređivanje šuma i ekonomiku, za<br />
rasadničku proizvodnju te odjel za opće poslove.<br />
Institut je u dosadašnjem radu postigao niz značajnih<br />
rezultata ne samo u hrvatskom šumarstvu nego i šire. Ti se<br />
rezultati prenose i primjenjuju u našoj šumarskoj praksi,<br />
počev od sabiranja, dorade i uporabe kvalitetnog šumskog<br />
sjemena i proizvodnje šumskih sadnica, osnivanja i<br />
tehnologije šumskih kultura, prirodne obnove i uzgoja šuma,<br />
zaštite, uređivanja, tipologije šuma, prehrane i šumske<br />
fiziologije, šumske pedologije i hidropcdologije, šumarske<br />
ekonomike. Posebno ističem vrlo dobru suradnju s<br />
»Hrvatskim šumama«.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> 11
- Tko predlaže što će Institut raditi, s kim se<br />
dogovara program znanstveno-istraživačkog rada?<br />
- Hrvatsko šumarstvo već 35 godina organizirano i<br />
smišljeno radi na odabiru i financiranju istraživačkih<br />
projekata, potprojckata, tema i zadataka od interesa za praksu.<br />
Šumarski institut zajedno sa Šumarskim fakultetom i<br />
»Hrvatskim šumama« priprema (putem Komisije za<br />
znanstveno-istraživački rad) i donosi petogodišnji program<br />
znanstveno-istraživačkog rada koji potvrđuje Upravni odbor.<br />
Sadašnji je program usvojen 1996. i vrijedi do 2000. godine.<br />
Program se sastoji od dva projekta i osam potprojekata.<br />
Prvi projekt je Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u<br />
ulozi podržavanja višestrukih uloga i fitnkcija šuma koji<br />
osobno koordiniram. Tu su četiri potprojekta: Osiguranje<br />
obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase<br />
u prirodnim šumskim ekosustavima (koordinator mr. Vlado<br />
Krejči); Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina<br />
(koordinator dr. Stevo Orlić); Izloženost šuma štetnim<br />
utjecajima i povećanje njihove zaštite (koordinator mr. Boris<br />
Vrbck); Osiguranje održivog asortimana proizvodnje i<br />
uporabe prirodnih sastojina po ekološko-gospodarskim<br />
tipovima šuma (koordinator dr. Miroslav Bcnko). Drugi<br />
projekt je Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu s<br />
potprojektom Vrednovanja kapitalnih dobara šuma i gubitaka<br />
uzrokovanih utjecajem štetnih činitelja, kojim koordinira mr.<br />
Ankica Krznar.<br />
Program znanstveno-istraživačkog rada, koji zajednički<br />
obavljaju Šumarski fakultet i Šumarski institut u suradnji s<br />
»Hrvatskim šumama«, pretežno je primijenjenoga i<br />
razvojnoga karaktera, ali sadrži i temeljna istraživanja. Institut<br />
kao državna javna ustanova radi na programu istraživačke<br />
djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Ta su<br />
istraživanja pretežno temeljnoga karaktera. U ovom<br />
trogodišnjem raizdoblju (1996-1999.) Institut provodi<br />
istraživanja na jednom programu s pet tema istraživačke<br />
skupine. Program se bavi Obnovom i zaštitom šumskih ekosustava,<br />
a vodi ga dr. Gračan, kao i temu Oplemenjivanje i<br />
šumsko sjemenarstvo, dok ostale teme vode dr. Stevo Orlić<br />
(Unapređenje rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih<br />
kultura te Trajno motrenje podzemnih i površinskih voda u<br />
nizinskim šumama), dr. Juraj Medvedović (Utjecaj<br />
onečišćenja na šumske ekosustave) i dr. Miroslav Benko, koji<br />
vodi temu Rast i razvoj šuma posebne namjene.<br />
Ministarstvo znanosti i tehnologije prihvatilo je dva<br />
poticajna projekta za mlade istraživače: Zakonitost razvoja<br />
strukture krošanja hrasta lužnjaka i graba s obzirom na<br />
starost, koji vodi mr. Tomislav Dubravac, i Odnosi prirasta u<br />
šumarstvu hrasta lužnjaka bjelovarske regije, koji vodi mr.<br />
Vladimir Novotny.<br />
U okviru međunarodnog projekta Obnova i zaštita<br />
obalnih šuma (Coastal Forest Rcconstracion and Protection<br />
Project), koji financiraju Svjetska banka, Vlada RH i<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«, započela su znanstvena istraživanja na<br />
dijelu projekta Sumsko-uzgojna, genetska i uporabna<br />
istraživanja šuma alepskog bora na području Mediterana.<br />
Pored znanstveno istraživačkog rada, Institut se vrlo<br />
uspješno bavi proizvodnjom i prodajom šumskih sadnica za<br />
potrebe operative.<br />
- Kako se Institut financira, ima li dovoljno<br />
sredstava?<br />
- Iz programa znanstveno-istraživačkog rađa razvidno je<br />
kako se Insitut, iako državna ustanova, pretežno financira<br />
obavljanjem istraživačkoga rada za »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« i<br />
prodajom sadnica, uglavnom istom poduzeću, te nešto manje<br />
fizičkim osobama. Tijekom 1997. godine Institut je ostvario<br />
ukupni prihod od 9.037,857,00 kuna, od čega je prodajom<br />
sadnica te od »Hrvatskih šuma« ostvareno 68 posto, a iz<br />
proračuna Republike <strong>Hrvatske</strong> 32 posto prihoda. Tijekom<br />
1997. godine nabavljena su kapitalna sredstva, računala i<br />
informatička oprema te traktor s priključcima u vrijednosti od<br />
preko milijun kuna. Kako bi se Šumarski institut mogao i<br />
dalje uspješno razvijati. Ministarstvo znanosti i tehnologije i<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« trebali bi uz financiranje redovnih<br />
istraživanja do 2000. godine osigurati sredstva za kapitalna<br />
ulaganja u iznosu od oko četiri milijuna kuna (za<br />
rekonstrukciju staklenika, kotlovnice i gospodarske zgrade,<br />
nabavu nove opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, časopisa i<br />
drugog).<br />
- Rekli ste da surađujete sa Šumarskim fakultetom.<br />
Kako?<br />
- Spomenuo sam da sa Šumarskim fakultetom imamo<br />
zajednički program znanstveno-istraživačkoga rada koji organizirano<br />
financira hrvatsko šumarstvo, odnosno »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« od 1963. godine. Fakultet i Institut zajednički rade na<br />
2 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
dijelu projekta Obnova i zaštita obalnih šuma koji se odnosi<br />
na šumsko-uzgojna, genetska i uporabna istraživanja alepskog<br />
i brucijskog bora na području Mediterana, a istraživanja su<br />
počela 1. svibnja ove godine i trajat će do 2003. godine.<br />
Posebno ističem suradnju na Međunarodnom projektu<br />
procjene i praćenja utjecaja zračnog onečišćenja na <strong>šume</strong> koji<br />
se provodi u okviru UN i Europske komisije (UN/ECE).<br />
- Kako se i koliko primjenjuju u praksi rezultati<br />
znanstvenih istraživanja?<br />
- Kada se radi o primjeni rezultata istraživanja može se<br />
reći da su rezultati istraživanja, bez obzira radi li se o Institutu<br />
ili Fakultetu, dostupni našoj šumarskoj operativi, ali i šire. Svi<br />
rezultati i postignuća, neovisno o izvoru financiranja,<br />
redovito se objavljuju i predstavljaju u časopisima<br />
Šumarskom listu. Glasniku za šumske pokuse. Radovima,<br />
Mehanizaciji šumarstva, kao i na brojnim simpozijima,<br />
seminarima, savjetovanjima i posebno u direktnim<br />
kontaktima na terenu. Čini mi se potrebnim istaći da su<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« dale nemjerljiv doprinos u tiskovnoj djelatnosti<br />
i prezentaciji znanstvenih i stručnih postignuća. Gotovo<br />
da i nema znanstvene manifestacije koju »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«<br />
nisu financijski i stručno potpomogle. Posebno valja istaći<br />
kako je u proteklom vremenu objavljeno mnogo znanstvenih<br />
i stručnih tiskovina, prigodnih izdanja, zbornika sa<br />
savjetovanja, monografija, fotogramerija. Sve su te tiskovine<br />
vrlo cijenjene ne samo u domaćoj nego i u inozemnoj<br />
javnosti (npr. Šume u Hrvatskoj, Hrast lužnjak u Hrvatskoj,<br />
Znanstvena knjiga 11II, Višejezični šumarski rječnik i druge).<br />
- Jesu li, prema Vašim saznanjima, hrvatske <strong>šume</strong><br />
zdrave. Možete li ih usporediti s europskima?<br />
- Nije nepoznato da naše <strong>šume</strong> spadaju među dobro gospođarene<br />
i očuvane <strong>šume</strong> u Europi. Potpisom Rezolucije o<br />
očuvanju biološke raznolikosti i potrajnoga gospodarenja. Republika<br />
Hrvatska se s drugim zemljama aktivno uključila u<br />
akciju očuvanja prirodnosti kako europskih tako i naših<br />
šuma. Bogatstvo naših šuma nije samo u vrlo vijednoj drvnoj<br />
zalihi i drugim koristima već i u velikoj i bogatoj raznolikosti<br />
flore i faune, što našu zemlju u tom smislu još više obvezuje.<br />
Naše <strong>šume</strong> su dobro i moderno uređene, sačuvane i<br />
stručno gospodarene, stoje zasluga mnogih generacija vrsnih<br />
šumarskih stručnjaka i znanstvenika. Prema rezultatima<br />
motrenja, ocjena i procjena zdravstvenoga stanja naših šuma<br />
u okviru međunarodnoga projekta, došlo je do određenog<br />
pogoršanja. Tako je, prema Prpiću i suradnicima (1988.), u<br />
Hrvatskoj jedna trećina šumskog drveća oštećena i prijeti mu<br />
propadanje. Najoštećenije vrste su obična jela te lužnjak i<br />
kitnjak, a najmanje su oštećeni obična bukva i hrast crnika.<br />
Kada su 1987. godine ova istraživanja započeta, u Hrvatskoj je<br />
bilo svega oko 6 posto oštećenog drveća. Jedan od značajnih<br />
razloga propadanja šuma je promjena »kemijske klime« (teške<br />
kovine, kiseline, fotoksidanti). Što se usporedbe naše zemlje<br />
tiče, Komlenović (1997.) navodi podatke za 11 europskih<br />
zemalja prema stanju udjela zdravih stabala (u postocima<br />
stupanj 0), i znatno oštećenih (u postocima stupnjevi 2, 3 i<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 3,
4). Obuhvaćene su, osim <strong>Hrvatske</strong>, Austrija, Finska,<br />
Francuska, Slovenija, Mađarska, Njemačka, Grčka, Italija,<br />
Švicarska i Češka.<br />
PREGLED UDJELA ZDRAVIH I OŠTEĆENIH STABALA<br />
Zemlja<br />
Austrija<br />
Finska<br />
Francuska<br />
Slovenija<br />
Mađarska<br />
Njemačka<br />
Grčka<br />
Italija<br />
Hrvatska<br />
Švicarska<br />
Češka<br />
Zdrava krošnja<br />
(u % stupanj 0)<br />
65,7<br />
60,6<br />
53,5<br />
45,0<br />
43,3<br />
42,8<br />
42,2<br />
35,8<br />
35,6<br />
34,7<br />
3,6<br />
Znatno oštećena<br />
(u % stupnjevi 2, 3 i 4)<br />
7,9<br />
13,2<br />
17,8<br />
19,0<br />
19,2<br />
20,4<br />
23,9<br />
29,9<br />
30,1<br />
20,8<br />
71,9<br />
Po mom mišljenju i prema raspravi na sastanku voditelja<br />
odjela za ekologiju »Hrvatskih šuma«, u svibnju ove godine,<br />
došlo se do zaključka kako je rezultate motrenja u Upravi<br />
šuma Split potrebno još jednom provjeriti.<br />
- Kao istaknuti znanstvenik koji je već dugo u<br />
šumarstvu, prošli ste mnogo reorganizacija šumarstva.<br />
Postoji li najbolja (idealna) organizacija?<br />
- Potrebno je reći da organizacija šumarstva nije moje<br />
područje djelovanja te stoga nisam u mogućnosti dati kvalificiranu<br />
ocjenu. Međutim, kada se radi o pripremi, predlaganju<br />
i izradi programa istraživačkoga rađa i njegovog financiranja,<br />
objave i transfera rezultata u praksu, praćenja i osnivanja<br />
terenskih pokusa, organizacije seminara, savjetovanja,<br />
planiranja, proizvodnje i prodaje šumskog sjemena i sadnica,<br />
kao i svekolike međusobne suradnje. Instituta i »Hrvatskih<br />
šuma«, bez pretjerivanja može se reći daje sadašnje ustrojstvo<br />
jedno od najboljih.<br />
- Može li (treba li) šumarstvo biti profitabilno?<br />
- Poznato je kako šumski ekosustavi spadaju u jedne od<br />
najsloženijih. Temeljna je zadaća gospodarenja šumskim ekosustavima<br />
očuvanje njihove stabilnosti, biološke raznolikosti i<br />
potrajnosti ne samo za ovo vrijeme nego i za ono koje dolazi.<br />
Ako se šumskim ekosustavima uspješno gospodari, što znači<br />
da su naše <strong>šume</strong> zadržale svoju ekološku, socijalnu i<br />
gospodarsku funkciju, onda je šumarstvo jedna od<br />
najprofitabilnijih grana narodnoga gospodarstva. Ali, ako se<br />
pod profitabilnosti smatra kako šumarstvo treba davati ekstra<br />
profit u smislu svakogodišnje financijske dobiti, to<br />
jednostavno znači ne vraćati šumi ono što je njezino, drugim<br />
riječima, slabo gospodariti. Međutim, ako se radi o umjetno<br />
podignutim rasadnicima s ciljem namjenske proizvodnje<br />
biomase u kratkim ophodnjama, takva proizvodnja mora biti<br />
profitabilna i ona je to u većini slučajeva.<br />
- Surađuje li Institut sa sličnim ustanovama u inozemstvu,<br />
kakva su iskustva?<br />
- Tijekom svog djelovanja Institut je imao vrlo uspješnu<br />
suradnju s mnogim stranim i domaćim sličnim ustanovama i<br />
fakultetima, međunarodnim vladinim i nevladinim<br />
udrugama. Dobra je suradnja ostvarena sa šumarskim<br />
institutima u Europi (Slovenija, Norveška, Švedska,<br />
Njemačka, Mađarska, Austrija i druge zemlje), SAD-u, Kini,<br />
Japanu. Institut je član Međunarodne udruge šumarskih<br />
znanstvcno-istraživačkih organizacija (lUFRO). Od 1993.<br />
godine redovni je član Europskoga šumarskog instituta čije je<br />
sjedište u Joenssu u Finskoj. Nakon potpisa Strasbourgške i<br />
Helsinškc rezolucije u srpnju 1993. godine. Institut je<br />
određen za koordinatora u Hrvatskoj u svezi s očuvanjem<br />
biološke raznolikosti europskih šuma, te posebno očuvanjem<br />
genetskog resursa naših šuma (genofonda). U tu je svrhu<br />
utemeljen Međunarodni institut za šumske genetske resurse<br />
(IPGRI) čije je sjedište u Rimu. Republika Hrvatska u okviru<br />
projekta Očuvanje genofonda europskih šuma aktivno radi na<br />
mrežnim istraživanjima u svezi s očuvanjem genofonda i crne<br />
topole (Populus nigra), plemenitih tvrdih listača (domaći<br />
orah, pitomi kesten, javori, jaseni, voćkarice i dr.), socijalne<br />
listače (lužnjak, obična bukva), mediteranski hrastovi. Kao<br />
promatrač Hrvatska je uključena u mrežna istraživanja za<br />
neke druge vrste (obična smreka).<br />
- Šumarski je institut pred kratko vrijeme tragično<br />
izgubio šest znanstvenika. Hoće li se to osjetiti u radu?<br />
Treba istaknuti da su »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« dale nemjerljiv doprinos u<br />
struci; u tiskovnoj djelatnosti i<br />
prezentaciji znanstvenih i stručnih<br />
postignuća, što se iznimno cijeni i u<br />
domaćoj i u inozemnoj javnosti<br />
- Tragični događaj u kome je 10. veljače ove godine<br />
živote izgubilo šest vrhunskih znanstvenika, kolega i prijatelja<br />
- dr. Ante Krstinić, dr. Nikola Komlcnović, dr. Branimir<br />
Mayer, dr. Petar Rastovski, mr. Zlatko Pcrić i mr. Goran<br />
Bušić - potresao jc cijelu hrvatsku šumarsku znanost i<br />
praksu, uzrokovao nenadoknadiv gubitak naročito<br />
Šumarskom institutu, Šumarskom fakultetu kao i njihovim<br />
poštovanim roditeljima i rodbini. Njihov se gubitak osjeća u<br />
svim aktivnostima, a osobito u suradnji s međunarodnim<br />
udrugama, institutima i fakultetima i međunarodnim<br />
istraživačkim projektima. Posljedice će se dugo osjećati u<br />
našoj šumarskoj znanosti i praksi i posebno će usporiti razvoj<br />
znanstvenih disciplina ekologije, prehrane i fiziologije<br />
šumskoga drveća, šumarske pedologije, hidropeđologije,<br />
genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća. Mi se nadamo i<br />
vjerujemo da će »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«. Ministarstvo znanosti i<br />
tehnologije. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Šumarski<br />
fakultet i SVI naši poslovni partneri i suradnici pomoći<br />
Institutu da u što kraćem roku ublaži posljedice te tragedije.<br />
Prvi koraci već su poduzeti, radi se o zaposlenju pet<br />
znanstvenih novaka, odobrenju tri poticajna projekta za<br />
mlade znanstvenike, povećanju suradnje sa Šumarskim<br />
fakultetom i »Hrvatskim šumama« kao i našim suradnicima.<br />
I ovom prilikom se u ime obitelji stradalih znanstvenika<br />
kao i u ime svih zaposlenika Instituta i svoje osobno još<br />
jednom zahvaljujem gospodinu Anđelku Serdarušiću,<br />
direktoru »Hrvatskih šuma« i svim djelatnicima, kolegama i<br />
prijateljima na pomoći i dostojanstvenom oproštaju od<br />
stradalih kolega.<br />
4 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
uz DAN ZAŠTITE ČOVJEKOVA OKOLIŠA<br />
Šume - zelena pluća našeg planeta<br />
V<br />
Samo četvrtina Švicarske pokrivena je šumom, a bar 50 posto šuma nestalo je u<br />
Francuskoj i Španjolskoj... Nekad su <strong>šume</strong> zauzimale 80 do 90 posto tla, a danas<br />
pokrivaju samo 33 posto površine europskog kontinenta<br />
Svjetski dan zaštite čovjekova okoliša, 5. lipnja,<br />
obilježava se u više od 50 svjetskih zemalja od<br />
1987. godine, a ovogodišnja proslava održava se u<br />
prijestolnici Ruske Federacije - Moskvi. Pojedincima<br />
koji su svojim djelovanjem značajno pridonijeli zaštiti<br />
okoliša dodijeljene su UNEP-ove nagrade, a »javnost se<br />
želi usmjeriti prema poticanju svijesti za očuvanje<br />
okoliša«. U Hrvatskoj je ovaj dan obilježen u Karlobagu,<br />
podno velebitskog parka prirode, gdje su također<br />
dodijeljena tradicionalna priznanja i nagrade.<br />
Slogan »Za život na Zemlji - spasimo naša mora« je<br />
tema ovogodišnje proslave Svjetskog dana zaštite<br />
okoliša, koja se pridružuje obilježavanju Međunarodne<br />
godine oceana. Naime, oceani pokrivaju 71 posto<br />
zemljinc površine i značajan su čimbenik klimatskih<br />
uvjeta, no i kolijevka života na Zemlji. Sadašnje stanje<br />
mora i oceana je takvo da je potrebno žurno pokrenuti<br />
proces njihova ozdravljenja. Uzroci takvog stanja su<br />
prekomjerni ulov ribe, zagađenja, sustavno uništavanje<br />
priobalja i dr.<br />
U neprestanoj utrci za što većom zaradom čovjek<br />
iscrpljuje Zemljina prirodna bogatstva te dovodi u<br />
pitanje svoj opstanak i opstanak života uopće. Nemali<br />
broj skupina biljnih i životinjskih vrsta postupno nestaje<br />
ili im prijeti čak potpuno izumiranje. Ugroženo je 53<br />
posto ribljih vrsta, 45 posto gmazova, 42 posto sisavaca i<br />
30 posto vodozemaca. Na obali ili na močvarnom<br />
području nastanjeno je više od 50 posto ugroženih ptica,<br />
a od 12.500 europskog visokog raslinja 21 posto je<br />
ugroženo. U posljednje vrijeme 27 biljnih vrsta na<br />
europskom kontinentu je izumrlo. Posebice su<br />
ugrožene biljke koje žive u vodi te na vapnenastom i<br />
kiselom tlu. U opasnosti je i više od 30 posto prijašnjih<br />
rijetkih, dosad neugrožcnih vođenih biljaka.<br />
Naš planet Zemlja osiromašen je stalnim<br />
uništavanjem šuma, zbog vremenskih nepogoda, kiselih<br />
kiša, požara, neracionalnog krčenja i sječe i drugih<br />
čimbenika. Tako danas Švicarska ima samo četvrtinu<br />
šuma na svom teritoriju, a bar 50 posto šuma nestalo je<br />
u Španjolskoj i Francuskoj. Na području Mediterana<br />
nestale su lovorove <strong>šume</strong>, kojih još nešto ima na<br />
Kanarskom otočju. Podatak koji zabrinjava je da su<br />
nekad <strong>šume</strong> zauzimale 80-90 posto tla, a danas<br />
pokrivaju samo 33 posto površine europskog<br />
kontinenta. Šumski pokrov planeta Zemlje zapravo su<br />
velika »zelena pluća« koja pročišćavaju sve zagađcniji<br />
zrak u atmosferi, opskrbljujući nas za život potrebnim<br />
kisikom. Šume su ekološki oslonac i koordinator<br />
funkcioniranja agroekosustava, hidroekosustava i<br />
urbano-tehnoloških zajednica. Riječ je o društvenim ili<br />
socijalnim i zaštitno-ekološkim funkcijama. Činjenica je<br />
da ekološka vrijednost <strong>šume</strong> danas višestruko premašuje<br />
njezinu sirovinsku vrijednost.<br />
Navedene općekorisne funkcije <strong>šume</strong> od životnog su<br />
značenja za očuvanje i održavanje tla, pitke vođe i zraka<br />
- bitnih ekoloških čimbenika - i stoga su nezamjenjive u<br />
zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša.<br />
I. Totnić<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> 15
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Državna uprava za zaštitu<br />
okoliša u akciji<br />
U akciju »Nacionalna strategija i plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti« uključit<br />
će se i »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«<br />
agli razvoj, industrijalizacija i modernizacija života<br />
ljudskog roda kroz povijest značila je s jedne strane<br />
napredak, a s druge uništenje svega onoga što nas<br />
okružuje, prirode i okoliša.<br />
Danas na pragu 21. stoljeća možemo reći da nam je priroda<br />
onečišćena, mora i rijeke zagađene, da nam <strong>šume</strong> umiru...<br />
Šumski ekosustav propada zbog naglog razvoja tehničke civilizacije,<br />
urbanizacije, prometa, ali i zbog atmosferskih onečišćenja.<br />
Danas se u zraku zna naći i od 2000 do 5000 kemijskih spojeva.<br />
Treba spomenuti i ona zagađenja okoliša na koja izravno djeluje<br />
čovjek svojim ponašanjem, odlažući otpad tamo gdje mu nije<br />
mjesto i na taj način stvarajući divlja smctišta u prirodi.<br />
Samo na području Gorskog kotara ekolozi delničke Uprave<br />
<strong>šume</strong> pronašli su i zabilježili dvadesetak divljih deponija za<br />
smeće. Ova smetišta najčešće su locirana u blizini većih mjesta i<br />
naselja, a opasnost su ne samo za žitelje ovoga kraja, već i za divlje<br />
životinje koje obitavaju na ovim prostorima, na primjer za medvjeda.<br />
Pojedine životinje dolaze na te deponije, hrane se otpadom,<br />
mijenjaju na taj način svoje prehrambene navike i prirodno<br />
ponašanje te u konaćnici postaju opasne i za okolinu. Zato, zaista<br />
treba nešto napraviti da se situacija popravi i da se takvi deponiji<br />
očiste. U tom smislu vjerojatno je i potekla akcija Državne uprave<br />
za zaštitu okoliša pod nazivom »Nacionalna strategija i plan<br />
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti«. Akcija je krenula u<br />
mjesecu ožujku osnivanjem radnih skupina za pojedina područja<br />
koja će izraditi nacionalnu strategiju i plan zaštite biološke i<br />
krajobrazne raznolikosti. Radne skupine imenovane su za<br />
područja (za udomaćene vrste i biotehnologiju, za šumske ekosisteme,<br />
oranice i travnjačke ekosisteme, za krške i podzemne ekosisteme,<br />
morske ekosisteme).<br />
U ove aktivnosti uključit će se i »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb,<br />
a akcijski planovi zaštite bit će usmjereni ne samo za zaštitu šuma<br />
već i šumsku faunu.<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb bit će uključene i u druge aktivnosti<br />
čiji je cilj zaštita i uređenje okoliša. Sukladno zaključcima<br />
Vlada Republike <strong>Hrvatske</strong> od 5. ožujka 1998. g. donijet je Program<br />
mjera kojim se Poduzeće uključuje u uređenje okoliša i<br />
ostalog prostora uz prometnice, te otklanjanja otpada uz turističke<br />
prometne pravce. Osim glavnih prometnih pravaca čistit će se i<br />
prostor uz lokalne prometnice gdje prolazi veći broj turista. Uz<br />
glavne prometnice istaknut će se i znakovi zabrane odlaganja<br />
otpada, te znakovi zabrane loženja vatre. Bit će organizirane i<br />
pojačane čuvarskc službe da na vrijeme reagiraju u slučaju izbijanja<br />
požara ili upozoravajući ljude da ne bacaju otpad na nedozvoljena<br />
mjesta u prirodi.<br />
Ovakve akcije za svaku su pohvalu, pa bi primjer šumara trebali<br />
slijediti svi, svekoliko pučanstvo, od najstarijih do najmlađih.<br />
Zdrava priroda, zdrava hrana, i uredan okoliš garancija su bolje<br />
budućnosti za sve nas sadašnje i buduće generacije stanovnika na<br />
Zemlji. Zato krenimo svi dok nije kasno!<br />
V. Pleše<br />
Da šumari uređuju okoliš vidimo na primjeru<br />
šumarije Gomirje, delničke uprave šuma. Na slici:<br />
Upravna zgrada šumarije Gomirje. Prošle godine<br />
dobili su i priznanje općine Vrbovsko za lijepo<br />
uređen okoliš<br />
Snimila: V. Pleše<br />
6 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Posljtdti)a 'sačuvana sastojina lužnjaka na Mediteranu: Motoi'unsk'a šuma<br />
Tartufe ovdašnji tra
TURIZAM I ŠUMARSTVO<br />
Ne samo nedjeljom...<br />
a obzoru dominantna crkva Sv. Eufemije prvi je izdaleka<br />
vidljiv simbol Rovinja. I mjesto koje ne propusti obići ni<br />
' jedan turist. Drugo kultno i na drugi način »sveto« mjesto<br />
koje će za vrućih ljetnih dana svi posjetiti jest Park šuma Zlatni rt.<br />
Za žitelje Rovinja, jednog u nizu istarskih turističkih bisera, to su<br />
pluća grada, mjesto za šetnju i odmor, ukras grada i krajolika.<br />
Oko 50 ha <strong>šume</strong> pripada gospodarskoj jedinici Sume posebne<br />
namjene priobalnog područja, koja se u dužini od oko 35 km<br />
proteže od vrha Limske drage na sjeveru do Barbarigc na jugu. U<br />
pojasu ne širem od 500 m tu su zaštićeni objekti prirode, Limski<br />
kanal kao značajni krajolik, močvara Palud kod Butonige kao<br />
ornitološki rezervat (19 ha), tu su i brojni turistički objekti, naselja,<br />
prometnice. Bolnica Rovinj.<br />
Povijest kaže daje Park šuma Zlatni rt zasađena krajem 19.<br />
stoljeća kada je austrijski admiral, grof Hyterot sa svojih brojnih<br />
putovanja po svijetu donosio biljke i ovdje ih sadio. U grofovo<br />
vrijeme, kaže priča, građani su u šumu mogli samo svetkom i<br />
nedjeljom. Danas, turisti je obilaze i danju i noću, i petkom i<br />
svetkom. Neizbrisiv trag ostavila je i grofica - na kamenim<br />
stijenama na kojima se danas kupaju Rovinjani i oni kojima je<br />
najljepše bez i jednog dijela odjeće, nudizam je još tamo 1898.<br />
propagirala i lijepa grofica. Danas tome svjedoče »Grofičine<br />
stijene« na kojima turisti oponašaju groficu.<br />
Svoj stoljetni život ovdje danas živi preko 280 egzota.<br />
Središnje mjesto u šumi ispresijecanoj uređenim stazama i prometnicama<br />
zauzima aleja piramidalnog čempresa te šestokraka<br />
zvijezda čije krakove ispisuju stoljetni cedrovi. Na klupama ispod<br />
eukaliptusa kartaši odrađuju svoje - ovdje su mirni, jer eterična<br />
ulja ovog drveta »tjeraju« komarce. Tu su i crnika, brucijski i alepski<br />
bor i mnoge druge vrste.<br />
- Ovdje vršimo samo sanitarne sječe. Stručno gledano, ovdje<br />
nema gospodarenja u klasičnom smislu, riječ je o urbanom<br />
šumarstvu, o estetskom dotjerivanju i održavanju <strong>šume</strong> za<br />
turističke potrebe, reći će upravitelj rovinjske šumarije ing. Marinko<br />
Markotić. Obavljamo zahvate u donjoj etaži. Crnika se javlja<br />
u podstojnoj sastojini i preuzet će ulogu bora.<br />
- S ekonomskog stajališta najznačajnija je i najzanimljivija<br />
turistička funkcija ove <strong>šume</strong>, govori revirnik Miljenko Pajić. I<br />
podsjeća da se od turizma ovdje i ranije živjelo. Pored postojećih<br />
prometnica i staza (radi se o edukacijskim stazama s imenima<br />
drveća i grmlja koje trebaju upotpuniti obrazovanje mladeži) u<br />
planu je izgradnja staze za bicikliste. Nekad je ovom šumom pa i<br />
dalje prema gradu i kampu prolazio turistički vlak, podsjeća Pajić,<br />
Drvored pinjola u Park šumi<br />
Mjesto koje turisti ne propuštaju obići: dio <strong>šume</strong> iznad Rovinja u proljeće<br />
U Park šumi obavljaju se samo sanitarne sječe<br />
»Grofičine stijene«<br />
8 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
koji je donosio ne mali prihod. Brojni turisti s dužim sjećanjem<br />
pitaju gdje je i hoće li opet voziti. Neće, jer je - prodan.<br />
Od atrakcija koje nitko ne propušta obići treba spomenuti da<br />
se na dijelu <strong>šume</strong> prema Crvenom otoku nalaze ostaci starog<br />
kamenoloma iz koga je kamen brodovima prevožen za Veneciju!<br />
Tu je i restoran, na mjestu gdje je nekad bila konjušnica već spomenutog<br />
i zaslužnog grofa.<br />
U područje urbanog šumarstva spada i briga o otocima<br />
ispred Rovinja, Katarini i Crvenom otoku na kojima se obavljaju<br />
sanitarne sječe i čišćenja. Isto se radi i u predjelu i uvali Cuvi gdje<br />
je smješten rekreacijski centar i čije će plaže do kojih dopire šuma<br />
ubrzo biti pune. Ovdje se 17 ha <strong>šume</strong> ureduje, rade se nove staze,<br />
a blizu plaže je raritetna mlada sastojina brijesta. U zaštićeni dio<br />
šuma rovinjske šumarije idu i one u Limskom zaljevu koje rovinjska<br />
šumarija dijeli s porečkom. Na zaljcvskim usjecima ne<br />
obavljaju se nikakvi radovi, to je područje makije, cera i medunca.<br />
U jedinstvenom Limskom kanalu turisti imaju što vidjeti, tu su<br />
umjetna uzgajališta kvalitetnih riba i školjaka, restorani. Na<br />
najvišim dijelovima su protupožarne promatračnice na kojima se<br />
posebno ljeti danonoćno dežura i dojavljuje ako negdje izbije<br />
požar.<br />
U šumariji Rovinj odavno su shvatili da šumarstvo »na obali<br />
mora« nikad nije bilo a ponajmanje je danas samom sebi svrha.<br />
Ekonomskih šuma ovdje nema - oko 500 ha visokih šuma,<br />
mahom crnog i alepskog bora mogu poslužiti tek kao podsjetnik<br />
kako to izgleda. A o hrastovim i bukovim furnirima da se i ne<br />
govori.<br />
Turizam je opća odrednica našeg najvećeg i najprosperitetnijeg<br />
poluotoka, ovdje se godina dijeli na turističku sezonu i<br />
vrijeme za pripremu turističke sezone. U orijentaciji i stalnom<br />
dokazivanju da šumarstvo sa svojom zaštitnom i ekološkom<br />
funkcijom mora izboriti svoje (posebno) mjesto u cjelokupnom<br />
koloritu djelatnosti koje su svaka posebno i sve zajedno usmjerene<br />
k jednom cilju - dovođenju što većeg broja turista i predstavljanje<br />
Istre svijetu - šumari su uspjeli. Estetika šumarstva kao<br />
dio urbanog šumarstva, kreiranje i oblikovanje krajolika,<br />
uređivanje i održavanje prostora uz prometnice, jest ono što je<br />
vidljivo na svakom koraku i što prvo upada u oči. I bez čega se ne<br />
može.<br />
Rovinjska šumarija koja u svemu tome participira svoj dio,<br />
gospodari s oko 6100 ha šuma u državnom vlasništvu u dvije<br />
gospodarske jedinice, Rovinju i već spomenutim Sumama posebne<br />
namjene priobalnog područja. O etatu se ovdje i ne govori,<br />
gospodarenje u stručnom pogledu znači u prvom redu obavljanje<br />
uzgojnih zahvata. U okviru jednostavne i proširene reprodukcije<br />
radi se na pošumljavanju i popunjavanju, njezi mladika i čišćenju<br />
koljika i letvika, rekonstrukcijama te ovdje iznimno značajnoj izgradnji<br />
protupožarnih prosjeka. Teško se dolazi do sezonske radne<br />
snage jer rad u turizmu ljeti je i isplativiji i privlačniji. Tu je<br />
i nezanemarivih 5800 ha privatnih šuma i sve ono što s njima ide.<br />
Prije svega neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji se ovdje reflektiraju<br />
u posebnom svjetlu. Riječ je o dijelu šuma kojima upravljaju<br />
neke turističke organizacije, ali i šumama koje u najnovije<br />
vrijeme svojataju nove općine. Šumari misle da bi zbog opće<br />
dobrobiti njima trebala gospodariti šumarija.<br />
Miljenko Pajić i Marinko Markotić u predjelu i isloiiittnoj uvali iAivi,<br />
nadomak mom, u mladoj sastojini brijesta<br />
Limski kanal »dijele« šumarije Rovinj i Poreč<br />
Nove turističke i biciklističke staze u rekreacijskom centru Cuvi<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 9
RAZGOVOR<br />
Razgovaramo s dr. prof. Mladenom Stjepanom Figuricom, dekanom Šumarskog<br />
fakulteta u Zagrebu<br />
Budućnost je<br />
U tehnologiji i trztstu<br />
Razgovarao Ivan ŠIMIĆ<br />
Prof. dr. se. Mladen Stjepan Figurić, rođeni Zagrepčanin, na<br />
Šumarskom fakultetu je diplomirao 1966., magistrirao 1975.<br />
i obranio doktorsku disertaciju 1978. Uže područje rada mu<br />
je studij i mjerenja rada, projektiranje makro i mikro organizacije<br />
poduzeća te upravljanje proizvodnjom i poslovanjem. Od 1991.<br />
je predstojnik Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji.<br />
Objavio je više od 120 znanstvenih i više od 100 stručnih<br />
radova uz izuzetno bogato iskustvo u međunarodnoj znanstvenoj<br />
suradnji. Istaknuti je član većine značajnih strukovnih udruga u<br />
Hrvatskoj i u inozeinstvu. Prvi put je izabran za dekana Šumarskog<br />
fakulteta 1992-1994. te mu je ovo drugo mandatno razdoblje.<br />
Gospodin Figurić je između ostalog član uredništva časopisa<br />
Šumarski list, Drvna industrija, Kvaliteta i Glasnik za šumske pokuse i<br />
kao takvog izuzetno zanimljivog sugovornika, zamolili smo ga za<br />
razgovor.<br />
- Profesore Figuricu, Vi ste Dekan jednog od najstarijih<br />
fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu, biste li za naše<br />
čitatelje mogli reći što znači Šumarski fakultet za<br />
Sveučilište, za Hrvatsku, ali i za ovaj dio Europe?<br />
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu započinje svoj<br />
razvojni put 1860. godine u Križevcima, gdje je osnovano Gospodarsko-šumarsko<br />
učilište. Zbog potrebe obrazovanja hrvatskih<br />
šumarskih stručnjaka na sveučilišnoj razini te njihovog<br />
izjednačavanja sa šumarima drugih europskih zemalja, na<br />
Sveučilištu u Zagrebu osniva se Šumarska akademija 1898. godine.<br />
Iako je šumarska akademija bila »prislonjena« na ondašnji<br />
Mudroslovni fakultet (danas Filozofski fakultet), imala je veliku<br />
autonomiju. Ovo ističem s ponosom, jer ovaj podatak nas svrstava<br />
na četvrto (po nekima na peto) mjesto po starosti na<br />
Sveitčilištu u Zagrebi:. Također, posebno treba istaknuti da ove<br />
godine 21. listopada slavimo 100. obljetnicu postojanja<br />
visokoškolske šumarske nastave, s čime se može podičiti mali<br />
broj naroda u svijetu. Obljetnica će biti svečano i radno<br />
obilježena kako dolikuje šumarskoj struci.<br />
Također, treba istaknuti da je daljnjim razvojem Sveučilišta<br />
1918. osnovan Poljoprivredno-šumarski fakultet, a od 1960. godine<br />
Šumarski fakultet je ustrojen kao samostalan.<br />
Na osnovi toga očito je da je Šumarski fakultet jedan od<br />
nositelja razvoja moderne visokoškolske nastave u Hrvatskoj, a<br />
posebice na Sveučilištu u Zagrebu.<br />
Sveučilište u Zagrebu najveće je i stožerno javno sveučilište<br />
hrvatske države i svih Hrvata u svijetu, te stoga ima posebne<br />
zadaće i odgovornost u razdoblju materijalne i duhovne obnove u<br />
slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Uz temeljni cilj - razvoj i promicanje<br />
znanstvenog, stručnog i umjetničkog rada na svim<br />
područjima, te visokoškolsku izobrazbu mladih stručnjaka u jedinstvu<br />
nastave i istraživanja. Sveučilište mora biti i most za<br />
prijenos svjetskih iskustava i rezultata u procesu europskih i globalnih<br />
integracija, s posebnom ulogom u reintegraciji hrvatske<br />
mladeži i stručnjaka iz iseljeništva.<br />
Da bi uspješno ostvarivao te strateške ciljeve. Šumarski<br />
fakultet se mora obnavljati i modernizirati, te prilagodavati<br />
promjenama u svijetu, a posebno novim potrebama i zahtjevima<br />
hrvatske države. Te promjene moraju se temeljiti na postojećem<br />
realnom stanju, srednjoeuropskoj tradiciji hrvatskog sveučilišta,<br />
ali i prihvaćenim načelima organizacije modernog sveučilišta.<br />
U sklopu toga Šumarski fakultet ima svoje izražene posebnosti<br />
koje treba uzeti u obzir pri osmišljavanju i realizaciji puta u<br />
moderno sveučilište, a to su: povijesno naslijeđe, iseljavanje<br />
visokoškolovanog kadra, poratni problemi i posebice materijalni<br />
problemi. Ove posebnosti kriju u svojoj pozadini razloge zbog<br />
kojih Šumarski fakultet mora za svoj razvoj te razvoj znanosti<br />
odabrati sebi svojstven put.<br />
Koncepcija razvoja Šumarskog fakulteta temelji se na<br />
postojećoj situaciji i dugoročnoj projekciji potreba pojedinih<br />
struka (šumarska i drvnotehnološka) i povezanih ustanova u skladu<br />
s njihovim razvojem i potrebama hrvatskog naroda.<br />
10 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> sume
Takva projekcija razvoja temelji se na osnovnim ulaznim<br />
podacima:<br />
• broju dodiplomskih studenata po strukama (šumarska i<br />
drvnotehnološka),<br />
• broju poslijediplomskih i doktorskih studenata po strukama,<br />
• potražnji za stručnjacima s visokoškolskom diplomom<br />
• promjenama ustroja, osnivanja novih odnosno ukidanju ili<br />
transformiranju postojećih programa,<br />
• predviđenoj infrastrukturi - objektima studentskog i<br />
nastavničkog standarda, učiniocama, knjižnicama, itd.<br />
• dugoročnim promjenama u znanosti i tehnologiji, razvoju<br />
novih i multidisciplinarnih studija i istraživanja.<br />
Iz tih razloga upravo izrađujemo novi nastavni plan za program<br />
diplomiranih inženjera šumarstva koji će trajati devet semestara<br />
i time ćemo ga izjednačiti s istovjetnim europskim šumarskim<br />
programima nastave. Moramo konstatirati da Šumarski<br />
fakultet u Zagrebu spada, ovo govorim bez lažne skromnosti, u<br />
vodeće šumarske fakultete u Europi, a ova neophodna promjena<br />
nije izvršena isključivo iz razloga administrativnog nerazumijevanja<br />
potrebe.<br />
Što se tiče nastavnog programa kojim obrazujemo diplomirane<br />
inženjere drvne tehnologije, on se izvodi prema novom nastavnom<br />
programu od osam semestara koji je prilagođen<br />
europskim i američkim standardima, a upravo smo pred izradom<br />
novog paralelnog programa za obrazovanje diplomiranih<br />
inženjera, dizajnera-projektanta stanovanja, s jakim naglaskom na<br />
osmišljavanje i projektiranje kućnih ambijenata uz naglašeni<br />
marketing i business.<br />
Ova temeljna polazišta su posljedica našeg ugleda i srateške<br />
važnosti šumarske i drvnotehnološkc struke za budućnost<br />
hrvatskog naroda i gospodarstva. Uvjeren sam da će Šumarski<br />
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dalje ostati moderni i kvalitetni<br />
fakultet te da će i dalje ostati stožerni šumarski fakultet svih<br />
Hrvata u okviru duhovne i materijalne obnove hrvatskog naroda<br />
i države.<br />
Jedan od osnovnih uvjeta za prijelaz s<br />
nacionalnog na globalno tržište jest<br />
poticanje konkurencije. U budućnosti bit<br />
će sve manje protekcionizma, zaštite<br />
»nacionalnih« proizvodnja. Povijest<br />
pokazuje da u zaštićenim granama nije<br />
zabilježen razvoj<br />
Iz tih razloga posebno ističem da nam treba Šumarski fakultet<br />
u Zagrebu, i da će nam u budućnosti, bez obzira na<br />
trenutačnu situaciju, trebati diplomirani inženjeri šumarstva i<br />
drvne tehnologije, jer si ne mogu promisliti Hrvatsku u kojoj u<br />
šumarstvu i preradi drva Hrvati rade samo niskokvalificirane poslove,<br />
a da diplomirani inženjeri koji upravljaju sustavom dolaze<br />
sa stranih sveučilišta. To bi bio povrat u povijest prije osnivanja<br />
Gospodarskog učilišta u Križevcima.<br />
- Možemo li biti zadovoljni odnosima u trokutu Ministarstvo<br />
znanosti, Fakultet i šumarska praksa?<br />
Ovo pitanje zaslužuje iscrpnu i vrlo složenu elaboraciju, što<br />
je u ovom slučaju ograničeno prostorom u vašim novinama. No,<br />
na simbolično i figurativno pitanje o trokutu, moram istaknuti da<br />
se ovdje ne radi o trokutu, ovdje se radi o mreži odnosa između<br />
puno većeg broj subjekata. Tu svakako treba dodati Ministarstvo<br />
poljoprivrede i šumarstva. Hrvatsku gospodarsku komoru,<br />
Šumarski institut a posebno ističem da Šumarski fakultet pripada<br />
organizacijskom ustroju Sveučilišta u Zagrebu. Uz to Šumarski<br />
Bez ulaganja u novu tehnologiju<br />
budućnost hrvatskog izvoza postaje vrlo<br />
upitna, i u količini i u kakvoći. U<br />
protivnom, jedino što će inozemnim<br />
tržištima biti zanimljivo jesu sirovine<br />
fakultet u .svom ustroju ima i dva različita odsjeka. Iz tog aspekta<br />
moram istaknuti da u takvoj matričnoj organizaciji postoji niz<br />
odnosa i situacija kada se istovremeno pojavljuju i moraju<br />
zadovoljiti zadaću koja zbog vremenske nesinkronizacije<br />
iscrpljuje naše kadrovske resurse u neracionalnom korištenju<br />
potencijala. Također dolazi do zadataka i zahtjeva sa suprotnim<br />
predznacima, pa često dolazi do konfliktnih situacija u kojima bi<br />
znanost trebala imati odlučujuću riječ.<br />
Napominjem da je matrična struktura u kojoj se nalazimo<br />
najkompleksniji i nakonfliktniji organizacijski mehanizam, i to iz<br />
razloga što u njoj svi subjekti nastoje maksimizirati nekoliko strategijski<br />
važnih, ali različitih zahtjeva odjednom.<br />
Na osnovi toga, mogu govoriti isključivo o pojedinačnim<br />
odnosima Šumarski fakultet-Ministarstvo znanosti i tehnologije i<br />
Šumarski fakultet-»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Tu posebno ističem da<br />
sustav znanstvenih projekata koji se realiziraju ugovaranjem s<br />
Ministarstvom znanosti funkcionira na jedan, a s »Hrvatskim<br />
šumama« p.o. na drugi način.<br />
Smatram da bi se za uspješnije funkcioniranje matričnih<br />
odnosa između velikog broja navedenih subjekata prvenstveno<br />
trebalo izraditi osnovu dugoročnog razvoja šumarstva i preradbe<br />
drva <strong>Hrvatske</strong> i nakon toga raditi na zajedničkim ciljevima kroz<br />
sinkronizaciju svih istraživanja. Za to bi po meni trebalo osnovati<br />
jedno koordinacijsko vijeće od najistaknutijih stručnjaka.<br />
Nacionalna je obveza i narav znanstvenika da se prihvati<br />
zadaće promišljanja gospodarskog razvitka, analize gospodarskih<br />
okolosti i aktivno sudjeluje u formuliranju nacionalnih ciljeva, i<br />
tu vidim svoju ulogu i ulogu znanstvenika Šumarskog fakulteta u<br />
Zagrebu.<br />
- Kakvi su odnosi Fakulteta s poduzećem »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« i imate li neke prijedloge za kvalitetniju suradnju?<br />
Ovo je pitanje povezano s prethodnim, pa ću ga sada detaljnije<br />
objasniti. Smatram da su postojeći odnosi postavljeni na<br />
odličnim načelima kojih se i dalje treba držati. Polazište tih temelja<br />
ogleda se u definiciji šumarstva, kao znanosti, struke i<br />
umijeća gospodarenja i čuvanja šuma te s njima povezanog<br />
zemljišta za trajno dobro gospodarstva, društva i okoliša. Tu posebno<br />
želim istaknuti šumarstvo kao znanost i struku. Često je to<br />
nedjeljivo. Na osnovi toga, osvrnut ću se s isključivo svojom<br />
ocjenom pojedinih odnosa.<br />
Znanstveno-istraživački rad - smatrani da je postojeći<br />
model suradnje dobar i da daje očekivane rezultate. Međutim,<br />
mislim da bi u budućnosti oblikovanje projekata trebalo svesti na<br />
manji broj dugoročnih i veći broj kratkoročnih projekata u suglasnosti<br />
s programom razvoja šumarstva <strong>Hrvatske</strong>, s tim da bi<br />
dugoročni projekti bili pretežito fundamentalnog značaja, a<br />
kratkoročni stručnog. Financijska valorizacija projekata trebala bi<br />
težiti u modelu financiranja prema stvarnim troškovima i značaju<br />
projekta na uštrb sustava, tzv. glavarina, prema broju istraživača i<br />
kompromisa.<br />
Uz to trebalo bi uključiti potrebe Ministarstva znanosti i tehnologije,<br />
te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te tako objedinjene<br />
zahtjeve postaviti kao prioritetne.<br />
Publicistička i izdavačka djelatnost - smatram da je<br />
postojeći model izvrstan i osobno ga ne bih mijenjao.<br />
Stručni rad - smatram daje postojeći model odgovarajući,<br />
ali isto tako smatram da bi i jačim angažiranjem znanstvenika bio<br />
učinkovitiji.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 11
Poslijediplomski i specijalistički studiji - zalažem se za<br />
smišljeno vođenje razvoja šumarstva tako da se šumarstvo kvalitetno<br />
izgradi kao sustav koji uči. Ta zadaća je ostvariva samo s<br />
ljudima koji stalno uče i neprekidno vrše korekcije nepoželjnih<br />
stanja i promjena.<br />
Iz tih razloga smatram da je potrebno izraditi dugoročne<br />
potrebe trajnog obrazovanja diplomiranih inženjera šumarstva i<br />
drugih, te postaviti obveze da se svi djelatni šumarski inženjeri<br />
specijaliziraju odnosno znanstveno usavršavaju kroz poslijediplomske<br />
studije. Ovo obrazlažem iskustvima američkog i europskog<br />
šumarstva.<br />
Terenska nastava studenata šumarstva s ponosom<br />
ističem izvanrednu suradnju i svekoliku pomoć šumarskih<br />
stručnjaka iz poduzeća »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. pri izvođenju i organiziranju<br />
nastave. Tu se najčešće stvara i održava struka.<br />
Ostala suradnja - ovo ^^^^^^^^^^^^^^^^^^<br />
pitanje sam ostavio za kraj i<br />
pomalo je nedefinirano, ali Zauzimam<br />
ostavlja mogućnosti i poziv svim<br />
šumarima za poboljšanja i<br />
razvijanje suradnje između Šumarskog<br />
fakulteta i poduzeća<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«. Iz tih razloga<br />
predlažem da oformimo obvezu<br />
tzv. okruglih stolova na kojima "^^^^^^^^""^^^^^^^^<br />
bi se unapređivali odnosi iz područja suradnje.<br />
Na kraju moram istaknuti da sam osobno vrlo zadovoljan<br />
suradnjom s djelatnicima »Hrvatskih šuma«.<br />
Kao profesor organizacije i ekonomike, možete li prokomentirati<br />
sadašnje stanje u drvnoj industriji i bi li »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« trebale mijenjati svoj odnos prema toj grani<br />
gospodarstva?<br />
To su u stvari dva pitanja.<br />
Kao prvo želim istaknuti daje pojam drvna Industrija arhaičan<br />
a često i neodređen termin, a ne odražava čak ni statističke<br />
pojmove koje pratimo u godišnjacima raznih zemalja, pa i naše.<br />
Iz tih razloga prvo želim pojasniti da po nacionalnoj klasifikaciji<br />
ne postoji drvna industrija nego:<br />
• preradba drva i proizvodi od drva<br />
• proizvodnja namještaja<br />
• proizvodnja celuloze, papira i kartona, proizvoda od papira<br />
i kartona itd.<br />
Iz tih, a i nekih drugih razloga, ako se uključi i trgovina drvom<br />
i drvnim proizvodima, te distribucija, može se možda govoriti<br />
o drvnom gospodarstvu.<br />
Drugo, Hrvatska je mala zemlja i mora biti visoko integrirana<br />
u svjetsko tržište. Rast izvoza je pretpostavka i oživljavanje<br />
gospodarske aktivnosti. Domaće tržište je premaleno za sve koji<br />
bi samo na njemu htjeli opstati.<br />
Drvno gospodarstvo je bitan segment gospodarstva naše<br />
zemlje. Svoj razvoj osniva na iskorištavanju domaćih prirodnih<br />
resursa (drvna sirovina). Tradicionalno je izvozno usmjereno. U<br />
operacionalizaciji smjernica gospodarskog razvoja <strong>Hrvatske</strong> i<br />
utvrđivanju strategije i politike revitalizacije drvnog gospodarstva<br />
s ekonomskog stajališta osobito značenje imaju ova njezina obilježja:<br />
1. vrlo visok udio domaće sirovine u proizvodima svih faza<br />
priredbe;<br />
2. trajna izvozna usmjerenost;<br />
3. dugoročna tendencija porasta potražnje proizvoda svih<br />
faza preradbe u .svijetu;<br />
4. široka disperzija poduzeća i profitnih centara u županijama<br />
R. <strong>Hrvatske</strong>;<br />
5. mogućnost visokog stupnja zapošljavanja u malim mjestima,<br />
gdje je to jedini izvor prihoda stanovnika, gdje nema infrastrukture,<br />
ostalih sirovina, stručnog osoblja i si. da bi se organizirala<br />
neka druga proizvodnja (model kombinacije individualne i<br />
poljoprivredne proizvodnje i preradbe drva);<br />
se za promjenu trgovanja<br />
između šumarstva i preradbe drva, za<br />
ugovaranje sirovine višegodišnjim<br />
ugovorima ili koncesijama dobivenim<br />
licitacijom<br />
6. relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne<br />
objekte i po zaposlenome;<br />
7. ekološki relativno čista djelatnost.<br />
Nesumnjivo je da su do sada ostvareni učinci drvnog gospodarstva<br />
velikim dijelom rezultat komparativnih prednosti (velik<br />
udio domaćih sirovina, relativno niska ulaganja u pojedine objekte<br />
itd.). No, te tzv. komparativne prednosti nisu dovoljne za<br />
daljnji opstanak i razvoj. Otuda i potreba za analizom konkurentskih<br />
sposobnosti u budućnosti.<br />
Provedena strateška analiza drvnog gospodarstva kao postupak<br />
za razumijevanje strateškog položaja drvnoga gospodarstva<br />
dala je uvid u sve ključne čimbenike koji utječu na sadašnju i<br />
buduću konkurentnost pojedinih podsektora. Osnovu strateške<br />
analize činila je analiza okruženja sektora i analiza glavnih resursa<br />
drvoprerađivačkih poduzeća, odnosno njihovih strateških spo-<br />
^^^^^^^^^^^^^^^^^ sobnosti, te je dala odgovore na<br />
sljedećih pet pitanja:<br />
1. Kakva je industrijska<br />
struktura sektora?<br />
2. U kojim strateškim segmentima<br />
konkuriraju hrvatski<br />
izvoznici drva i drvnih proizvoda?<br />
3. Koji su strateški segmenti<br />
atributivni za izvoznika?<br />
"^^^^^^^^^^^^^"^^^<br />
4. Koji su osnovni činitelji uspjeha drvnih izvoznika?<br />
5. S obzirom na evoluciju industrijske strukture preradbe<br />
drva, kakve su mogućnosti poduzeća preradbe drva u postojećim<br />
i novim strateškim segmentima, te koji su novi kritički činitelji<br />
uspjeha u tim proizvodnjama?<br />
Na osnovi toga može se konstatirati da se konkurentnost<br />
hrvatskog drvnog gospodarstva može postići oblikovanjem<br />
odgovarajuće politike gospodarskog restrukturiranja. Drvno gospodarstvo<br />
ima instalirane kapacitete za proizvodnju gotovo svih<br />
drvnih proizvoda za primarnu, doradnu i finalnu fazu. Instalirani<br />
kapaciteti <strong>Hrvatske</strong> dvostruko su veći od mogućih privatnih kapaciteta<br />
(potražnje) domaćeg tržišta, a u proizvodnji ambalažnog<br />
papira i trostruko veći.<br />
U uvjetima kada razvijeni svijet možda već dolazi do granica<br />
mogućnosti tehnološkog razvoja te povećava proizvodnost nalaženjem<br />
novih modela, tehnika i organizacija upravljanja, hrvatsko<br />
je drvno gospodarstvo suočeno s ograničenjima koja proizlaze<br />
iz zastarjelosti tehnologije opreme i strojeva. U ovom se trenutku<br />
opravdano može reći da je osuvremenjavanje domaće industrijske<br />
prerade drva preduvjet svih pretpostavki ne samo za<br />
povećanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, povećanja<br />
proizvodnje i izvoza, nego i za opstanak na već osvojenim<br />
tržištima.<br />
Najgora posljedica do koje bi mogla dovesti tehnološka zastarjelost<br />
hrvatske industrije jest eliminacija hrvatskih proizvoda s<br />
već osvojenih tržišta. Produktivnost starih strojeva više se ne<br />
može povećavati, kvaliteta se eventualno može poboljšati<br />
uvođenjem novih sustava osiguranja kvalitete, a cjenovna se<br />
konkurentnost gubi upravo na slabijoj proizvodnosti.<br />
Očito je da bez ulaganja u novu tehnologiju budućnost hrvatskog<br />
izvoza postaje vrlo upitna, kako u količinskom tako i u<br />
kvalitativnom smislu. Bez modernizacije industrijske proizvodnje,<br />
jedino što će inozemnim tržištima u Hrvatskoj ubuduće biti<br />
zanimljivo jesu sirovine, koje već sada čine dobar dio našeg<br />
izvoznog proizvoda.<br />
Stoga definirnje resursne politike dobiva još veće značenje.<br />
Analizom svekolike industrijske proizvodnje u našoj zemlji mogu<br />
se izvesti sljedeći zaključci o:<br />
• prekapacitiraiiosti pilanske proizvodnje,<br />
• prevelikom pojedinačnom kapacitetu i nefleksibilnosti finalne<br />
proizvodnje,<br />
• nedostatku marketinga i distribucijskih kanala,<br />
• slabom domaćem tržištu nabave (velikom uvozu reprodukcijskog<br />
inaterijala).<br />
12 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
• nepostojanju proizvodnje visokotehnoloških alatnih<br />
strojeva za obradu drva (kompletna orijentacija na uvoz alatnih<br />
strojeva).<br />
Pritom se odmah postavlja pitanje može li se uopće doći do<br />
proizvodnje svjetske kvalitete bez odgovarajitćih alatnih strojeva i<br />
bez odgovarajućeg alata svjetske klase. Kao zaključak se nameće<br />
odgovor da industrija mora, kad prestane biti područje spretnih<br />
majstora i postane područje što se oslanja na visoku znanost,<br />
imati sofisticiranu kompletnu infrastrukturu ili se mora vratiti<br />
spretnim majstorima, što praktički znači da će se današnja preradba<br />
drva podijeliti na industrijsku preradbu drva i obrtništvo.<br />
Struktura izvoza drvnog gospodarstva vrlo je promjenjiva iz<br />
godine u godinu, pa se ne može govoriti o tendencijama, već o<br />
stanju koje upućuje na zaključak da je izvoz velikim dijelom<br />
nužnost, a ne orijentacija na više stupnjeva obrade. Uglavnom<br />
i:dio primarne preradbe iznosi cea 40%. Smatra se da je to vrlo<br />
nepovoljan strukturni pokazatelj. To znači da će drvno gospodarstvo<br />
svoj opstanak i dalje morati vezati za izvoz proizvoda i usluga<br />
na svjetsko tržište ali višeg stupnja obrade. Pri tome treba promijeniti<br />
i odrediti ciljeve na novi način i povećati uki:pni izvoz i<br />
poboljšati strukturu izvoza uz korist proizvoda i usluga višeg i<br />
visokog stupnja obrade te višeg stupnja kvalitete proizvoda, uz<br />
izuzetno jaku racionalizaciju troškova, što bi omogućilo ulaz<br />
proizvoda u više cjenovne razrede te omogućilo ostvarivanje profila<br />
koji će poticati razvoj.<br />
Uz to, potrebno je istaknuti kada se govori o drvnom gospodarstvu<br />
da profit stvara proizvod i pojedino poduzeće a ne grana<br />
ili grupacija, te tu treba razlikovati uspješne od neuspješnih<br />
poduzeća. Svako poopčavanje i uprosječenje ukupnog stanja vodi<br />
u zablude. Mi danas u drvnom gospodarstvu imamo uspješnih i<br />
neuspješnih poduzeća, programa i proizvoda.<br />
Drugo, kada se govori o odnosu prema šumarstvu mora se<br />
posebno promatrati odnose u I. skupini preradbe drva, a posebno<br />
u III. grupi proizvodnje, jer se tu radi o bitno različitim interesima<br />
i odnosima između šumarstva i preradbe drva.<br />
Postavlja se hipotetično pitanje je li moguće predvidjeti sve<br />
moguće uočene i identificirane probleme i intenzitet odnosa prema<br />
navedenim skupinama ili to treba spustiti na razinu pojedinog<br />
poduzeća. Jedno je sigurno, da postoje određeni problemi i odnosi<br />
koji se moraju rješavati na višoj a niz drugih problema na nižoj<br />
razini suradnje. Isto tako je sigurno da su to odnosi zajedništva i<br />
suprotnih interesa na dugoročnoj osnovi. Međutim, jedno je sigurno<br />
- upravljanje i iskorištavanje obnovljivih prirodnih resursa<br />
postaje prvorazredan problem u pokušaju stvaranja novog odnosa<br />
prema nacionalnoj politici upravljanja prirodnim resursima. Zato<br />
je potrebno raskinuti sa starom logikom prema kojoj će država<br />
regulirati cijene sirovina, rokove plaćanja, odobravati ili obustavljati<br />
uvoz, ili stimulirati izvoz.<br />
Jedan od osnovnih uvjeta za prijelaz s nacionalnog na globalno<br />
tržište jest poticanje konkurencije. Zato konkurenciju ne treba<br />
ograničavati, već poticati. To znači da će u budućnosti biti sve<br />
manje protekcionizma, zaštite »nacionalnih« proizvodnja. Povijest<br />
pokazuje da u zaštićenim granama nije zabilježen razvoj. Upravo<br />
slobodna trgovina potiče nacionalnu proizvodnju na inoviranje i<br />
učinkovitije djelovanje u sklopu cjelokupnog tržišta.<br />
Supstitucija uvoza i ograničenje izvoza drvne sirovine do<br />
sada se smatralo dobrim putem prema razvoju preradbe drva u<br />
nas. Koncepcija zaustavljanja uvoza i »pomoć« domaćim<br />
poduzećima da počnu proizvoditi istu robu i tako stranu proizvodnju<br />
zamijene domaćom zastarjela je. Ograničavanje uvoza nigdje<br />
gdje je iskušano nije uspjelo. Budući da su djelovali na<br />
zaštićenim tržištima, domaći proizvođači nikada nisu postali<br />
djelotvorni. Koreja, Tajvan i Singapur pokazali su put prema<br />
djelotvornosti - razvoj putem izvoza i otvorenosti tržišta. Da bi<br />
poduzeća mogla izvoziti na svjetsko tržište, morala su postati<br />
učinkovitija, a kad su jednom to postala, tu su sposobnost mogla<br />
prenijeti i na domaće tržište.<br />
To ujedno znači da bi se strategija u preradbi drva trebala<br />
osnivati ne samo na tzv. komparativnim prednostima, nego bi se.<br />
naprotiv, korištenjem komparativnih prednosti trebala uspostaviti<br />
strategija konkurentnih prednosti. To znači da će u preradbi drva<br />
u budućnosti konkurencijske prednosti na svjetskom tržištu sve<br />
više ovisiti o novim proizvodima, njihovu dizajnu, višem stupnju<br />
obrade, novim tehnologijama te novim oblicima distribucijskih<br />
kanala.<br />
Prihvaćanjem kriterija svjetskog tržišta poduzeća za preradu<br />
drva trebalo bi usmjeriti na to da povećavaju kvalitetu proizvoda<br />
kao i proizvodnost, a to se ne može bez tehnološke preobrazbe.<br />
Današnja izvozna orijentacija pokazuje da se prema izvozu<br />
najčešće odnosilo kao prema općem cilju, danom samome sebi.<br />
Izvoz se pretvorio u cilj radi preživljavanja, a to je uvjetovalo<br />
neodgovarajuću izvoznu strukturu.<br />
U razvoju utemeljenom na izvozu dostupnost tržištu ključna<br />
je točka. Poduzeća za preradbu drva moraju se organizirati tako<br />
da prihvate koncepciju »veće konkurentnosti«, a ne da se govori o<br />
»komparativnim prednostima« preradbe drva kao pretpostavci<br />
razvoja.<br />
Poznato je daje u prošlosti bilo zemalja koje su se obogatile<br />
korištenjem ili preradbom prirodnih resursa. Međutim, s obzirom<br />
na dugoročne trendove kretanja cijena i korištenje prirodnih<br />
resursa nije vjerojatno da će na popis najbogatijih zemalja ući<br />
samo zbog obilja prirodnih resursa.<br />
Na osnovi toga zalažem se za uvođenje tržišne koncepcije u<br />
svim mogućim odnosima između šumarstva i drvnog gospodarstva,<br />
zalažem se za dosljedno definiranje vlasništva i u šumarstvu<br />
i u preradi drva, te u restrukturiranju drvnog gospodarstva i<br />
šumarstva vidim izlaz iz današnjih po meni neprihvatljivih odnosa<br />
i želja za administrativnim reguliranjem odnosa.<br />
Također se zalažem za promjene načina trgovanja između<br />
šumarstva i preradbe drva, jer postojeći, po meni, nije<br />
odgovarajući. Zalažem se da se na osnovi inozemnih iskustava<br />
primijeni ugovaranje sirovine putem višegodišnjih ugovora ili<br />
koncesija dobivenih licitacijom i time omogući vlasnicima primarnih<br />
kapaciteta u preradbi drva potrajno gospodarenje, jer ulaganje<br />
u primarne kapacitete bez osiguranja sirovine je promašena<br />
investicija. Uz to sam za donošenje novih normi za šumske sortimcnte<br />
i njihovu dosljednu primjenu.<br />
Time bi se postigle realne cijene i za kvalitetnije i za manje<br />
kvalitetne sortimente, a njihovo reguliranje i cijenama dovelo bi<br />
do prestrukturiranja drvnih proizvođača, jer se zbog<br />
neodgovarajućih cijena svi natječu za svu sirovinu.<br />
Time se ujedno sprečava ujednačavanje i uprosječivanje<br />
pojedinih poduzeća za preradbu drva i naprotiv povećava se<br />
njihova konkurentska sposobnost uz minimalne državne instrumente<br />
ili utjecaje ma kojeg organizacijskog ustroja.<br />
Zagovarajući iznesene postavke kao preduvjet suvremenog<br />
razvoja gospodarskog sustava šumarstva i drvnog gospodarstva<br />
nisam mogao govoriti o svim postupcima i načinima te Vam i<br />
ubuduće stojim na raspolaganju po bilo kojem od navedenih<br />
problema.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 13
NATJECANJA<br />
U Austriji održano svjetsl
strojenom zboru natjecatelja visoko podignuti našu, hrvatsku zastavu.<br />
Tom prigodom grad i građani su upriličili dojmljivu svečanost<br />
s glazbom, povorkom, špalirima, t'olklorom i narodnim<br />
veseljem. Svečano raspoloženje se nastavilo na večeri u sportskoj<br />
dvorani dodjelom diploma i pehara te darovima sponzora. Zanimljivo<br />
je spomenuti da je jedan od najznačajnijih sponzora i donatora<br />
mnogih ekipa, firma »Stihl«, zapazila motornu pilu »Stihl 0<br />
64«, kojom je Darko Paulič obarao stablo te mu uručila prigodan<br />
dar.<br />
U ukupnom plasmanu u obaranju stabla natjecatelj Ilija<br />
Lukić osvojio je deveto mjesto, što je izvrstan rezultat, dok je u<br />
ovoj disciplini podbacio Antun Aleksič, osvojivši 73. mjesto.<br />
Obaranje stabla po novim međunarodnim pravilima bila je<br />
novost za naše natjecatelje, jer se radilo na živom stablu a ne na<br />
modelu. Premda su se tako natjecali prvi put, dva naša natjecatelja<br />
bila su uspješna. Treći natjecatelj, Antun Aleksić, bio je zatečen<br />
stablom crnogorice, mekog drva, i bojao se da ne prepili<br />
prijelomnicu. Zato čini pogrešku te kod usmjeravanja stabla dva<br />
puta ponavlja radnju »probadanja« vodilicom, koristeći u dva<br />
maha klin i sjekiru, čime gubi na vremenu i preciznosti. Doduše,<br />
i njegovo stablo pada svega 128 cm od markacije. Na lošiji rezultat<br />
vjerojatno je utjecalo i dugo vrijeme čekanja na red, jer je u<br />
svojoj grupi bio posljednji, a čekalo se od 9 do 16 sati.<br />
U svom radnom stažu sva ti natjecatelja rade sječu i izradu<br />
na tvrdim listačama, pa im susret s mekim drvom crnogorice remeti<br />
preciznost. Tome pridonosi i snaga motorne pile Stihl 0 64,<br />
koju si: naši natjecatelji izabrali. Bile su odabrane najteže i najjače<br />
motorne pile, među svim motornim pilama koje su koristili drugi<br />
natjecatelji. Premda je takva pila još odgovarajuća za disciplinu<br />
obaranje stabla, bit će dosta presudan takav odabir u ostalim disciplinama.<br />
Za disciplinu obaranje stabla mogli bismo konstatirati da je<br />
najstručnija (»najšumarskija«), blisko vezana uz svakodnevni rad<br />
naših .sjekača. Zato možemo zaključiti da im je postignuti rezultat<br />
izvanredan.<br />
Uspoređujući zaštitnu odjeću, obuću, alate, kacigu i potreban<br />
pribor s drugim ekipama, valja naglasiti da su mnoge ekipe,<br />
osobito srednjoeuropske i nordijske, praćene sponzorima,<br />
proizvođačima zaštitne odjeće, obuće i opreme, koji su se gotovo<br />
natjecali u isticanju firnkcionalnosti, praktičnosti i dizajnu. Pored<br />
nužne funkcionalnosti, naglašavan je športski imidž natjecatelja.<br />
Poligon je odabran u šumskoj kulturi obične smreke, starosti<br />
oko 80 godina, ujednačenog promjera i visine, prorijeđene do<br />
moguće razine za nesmetano obaranje. U našim uvjetima teško bi<br />
se mogla naći takva sastojina, kultura crnogorice.<br />
Zamjena lanca, okretanje vodilice<br />
Natjecanje u tri discipline održane su na borilištu, trgu<br />
ispred gradske vijećnice u Gmunđenu (Gmunden - Rathausplatz).<br />
Na povi.šenom podiju održavalo se natjecanje u zamjeni lanca,<br />
okretanju vodilice. Naši natjecatelji su po osvojenim bodovima<br />
slijedeći:<br />
1. Ilija Lukič 77 bodova, 2. Darko Paulič, 73 boda, 3. Antun<br />
Aleksić, 21 bod<br />
Najviši broj bodova u ovoj disciplini je 116, a zadatak je<br />
učinjen u roku 16 sekundi, bez ijednog kaznenog poena, na<br />
motornoj pili I. kategorije (laka pila nužno duge vodilice, zub<br />
lanca okruglog profila). Premda je to disciplina s najmanjom<br />
mogućnosti osvajanja bodova, važna je stoga što se tako postavljenim<br />
lancem i vodilicom trebaju završiti dvije iduće discipline,<br />
kombinirani i precizni rez. IVloglo bi se reći da smo u toj disciplini<br />
kao ekipa i pojedinci bili medu najlošijima, što zaslužuje poseban<br />
komentar.<br />
U zaiTijeni lanca i okretanju vodilice traže se od natjecatelja<br />
znatne motorne sposobnosti, brzina pokreta, preciznost i dugo<br />
uvježbavanje. Na rezultat utječe težina i oblik motorne pile,<br />
dužina vodilice i lanca, fizička konstitucija i starosna dob natjecatelja.<br />
Naši natjecatelji nisu imali dovoljno vremena za vježbanje<br />
ove discipline, upotrcbljeni su novi lanac i vodilica, nova teška<br />
Najstariji naš natjecatelj bio je sjekač Antun Alehsić<br />
Snimio: J. Zelić<br />
Darko Paulič' - najmlađi u ekipi <strong>Hrvatske</strong> - tijekom zamjetic lanca<br />
Snimio: /. Zelić<br />
Prevoditelj piof<br />
^»l/ L jnlhu uka izvještaj o nziiltattnia u divipltni »piecizni<br />
rez«<br />
pila, s dugom vodilicom, nedovoljno razrađenih dijelova, matica<br />
i navoja. Neki od vrhunskih majstora su dotjerali ovu disciplinu<br />
do savršenosti, studirajući svaki pokret tijela i ruku uz istovremeno,<br />
paralelno obavljanje nekih pokreta i radnji.<br />
Točno su utvrdili položaj i nagib pile, alata, motoriku i<br />
redoslijed radnji. Mahom su to mlađi ljudi, njegovanih ruku i<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 15
Ilija Liikić lijekom kresanja ^rana<br />
Snimio:].<br />
Zelić<br />
prstiju, došli iz škola za obuku šumskih radnika i laboratorija za<br />
studij pokreta pri radu motornom pilom. Naši natjecatelji došli<br />
su iz sječine, s radnog zadatka. Jedan od njih je još prethodnog<br />
mjeseca obavio sječu i izradu 400 kubika drvnih sortimenata.<br />
Budući da je za ukupan plasman važan svaki bod, nužno je u<br />
budućnosti ovoj disciplini posvetiti više pozornosti.<br />
Kombinirani prerez stabla<br />
Kombinirani prerez stabla odvijao se neposredno nakon<br />
promjene lanca i okretanja vodilice. Traži se brzina izvođenja,<br />
preciznost prereza i protokol ponašanja u borilištu (prijenos pile<br />
od člana sudačke ekipe, ulazak na poziv suca, nošenje kacige i<br />
zaštitnih rukavica, štitnik na lancu motorne pile, pribora za prvu<br />
pomoć, polazak sa startne linije), a moguće je osvojiti 200 bodova.<br />
Najbolji natjecatelj je osvojio 194, a naši natjecatelji imali su<br />
ovakav redosljcd:<br />
1. Antun Aleksić, 169 bodova, 2. Ilija Lukić, 153 boda, 3.<br />
Darko Paulić, 109 bodova.<br />
I ovdje su naši natjecatelji bili zatečeni »lakoćom« prereza<br />
crnogoričnog drva. Stoga se dogodila pogreška kod Darka Paulića<br />
pri spajanju gornjeg s donjim rezom, kada mu je vodilica »za<br />
dlaku« propala ispod zeleno označene spojne linije. To je donijelo<br />
kaznu od 50 bodova.<br />
Natjecatelju Iliji Lukiću se u ovoj disciplini dogodio drugi<br />
»peh«, jer mu se usred kombiniranog prereza na prvom trupcu<br />
ugasila motorna pila, koju je ponovno startao u četvrtom<br />
pokušaju. Unatoč tome, naš natjecatelj je u solidnom vremenu i<br />
precizno obavio zadaću.<br />
Premda su organizatori dali obvezu da će svakom natjecatelju<br />
osigurati jednake uvjete, moglo se konstatirati da su<br />
pogoršani vremenski uvjeti, pljusak s gradom u vrijeme obavljanja<br />
kombiniranog prereza kod Darka Paulića utjecali na djelić<br />
nepažnje kod spajanja gornjeg reza.<br />
Mjerenje preciznosti može u ovoj disciplini ovisiti o subjektivnosti<br />
sudaca. Mjeri se na milimetar točno, a samo malo veći<br />
pritisak »šublera« u meko drvo može dati razliku od 2 mm.<br />
Nova, »ncuhodana« motorna pila može izazvati teže startanje<br />
poslije nesmotrenog gašenja za vrijeme rada. To se dogodilo i<br />
natjecatelju Antunu Aleksiću, pred disciplinom preciznog prereza.<br />
Treniranje valja izvoditi na istoj vrsti drva kakva če biti na<br />
natjecanju. Naši su trenirali na oljuštenim trupcima bukve.<br />
Važno je posvetiti pažnju zatcgnutosti lanca, jer suci po svojoj<br />
Proglašenje pobjednika u disciplini »kresanje grana« u gradiću Riedii (Gornja<br />
Austrija)<br />
Snimio:]. Zelić<br />
subjektivnosti mogu konstatirati daje lanac nedovoljno zategnut<br />
i kazniti natjecatelja sa 50 bodova.<br />
Precizni rez<br />
Disciplina precizni rez slijedila je odmah nakon discipline<br />
kombinirani rez. Pored drugih međunarodnih sudaca u ovoj disciplini,<br />
sudačku zadaću dobio je i naš tehnički vođa ekipe Ivan<br />
Hodić, dipl. ing. šum. Mjeri se brzina i preciznost reza. Maksimalni<br />
osvojen broj bodova je 222, Naši natjecatelji osvojili su<br />
sljedeći broj bodova:<br />
1. Darko Paulić 148 bodova, 2. Ilija Lukić, 140 bodova, 3.<br />
Antun Alesić, 127 bodova<br />
I ovu disciplinu su naši natjecatelji vježbali na furnirnom<br />
trupcu tvrdog liščara bukve, a natjecanje je provedeno na tritpcu<br />
smreke. Poslije obilnog pljuska, na mokrom borilištu, natjecatelj<br />
Ilija Lukić je na klizavoj dasci, pri izvlačenju pile iz drugog propiljka,<br />
dodirnuo lancem dasku izvan polja mjerenja, no dovoljno<br />
za negativnih 50 bodova. I za ovu disciplinu može biti odlučan<br />
izbor motorne pile. Natjecatelji su koristili motorne pile<br />
proizvođača Stihl, Husqvarna, Jonsereds i Solo. Motorne pile<br />
razne snage, težine i dužine vodilice, često puta podešene na<br />
odgovarajući (uglavnom veći) broj okretaja radilice, bile su<br />
konkurentne našim pilama Stihl 064. Zanimljiva je usputna primjedba<br />
jednog međunarodnog suca našem natjecatelju: »Rezultat<br />
je dobar, premda ste upotrijebili dosad najtežu pilu u ovoj disciplini«.<br />
I u ovoj disciplini važna je dugotrajna vježba, usklađenost<br />
pokreta i položaja tijela.<br />
Kresanje grana<br />
Kresanje grana se održavalo posljednjeg dana natjecanja, 23.<br />
svibnja, u gradu Rcidu, na poliginu pripremljenom unutar kruga<br />
Reider Messe (poljoprivrednog sajma).<br />
Za svakog natjecatelja osigurano je jedno stablo. I ova disciplina<br />
je modificirana po novim međunarodnim pravilima. Na<br />
deblu smreke s korom usađene su grane slučajnim rasporedom<br />
na gornjoj površini, u opsegu 240°. Grane su modelirane, tokarene<br />
od bukve, s promjerom 960 mm. Naši natjecatelji su vježbali<br />
na modelu koji nije imao navedene karakteristike. I ova disciplina<br />
je bila svakodnevnim šumarskim operacijama sječe i izrade, te je<br />
bodovana sa znatnim brojem brodova. Maksimalno su osvojena<br />
434 boda, a naši natjecatelji imali su sljedeći broj bodova:<br />
1, Antun Aleksić, 366 bodova, 2. Darko Paulić, 352 boda, 3.<br />
Ilija Lukić, 338 bodova.<br />
16 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Vozač-serviser Boris Pahanić (u naočalama) promatra startanje motorne pile<br />
Snitnio: J. Zelić<br />
Sjekač Darko Paulić - šesti u ukupnotn plasmanu u<br />
disciplini obaranja stabla<br />
Snimio: J. Zelić<br />
Pored motorne pile, prikladne dužine vodilice, lanca<br />
određene dužine zuba i profila zupca, odlučnu ulogu u kresanju<br />
grana ima vježba položaja tijela, pokreta, hoda i preciznosti reza<br />
grane. Zanimljivo je spomenuti daje ukupni pobjednik Svjetskog<br />
natjecanja, Nizozemac John van Kampen, pored brzine okresao<br />
grane tako da ni najednom mjestu nije oštetio koru debla. Rekosmo<br />
daje grane majstorski »obrijao«, no za njega smo obaviješteni<br />
da se profesionalno bavi obukom šumskih radnika, kao učitelj<br />
rada. Njegove pokrete snima firma Stihl te ih laboratorijski<br />
raščlanjuje i studira. Koristi motornu pilu Stihl 046. Unatoč već<br />
iznijetim nepovoljnostima, naši su natjecatelji u ovoj disciplini<br />
polučili dobar rezultat i približili se broju bodova nekim natjecateljima<br />
koji se u ukupnom plasmanu nalaze među prvih dvadeset.<br />
To još jednom potvrđuje činjenicu da su za one discipline, koje<br />
su za šumskog radnika životne, svakodnevne, bliže za dobro<br />
izvođenje i na natjecanju. Vježbanje na pravom modelnom stablu<br />
dalo bi još bolje rezultate, te se preporučuje da za sljedeće<br />
međunarodno natjecanje pripreme natjecatelja započnu ranije.<br />
Između 28 država, s dvije austrijske ekipe, na Svjetskom prvenstvu<br />
šumskih radnika i 83 natjecatelja, naši natjecatelji su se plasirali<br />
kako slijedi:<br />
1. Ilija Lukič, 39. mjesto, 1355 bodova, 2. Darko Paulič, 44.<br />
mjesto, 1332 boda, 3. Antun Aleksić, 66. mjesto, 1095 bodova.<br />
U ukupnom poretku država koje su sudjelovale na<br />
Svjetskom prvenstvu šumskih radnika. Hrvatska je na 19. mjestu<br />
s ukupno osvojenih 3782 bodova.<br />
Pojedinačno su tri najbolja:<br />
1. John van Kampen, Nizozemska, 1558 bodova, 2. Arjan<br />
Esscnstam, Nizozemska, 1552 bodova, 3. Vesa Kurki, Finska,<br />
1538 bodova.<br />
Poredak prvih triju zemalja:<br />
1. Nizozemska, 4565 bodova, 2. Austrija I, 4543 boda, 3. Finska,<br />
4443 boda.<br />
Mnogo popratnih priredaba<br />
U ukupnom poretku navodimo neke ekipe lošije plasirane<br />
od naše; to su npr. Poljska, Slovenija, Rusija, Bugarska, Kanada i<br />
Bjelorusija.<br />
Uspoređujući ekipe iz zemalja istočne Europe, bivšeg<br />
»socijalističkog lagera« s ekipama srednje Europe i Skandinavije,<br />
moglo se zamijetiti razlika u kulturnoj, radnoj i natjecateljskoj<br />
razini. Zemlje srednje Europe su prišle natjecanju u športsko-<br />
radnom duhu, prethodno istrenirane i iskusne. Za ekipom Švicarske<br />
je pored kombibusa za prijevoz došlo kompletno voziloradionica<br />
za opremu, alat, odjeću i obuću iz škole za obuku<br />
šumskih radnika. Hrvatska ekipa je dobro obavila zadatak, časno<br />
reprezentirala Hrvatsku i »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«. Imala je kolektivan<br />
duh, te dopuštala pokazivanje sposobnosti pojedinaca. Po<br />
društvenom komuniciranju, ljudskim vrijednostima bila je zapažena<br />
i s mnogim ekipama uspostavila je u relativno kratkom<br />
vremenu bliskije odnose (Italija, Slovenija, Estonija, Nizozemska,<br />
Njemačka, Austrija...).<br />
Pored natjecanja, uz borilišta su se odvijale druge manifestacije:<br />
reklamiranje i prodaja opreme za šumarstvo, suvenira i prigodnih<br />
poklona, odjeće i obuće. Dvije ekipe modelara drva motornom<br />
pilom, Austrian Timber Show i Canadian West Coast<br />
Logging Show, sve su vrijeme uz borilišta pokazivali svoje<br />
vještine u izradi skulptura iz drva. Svim natjecateljima ostat će<br />
nezaboravan vatromet priređen poslije svečane večere na otvaranju<br />
natjecanja u Toskana parku. Istog dana, neposredno poslije<br />
otvaranja, upriličena je za sve sudionike plovidba brodom jezerom<br />
Traunsee, na kojem se nalazi grad Gmunden.<br />
Održavanjem natjecanja na sajmu u Riedu bilo je natjecateljima<br />
i ekipama moguće pokazati dostignuća u poljoprivredi i<br />
dijelu šuiTiarstva Gornje Austrije. Uz sajam je cijeli kompleks<br />
zabavišta s raznim neobičnim manifestacijama. Zanimljiva je bila<br />
i prigodna večera pod velikim šatorom u Bierhalle, zajedno s<br />
mnogobrojnim posjetiteljima sajma, koji uz obilje piva i glazbu<br />
potiču narodno veselje. Uz tradicionalnu folklornu glazbu s valcerima<br />
i polkama, u dvije večeri sudionici su zabavljani dobrim<br />
jazzom, modernim plesom te glazbom »uz uho« po specifičnoj<br />
želji zemlje sudionice.<br />
Zanimljiva je bila priredba Canadian West Croast Loging<br />
Show, kao parodija na održavanje natjecanja šumskih radnika. Uz<br />
zavidne vještine rada motornom pilom i sjekirom, izvođači su<br />
zabavljali mnogobrojnu publiku, dočaravajući težak i uzbudljiv<br />
život drvosječe. Svečanost otvaranja i zatvaranja uveličali su padobranci<br />
svojim skokovima.<br />
Zanimanja nije manjkalo ni za priredbi: pcnjača-drvosjcča u<br />
prepoznatljivoj austrijskoj nošnji (s kratkim kožnim hlačama i<br />
naramenicama), na visoko podignuti jarbol blizu borilišta u Riedu,<br />
tik kojeg se vijorila hrvatska zastava.<br />
J. Zelić, I. Hodić, I. Tomić<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 17
SVJETSKA ISKUSTVA<br />
Šumarstvo u Republici Irskoj<br />
Malo šuma -<br />
profitno šumarstvo<br />
0povijesnim prilikama i sadašnjem trenutku irskog šumar<br />
stva te posebno o načinu rada u tvrtki koja gospodari<br />
šumama u Republici Irskoj, Coillte Irish Forestry Board,<br />
hrvatskim su šumarima, rukovoditeljima i stručnim suradnicima<br />
u direkciji te upraviteljima uprava Hrvatskih šuma, krajem<br />
svibnja održali predavanje irski šumarski stručnjaci dr. Michael<br />
CAREV, izvršni direktor Coillte, Kevm COLLINS, šef<br />
informatičke službe u poduzeću i Tim HICKEV, zadužen za<br />
međunarodnu suradnju u Coillteu. Tvrtka Coillte Irish Forestry<br />
Board javno je (ne i državno) poduzeće koje gospodari irskim<br />
šumama. Organizacijskom strukturom i položajem u irskom<br />
gospodarstvu najbliže bi odgovaralo našem pojmu privatnog<br />
poduzeća s ograničenom odgovornošću. Irski šumari boravili su<br />
u Hrvatskoj na poziv Hrvatskih šuma i tijekom sedinodnevnog<br />
boravka obišli su <strong>šume</strong> na Medvednici te posjetili uprave šuma<br />
Strojno vađenje sadnica smreke u rasadniku Ballinteniple u okrugu Carloiv<br />
PRORAČUN<br />
Coillte Irish Forestry<br />
Board ne mora od svog<br />
profita na kraju godine<br />
ništa davati u državni<br />
proračun (premda, kažu irski<br />
šumarski stručnjaci,<br />
Vlada u novije vrijeme pokazuje<br />
interes za dividende<br />
u tvrtki).<br />
PLAN<br />
Dobar plan je ključ<br />
uspješnog poslovanja firme,<br />
kažu irski šumari. I<br />
stoga »želimo da naš plan<br />
bude što tanji, i realniji.<br />
Ako ne bi bilo tako, bili bi<br />
jako nesretni«.<br />
Koprivnicu, Split i Vinkovci. O nekim irskim iskustvima u<br />
gospodarenju šumama govorimo o nastavku.<br />
Povijest - kad nije bilo šuma<br />
Dr. Carey drugi put je u Hrvatskoj. Prvi put bio je još 1971.<br />
godine i u ovih tridesetak godina dogodilo se, konstatirao je,<br />
puno promjena i u njegovoj zemlji i u Hrvatskoj.<br />
Uspoređujući neke osnovne pokazatelje, dr. Carey je rekao<br />
da Hrvatska ima nešto više stanovnika nego Irska, da je<br />
površinom Irska veća od <strong>Hrvatske</strong> (70,280 km^ prema 56.540),<br />
bruto nacionalni proizvod u Irskoj iznosi 60 milijardi američkih<br />
dolara prema onom u Hrvatskoj od 21,4 milijarde. Irska je 1995.<br />
godine izvezla roba u vrijednosti 43,5 milijarde dolara. Hrvatska<br />
4,6 milijardi, te uvezla roba u vrijednosti 32,7 milijardi, Hrvatska<br />
7,6 milijardi. Irska je članica EU od 1973. godine i to je imalo<br />
velik utjecaj na njihovo gospodarstvo.<br />
- U posljednjih 60 godina Irska je napravila velik pomak od<br />
poljoprivredne prema industrijskoj zemlji s razvijenim uslužnim<br />
djelatnostima, konstatirao je dr. Carey. Strani kapital odigrao je<br />
značajnu ulogu i za ovako malu zemlju velika je stvar biti drugi u<br />
svijetu po izvozu softwarea. Zbog brzine razvoja i jačine irskoga<br />
gospodarstva često se kaže daje ekonomija jaka i često su ponaša<br />
»poput keltskog tigra«. Uspjeh<br />
je počeo 1988. godine, kada se<br />
nacionalna ekonomija suočila s<br />
velikim teškoćama. Tada je postignut<br />
nacionalni konsenzus,<br />
što je potrebno učiniti da bi se<br />
izašlo iz krize. U posljednje tri<br />
godine imali smo najveću<br />
stopu rasta u zemljama<br />
OECD-a od 5 posto, a očekuje<br />
se da će tako biti i dalje do<br />
2003. godine. Niska kamata<br />
omogućila je razvoj industrije.<br />
Većina irskih šuma posječena<br />
je u razdoblju od 16.<br />
do 19. stoljeća, a to nisu učinili<br />
domaći ljudi nego »posjetitelji«.<br />
Početkom 17. stoljeća<br />
pokrivenost površine šumama<br />
iznosila je 16 posto, početkom<br />
ovog stoljeća pala je na 1<br />
(jedan) posto zbog prekomjernog<br />
iskorišćivanja, 1998.<br />
godine je zahvaljujući velikim<br />
naporima irske vlade na pošumljavanju<br />
povećana na 8<br />
posto a dugoročnim planom<br />
predviđeno je da se 2030. godine<br />
ponovno dosegne pokrivenost<br />
od 16 posto. Najvažnije<br />
pitanje s kojim su se početkom<br />
stoljeća suočili irski šumari<br />
bilo je kojim vrstama po-<br />
PLACE<br />
Netko tko se nalazi u<br />
nekoj srednjoj razini upravljanja<br />
u tvrtki, recimo voditelj<br />
odjela iskorištavanja<br />
šuma čija je godišnja odgovornost<br />
proizvodnja nekih<br />
4000 m^, ima godišnju<br />
brutto plaću od 240.000<br />
kuna. Takav čovjek ima na<br />
raspolaganju i automobil.<br />
Kad se odbije trećina ovog<br />
iznosa, dobije se godišnja<br />
netto plaća.<br />
Upravitelj na višoj razini<br />
ima godišnju brutto<br />
plaću oko 360.000 kuna.<br />
Šumski radnik zarađuje<br />
u brutto iznosu<br />
1500-2000 kuna tjedno,<br />
odnosno 6000-8000 kuna<br />
mjesečno.<br />
No s obzirom na to da<br />
je u posljednje vrijeme<br />
ekonomija, kažu Irci,<br />
procvala, teško se dolazi do<br />
radnika, jer se puno veća<br />
plaća može dobiti u nekim<br />
drugim djelatnostima, na<br />
primjer u građevinarstvu.<br />
18 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
šumljavati. Naša istraživanja i eksperimenti u posljednjih 70<br />
godina su čvrsto pokazali da su naši uvjeti povoljni za<br />
sjevernoameričku smreku i bor. Izbor ovih vrsta uvjetovalo je i<br />
zemljište na kome se pošumljavalo, koje jc što se hranjivosti i<br />
fertilnosti tiče, najvećim dijelom bilo siromašno. Ovih 8 posto<br />
pokrivcnosti danas znači 500.000 ha šuma.<br />
Irske su <strong>šume</strong>, sa zdravstvenog stajališta gledano, konstatirao<br />
je dr. Carcy, jako zdrave. Jedan od razloga tome je i geografski<br />
položaj i vjetrovi koji pusu tako da ne donose zagađenje. U Irskoj<br />
je 70 posto šuma javno vlasništvo, što ne znači državno, nego<br />
vlasništvo njihove tvrtke, 30 posto je u privatnom vlasništvu,<br />
odnosno vlasništvu farmera. Smreka sudjeluje sa 60 a bor sa 20<br />
posto u sastojinama, dok su preostalih 20 posto različite listače.<br />
devet direktora od kojih su neki poslovni ljudi, farmeri,<br />
financijaši, a dva mjesta rezervirana su za žene. On je zatim govorio<br />
o stanju upravljanja irskim šumama prije 1989. godine,<br />
rekavši da jc Šumska uprava gospodarila svim javnim šumama. I<br />
ja sam radio u toj Upravi, rekao je on, od 1970. godine, baveći se<br />
istraživanjima. Uprava je tada bila »visoko birokratizirana, administrativna<br />
i neučinkovita«. Upravni dio bio je podijeljen na dva<br />
dijela, jedan se bavio pravno-administrativnom politikom<br />
poduzeća i tu je bilo puno razina administracije, dok su na drugoj<br />
strani bile profesionalne osobe, šumari, također na puno razina.<br />
Od inženjera gore do operativaca dolje bilo jc čak devet razina.<br />
Takvo stanje potrajalo jc do 1986. godine, kada jc Vlada formirala<br />
jednu radnu grupu koja je trebala napraviti analizu stanja. Jedan<br />
od prijedloga grupe bio je da se šumarstvo organizira na komer-<br />
Ured tvrtke Coillte u Newtoivnomounthkenedyu,<br />
okrug VVkkloiv<br />
Krajolik, okrug Tipperar}'<br />
ariš i jela. U Irskoj su ponosni proizvodnošću od 10 do 30 kubika<br />
po hektaru, ili prosjekom od 14,5 kubika/ha. Dužina ophodnje za<br />
četinjače je od 30 do 40 godina. Od 1990. godine javlja se veliki<br />
interes zemljoposjednika za pošumljavanje poljoprivrednih<br />
površina, a jedan od razloga tomu je i naknada-kompenzacija<br />
koju dobivaju od Europske unije. Takva darovnica pokriva sve<br />
troškove pošumljavanja. U sljedećih 20 godina farme će za svaki<br />
pošumljeni hektar dobivati naknadu od 2000 kuna godišnje.<br />
Razlog tomu je što u Europi postoji prevelika proizvodnja hrane,<br />
pa se na ovaj način pokušava stimulirati pošumljavanje. Ova darovnica<br />
jc zapravo naknada za gubitak na proizvodnji hrane. Na<br />
ovaj način pošumljava se godišnje oko 15.000 ha, a jedna trećina<br />
otpada na našu tvrtku, obrazlaže irski stručnjak. A tvrtka do<br />
površina dolazi jednostavno otkupljivanjem zemlje od farmera<br />
koji su je spremni prodati, ili s njim ulazi u partncrski odnos. U<br />
ovom drugom slučaju, zemljoposjednik zadržava sva vlasnička<br />
prava, a tvrtka gospodari pošumljenom površinom. Darovnicu u<br />
tom slučaju dobiva tvrtka. Kad završi ophodnja i drvo se posječe,<br />
partneri dijele profit i to tako da farmeru pripada 65 posto a tvrtki<br />
35 posto dobiti. Visina naknade ovisna je također i o vrsti kojom<br />
se pošumljava. U zadnje vrijeme stranka Zelenih vrši pritisak da<br />
se sadi što više listača i što više vrsta, pa ako se sadi ariš i smreka,<br />
naknada će iznositi 1600 kn/ha a ako se odluče za hrast ili bukvu<br />
naknada bi mogla narasti i do 2400 kn.<br />
Promjene - osnivanje nove tvrtke<br />
U nastavku izlaganja dr. Carcy govorio je o osnivanju tvrtke<br />
Coillte Irish Forestry Board i njenom radu. Osnovana je 1989.<br />
godine kao privatna tvrtka s ograničenom odgovornosti, a kao<br />
dioničar se pojavljuje Ministarstvo financija. Postoji Upravni<br />
odbor tvrtke koga vodi predsjednik i pet direktora. Dvije su razine<br />
upravljanja. Stariji savjetnici odgovaraju odboru direktora a<br />
direktori su političke osobe koje imenuje Vlada. Postoji zapravo<br />
KLASE<br />
Postoje tri klase u koje<br />
se klasificira drvo U prvo<br />
ide drvo za celulozu (do 13<br />
cm promjera), u drugu tanka<br />
oblovina (do 19 cm) i<br />
trupci (iznad 20 cm). Trupac<br />
smreke bi na panju<br />
koštao oko 320 kn/m^, sitno<br />
tehničko drvo je 200 kn/m^.<br />
TROŠKOVI<br />
Po odluci Vlade svi<br />
šumarski poslovi koje obavlja<br />
Coillte idu na javno<br />
nadmetanje. Približni troškovi<br />
nekih radova iznose,<br />
za proredu 80-100 kuna/<br />
m^, za čistu sječu 60 kn/m^,<br />
za sječu i izvlačenje do 100<br />
kn/m^.<br />
cijalnoj osnovi. Bile su potrebne dvije godine da bi se postigao<br />
politički konsenzus i konačno početkom 1989. osnovana jc nova<br />
tvrtka Coillte Forcst.<br />
Od tvrtke se najprije tražilo da komercijalno posluje i to jc<br />
osnova na kojoj se dogodila preobrazba. Također, prišlo se osnivanju<br />
drvne industrije. Osim toga, bilo im je dozvoljeno da se<br />
bave i drugim poslovima i rade s drugim firmama. Konačno, gospodarenje<br />
šumama moralo je biti u suglasju s ekološkim principima<br />
i principima čuvanja okoliša.<br />
Na početku naslijedili su 99 posto imovine bivše Uprave i 98<br />
posto zaposlenih kojima je bilo jamčeno da u ovim promjenama<br />
neće izgubiti mjesto. Vrijednost imovine procijenjena je na 5700<br />
milijuna kuna, što je jako važno za moguće buduće događaje.<br />
Firma je također naslijedila šumske parkove, dvije male pilane i<br />
mnogo rasadnika te stari, tradicionalno šumarski način ponašanja<br />
koji nije bio u skladu s novom politikom. Troškovi poslovanja<br />
bili su vrlo visoki, tako da je nova firma uspjela to smanjiti za<br />
polovicu. Također je u starom načinu upravljanja bila jako<br />
izražena centralizacija odlučivanja. Svi su radili tako da su samo<br />
čekali upute što i kako raditi, »a takvih je uputa bilo mnogo«.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 19
Suma u okrugu<br />
Wkklow<br />
Stovarište smrekouog celulozno^ drveta kod rasadnika Ballintemple<br />
Šuma u okrugu Gahvay<br />
PRODAJA<br />
Prodaja drveta najvećim dijelom se obavlja na javnim<br />
nadmetanjima koja se održavaju svaka dva tjedna. Licitacija<br />
se obavlja putem računala, i to tako da svakog četvrtLa firma<br />
ponudi određenu drvnu masu, s opisom i svim podacima,<br />
na panju. Sve pilane na svojim terminalima mogu<br />
vidjeti ponudu i svaki drugi tjedan licitirati (svi vide<br />
svačiju ponuđenu cijenu). Od ponuđenih cijena tvrtka<br />
formira prosječnu cijenu i ponovno nudi pilanama drvo -<br />
tko ovaj put ponudi najvišu cijenu, kupuje. Ako tvrtka nije<br />
zadovoljna ponuđenim cijenama, može odustati od prodaje!<br />
Tvrtka inače svoju minimalnu cijenu formira na<br />
osnovi dva faktora: prema prethodnoj licitaciji te prema<br />
cijeni na svjetskom tržištu. Na ovaj način proda se oko 60<br />
posto ponude. Ono što se ne proda na jednoj licitaciji ide<br />
na drugu, po novoj cijeni.<br />
PRODAJA (2)<br />
Mimo javne licitacije može se prodavati samo tanka<br />
oblovina, rudno drvo. S nekom firmom, ili više njih napravi<br />
se ugovor o prodaji određenih količina takvog drveta.<br />
- Od 1989. godina do danas nije izdana nijedna takva uputa.<br />
Zaposlenici su u to vrijeme bili loše motivirani. 2570 zaposlenika,<br />
od čega su 1470 bili šumski radnici, htjelo je promjene. I to je<br />
bilo iznimno važno za daljnje akcije.<br />
Promjene su počele imenovanjem stečajnog direktora. U to<br />
vrijeme nije bilo informatičkog sustava, stoje imalo za posljedicu<br />
beskrajno sastančenje. Stečajni upravitelj nije bio šumar, nije bio<br />
postavljen već izabran na natječaju, bio je čovjek koji je slušao<br />
mnoga mišljenja. Najprije ukinuo je dvostruku administraciju i<br />
osnovao radnu grupu od tri člana koja je radila godinu dana. Cilj<br />
je bio povećati prihod za 35 posto i smanjiti troškove poslovanja<br />
za 35 posto. U rasprave su bili uključeni i šumski radnici »koji o<br />
šumi mnogo toga znaju«, održano je preko 80 sastanaka. Istovremeno<br />
je formirana privremena upravljačka struktura poduzeća i<br />
počelo se razmišljati o novom razvojnom i informatičkom sustavu.<br />
Dr. Carey posebno naglašava važnost uspostave<br />
informatičkog sistema, i svatko tko kreće u procese promjena a<br />
nema dobar sustav upravljanja informacijama, sukobit će se s<br />
velikim problemima. To je fundamentalno pitanje svakog upravljanja<br />
i planiranja.<br />
Godine 1990. firmaje izvodila šumske radove u sedam regija,<br />
28 okruga i 240 šumarija. Prvi put tada se dogodilo da su rasadnici<br />
postali samostalne jedinice koje, iako dio tvrtke, prodaju sadnice<br />
po tržišnim cijenama i posluju kao poduzeća. To su bile i druge<br />
poslovne jedinice, kao što su pilane, inženjerske jedinice, jedinice<br />
koje vođe brigu o komercijalizaciji rekreacije u šumi. Sve te jedinice<br />
financijski su autonomne. Broj zaposlenih trebalo je<br />
značajno smanjiti, ali u tvrtki nikako nisu htjeli ući u sukob sa<br />
sindikatom. Uspostavljen je dijalog, rezultat čega je da se bez<br />
sukoba i štrajkova broj zaposlenika za devet godina smanjio 55<br />
posto.<br />
U ovih devet godina zaposleni na višim funkcijama, kao<br />
manageri, tehnički upravitelji (kod nas upravitelji uprava!), morali<br />
su se obučavati. Godine 1992. započelo je stalno unapređivanje<br />
procesa rada ali i osoblja, koje traje i danas.<br />
Od osnivanja firme, kako je već rečeno, broj uposlenika<br />
smanjio se, i to na dobrovoljnoj bazi, 55 posto. Dio radnika<br />
prijevremeno je umirovljen, što je bilo financijski atraktivno.<br />
Sadašnja struktura tvrtke bitno je drugačija u odnosu na onu<br />
1990. Prije se sav prihod ostvarivao prodajom drveta. Kada je<br />
1993. došlo do pada cijene drveta na svjetskom tržištu i kada je<br />
potražnja bila mala, mnogi su se zapitali može li se prihod ostvarivati<br />
i na druge načine, na primjer, prodajom građevinskih<br />
zemljišta (ako ih ima), prodajom lovišta itd. To je bio temelj za<br />
novu organizaciju tvrtke koja svoj profit ostvaruje u četiri vrste<br />
djelatnosti. U prvu spada proizvodnja i prodaja drveta, druga jedinica<br />
su sporedne djelatnosti (proizvodnja božičnih drvaca i<br />
20 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Irski stručnjaci u Hrvatsko}<br />
slično), trcčc su pomoćne asocijacije (prodaja znanja, posuđivanje<br />
novca itd) i konačno prateće djelatnosti (kadrovska služba i<br />
slično). Od 1989. tvrtka više nema subvencije od države (koje je<br />
prije toga imala) i od tada je vrijednost tvrtke povećana sa 817<br />
milijuna dolara na 1234 milijuna. To se dogodilo povećanjem<br />
površina pod šumama (od 1988. do dana,s pošumljeno je oko<br />
100.000 ha - proširena biološka reprodukcija). Povećanje prirast,<br />
plan sječa značajno je manji od prirasta. 1989. godine firmaje bila<br />
negativna, 1993. još jednom, zbog pada cijene drvcta, i tada su<br />
krenuli prema gore. Ove godine ostvarena je dobit od preko 20<br />
milijuna dolara, a od te cifi"e značajan dio otpada na ncšumarske<br />
(sporedne) djelatnosti.<br />
Informatika ključ svega<br />
O upravljanju i geografskom informativnom sustavu govorio<br />
je Kevin C^oUins, koji je hrvatske šumare upoznao s načinom<br />
transformacije od državnog sistema upravljanja prema komercijalnom<br />
sustavu. Organizacijom nove firme pojavila se potreba<br />
za sistemom upravljanja informacijama. Informacijski sustav koji<br />
smo naslijedili nije nam pružao mogućnost da firmom komercijalno<br />
poslujemo, rekao je CoUins. Imali smo mnogo sustava<br />
koji međusobno nisu bili koinpatibilni. S druge strane sami upravitelji<br />
šumarija morali su sami donositi mnoge odluke. Raštrkani<br />
smo po cijeloj zemlji, imamo šumariju u svakoj župi. Svi naši<br />
menadžeri zahtijevaju sve informacije na svim razinama, da budu<br />
vremenski usklađene. Većina tih podataka 1989. bilaje ili netočna<br />
POLITIKA<br />
Politička vlast nema nikakvog utjecaja na izbor i rad<br />
menadžera. Predlažu ih i izabiru ljudi koji rade u firmi.<br />
^ POVRŠINA ^<br />
Srednja veličina šumske<br />
površine jedne šumarije<br />
iznosi između 3500 i<br />
5000 ha. Očekuje se da će<br />
se ta prosječna veličina do<br />
kraja ove godine povećati<br />
na 10 000 ha, a onih 28<br />
okruga koji su za sada kao<br />
neka mcdurazina između<br />
regija i šumarija će nestati<br />
iz procesa poslovanja.<br />
JBR<br />
Godišnje se za jednostavnu<br />
biološku reprodukciju<br />
izdvaja 7 milijuna<br />
funti (oko 70 milijuna<br />
kuna) a za proširenu reprodukciju<br />
3-5 milijuna funti<br />
(30-50 milijuna kuna). No<br />
u proširenoj reprodukciji<br />
oni koji sade dobivaju još i<br />
naknade od Europske unije,<br />
(m)<br />
dr. Mifhacl Carey<br />
ili zakašnjela. U kasnim 80-im godinama pokušali smo uvesti više<br />
decentralizirani sustav baziran na osobnim računalima. On je, na<br />
žalost, duplicirao podatke i nije bio dobar. Prišlo se organiziranju<br />
novog sustava u čijem su kreiranju sudjelovali ljudi na svim razinama.<br />
Danas imamo centralno procesiranje, u našoj direkciji<br />
imamo dvije kompjutorske sobe i pet mini kompjutora. Svaki<br />
kompjutor ima svoju skupinu i programe koje obrađuje, ali su se<br />
programi još uvijek međusobno integrirali. Sretni smo što u Irskoj<br />
imamo dobre telekomunikacije koje nam omogućavaju da<br />
imamo centralno procesiranje. Time se stvari za krajnje korisnike<br />
potpuno pojednostavljuju.<br />
Postoji 20 raznoraznih ureda koji su na taj način izravno<br />
povezani s direkcijom, kaže Collins, i za svaki od njih iznajmljena<br />
je posebna linija, a iznajmljene su od telekomunikacijske firme i<br />
posvećene su isključivo tvrtki. Imamo 50 uređaja koji su direktno<br />
povezani s Dublinom, kaže on, 46 terminala, četiri glasovne linije<br />
i to sve radi u isto vrijeme. Nema nikakve stanke u odgovorima.<br />
Na svakoj od 20 iznajmljenih linija i lokacija imamo određeni<br />
broj terminala i printcra i svi su u svakom trenutku povezani s<br />
centralom. Iznajmljene linije koje se godišnje fiksno plaćaju<br />
(50.000 kuna godišnje) kompletno se koriste pa omogućavaju i<br />
besplatne razgovore. Izvan Dublina ne postoji nijedno računalo.<br />
Kako se u tvrtki Coillte sastavlja godišnji plan, pojasnio je<br />
ukratko dr. Carey. Plan je izjava o namjerama, kaže on, a očekuje<br />
se da se te namjere i ostvare. U lipnju ćemo napraviti osnovne<br />
smjernice plana za iduću godinu. U srpnju i kolovozu će radnici<br />
odgovorni za izradu plana napraviti plan rada (šumsko-uzgojni<br />
radovi, kupnja nove zemlje, itd.). Do 15. rujna .svi upravitelji<br />
šumarija moraju unijeti sve podatke potrebne za plan. Tjedan<br />
dana nakon toga ljudi koji odlučuju u poduzeću moraju imati<br />
uvid u sve podatke i do sredine prosinca mora se donijeti konačan<br />
plan s kojim se ide pred Upravni odbor sa svim podacima o<br />
proračunu. U zbilji uvijek postoji razlika između onog što se želi<br />
i može napraviti. U takvoj situaciji bez dobrog informacijskog<br />
sustava trebala bi cijela vojska koja bi pomirivala te suprotstavljene<br />
interese. Sistem nam omogućava da u »letu« možemo<br />
nešto promijeniti i sav sistem planiranja bitno je pojednostavljen<br />
primjenom ovog informacijskog sustava bez kojeg, misli dr. Carey,<br />
takav plan ne bi ni bilo moguće napraviti.<br />
Miro Mrkobrad<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 21
ZNANSTVENI SKUP FORSITRISK II U FIRENZI<br />
Tehnologija štiti ekosustav<br />
FORSITRISK II, utemeljen od strane skupnoga FAO/ECE/<br />
ILO Odbora za šumsku tehnologiiju, menedžment i izo-brazbu,<br />
nefinancirana je grupa znanstvenika i stručnjaka za pojedina<br />
područja koji se bave smanjivanjem štetnih utjecaja šumskih radova<br />
na ekosustav. Glavne su zadaće ove grupe u koju su trenutno<br />
uključeni predstavnici iz Belgije, Danske, Francuske, <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Italije, Kanade, Njemačke, SAD-a, Švedske i Švicarske - priprema<br />
smjernica uporabnicima i konstruktorima šumskih<br />
strojeva i opreme s ciljem smanjivanja štetnih utjecaja na šumu te<br />
izrada preporuka za odabrane odgovarajuće teme, i priprema<br />
standardnih mjernih metoda i mjerila za procjenu<br />
oštcćivanja, i to za znanstvenike i praktičare.<br />
Ova je skupina ustrojena zbog povećane brige za <strong>šume</strong> i sve<br />
naglašenijega ekološkog pristupa vođenju šumskih radova. Jedna<br />
od temeljnih odrednica njenoga rada je svijest da samo nove tehnike<br />
i tehnologije mogu smanjiti negativne utjecaje na šumski<br />
ekosustav nastale tijekom iskorišćivanja šuma, izgradnje prometnica<br />
i mehaniziranih uzgojnih radova.<br />
Forsitrisk II skupini prethodila je skupina FORSITRISK I,<br />
utemeljena 1994. godine, koja je iste godine organizirala<br />
međunarodni seminar i znanstvenu raspravljaonicu<br />
Međudjelovanje tla, drveća i strojeva - Sto znamo? Što predlažemo? Na<br />
prvo se pitanje nastojalo odgovoriti tematskim pozivnim referatima,<br />
a na drugo slobodnim referatima te preporukama radnih grupa.<br />
Među sudionicima iz 25 zemalja prisustvovalo je i pet predstavnika<br />
iz <strong>Hrvatske</strong> (D. Horvat, Ž. Ivanovič, S. Sever, K. Štimac<br />
i Ž. Tomašić). O tijeku ovoga skupa pisao je u Mehanizaciji šumarstva<br />
prof đr. se. Stanislav Sever (br. 3/94), a zaključke i preporuke<br />
radnih skupina prenio je u istom časopisu mr. se. Zeljko Tomašić<br />
(br. 4/95). Upravo je temeljem tih zaključaka odlučeno da se nastavi<br />
s razvojem znanja i tehnologija u svrhu smanjivanja štetnoga<br />
utjecaja na šumski okoliš, ali u manjoj i učinkovitijoj skupini koja<br />
je nazvana Forsitrisk II.<br />
Rad se novoutemeljne skupine uglavnome odvijao preko<br />
osobnih kontakata te preko tzv. e-mail skupova. Prvi je zajednički<br />
suset održan 1997. u Feldafingu - Njemačka, gdje se odvijala i<br />
prva konferencija 1994. godine, a domaćin je bio Šumarski<br />
fakultet Ludwig-Maximilian sveučilišta u Miinchen-u. Iz <strong>Hrvatske</strong><br />
nije bilo predstavnika na tome skupu. Nakon prikaza tzv.<br />
State ofthe art referata iz osnovnih tema rada skupine doneseni su<br />
zaključci, među kojima treba spomenuti da su smjernice za<br />
smanjivanje štetnoga utjecaja na šumu podijeljene u tri podskupine:<br />
- oštećivanje stabla i korjenova sustava,<br />
- poremećaji u tlu,<br />
- tehnika i tehnologija.<br />
Za svaku je od ovih tema izabran voditelj. Odlučeno je da se<br />
o obavljenim prvim predradnjama za izradu smjernica izvijesti na<br />
znanstvenome skupu u Firenzi početkom 1998. godine te da se<br />
dogovori daljnja dinamika radova s posebnim naglaskom na<br />
završnu konferenciju i znanstvenu raspravljaonicu koja bi se<br />
održala krajem 1999. godine, a na kojoj bi se, uz znanstvene i<br />
stručne radove iz cijeloga svijeta, predstavile spomenute smjernice.<br />
Na konferenciiju Forsitrisk II u Firenzi od 22. do 25. travnja<br />
1998. pozvana su dva predstavnika iz <strong>Hrvatske</strong> koji su referatima<br />
sudjelovali na konferenciji Forsitrisk I - doc. dr. se. Dubravko<br />
Horvat i mr. se. Zeljko Tomašić. U četverodnevnome<br />
radu predviđena su tri dana konferencije u Šumarskome institutu<br />
u Firenzi te jednodnevna stručna ekskurzija.<br />
Nakon što je voditelj skupine prof dr. se. Iwan Wasterlunđ<br />
(Šumarski fakultet, Umea, Švedska) otvorio skup, te nakon<br />
prihvaćanja rasporeda rada konferencije, daljnji se tijek rasprave<br />
odvijao po podskupinama na približno sličan način. Voditelji su<br />
podskupina referirali o trenutnoj razini znanja iz područja podskupine<br />
te su izvijestili o stanju radova na izradi njihovoga dijela<br />
smjernica za smanjivanje oštećivanja šumskoga ekosustava.<br />
Nakon rasprave o prijepornim pitanjima, u kojoj su sudjelovali<br />
svi prisutni članovi Forsitriska II, usuglašena su neka sporna<br />
zajednička pitanja te je gotovo u potpunosti definiran sadržaj<br />
smjernica. Jedan od zaključaka je bio da se nakon e-mail skupa<br />
predviđenoga za rujan ove godine održi skup Forsitrisk II u<br />
Alberti, Canada, gdje voditelji podskupina trebaju donijeti predložene<br />
tekstove smjernica koji će se tiskati u jednoj knjizi.<br />
Nakon završnoga e-mail skupa predviđenoga za proljeće 1999.<br />
godine ova će se knjiga promovirati tijekom konferencije u Feldafingu,<br />
SR Njemačka, od 13. do 17. rujna 1999. Naslov će ove<br />
konferencije biti:<br />
Promjene na šumi i staništu zbog šumskih radova: sredstva,<br />
djelovanje, posljedice<br />
Ova se konferencija predviđa suorganizatori sa lUFRO<br />
P3.11.01 istraživačkom skupinom. Također je zaključeno da se<br />
prvi pozivi za spomenutu konferenciju pošalju tijekom svibnja<br />
1998. godine te da se za nju pripremi WEB stranica najkasnije do<br />
rujna.<br />
Rad konferencije će se odvijati u 4 radne podskupine:<br />
1. štete na drveću i korijenovom sustavu te njihova procjena,<br />
2. štete na tlu,<br />
3. štete na tlu i njihova procjena,<br />
4. poboljšanja na strojevima i načinima rada.<br />
Jednodnevnu stručnu ekskurziju na širemu području grada<br />
Pisc (talijanska pokrajina Toscana) vodio je domaćin đr. se. Raffaelle<br />
Spinelli (Instituto per la riccrca sul legno). Ovaj je terenski<br />
obilazak ponajprije bio namijenjen upoznavanju sudionika s<br />
načinom i postupcima proizvodnje te mehaniziranoga pridobivanja<br />
biomase za industrijsku preradbu. Četiri su razgledna mjesta<br />
obuhvaćala različite načine gospodarenja pri šumarskoj proizvodnji<br />
te stupnjeve mehaniziranosti radova:<br />
1. Crespina: čista sječa 12-godišnje<br />
plantaže topola (330 stabala/ha).<br />
šastojina je posječena motornim pilama. Gusjenični skider<br />
privlači i uhrpava oborena stabla u gušće redove koje zatim sjekač<br />
izrađuje motornom pilom. Od glavnih šumskih proizvoda<br />
izrađuju se kratkopiljeni trupci furnira za Ijuštenje i pilanski<br />
trupci. Kotačni bager s dizalicom izdvaja i slaže trupce prema razredima<br />
kakvoće koje zatim odvozi traktorska ekipaža na pomoćno<br />
stovarište. Isto sredstvo za odvožcnje prevozi sve neizradene<br />
dijelove stabla na posebno mjesto gdje ih ivera samohodni iverač<br />
Gandini 60 MŠS (520 hp) stvarajući velike hrpe iverja. Ovako<br />
dobiveno iverje koje se proizvodi od cjelokupne biomase (tzv.<br />
green chips), nakon tvorničke obrade služi za proizvodnju drvnih<br />
ploča, a prosječna cijena ivera ostvaruje se između 60 i 70 000<br />
ITL (60-70 DEM) po 1 toni isporučeno kupcu. Kamione za<br />
prijevoz proizvedenoga ivera tovari poseban utovarivač koji također<br />
služi i za utovar izrađenih trupaca (zamjena dizalične glave).<br />
Nakon ovako »pometene« sječine iverač panjeva (traktor s jakim<br />
svrdlom) uništava panjeve, a površina koja je ranije bila 12-<br />
22 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
godišnja kultura topole (kratka ophodnja) duboko se zaorava i<br />
pretvara, u ovome slučaju, u poljodjelsko zemljište gdje će se<br />
sljedećih godina uzgajati šećerna repa, kukuruz ili druge žitarice,<br />
a poslije toga (možda) opet kakva kultura brzorastućih drva.<br />
U svrhu poboljšanja proizvodne učinkovitosti i povišenja<br />
stupnja mehaniziranosti radova preporučuje se uvođenje u radni<br />
proces jednozahvatnoga harvestera kao zamjenu za rad više posebnih<br />
strojeva (sječa i izradba motornom pilom, uhrpavanje<br />
gusjcničnim forvardcrom i sortiranje dizaličnim bagerom).<br />
Osobito je dojmljiva ova prilagodljivost u prenamjeni (relativnoga)<br />
šumskog tla i promjeni poduzetničke djelatnosti u neke druge,<br />
u ovome trenutku isplativije uporabne oblike i svrhe, uz visok<br />
stupanj iskorištenja biomase.<br />
2. S. Rossore: prva prorjeda u plantaži<br />
bora pinije<br />
Plantaža je geometrijskoga oblika kvadratne sadnje 2,5 x 2,5<br />
m u dobi od 9 godina. Namijenjena je proizvodnji sjemena<br />
»pinjola«, ali se u njoj, ponajprije zbog ekološke stabilnosti i veće<br />
biološke otpornosti, nastoji uspostaviti biološko raznovrsje i<br />
umanjiti loše strane monokultura. Naročito se štiti i potiče na rast<br />
za ovo područje domaćinski hrast crnika te rjeđa pojava ponekoga<br />
stabla hrasta medunca.<br />
Iver se u kamione utovara utovarivačem koji između dvaju<br />
odvoženja priprema i uređuje stovarište.<br />
I ustanovljeni su nedostaci slični onima s prve razgledne<br />
točke. Veliki broj uporabljenih strojeva i različitih postupaka<br />
unutar radnoga procesa, a time i razmjerno visoka troškovna strana<br />
nastoje se smanjiti uvođenjem u rad jednozahvatnoga harvestera<br />
(kao stoje i ranije napomenuto).<br />
I ovdje se može razmišljati o ovdašnjoj dosljednosti u nastojanjima<br />
potpunoga iskorištenja biomase i njenom (uspješnom)<br />
trženju iako je razmjerno slabe kakvoće, kratke ophodnje i pridobivena<br />
u teškim okolišnim uvjetima.<br />
4. Uzgajanje i pokusno korištenje biomase<br />
brzorastućih drvnih vrsta unutar iznimno<br />
kratke ophodnje<br />
Na posljednjoj je razglednoj točki predstavljeno pokusno<br />
uzgajalište nekoliko brzorastućih vrsta drva rodova Eucalyptus (E.<br />
globulus i E. amygdalina) i Populus (P. alba i P. nigra), koje se<br />
uzgajaju u iznimno kratkoj ophodnji od 2 do 3 godine, ponajprije<br />
glede ispitivanja mogućnosti korištenja njihove biomase za energo-opskrbu.<br />
Zbog toga je i nositelj financiranja ovoga projekta<br />
ustanova talijanske državne elektroprivrede.<br />
Plantaža se prvi put prorjcdujc, i to na dva načma: ostavlja se<br />
ili 50% ili 75% biljaka u redovima. Najprije se sitnilicom Seppie<br />
naprave prolazi u vrlo gusto sklopljenu mladu plantažu. Bager<br />
zatim prolazi redovima i čupa određena cjelokupna stabalca s<br />
korijenom iz zemlje (vrlo propusno pjcskovito tlo). Iza njega<br />
voze usporedo iverač, koji ivera izvađena stabalca i traktor s<br />
prikolicom u koju se ubacuje iver, a čiji je kapacitet oko 40 stabalaca<br />
i: iverju na jedni: prikolicu.<br />
Cijenajcdnc tone sjemena pinije je oko 8 000 000 ITL (8 000<br />
DEM).<br />
Opisani način rada i njegova svrhovitost, predočen<br />
nazočnicima na ovoj razglednoj točki, navodi na razmišljanje o nemalim<br />
mogućnostima za proširenje izbora u šumarskoj proizvodnji,<br />
koji, uvijek kada se govori o glanvim šumskim proizvodima,<br />
ne mora u isto vrijeme značiti samo i proizvodnju drva.<br />
3. Cista sječa topolove kulture na nagnutome<br />
terenu<br />
Postupci i upotrijebljeni strojevi pri čistoj sječi slični su onima<br />
viđenima na 1. razglednoj točki. Razlika je ponajprije u tome<br />
što ovdje poseban mali buldožer, zbog nagnutosti i razvedenosti<br />
dotične površine, pravi prolaz za iverač i traktor s prikolicom sa<br />
sandukom za iver koji dolaze do samih posječenih stabala.<br />
Budući su malih promjera i bez značajnijih tehničkih vrijednosti,<br />
iveraju se cjelokupna stabla, a traktor s prikolicom iver odvozi na<br />
posebno stovarište odakle se odvozi kamionima izravno kupcu.<br />
Pokus se doima veoma uvjerljivo i zanimljivo: spomenute<br />
brzorastuće vrste uzgajaju se i: vrlo gustome sklopu, s velikim<br />
brojem biljaka po jedinici površine i u dobi od 2-3 godine kada se<br />
»žanju« njihova visina iznosi prosječnih 3-4 m i do 5 cm u<br />
promjeru. Dosadašnja su ispitivanja pokazala vrlo dobre rezultate<br />
i učinke u energetskim potencijalima. U Italiji se u ovodobnim<br />
prilikama projektira i gradi značajan broj postrojenja vezanih za<br />
različite alternativne energetske izvore, a posebito glede<br />
korištenja drvne biomase, što naročito podupire država.<br />
Posebno su zanimljiva iskustva stečena na zadnjoj, ali i svima<br />
ostalima razglednim točkama koja se odnose na sveopći odnos prema<br />
mogućnostima i korištenju dobrobiti proizišlih iz prirodne i/ili<br />
usmjeravane i ljudskom rukom vodene prirodne proizvodnje. U<br />
Lijepoj našoj se drvna biomasa kao samoobnovljivi energetski izvor<br />
vrlo slabo koristi za pretvorbu u ostale korisnije nedostajuće oblike<br />
energije. Ovu je činjenicu potrebno naglasiti poglavito u ovodobnim<br />
prilikama, kada slaba tražnja drva s »niskom« tehničkom<br />
vrijednošću, sa stajališta poduzeća koje radi i djeluje na gospodarskim<br />
načelima, gotovo postavlja upitnim mogućnosti gospodarskih<br />
zahvata koji se odnose na čišćenja i tanje prorjede, dok se istovremeno<br />
predlažu izgradnje elektrana na ugljen koji se u cijelosti mora<br />
uvoziti, a predstavlja i znatno opasniji izvor ispuštanja tvari štetnih<br />
za okoliš.<br />
Vrijeme je konačno na vlastitu dobrobit prihvatiti, usvojiti i<br />
primijeniti dokazane spoznaje i pozitivna iskustva drugih<br />
izbjegavajući pri tome njihove znane pogreške i promašaje.<br />
mr. se. Zeljko Tomašić<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 23
POSJET TVRTKI »BERGER« U AUSTRIJI<br />
Uzorna mehanizacija<br />
Tvrtka Bergcr iz Schwancnstadta u Austriji početkom godine preko<br />
svog poduzeča Berger Kran d.o.o., Društvo za trgovinu i zastupanje<br />
Zagreb, pontidilo je »I Irvatskim šumama«, p.o. Zagreb, jednodnevnu<br />
prezentaciju kamionskih hidrauličkih dizalica marke Loglift i Jonseredcargo<br />
iz sastava svjetski poznatog koncerna i vlasnika nekoliko tvrtki<br />
hidrauličnih naprava, Partec iz Švedske.<br />
U posjetu i prezentaciji dizalica sudjelovalo je deset poduzeča, odnosno<br />
društava s ograničenom odgovornošću u vlasništvu »Hrvatskih<br />
šuma«, p.o. Zagreb, Proizvodna služba. Sastav putnika činili su direktori<br />
d.o.o., vozači dizaličari i voditelji organizacijskih jedinica transporta, neki<br />
od poslovođa radionica i stručni suradnici za iskorištavanje šuma i<br />
šumsku mehanizaciju.<br />
Organizaciju prijevoza i samog putovanja obavilo je poduzeče Berger<br />
kran d.o.o. iz Zagreba, uz izuzetno zalaganje direktora Danijela<br />
Svaljeka, dipl. ing., i njegova suradnika Zlatka Dejaka.<br />
Iz Gospodarske komore timu putnika pridrtjžio se Milan Jakopovič,<br />
dipl. ing., a sa Šumarskog fakitlteta Zagreb, Zavoda za matematiku i radne<br />
strojeve, asistent mr. Ankica Pcrvan Kos.<br />
Iz privatne tvrtke Hidraulika Kurelja kao putnik pridružio se direktor,<br />
koji je ujedno i poslovni partner tvrtke Berger sa svojim montažama<br />
i nadogradnjama, kako šumarske tako i druge opreme.<br />
Na svom putu u Austriji smo posjetili dvije lokacije na kojima posluje<br />
tvrtka Berger. Tako su nas pri dolasku u gradić Licboch, gdje je u<br />
industrijskoj četvrti radionica za servisiranje dizalica i nadogradnju opreme<br />
za kamione i druga sredstva rada, dočekali domaćini koji su u svakom<br />
trenutku iskazali punu pozornost a i skrb da stručni dio posla bude obavljen<br />
znalački.<br />
Tvrtku Berger predstavio nam je domaćin prokurist GiJnther Koller<br />
sa svojim suradnicima gospodinom Horstom Kollerom i Aloisom Remeni,<br />
koji su tvrtku vrlo vjerno prikazali prema pozicijama tehničkih<br />
značajki.<br />
U programu tvrtke Berger, osim proizvodnje nadomjesnih i<br />
pričuvnih dijelova i sklopova, montaže opreme i nadogradnje opreme u<br />
transportnim sustavima, jest i prodaja komunalnih mašina, više tipova<br />
viličara, poljoprivrednih i građevinskih strojeva. U tom programu su<br />
strojevi vrlo poznatih svjetskih tvrtki, kao što su Gase, Poclain, Kato i<br />
Hiab.<br />
U sastavu radionice u Liebochu posluje i skladište pričuvnih i ugradbenih<br />
dijelova, koje je u trenutku posjeta i razgledavanja bilo opskrbljeno<br />
sa sedam tisuća pozicija.<br />
Značajno je bilo čuti da je skladište povezano računalskom tehnikom<br />
s glavnim skladištem u Schwanenstadtu, te drugim skladištem u<br />
mjestu Wiener Ncudorf.<br />
Glavno skladište opskrbljeno je sa sto tisuća pozicija pričuvnih i<br />
ugradbenih dijelova. Tako je u svakom trenutku moguće izmještanje i<br />
premještanje dijelova na bilo koju od triju skladišnih lokacija, pa tako i do<br />
kupaca.<br />
Poslije stručnog boravka u Liebochu, gdje nam seje priključila jedna<br />
grupa slovenskih kolega koji obavljaju poslovne usluge u šumskom transportu<br />
i privlačenju drvnih sortimcnata te održavanju strojeva i opreme<br />
na području Šumskog gospodarstva Postojna, povezli smo se u gradić<br />
Dcutschlandsberg, gdje smo bili u prilici vidjeti prikaz i prezentaciju utovara,<br />
istovara i pretovara dizalicom marke Loglift i Jonsereds. Prezentacija<br />
dizalica a i rad s njima predstavljen je u proizvodno-prcradbenom kompleksu<br />
za drvo vlasnika Princa Liechtensteina.<br />
Dakle, sve planirano pokazano je na privatnom imanju, te su se u<br />
krugu tog kompleksa mogli vidjeti vrijedni sadržaji koji se koriste u<br />
iskorištavanju šuma i preradi drva i drvnih sortimcnata. U sklopu privatnog<br />
imanja radi centralno mehanizirano stovarište za drvo četinjača<br />
(smreka, ariš i bor) sa sustavom mehanizama za otkoravanje, sortiranje i<br />
mjerenje drvnih sortimcnata po dužinama i debljinskim razredima. Tako<br />
sortirani drvni sortimenti u boksove dalje putem transportne tračne linije<br />
ulaze na preradbenu liniju pilane, gdje se prema narudžbama i ugovorima<br />
kupaca prerađuju u piljenu građu.<br />
Piljena grada pretežno se prodaje na tržište arapskih zemalja. Vidjeli<br />
smo da se na toj lokaciji prerađuje sve što se od drva nalazi na stovarištu.<br />
Dakle, prerađuje se kora i piljevina te otpaci kod obrade dasaka.<br />
Kraj stovarišta za trupce sagrađene su garaže za traktore i ostalu<br />
opremu za rad na privlačenju i iznošenju drvnih sortimcnata iz <strong>šume</strong>. U<br />
garažnim boksovima zatekli smo nekoliko zglobnih traktora za privlačenje<br />
drva. Primijetili smo jedan sasvim novi Timberjack 360, što znači da obnova<br />
mehanizacije nije upitna, a da je raznovrsnost opreme značajna vidjelo<br />
se po vlastitoj žičari koja se koristi za rad na vrlo strmim šumskim<br />
predjelima.<br />
Od sredstava za prijevoz drvnih sortimcnata pokazana su nam dva<br />
kamiona marke MAN 33462 i MAN 33403. Kamioni su opremljeni sa<br />
poluprikolicama posebne izvedbe i nadogradnje za prijevoz drvnih sortimcnata.<br />
Na prezentaciji kamionskih hidrauličkih dizalica vidjeli smo dva tipa<br />
dizalica od kojih je jedna bila Loglift lOOZ, postavljena na krajnjem dijelu<br />
poluprikolice, a druga dizalica Loglift 165Z bila je ugrađena na kamionskoj<br />
šasiji iza kabine. Kod prezentacije bilo je omogućeno i našim<br />
vozačima dizaličarima da najdirektnije, makar na kratko, osjete određene<br />
kvalitete dizalice.<br />
Uz predstavljanje sredstava za rad, osobito su se dojmile nadogradnje<br />
poluprikolica proizvođača tvrtke LENART iz Graza.<br />
Sustav kompozcije je riješen tako da se kamion može višenamjenski<br />
koristiti jer se vrlo brzo i jednostavno može odvajati šumarska poluprikolica,<br />
a isto se tako brzo može priključiti poluprikolica za drugu namjenu<br />
te prijevoz drugačijih roba nego što su to drvni sortimenti.<br />
Na trećem voznom sustavu pokazan je rad sa cargo dizalicom Jonsered,<br />
koja je bila postavljena iza kabine i njome se rukuje stajanjem kraj<br />
vozila.<br />
Za prijevoznike je taj tip dizalice interesantan kod prijevoza roba<br />
koja je smještena na paletama, a dimenzije robe su takve da se lako tovare<br />
i skidaju s predstavljenim utovarno-istovarnim napravama.<br />
S gostovanja smo donijeli nekoliko rješenja koja se u radu mogu<br />
primijeniti i kod nas i u našim proizvodnim uvjetima.<br />
Uz dužnu zahvalu gospodinu direktoru. Upravnom odboru, te tvrtki<br />
Berger i Berger Kran d.o.o. Zagreb, držim daje dan još jedan doprinos<br />
razvoju suradnje s inozemnim tvrtkama i otvaranju daljnjih mogućnosti<br />
za poboljšanje i unapređenje proizvodnje u našim uvjetima.<br />
Stjepan Puljak, dipl. ing. šum.<br />
Poluprikolica LHN.-{RT<br />
i dizalice Loglift lOOZ
GALANTERIJA d.o.o. VRBOVSKO<br />
Četvrt stoljeća rada<br />
ve godine navršit će se 25 godina rada Galanterije d.o.o.<br />
L<br />
_ Vrbovsko. Osnovana je 1973. g. kao pogon drvne galantc<br />
-• rije u sastavu Šumskog gospodarstva Vrbovsko. Započelo<br />
se skromno, radom u bivšoj Mehaničkoj radionici AMD-a Vrbovsko<br />
u neadekvatnim prostorijama veličine 200 m^. Tijekom godina<br />
započela je gradnja novog poslovnog prostora od 1600 m^,<br />
nabavljena je nova oprema, uvedena odgovarajuća tehnologija...<br />
U počecima proizvode se čačkalice, štapići za sladoled,<br />
štapići za roštilj. Godišnje se proizvodilo i do 2 milijuna kutija<br />
čačkalica, 300.000 setova za roštilj i milijun štapića za sladoled.<br />
Do 1991. pogon posluje pozitivno, no izbijanjem Domovinskog<br />
rata situacija se mijenja. Gubi se tržište na području bivše<br />
Države, a padom turističkog prometa na području Lijepe naše<br />
potražnja za proizvodima se smanjuje. Proizvodnja drvne galanterije<br />
pada na četvrtinu nekadašnje, a tako je i do današnjeg dana.<br />
Prošle godine od nekadašnje Zaštitne radionice Vrbovsko<br />
osnovano je d.o.o. Galanterija Vrbovsko. Uz »stari« proizvodni<br />
pogon, počela je i proizvodnja elemenata za namještaj. Da bi se<br />
moglo krenuti u novu proizvodnju trebalo je nabaviti i određenu<br />
opremu i alat za pripremu pila (oštrilice), u što se uložilo dosta<br />
novaca, što gotovine, što kredita.<br />
»Ova ulaganja uskoro su nam se isplatila, a stoje bilo vidljivo<br />
i na kraju godine, kada smo ostvarili dobit od 60.000 kn, i to samo<br />
u pola godine samostalnog poslovanja. No dobar poslovni rezultat<br />
najviše su osjetili naši zaposlenici na svojim plaćama, koje su<br />
bile manje za 25 posto zbog spomenutih investicijskih ulaganja«,<br />
govori direktor Petar Matešić, dipl. ing. šum.<br />
U 1998. g. poslovanje nam je otežano zbog pomanjkanja<br />
obrtnih sredstava. Naši dugovi prema dobavljačima iznose<br />
600.000 kn, dok mi u isto vrijeme od kupaca potražujemo<br />
950.000 kn. Strojevi i tehnologija su zastarjeli, pa nam je trenutno<br />
prioritetan zadatak ulaganje u proizvodnju i nabava novih<br />
strojeva. Raditi nam je ipak lakše jer smo se na vrijeme osigurali<br />
zalihama trupaca i piljene građe potrebne za proizvodnju tijekom<br />
ljeta.<br />
Ove godine u Galanteriji d.o.o. Vrbovsko planiraju realizirati<br />
proizvodnju u vrijednosti od 4 milijuna kn. U tu svrhu planiraju<br />
utrošiti 3300 m^ bukovih pilanskih trupaca i 2500 m^ jelovih<br />
pilanskih trupaca.<br />
Glavni opskrbljivač sirovinom su »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb.<br />
Budućnost Galanterije d.o.o. Vrbovsko ing. Matešić vidi u<br />
potpunoj privatizaciji Pogona, dokapitalizaciji, a po potrebi, što<br />
opet ovisi o financijama, i o otvaranju novih radnih mjesta. Prostora<br />
za to ima, posla je dovoljno, a prednost im je, kaže, i dobar<br />
prometni položaj, blizina cesta<br />
i željezničke pruge. Samo<br />
sve te prednosti treba znati<br />
iskoristiti na dobrobit ne<br />
samo zaposlenika ovog Pogona<br />
već i samog kraja. Gorski<br />
kotar ima mogućnosti svoga<br />
razvoja, i zadržavanja mladih<br />
ljudi kod kuće u svome<br />
kraju.<br />
V. Pleše<br />
Drvna galanterija u Vrbovskom usvojila je odnedavna proizvodnju lovačkih visokih čeka i hranilica<br />
za srneću i jelensku divljač. Tijekom prošle godine isporučeno je na području Uprave šuma Delnice nekoliko<br />
ovih objekata i montirano u njihovim lovištima.<br />
Lovačka visoka čeka ima tlocrtnu površinu 2x2, postavlja se na pripremljeno postolje obično podignuto<br />
iznad zemlje oko 3 m. Stijena je obložena sindrom s vanjske strane, kao i krov, a iznutra tapisonom.<br />
Izolacija je od mineralne vune debljine 5 cm. Ostakljeni prozori su u izo-staklu s prednje strane.<br />
Ostali detalji dogovaraju se s naručiocima. Za sve informacije obratiti se Galanteriji d.o,o. Vrbovsko<br />
na tel, 051/875-102, fax, 051/875-852,<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 25
ŠUMARIJA OGULIN<br />
Radilo se i za vrijeme rata<br />
Qd šest šumarija Uprave šuma Ogulin tijekom rata radila je<br />
na cijeloj svojoj površini jedino ogulinska,<br />
o, raditi u vrijeme agresije nije bilo nimalo lako, jer se crta<br />
bojišnice »protezala« sve do rijeke Mrežnice na području g. j.<br />
»Mcđuvode«, govori upravitelj šumarije Milan Kolić, dipl. ing.<br />
šum. Velik dio zaposlenika bio je angažiran i u postrojbama <strong>Hrvatske</strong><br />
vojske.<br />
Šumarija Ogulin najveća je od šest šumarija ogulinske Uprave<br />
šuma. Prostire se na površini od 18.107 ha, a podijeljena je u<br />
šest gospodarskih jedinica. U gospodarskim jedinicama »Josipovac«,<br />
»Zagorska kosa« i »Klek« prevladavaju mješovite sastojine<br />
crnogorice i bjclogorice, i to jclc, smreke, bukve, a ima i javora,<br />
graba i jasena. U gospodarskim jedinicama »Bukovača«, »Krpel«,<br />
»Meduvodc« prevladava bjclogorica, ponajviše bukva, ali ima i<br />
hrasta kitnjaka i cera. Od crnogoričnih vrsta zastupljen je borovac<br />
i ariš.<br />
Etat šumarije Ogulin tijekom 1997. g. iznosio je 56.000 m'<br />
brutto drvne mase, a prosječni godišnji prirast 74.000 m\<br />
Tijekom prošle godine plan proizvodnje u potpunosti je<br />
izvršen. Početkom godine bile su velike štete od ledoloma. Stradala<br />
je bjclogorica, i to 12.000 m^. Zbog izuzetno dobrih vremenskih<br />
prilika u prva četiri mjeseca ove godine godišnji plan na sječi<br />
i izradi izvršenje sa 38 posto. Poslovi na sječi i izradi izvršeni su<br />
vlastitim kapacitetima sa 65 posto, dok su se poslovi na vuči i<br />
otpremi izvršavali uz korištenje vanjskih usluga.<br />
Pozornost uzgojnim radovima<br />
U prva četiri mjeseca ove godine uzgojni radovi odvijali su<br />
se sukladno planiranoj dinamici. Pošumljavanje će se izvršiti na<br />
65 ha. Tijekom proljeća pošumljavanje je obavljeno na 41 ha, a<br />
ostatak površine pošumiti će se ujesen. Pošumljavanje će se obaviti<br />
sadnicama smreke, običnog bora i duglazije, a sadni materijal<br />
se nabavlja u Rasadniku Oštarije ogulinske uprave šuma.<br />
Tijekom 1998. g. izvršit će se i poslovi njege na kulturama na<br />
123 ha. Poslovi izgradnje i održavanja protupožarnih pruga u<br />
potpunosti su i izvršeni, kako je to bilo i planirano, na 61 km.<br />
Zdravstveno stanje šuma zadovoljavajuće<br />
»Zdravstveno stanje šuma je zadovoljavajuće, jedini problem<br />
predstavlja jače sušenje jele u g. j. Josipovac. Ovaj problem rješava<br />
se sanitarnim sječama, što godišnje iznosi oko 6.000 m^«,<br />
govori upravitelj.<br />
Na području šumarije Ogulin privatne <strong>šume</strong> zauzimaju 443<br />
ha, a zaštitne <strong>šume</strong> 675 ha. Najviše zaštitnih šuma ima u g. j.<br />
Klck. Gospodarska jedinica Klek poznata je i po istoimenoj planini,<br />
koja se visoko i ponosno uzdigla iznad grada Ogulina i na neki<br />
način je njegov zaštitni znak.<br />
Najbolja šumarija ogulinske uprave šuma<br />
Tijekom ove godine na području šumarije bilo je desetak<br />
manjih požara u kulturama, ali bez većih materijalnih šteta. U<br />
vrijeme trajanja Domovinskog rata požari su bili češći i s mnogo<br />
Milan Kolić dipl. in^., upravitelj šumarije Ogulin<br />
Sume na području šumarije Ogulin uglavnom su zdrave<br />
Snimke: V Pleše<br />
težim posljedicama. Zbog nedostupnosti terena ponekad su<br />
gašeni i po nekoliko dana.<br />
Šumarija Ogulin ima 66 zaposlenika, 17 sjekača radi u proizvodnji.<br />
Od stručnog osoblja imaju 3 šumarska inženjera i 27<br />
šumarskih tehničara.<br />
»Problema u radu ima, a najveći su zastarjeli vozni park te<br />
zbog nedovoljno financijskih sredstava nemogućnost većeg ulaganja<br />
u gradnju šumskih cesta.<br />
Znakovit je i problem zaliha koje na pomoćnom stovarištu<br />
iznose oko 4000 m', i to uglavnom bukove celuloze. Osim lokalnoj<br />
drvnoj industriji, najveći dio sirovine proda se na ogulinskom<br />
području vlasnicima malih pilana.<br />
Bez obzira na probleme, ova šumarija dobro radi i posluje, a<br />
o tome najbolje govore financijski pokazatelji iskazani krajem<br />
godine, kada je ostvarena brutto dobit od 2.773.332 kn.<br />
Upravitelj šumarije ing. Kolić optimist je i kaže da se nada i<br />
ove godine ovako dobrom poslovnom rezultatu.<br />
V. Pleše<br />
26 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
UGROŽENO BILJE<br />
Izumiru li trščaci Kopačkom rita<br />
Od 32.000 jutara<br />
možda i manje<br />
pod trskom na početku prošloga stoljeća, preostalo je 4000 jutara.<br />
U<br />
starijim napisima iz prošloga stoljeća područje Kopačkog rita je<br />
opisivano kao beskonačno more trske. Trska (Phragmites commu<br />
nis, Trin.) bila je dominantna biljka u ondašnjim biljnim zajednicama<br />
(Slika 1). U Baranji je imala vrlo veliki privredni značaj. Mnoge kuće<br />
u Baranji u prošlom i sredinom ovoga stoljeća bile su prekrivene trskom.<br />
Od trske su se pleli tz. »reketzi« i »weisevi« za lov ribe. Plotovi od reketza<br />
bili su dugački 50 i više metara. Posljednje reketze zatekli smo 1967. godine<br />
oko Kopačkogjczera, na Santi i Keresztesu. Od sječe i prodaje trske<br />
živjele su mnoge obitelji iz sela Kopačeva, Vardarca i drugih okolnih<br />
mjesta.<br />
Sječa se obavljala tijekom zime (prosinac - veljača). Sjekli su je radnici<br />
sezonci i od nje pravili snopove. Snopovi bi se izvozili konjskom<br />
zapregom do obale rijeke Drave i Dunava gdje se trska sortirala po kvaliteti.<br />
Otpremala se brodovima (šlepovima) do odredišta ali i na druge<br />
načine. Manja količina trske upotrebljavala se za vlastite potrebe za pokrivanje<br />
krovova, nadstrešnica, hranilišta za divljač, promatračnica, gradnju<br />
ledenica, za zaštitu sadnica od divljači, itd. Kasnije (1958.) nabavljeni su<br />
strojevi za proizvodnju štukatur-trske i trščanih ploča. Jedan veći pogon<br />
nalazio se u Zlatnoj Gredi (u Tikvešu) koji je u razdoblju 1958.-1971.<br />
godine proizveo 1.299.400 trščanih ploča (100 tisuća godišnje).<br />
Premda trska ima izvanredne građevne osobine (lagana je, lako se<br />
reže, odličan toplinski i izolacioni materijal, podnosi opterećenje, teže<br />
sagorijeva zbog većeg postotka silicija, itd.), ipak je danas zamijenjena<br />
nekim jeftinijim građevinskim materijalom. Još služi u dekorativne svrhe.<br />
U proljeće bi se trščak zapalio kako bi se izbjeglo miješanje stare i<br />
ovogodišnje trske. Običaj paljenja ostao je do danas samo što se umjesto<br />
Trščak II šiiffiskonj in'ini ^>Drai'iuU(<br />
trske sve više pale polja šaša (Carex sp) koji je potisnuo trsku. (Slika 2)<br />
Razlozi izumiranja trske<br />
Najveće ekološke promjene u habitatu trske izazvane su opsežnim<br />
isušivanjima ritova (hidromelioracijama). Gradnjom obrambenih nasipa<br />
»Dravskog«, zatim nasipa »Zmajevac-Kopačevo«, »Drava-Dunav«<br />
zapriječeno je izlijevanje rijeke Drave i Dunava u nekadašnje prostrano<br />
zaobalje koje je u dunavskom ritu dosezalo sve do sela Varadarca (Daroc),<br />
Luga (Lasko), Zmajevca (Vorosmarth) i obala Baranjskoga brda. Rijeka<br />
Drava se razlijevala do sela Darde i drugih danas već nepostojećih naselja<br />
i pustara. Zbog izgradnje spomenutih nasipa (započetih 1712. god.) u<br />
Baranji, Bačkoj i Slavoniji, koji gotovo paralelno slijede tokove rijeka, zaobalje<br />
je znatno suženo zbog čega su vodostaji u vrijeme poplave vrlo<br />
visoki. Poplave su sve kratkotrajnije (manje od 30 dana), neredovite, što<br />
ne odgovara opstojnosti i razvoju trščaka. Ustanovljeno je da trska<br />
zahtijeva određeni režim naplavljivanja koji ne smije biti ni prekratak ni<br />
predugačak. Vodostaji ne smiju biti visoki, a isto tako otplavljivanje ne<br />
smije biti naglo, jer će doći do loma slabašnih stabalca koja još nisu<br />
površinski inkrustrirana savitljivom celulozom. O tome je još davno pisao<br />
Ervin Rossler^ glasoviti ribarski stručnjak i ornitolog.<br />
Prema podacima iz literature (Payr, 1824.) pod trskom se još<br />
početkom 19. stoljeća na području bivšeg Vlastelinstva »Belje« nalazilo<br />
32.785,29 k. jutara zemljišta. Paralelno s gradnjom obrambenih nasipa i<br />
hidrotchničkim uređenjem zemljišta (u branjenom području) smanjivala<br />
su se polja pod trskom. (Slika 3) Do 1977. godine preostalo je 4.172,69 k<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 27
Tablica 1. Izrada snopova<br />
trske u lovištu »Belje«<br />
Godina<br />
sjece<br />
1952.<br />
1953.<br />
1954.<br />
1955.<br />
1956.<br />
1957.<br />
1958.<br />
1959.<br />
1960.<br />
1961.<br />
Ukupno<br />
Prosječno<br />
snopova<br />
11.000<br />
211.000<br />
125.000<br />
75.000<br />
413.000<br />
94.000<br />
87.000<br />
58.000<br />
57.000<br />
167.000<br />
1.298.000<br />
Spaljena (opožarena) površina krute šašike (Carketum elatae) sjeverno od<br />
kanala Čonakut. U prošlosti je na tom mjestu bio veći trščak<br />
jutara^, a u Kopačkom ritu još i manje, odnosno svega 877,67 k. jutara-'.<br />
Razlike su očevidne i nevjerojatne i to se dogodilo za samo 150 godina.<br />
Trska se na »Belju« smatrala sporednim šumskim proizvodom pa joj<br />
se osim sječe i spaljivanja nije pridavala veća pozornost. Ovo posljednje se<br />
označavalo »njegom«. Uostalom, postojalo je mišljenje da se na rast i kvalitetu<br />
trske nije moglo utjecati pa je zbog toga i obrastaj polja pod trskom<br />
bio vrlo promjenljiv, što pokazuje slijedeća tablica.<br />
Prosječno godišnje sjeklo se od 77.800 do 129.800 snopova trske.<br />
Razlike između pojedinih godina su vrlo velike (od 6000 do 413.000 snopova),<br />
a mogu se protumačiti nepovoljnim klimatskim prilikama ili naprosto<br />
nezainteresiranošću tržišta za ovim proizvodom. Tako npr. vrlo je<br />
malo trske posječeno 1966. godine, najvjerojatnije zbog poznate katastrofalne<br />
poplove u 1965. godini koja je prema mnogima uništila glasovite<br />
trščake Kopačkog rita. Mnogi smatraju daje to bio jedan od razloga nestanku<br />
mnogih vrsta močvarica sa ovoga područja.<br />
Trščak, mjesto gniježđenja ptica<br />
močvarica<br />
Trska i trščaci su od posebnoga značaja u opstojnosti mnogih vrsta<br />
močvarica. Osim već prepoznatljivih trstenjaka (Locustella Kanp. 1829.,<br />
Acrocephalus J.A. i F. Naumann 1811.) u trščaku su redovito gnijezdile<br />
velike bijele čaplje (Egretta alba), male bijele čaplje (Egretta garzetta), žute<br />
čaplje (Ardeola ralloidas), gakovi (Nycticorax nycticorax) i sive čaplje<br />
(Ardea cincrea) (Slika 4). Vjerojatno i zbog nestanka trske jedan dio populacije<br />
sivih čaplji gnijezdi se danas u krošnjama stabla. U trščacima<br />
Kopačkog rita rado su gnijezdile čaplje dangube (Ardea purpurea)"*, čapljice<br />
voljci (Ixobrichus minutus), bijele žličarkc (Platalea leucorodia), blistavi<br />
ibisi (Plegadis falcinelus), poneki bukavac (Botarus stelaris), eja<br />
pijuljača (Circus aeruginosus). Otvorene vodene površine unutar trščaka<br />
koristile su kao zajednička gnijezdilišta: čigre (Chlidonias, Ref 1822.,<br />
Sterna L., 1758) i galebovi (Larus L., 1758). U trščak se rado zaklanja<br />
riječna riba progonjena od kormorana i drugih grabežljivaca.<br />
Za pretpostaviti je da su zbog nestanka trščaka (indirektnim)<br />
utjecajem čovjeka na hidrorežim rijeka Dunava i Drave i njegovo zaobalje<br />
iščezle one brojne naseobine čaplji, ibisa i žličarki poznate još 1954. godine<br />
(22 kolonije).<br />
Od pogodnih za gniježđenje trščaka preostala je glasovita »Banja«,<br />
trščak pored Ribnjaka »Podunavlje« (»Belje«), koji se nalazi u rubnoj zoni<br />
Posebnog zoološkog rezervata »Kopački rit«. Nažalost, i ovaj trščak,<br />
mjesto gniježđenja čaplji i drugih močvarica, postepeno propada, zamuljuje<br />
se i oplićava. Od 30 ha u vrijeme osnivanja kolonije 1968. god. u<br />
funkciji gniježđenja je samo polovica površine. Vrbak u južnom dijelu<br />
»Banje« se davno osušio, a nestala je trska. U šašiku koji je zamijenio<br />
prethodnu biljnu zajednicu ne gnijezde se ptice.<br />
Nesumnjivo da bi se ovaj lokalitet<br />
trebalo dovesti u prvobitno stanje koje bi<br />
odgovaralo pticama močvaricama. Pitanje<br />
je samo koliko mjerodavni imaju volje ali i<br />
novaca za to. Poneki ekolozi misle da to i<br />
nije neki ozbiljni problem jer će čaplje<br />
pronaći neko drugo mjesto za gniježđenje. Ne osporavamo tu mogućnost<br />
samo se pitamo gdje, kada je poznato da takvih mjesta više nema u<br />
Kopačkom ritu? Možda će se preseliti u novo nastali vrbak na Kopačkom<br />
jezeru?<br />
U ovom trenutku nitko ne zna što če biti sa čapljama iz »Banje«.<br />
Ptice imaju svoju logiku koja se najčešće rijetko podudara s našom, Iju-<br />
U euforiji topolarstva šezdesetih godina ovoga stoljeća za podizanje plantaža<br />
topola bili su zaoravani mnogi trščaci Lovišta »Belje«. Preoravanje trščaka u<br />
Tikvešu 1959. godine obavljeno je traktorima gusjeničarima dopremljenim s<br />
bojišta u Normandiji (pomoć FAO-a)<br />
Svaki trščak u vodi je idealno gnijezdište čaplji, žličarki, ibisa, divljih gusaka<br />
drugih ptica močvarica<br />
28 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Godina<br />
sječe<br />
1962.<br />
1963.<br />
1964.<br />
1965.<br />
1966.<br />
1967.<br />
1968.<br />
1969.<br />
1970.<br />
1971.<br />
Prosječno<br />
snopova<br />
77.000<br />
35.000<br />
55.000<br />
87.000<br />
6.000<br />
84.000<br />
102.000<br />
205.000<br />
57.000<br />
70.000<br />
778.000<br />
dskom, tako da nitko nije u<br />
stanju reći kada će se čaplje<br />
preseliti i gdje kada »Banja«<br />
ne bude više prikladna za<br />
gniježđenjc. Pa ipak, bila bi<br />
prava šteta da nestane ovaj<br />
posljednji ćapljarnik<br />
Kopačkoga rita.<br />
Šaševi i druge<br />
biljne zajednice<br />
smjenjuju<br />
trščake<br />
Ukupno<br />
Tijekom prošloga i<br />
početkom ovoga stoljeća<br />
gotovo »čiste« biljne<br />
zajednice trske (Phragmitetea Tx. et Prsg. 1942.) smijenile su<br />
druge koje su se bolje prilagodile novonastalim ekološkim<br />
promjenama (kraće plavljenje, visoki vodostaji, sniženje podzemne<br />
vode i druga sušna razdoblja). U prednosti su bili šaševi; kruti<br />
šaš (Caricctum elatac W. Koch, 1926), mjehurasti šaš (Caricetum<br />
vesicariac Br. - BI. et. Denis, 1926.), oštrobrida šašika (Caricctum<br />
gracilis) (Almquist, 1929.) Tx. 1937.), debeli šaš (Caricetum ripariae<br />
Soc, 1928.) i druge biljne zajednice (Slika 5). Ravnice šaša<br />
isprekidane vrbacima i manjim površinama pod trskom slika je<br />
današnjega pcjsaža poplavnoga područja Kopačkog rita.<br />
Od većih trščaka u Lovištu »Belje« vrijedna spomena su<br />
trščak u Batsigetu, Ludošu i Dravici. Do rata je Batsigct bio<br />
boravište, ali i zaklonište od poplave brojne jelenske i druge<br />
divljači. Vidjeti krdo od 200 i više grla jelenske divljači nije bila<br />
rijetkost. Mnogi jeleni vrhunske ljepote rogovlja zadržavali su se<br />
u Batsigetu i bližoj okolici. Do prokopavanja drenažnoga kanala<br />
od Carne do batsigctskih bara, ovdje su redovito gnijezdile sive<br />
divlje guske (Anser a. ntbirostris Swin., 1871.), patke njorke<br />
(Aythya nyroca Giildst, 1770.) i mnoge druge patkaricc.<br />
Osim Rosslerovog mišljenja o pojavi i nestanku trščaka u<br />
Baranji postoje i druga. Smatra se (Antić et. al., 1969.) daje pojava<br />
trščaka rezultat čiste sječe <strong>šume</strong>. Šuma zadržava podzemnu vodu<br />
na određenoj dubini, a onda kada se posiječe, podzemna voda<br />
dolazi do površine tla što odgovara razvoju trske i trščaka u što<br />
baš nismo sigurni.<br />
Nesumnjivo da bi u budućnosti, prilikom planiranja obnove<br />
dijelova Kopačkoga rita, posebno njegovog jezera, trebalo imati<br />
na umu i obnovu trščaka. Također, posljednji ćapljarnik »Banja«<br />
morao bi se zakonski zaštititi u okviru prijedloga zakonske zaštite<br />
Ribnjaka »Podunavlje« (»Belje«), a onda pronaći sredstva za<br />
njegovu obnovu. Pretpostavljamo da će dio sredstava iz pomoći<br />
Svjetske banke biti utrošena na zaštitu i obnovu ovoga značajnoga<br />
lokaliteta u Kopačkom ritu i preostalih čaplji, divljih gusaka, patki<br />
njorki i drugih močvarica koje ovdje žive i zadržavaju se.<br />
Darko GETZ<br />
1 Časopis Aquila, Band KTV, 207-221, Das Riedmuseum von<br />
Bellyc, 1908.<br />
2 Časopis Jubilarno izdanje »Jelen«, 1952.-1977.<br />
3 Prijedlog za mjere zaštite i unapređenja posebnog zaštićenog<br />
objekta prirode Specijalni zoološki rezervat »Kopački rit«. Bilje,<br />
1977.<br />
U sklopu razreda Phragmitetea Tx.et Prsg. 1942., nalazimo raznolike asocijacije koje su često nejasno prostorno određene. U prednjem dijelu slike zapažamo visoki,<br />
mjehurasti šaš (Carex vesicaria L.), desno nekoliko stabla vrbice (Ljthrum salicaria), malo dalje u sredini slike manja površina dvornika (Poljgonum sp.). U daljini<br />
se vidi remetinski trščak koji gotovo ulazi u prastaru šumu bijele vrbe.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> sume I 29
PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU KAMENSKA<br />
Plan velik, malo izvršitelja<br />
Ing, Hrvoje Zdelar -<br />
upravitelj šumarije<br />
Kamenska, (gore);<br />
Tijekom Domovinskog<br />
» » rata zgrada šumarije<br />
' "-- —^ ^ Kamenska zapaljena je<br />
među prvim<br />
šumarijama u<br />
Hrvatskoj, (dolje);<br />
Jf t?^^^t Posljedice snježnih<br />
••*> »_j!S* nanosa na području<br />
»Zapadnog Papuka<br />
.^%-,' *^Q zvečevačkog« - nakon<br />
otapanja snijega<br />
pronađena mrtva divlja<br />
svinja, ukliještena<br />
*• '^ između dvaju grahova<br />
i_ \ (lijevo).<br />
s<br />
V<br />
umarija Kamenska najveća je<br />
među šest šumarija na<br />
području požeške Uprave<br />
šuma. Zauzima površinu od oko<br />
10.500 ha, a u njen sastav ulaze gospodarske<br />
jedinice »Zapadni Papuk<br />
I« (4444 ha), »Zapadni Papuk II«<br />
(zvečevački) sa 5.344 ha i dio gospodarske<br />
jedinice »Istočni Psunj«<br />
(723 ha). Unutar šumarijske<br />
površine nalazi se i poznato lovište<br />
»Zvcčcvo« (5258 ha). Ovo područje<br />
gotovo cjelokupno pripada gorskom<br />
predjelu papučke planine, a<br />
tek najviši predjeli (preko 800 m<br />
nadmorske visine) čine planinski<br />
dio. Značajke reljefa su ispresijecani<br />
oštri i strmi grebeni te duboki<br />
jarci, oštro usječeni od samog izvora.<br />
Nadmorske visine se kreću od<br />
235 m, kod sela Kamenske, do<br />
najvišeg vrha Papuka - 953 m. - Treba istaknuti da je tijekom<br />
Domovinskog rata kamenska šumarija stradala medu prvim šumarijama<br />
u Hrvatskoj, zapaljeni su i uništeni upravna zgrada i drugi<br />
objekti, kao što su barake i lovačke kuće, a uništenje i dio opreme<br />
i mehanizacije. Stoga se prostorije šumarije nalaze u Požegi, odakle<br />
organiziramo proizvodnju - naglašava upravitelj, ing. Hrvoje<br />
Zdelar te napominje da se na radilišta putuje i do 50 km u jednom<br />
smjeru, što otežava poslovanje. Prijevoz na posao u zadnje vrijeme<br />
je poboljšan, jer su nabavljena dva nova kombibusa.<br />
Prema riječima upravitelja, u šumariji je u izravnoj proizvodnji<br />
zaposleno devet sjekača, šest traktorista i dva šumskouzgojna<br />
radnika, a na popisu je i pet invalida rada, koji su neprestano na<br />
bolovanju. Režijsko osoblje čini tri revirnika, deset pomoćnika<br />
revirnika za obavljanje svih šumskih poslova te dvije službenice<br />
zaposlene u administraciji. Prema Planu sječa za ovu godinu, potrebno<br />
je posjeći 35.947 m' brutto drvne mase. Vlastitom radnom<br />
snagom i uz pomoć drugih šumarija matične Uprave šuma bit će<br />
posječeno, izrađeno i izvezeno 4200 m^ bukovih, 5340 m'jelovih,<br />
400 m-^ trupaca hrasta kitnjaka te ostalih tvrdih i mekih listača. Za<br />
preradu, u Drvnoindustrijski kombinat Belišće otpremit će se 900<br />
m^ bukove tanke oblovine i 13.254 m^ bukovog višemetarskog<br />
drva. Preostala drvna masa bit će izrađena i prodana u samoizradi.<br />
Za izvršenje planskih zadataka na sječi i izvozu nemamo potreban<br />
broj izvršilaca, ističe ing. Zdelar, te nam pomažu šumarije<br />
naše Uprave koje imaju višak proizvodnih kapaciteta. U posljednje<br />
vrijeme na sječi i izvozu koristimo usluge šumarija Pleternica<br />
(šest traktora) i Velika (tri traktora), a šumarija Požega<br />
pomaže nam na sječi sa 4 sjekača. Uz to su zaposlena i četiri privatna<br />
poduzetnika. Na šumskouzgojnim radovima koristimo<br />
usluge radnika kutjevačke šumarije.<br />
Kako smo već pisali u našem časopisu, na početku treće dekade<br />
siječnja područje šumarije Kamenska zahvaćeno je snježnim<br />
nanosima, a snijeg je dosegao visinu i do 1,5 metara. Budući da se<br />
zadržao mjesec i pol dana, nanio je velike štete u šumi i lovištu<br />
»Zvečevo«. Evidentirano je oko 8000 m^ polomljenih i izvaljenih<br />
stabala, od čega je doznačeno 2000 m^ obične jele (Abies alba).<br />
Riječ je o najvećim ovogodišnjim štetama od snijega na području<br />
Požeštine. Zbog visokog snijega stradavala je i divljač, a štete se još<br />
uvijek utvrđuju.<br />
I. Tomić<br />
Snimili: I. Tomić H. Zdelar<br />
30 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
HOBIJI NAŠIH ZAPOSLENIKA<br />
Nada za dijabetičare<br />
Kad službena medicina svojim sintetičkim i kemijskim<br />
lijekovima ne može pomoći, mnogi pacijenti obraćaju se<br />
pojedinim poznavateljima ljekovitog bilja, traže od njih<br />
pomoć ne gubeći nadu u izlječenje. Među pasioniranim<br />
sakupljačima i dobrim poznavateljima ljekovitog bilja je i ing.<br />
Vladimir Leko, zaposlenik požeške Uprave šuma. Rođen u Bosni<br />
i Hercegovini a odrastao u Slavoniji, ovaj šumarski stručnjak se<br />
ozbiljnije počinje baviti ljekovitim biljem prije četvrt desetljeća.<br />
U tome mu je znatno pomogla fakultetska naobrazba i iskustvo iz<br />
mladosti, jer su mu roditelji dobro poznavali i sakupljali ljekovito<br />
bilje. Danas je Leko vlasnik privatnog poduzeća »Fero-Leko« u<br />
Pleternici u sklopu kojeg je i biljna ljekarna u Požegi.<br />
Prvi biljni preparat koji je pripravio je eliksir koji naziva rubi<br />
fruticosi fero-lex, a riječ je o kupinovom soku koji se daje kod<br />
pomanjkanja željeza i kalija u krvi i kod preniskog tlaka. Pored<br />
navedenog napitka, od ekstrakta gloga načinio je pripravak protiv<br />
aterioskleroze (oxiacantin), koji naročito mogu uzimati<br />
dugogodišnji pušači. Sličnog djelovanja je i kumaritin, ekstrakt i<br />
mast protiv upaljenih i začcpljenih vena. Od vidove trave (vidac)<br />
spravio je čaj za oči, a od nekoliko ljekovitih biljaka, među kojima<br />
je glavni sastojak vrbovica, načinio je čaj za sinirenje itpale prostate.<br />
Lekin najnoviji, kako zna reći, budući lijek za antidijabetis,<br />
koji je zapravo mješavina od 11 biljaka, a namijenjen je bolesnicima<br />
s povišenim šećerom u krvi (osobe s dijagnozom Dijabetes<br />
melitus (11)1). - Moj izum je patentiran, za njega mi je izdan<br />
certifikat pod brojem P 980109 A, a nalazi se na pretkliničkom<br />
ispitivanju na Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu, na Odjelu<br />
za dijabetes. Troškovi znanstvenog istraživanja iznosit će oko<br />
300.000 kuna - kaže ing. Leko napominjući da je osnovni problem<br />
kod šećerne bolesti nedostatak vlastitog endogenog hormona<br />
inzulina, nužnog u pretvorbi ugljikohidrata u energiju. Naime,<br />
ističe on, glukoza koja je u krvi veća od 4,5 milimola ne<br />
može prodrijeti u stanice gdje bi se pretvorila u prijeko potrebnu<br />
energiju za život čovjeka. Stoga se kod tzv. dijabetesa I daje bolesniku<br />
na umjetan način, putem injekcija, egzogcni inzulin. Kod<br />
tzv. dijabetesa II, koji ja liječim, dajem antidijabetike oralno.<br />
Dosadašnje dugotrajno uzimanje antidijabetika, koje preporučuje<br />
medicinska znanost, izazvalo je štetne posljedice na bubrezima, a<br />
često su neefikasni. Zbog toga se liječnici i kod ovog tipa šećerne<br />
bolesti odlučuju za inzulin, no ni on nije uvijek djelotvoran, a<br />
ima i štetne posljedice. Moj lijek antidijabetis, nastavlja Leko, je<br />
hipoglemičan, jer vrlo dobro u propisanim dozama smanjuje,<br />
poput inzulina, glukozu u krvi. Sastavljen je od 11 poznatih<br />
ljekovitih biljaka koje se nalaze u svjetskim farmakopejama, a<br />
štetne posljedice uzimanja lijeka dosad nisu zapažene.<br />
Sve ljekovite biljke ing. Leko skuplja izvan naseljenih mjesta<br />
i bliže šumi, posebice oko Sovskog jezera i sela Sovski Dol, 50<br />
km od Požege, a svim šumarskim stručnjacima na području<br />
<strong>Hrvatske</strong> poručuje da obrate veću pozornost na pojedine ljekovite<br />
biljke iz »božje ljekarne« i sačuvaju, ne upotrebljavajući herbicide,<br />
borovnicu, kičicu, vodopiju, stolisnik, koprivu, borovicu,<br />
odoljeti, glog, šipak, medvediku, čkalj, matičnjak, kokotac, divlji<br />
kesten, sljez, jaglac, majčinu dušicu, brđanku, lavandu i mnoge<br />
druge ljekovite biljke. Naše <strong>šume</strong> potrebno je, ističe on, sačuvati<br />
od svake vrste devastacije i zagađenja, a upotrebu herbicida u<br />
zaštiti šuma treba zabraniti. Uzor nam mogu biti neke europske<br />
zemlje, posebice Austrija i Švicarska. Apelira na pojedine ustanove<br />
u nas, kao što su Šumarski i Poljoprivredni fakultet. Šumarski<br />
institut. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te javno poduzeće<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« da svojim djelovanjem i ugledom pomognu u<br />
tim nastojanjima.<br />
Prema Lekinim riječima, njegov budući lijek protiv dijabetesa<br />
dosad se pokazao djelotvoran. Nakon pretkliničkog ispitivanja<br />
na životinjama, koje se provodi najmanje godinu dana, nastavlja<br />
se dvogodišnje ispitivanje na ljudima, što je dugotrajan i<br />
zahtjevan posao. Nada se da će lijek proći sve stroge znanstvene<br />
provjere.<br />
I. Totnić<br />
Osmorica najboljih<br />
Na temelju odluke Glavnog odbora Hrvatskog sindikata<br />
šumarstva dodijeljene su nagrade najboljim zaposlenicima<br />
požeške Uprave iz izravne proizvodnje i Radne zajednice.<br />
Novčane nagrade po tisuću kuna uz priznanja dodijeljene su<br />
u povodu 1. svibnja - Međunarodnog blagdana rada - u<br />
požeškoj restauraciji »Lovački rog« osmorici najboljih zaposlenika.<br />
Uručio ih je glavni sindikalni povjerenik Uprave<br />
šuma Požega i zaposlenik u šumariji Pleternica Pero Jurić.<br />
Nagrađeni su Ljuban Puškarić iz šumarije Velika, Mijo<br />
Sivonjić iz šumarije Pleternica, Antun Reif iz šumarije<br />
Požega, Željko Kršulj iz šumarije Kamenska, Žcljko Sarajlić<br />
iz šumarije Kutjevo, Branko Kukić iz šumarije Caglin, Pavo<br />
Pustaić iz »Mehanizacije i graditeljstva« d.o.o. i Borislav<br />
Kovač iz Radne zajednice.<br />
(t)<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 31
Predstavljen »Lexicon<br />
silvestre«<br />
u organizaciji izdavača, »Hrvatskih šuma«, u nazočnosti<br />
brojnih stručnjaka i novinara, u Zagrebu je predstavljen »Lexicon<br />
silvestre - višejezični šumarski rječnik«, čije su hrvatsko izdanje<br />
uredili i priredili Vjekoslav i Hrvoje Glavač. O tom iznimnom<br />
izdanju, koje »popunjava veliku prazninu koja je postojala u<br />
našem stručnom izdavaštvu«, govorili su dr. Rudolf Sabadi, dr.<br />
Slavko Matić, ing. šum. Anđelko Scrdarušič, direktor »Hrvatskih<br />
šuma«, te posebno nadahnuto sam autor dr. Vjekoslav Glavač.<br />
Opširniji prikaz toga izdanja objavili smo u prošlom broju našega<br />
časopisa.<br />
Prvi posjet slobodnoj Baranji<br />
Prilikom nedavnog posjeta Slavoniji, odnosno<br />
Đakovštini, upravitelj UŠ Osijek, ing. Stjepan Lončar, predložio<br />
je našem direktoru ing. Anđelku Serdarušiću da se<br />
posjeti i Baranja.<br />
A neizbježan posjet svakom dobronamjerniku danas je<br />
Dvorac Tikveš, koji je stoljećima pružao gostoprimstvo ljubiteljima<br />
lova i prirode, čijim odajama su prolazili mnogi<br />
državnici i poglavari, sve dok ovim prostorima nisu tijekom<br />
Domovinskog rata zavladala barbari s istoka i opljačkali sve<br />
što se moglo odnijeti, a ostalo uništili i time potvrdili svoju<br />
civilizacijsku razinu i kulturu.<br />
Na izlasku iz Dvorca Tikveš, direktor inž. Anđelko<br />
Serđarušić pod snažnim dojmovima uništenog objekta<br />
uskliknuo je: Živjela slobodna Hrvatska! Živjela Baranja!!!<br />
V<br />
Posjet Češkoj Republici<br />
Dana 25, 26. i 27. svibnja 1998. godine predsjednik Upravnog<br />
odbora »Hrvatskih šuma« Marino Golob, direktor Anđelko<br />
Scrdarušič, upravitelj Uprave šuma Vinkovci, Darko Beuk, i<br />
predsjednik Povjerenstva za suradnju sa šumarstvom Češke Republike,<br />
boravili su u posjetu kolegama iz Češke Republike.<br />
U druženju i razgovoru s direktorom Čeških lesi, gospodinom<br />
Jirži Olivom i njegovim suradnicima te direktorom akcionarskog<br />
društva Lesi Krnov, gospodinom Jozefom Črnovšekom<br />
i njegovim suradnicima, domaćini i gosti razmijenili su informacije<br />
i iskustva o šumarstvu i ustroju gospodarenja šumama u<br />
ove dvije prijateljske države.<br />
Dogovorena je dalja suradnja šumarskih stručnjaka.<br />
32 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
SAMBUCUS -<br />
CRNA BAZGA<br />
Biljka u narodu poznata po svojim izuzetno<br />
ljekovitim svojstvima.<br />
Grmolikog je izgleda, a rjeđe naraste kao drvo i do<br />
10 m visine. Možemo je naći po živicama, uz kuće,<br />
gospodarske objekte, u šumama hrasta kitnjaka, ali i u<br />
bukovim sastojinama i na otvorenijim površinama.<br />
Rasprostranjena je u cijeloj Europi, sjevernoj Africi<br />
i zapadnoj Aziji.<br />
Listovi su joj peterodijelni, neparnoperasti,<br />
nasuprotno stojeći, izrastaju rano prije cvjetanja biljke.<br />
Cvjetovi formiraju peterozrakastc cvatove, vrlo mirišljave,<br />
žuto-bijele boje. Plodovi bazge su crnoljubičasti,<br />
a sazrijevaju u rujnu.<br />
I cvjetovi i plodovi su vrlo ljekovitih svojstava,<br />
a koriste se za pripravu čajeva, napitaka, pekmeza,<br />
kompota i si. (V. P.)