GrafiÄki fakultet - Katedra za tiskovne forme - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
GrafiÄki fakultet - Katedra za tiskovne forme - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
GrafiÄki fakultet - Katedra za tiskovne forme - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Grafički <strong>fakultet</strong><br />
Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong><br />
Program studija grafičke tehnologije<br />
Siječanj 2007.
UVOD<br />
Ovaj prijedlog nastao je na osnovu višegodišnjih istraživanja i promišljanja,<br />
akceptirajući slične programe u Europi i svijetu, implementirajući njihove<br />
sadržaje u prijedlog programa, te prilagođavajući program specifičnostima<br />
hrvatskog tržišta.<br />
Prijedlog vodi računa o racionali<strong>za</strong>ciji i organi<strong>za</strong>ciji nastave, korištenju<br />
sredstava, opreme i nastavnika i sukladan je s obve<strong>za</strong>ma koje je preuzela<br />
Republika Hrvatska iz Bolonjske deklaracije i kasnijih dokumenata.<br />
Razlozi <strong>za</strong> pokretanje studija<br />
Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada<br />
Razvoj grafičke industrije i znanosti ve<strong>za</strong>ne uz grafičku industriju posljednjih<br />
desetljeća, posebice novih multimedijskih tehnologija, dovodi do povećanog<br />
interesa <strong>za</strong> grafičku struku. Razvoj i implementacija informacijskih,<br />
komunikacijskih i multimedijskih tehnologija iz temelja mijenja način, ne<br />
samo poslovanja u grafičkoj struci nego i cjelokupnog poslovanja uopće.<br />
Opći tehnološki razvoj u najvećoj se mjeri odrazio na novu ulogu grafičkog<br />
inženjerstva i tiskarstva uopće.Nasuprot progno<strong>za</strong>ma i snažnom razvoju<br />
drugih medija i metoda prijenosa informacija, tiskani mediji nisu odumrli,<br />
nego se, naprotiv, snažno razvijaju u novom okruženju i sa stalnim<br />
tehnološkim <strong>za</strong>mahom.<br />
Potvrda tome su i podaci o rastu grafičke industrije u svijetu, povećanoj<br />
proizvodnji papira , nakladama i broju novih naslova.<br />
Pove<strong>za</strong>nost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama<br />
Grafička tehnologija je suvremeno izuzetno interdisciplinarno znanstveno<br />
polje pripadno tehničkom području. Znanost ve<strong>za</strong>na uz grafičku struku i<br />
grafičku industriju proučava nastanak, oblikovanje, transformaciju, prijenos i<br />
ulogu grafičkih medija u suvremenom sustavu vizualne komunikacije.<br />
Razvoj korisničkih sučelja, interneta i multimedijskih tehnologija <strong>za</strong>htijeva od<br />
grafičke struke novu vrstu znanja. Kreativnost dolazi sve više do izražaja.<br />
Suvremena tehnologija u mnogome rasteretila je semantiku medija i vratila<br />
mu statusnu vrijednost sadržaja. Strateški odnosi, te tradicionalne podijele<br />
na određene struke više ne vrijede.<br />
Razvoj znanosti i tehnologije, samim time i tehnologije ve<strong>za</strong>ne uz grafičku<br />
struku, prebrzo se mijenja da bi ga se moglo adekvatno pratiti uz dosadašnji<br />
statični pristup. Suvremeno društvo <strong>za</strong>htjeva stručnjake novih profila, te<br />
sukladno tome i adekvatne studije prilagođene suvremenom multimedijskom<br />
društvu.<br />
Sukladno prethodno iznesenome Grafički <strong>fakultet</strong> se odlučio <strong>za</strong> stvaranje i<br />
primjenu dinamičnog modela obrazovanja, koji će omogućiti stalne procjene<br />
s obzirom na potrebe tržišta rada, njegovu pove<strong>za</strong>nost sa suvremenim<br />
znanstvenim spoznajama i na njima temeljenim vještinama.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 1
Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta<br />
S obzirom na činjenicu da grafička struka svakim danom obuhvaća sve širi<br />
segment tržišta te <strong>za</strong>pošljava milijune ljudi širom svijeta u Europi i svijetu<br />
sve je više visokih učilišta koja su namijenjena obrazovanju grafičara.<br />
S obzirom na specifičnosti hrvatskog tržišta te s obzirom na racionalnost<br />
korištenja ljudskih i materijalnih resursa prilikom izvedbe određenih studija<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> se odlučio <strong>za</strong> izvedbu samo jednog<br />
objedinjenog studija grafičke tehnologije sa dva smjera (tehničko –<br />
tehnološki i di<strong>za</strong>jn grafičkog proizvoda).<br />
Kod ekvivalentnih i analognih visokih učilišta u Europi uglavnom su navedeni<br />
smjerovi i moduli cijeli studiji što je i tendencija Grafičkog <strong>fakultet</strong>a kada se<br />
<strong>za</strong> to ostvare minimalni preduvjeti (ljudski i materijalni).<br />
Visoka učilišta u Europi koja svojim sadržajem u najvećoj mjeri<br />
korespondiraju programu Grafičkog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> su:<br />
Engleska<br />
London - University of the Arts<br />
London College of Communication<br />
http://www.lcc.arts.ac.uk<br />
Njemačka<br />
Stuttgart – University of Applied Science<br />
Faculty for Print and Media Technology<br />
http://www.hdm-stuttgart.de<br />
Finska<br />
Helsinki University of Technology in a Nutshell<br />
Faculty of Technology<br />
http://kva.tkk.fi<br />
Rusija<br />
Moscow University of Printing<br />
http://www.mgup.ru<br />
http://www.ceebd.co.uk/ceeed/un/ru/ru406.htm<br />
Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih<br />
programa<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> je slijednik Više grafičke škole koja je 1959. godine <strong>za</strong>počela<br />
sa izvođenjem nastave stručnog studija iz područja grafičke tehnologije.<br />
Godine 1979. Viša grafička škola u <strong>Zagrebu</strong> ulazi u sastav Sveučilišta u<br />
<strong>Zagrebu</strong>, kao njezin punopravni član. Zajednički studij grafičke tehnologije<br />
kao redoviti četverogodišnji studij počinje s nastavom 1986. godine, što je i<br />
posljednji korak do formiranja Grafičkog <strong>fakultet</strong>a 1989. godine, s osnovnom<br />
djelatnosti u obrazovanju grafičkih inženjera i diplomiranih inženjera grafičke<br />
tehnologije, kao jedine takve institucije u cijeloj jugoistočnoj Europi.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 2
Akademske godine 1992/93. upisali su po prvi put studenti Grafičkog<br />
<strong>fakultet</strong>a usmjerenje: tehničko – tehnološko oblikovanje grafičkog proizvoda.<br />
Poslijediplomski znanstveni studij Grafičkog <strong>fakultet</strong>a sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong><br />
<strong>za</strong>počinje sa radom 2000 g.<br />
Na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u diplomiralo je 2500 inženjera grafičke tehnologije,<br />
800 diplomiranih inženjera grafičke tehnologije, 8 magistra znanosti grafičke<br />
tehnologije i pet doktora znanosti grafičke tehnologije.<br />
Bivši studenti Grafičkog <strong>fakultet</strong>a u najvećoj mjeri su doprinijeli razvoju i<br />
otvaranju visokoškolskih ustanova <strong>za</strong> obrazovanje grafičara u zemljama<br />
bivše Jugoslavije .<br />
Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava<br />
Kako razvoj grafičke industrije posljednjih desetljeća dovodi do povećanog<br />
interesa <strong>za</strong> grafičku struku, te s obzirom na činjenicu da grafička struka<br />
svakim danom obuhvaća sve širi segment tržišta te <strong>za</strong>pošljava sve više ljudi,<br />
mnogi gospodarstveni subjekti pokazuju interes <strong>za</strong> nastavni plan i program<br />
Grafičkog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, te <strong>za</strong> različite vidove suradnje s<br />
istim.<br />
U tom smislu predviđeno je da se određeni dijelovi praktične nastave<br />
odvijaju u suradnji s različitim gospodarstvenim subjektima, sukladno s<br />
mogućnostima istih, te s obzirom na mogućnost kvalitetne organi<strong>za</strong>cije<br />
provedbe nastave.<br />
Mogući partneri su: Grafički <strong>za</strong>vod Hrvatske, Vjesnik, Večernji list, Slobodna<br />
Dalmacija, Novi List, Glas Slavonije, Kratis itd.<br />
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata<br />
Svi kolegiji studija grafička tehnologija otvoreni su <strong>za</strong> upis i studentima s<br />
drugih visokih učilišta. Studenti Grafičkog <strong>fakultet</strong>a mogu određeni broj ECTS<br />
bodova steći i na drugim visokim učilištima sukladno Pravilniku studija,<br />
dogovoru s voditeljem studija ili smjera te s mentorom.<br />
Ovisno o programskim sadržajima, studenti mogu slušati pojedine kolegije i<br />
na nekim drugim visokim učilištima. Student unutar sustava ima mogućnost<br />
prezentirati dotad učinjeno, te neki semestar ili čak čitavu godinu studirati<br />
na nekom drugom visokom učilištu, položiti određene kolegije, prenijeti<br />
ECTS bodove te nastaviti studij na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u.<br />
Diplomski i postdiplomski doktorski studij na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta<br />
u <strong>Zagrebu</strong> logično se nastavlja na preddiplomski studij, ali mu mogu<br />
pristupiti i studenti drugih struka s odgovarajućim predznanjima, uz uvjet<br />
polaganja diferencijalnih ispita. Izbor i broj diferencijalnih ispita ovisno o<br />
programskom sadržaju i svakom pojedinom kandidatu određuje Vijeće<br />
studija.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 3
NAZIV STUDIJA<br />
Sveučilišni studij Grafička tehnologija<br />
Smjer: Tehničko – tehnološki<br />
Smjer: Di<strong>za</strong>jn grafičkih proizvoda<br />
Nositelj studija i izvođač studija<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong><br />
Trajanje studija<br />
Preddiplomski studij<br />
Diplomski studij<br />
6 semestra - 180 ECTS boda<br />
4 semestra - 120 ECTS boda<br />
Poslijediplomski doktorski studij „Grafičko inženjerstvo i grafički di<strong>za</strong>jn“<br />
6 semestara - 180 ECTS boda<br />
Uvjeti upisa na studij<br />
Na preddiplomski studij grafičke tehnologije mogu se upisati osobe koje<br />
su <strong>za</strong>vršile odgovarajuće četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje te<br />
<strong>za</strong>dovoljile uvjete razradbenog postupka u skladu s odredbama natječaja <strong>za</strong><br />
upis koji Sveučilište u <strong>Zagrebu</strong> objavljuje u javnim glasilima. Na<br />
razradbenom postupku vrednuje se uspjeh iz srednje škole te rezultat<br />
postignut na razradbenom ispitu.<br />
Na diplomski studij mogu se upisati osobe koje su <strong>za</strong>vršile odgovarajući<br />
preddiplomski studij i stekle najmanje 180 ECTS bodova.<br />
Odgovarajućim preddiplomskim studijem smatra se:<br />
a) preddiplomski studij Grafičkog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong><br />
b) preddiplomski studij drugih tehničkih <strong>fakultet</strong>a<br />
c) preddiplomski studij drugih visokih učilišta ovisno o programskom<br />
sadržaju<br />
Uvjeti <strong>za</strong> upis pod b) i c) su polaganje diferencijalnih ispita. Izbor<br />
diferencijalnih ispita <strong>za</strong> svakog pojedinog kandidata u ovisnosti o <strong>za</strong>vršenom<br />
preddiplomskom studiju i stečenim kompetencijama određuje Vijeće studija.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 4
Kompetencije koje se stječu <strong>za</strong>vršetkom preddiplomskog studija<br />
Preddiplomski studij grafičke tehnologije osposobljava studente <strong>za</strong><br />
samostalan rad u grafičkoj industriji na širokom spektru različitih poslova.<br />
Osobe koje <strong>za</strong>vrše preddiplomski studij grafičke tehnologije steći će znanja,<br />
vještine i sposobnosti koje će im omogućiti samostalno vođenje i upravljanje<br />
kvalitetom grafičke proizvodnje. Sukladno tome biti će osposobljeni <strong>za</strong><br />
vođenje bilo kojeg pogona tiskare (pripreme, dorade ili tiska ) ,obavljanje<br />
različitih poslova ve<strong>za</strong>nih uz tehnološku pripremu rada tiskarskih sustava i<br />
razradu proizvodnog procesa tiska. Obavljanje poslova ve<strong>za</strong>nih uz di<strong>za</strong>jn<br />
suvremenih medija grafičkih komunikacija , Poslova ve<strong>za</strong>nih uz nakladništvo,<br />
ambalažu, grafički managment, industriju papira itd.<br />
Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da naprave<br />
analize različitih problema iz domene grafičke tehnologije i grafičkog di<strong>za</strong>jna,<br />
da razviju sposobnost i vještinu pronalaženja ponuđenih i alternativnih<br />
rješenja, da ubr<strong>za</strong>ju poslovne procese povećavaju učinkovitost rada u<br />
domeni svoga djelovanja.<br />
Kompetencije koje se stječu <strong>za</strong>vršetkom diplomskog studija<br />
Diplomski studij grafičke tehnologije osposobljava studente <strong>za</strong> samostalan<br />
rad u svim domenama grafičke industrije. Sukladno tome biti će osposobljeni<br />
<strong>za</strong> vođenje i upravljanje bilo kojeg tiskarskog sustava, od najmanjih i srednje<br />
velikih tiskara do najvećih tiskarskih sustava, te upravljanje kvalitetom<br />
unutar istih. Obavljanje različitih poslova ve<strong>za</strong>nih uz projektiranje tiskarskih<br />
sustava i projektiranje grafičkih proizvoda.<br />
Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti vođenje i<br />
projektiranje multimedijskih sustava. Vođenje i upravljanje projektima<br />
ve<strong>za</strong>nim uz ambalažu, izdavaštvo i grafički managment. Obavljanje poslova<br />
ve<strong>za</strong>nih uz grafički di<strong>za</strong>jn, idejna rješenja vizualnog identiteta, reali<strong>za</strong>ciju<br />
idejnih rešenja grafičkih komunikacija itd.<br />
Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da različitim<br />
metodama uočavaju postojeće i potencijalne probleme iz domene grafičkog<br />
inženjerstva i grafičkih komunikacija, naprave analizu, da razviju sposobnost<br />
i vještinu pronalaženja ponuđenih i alternativnih rješenja, da preventivno<br />
djeluju i uklone potencijalne probleme, da ubr<strong>za</strong>ju poslovne procese,<br />
povećavaju učinkovitost rada, stvore optimalne uvjete <strong>za</strong> daljnji razvoj te<br />
konačno da prepoznaju potrebu <strong>za</strong> cijeloživotnim obrazovanjem.<br />
Sukladno nastavnom planu i programu Grafičkog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u<br />
<strong>Zagrebu</strong> osobe koje će <strong>za</strong>vršiti diplomski studij grafičke tehnologije steći će i<br />
niz drugih znanja, razviti sposobnosti i vještina koje će im omogućiti lako i<br />
brzo <strong>za</strong>pošljavanje u jednoj izuzetno perspektivnoj struci te ukoliko se odluče<br />
<strong>za</strong> nastavak studiranja mogućnost nastavka znanstvenog i stručnog<br />
usavršavanja na doktorskom studiju.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 5
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 6
OPIS PROGRAMA<br />
Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Smjer: TEHNIČKO TEHNOLOŠKI<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 7
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 8
Kolegij<br />
I SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19511 Matematika 1 3 3 0 7<br />
19513 Fizika 1 2 1 1 5<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19515 Kemija 1 2 1 1 5<br />
19517 Inženjerska grafika 2 1 0 4<br />
19518 Likovno grafička kultura 1 2 1 0 3<br />
32894 Informatika 1 1 0 1 3<br />
32896 Tjelesno zdravstvena kultura 1 0 0 2 0<br />
19525 Sociologija di<strong>za</strong>jna* 2 0 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19524 Uvod u grafičku tehnologiju* 2 0 0 3<br />
28942 Engleski u struci 1* 1 1 0 3<br />
28944 Njemački u struci 1* 1 1 0 3<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Kolegij<br />
II SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19512 Matematika 2 3 3 0 7<br />
19514 Fizika 2 2 1 1 5<br />
19516 Kemija 2 2 0 1 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19519 Likovno grafička kultura 2 1 1 0 2<br />
32895 Informatika 2 1 0 1 3<br />
19521 Tehnički predožbeni sustavi 2 0 1 4<br />
19522 Teorija oblika 1 0 0 2<br />
32897 Tjelesno zdravstvena kultura 2 0 0 2 0<br />
28943 Engleski u struci 2* 1 1 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
28945 Njemački u struci 2* 1 1 0 3<br />
19528 Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija 1* 2 1 0 4<br />
19529 Digitalni multimedij 1* 2 0 2 5<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> prvu godinu studija odabire najmanje<br />
količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 9
Kolegij<br />
III SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19465 Fizika u grafičkoj tehnologiji 2 1 0 4<br />
19466 Kemija u grafičkoj tehnologiji 2 1 0 4<br />
19531 Vjerojatnost i statistika 2 1 0 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19532 Osnove računala i programiranja 1 1 1 3<br />
19533 Grafički strojevi 1 2 1 0 4<br />
19534 Papir 2 0 1 4<br />
19535 Fotografski procesi 2 0 1 4<br />
32898 Tjelesno zdravstvena kultura 3 0 0 2 0<br />
19542 Tehnička mehanika* 2 1 0 4<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19543 Multimedijske komunikacije 1* 2 0 2 5<br />
19445 Komunikologija* 2 1 0 4<br />
28946 Engleski u struci 3* 1 1 0 3<br />
28948 Njemački u struci 3* 1 1 0 3<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
IV SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
Kolegij<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19536 Grafički strojevi 2 2 1 0 4<br />
19558 Tiskovne <strong>forme</strong> 2 2 0 1 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19538 Tipografija 2 1 1 5<br />
19539 Tisarske boje 2 0 1 4<br />
19540 Tisak 1 2 0 2 5<br />
32899 Tjelesno zdravstvena kultura 4 0 0 2 0<br />
28947 Engleski u struci 4* 1 1 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
28949 Njemački u struci 4* 1 1 0 3<br />
19446 Vizualne komunikacije* 2 0 1 4<br />
19546 Optoelektronički sustavi 1* 2 0 2 5<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> drugu godinu studija odabire<br />
najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne<br />
predmete<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 10
Kolegij<br />
V SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19548 Organi<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje 2 1 0 4<br />
19549 Reprodukcijska fotografija 1 2 0 1 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19550 Ambalaža 1 2 0 1 4<br />
19551 Glavne tiskarske tehnike 2 0 2 5<br />
19552 Industrija i okoliš 2 1 0 4<br />
19553 Polimerni materijali 2 0 0 3<br />
19493 Ručni uvez knjige* 1 0 2 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19558 Tiskovne <strong>forme</strong> 2* 2 0 1 4<br />
19559 Grafički programski jezici* 2 0 1 4<br />
19560<br />
Automatika i održavanje graf.<br />
stroj.*<br />
2 1 0 4<br />
Fakultat. 19565 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 0<br />
Kolegij<br />
VI SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19554 Kontrola kvalitete 2 1 0 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19555 Male tiskarske tehnike 2 0 2 5<br />
19556 Marketing 1 2 1 0 4<br />
19557 Knjigoveštvo 1 2 0 2 5<br />
32903 Osnove mikroekonomije* 2 1 0 4<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19468 Reprodukcijska fotografija 2* 2 0 1 4<br />
19561<br />
Kvalitativne metode ispitivanja<br />
reprodukcije boja*<br />
2 0 1 4<br />
19562 Tiskarski slog* 2 0 1 4<br />
19563<br />
Primjena i ispit. grafičkih<br />
materijala*<br />
2 0 1 4<br />
19469 Upravljanje ofsetnim tiskom* 2 0 2 5<br />
19470 Ručna izrada kutija* 1 0 2 3<br />
19564 Standardi<strong>za</strong>cija tiskovnih formi* 2 0 1 4<br />
Stručna praksa i <strong>za</strong>vršni projekt** 0 12 0 6<br />
Fakultat. 19565 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> treću godinu studija odabire najmanje<br />
količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete<br />
Stručna praksa** je obvezna <strong>za</strong> sve kojima je to <strong>za</strong>vršni stupanj.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 11
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 12
OPIS PROGRAMA<br />
Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 13
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 14
Kolegij<br />
I SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19511 Matematika 1 3 3 0 7<br />
19513 Fizika 1 2 1 1 5<br />
19515 Kemija 1 2 1 1 5<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19517 Inženjerska grafika 2 1 0 4<br />
19518 Likovno grafička kultura 1 2 1 0 3<br />
32777 Likovna praksa 1 1 0 2 3<br />
32894 Informatika 1 1 0 1 3<br />
32896 Tjelesno zdravstvena kultura 1 0 0 2 0<br />
19525 Sociologija di<strong>za</strong>jna* 2 0 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19524 Uvod u grafičku tehnologiju 2 0 0 3<br />
28942 Engleski u struci 1* 1 1 0 3<br />
28944 Njemački u struci 1* 1 1 0 3<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Kolegij<br />
II SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19512 Matematika 2 3 3 0 7<br />
19514 Fizika 2 2 1 1 5<br />
19516 Kemija 2 2 0 1 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19519 Likovno grafička kultura 2 1 1 0 2<br />
32895 Informatika 2 1 0 1 3<br />
19521 Tehnički predožbeni sustavi 2 0 1 4<br />
19522 Teorija oblika 1 0 0 2<br />
32778 Likovna praksa 2 1 0 2 3<br />
32897 Tjelesno zdravstvena kultura 2 0 0 2 0<br />
28943 Engleski u struci 2* 1 1 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
28945 Njemački u struci 2* 1 1 0 3<br />
19528 Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija 1* 2 1 0 4<br />
19529 Digitalni multimedij 1* 2 0 2 5<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> prvu godinu studija odabire najmanje<br />
količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 15
Kolegij<br />
III SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
32779 Likovna praksa 3 1 0 3 4<br />
32781 Originalna grafika 1 1 0 2 3<br />
19445 Komunikologija 2 1 0 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19531 Vjerojatnost i statistika 2 1 0 4<br />
19533 Grafički strojevi 1 2 1 0 4<br />
19534 Papir 2 0 1 4<br />
19535 Fotografski procesi 2 0 1 4<br />
32898 Tjelesno zdravstvena kultura 3 0 0 2 0<br />
19542 Tehnička mehanika* 2 1 0 4<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19532 Osnove računala i programiranja* 1 1 1 3<br />
19543 Multimedijske komunikacije 1* 2 0 2 5<br />
28946 Engleski u struci 3* 1 1 0 3<br />
28948 Njemački u struci 3* 1 1 0 3<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Kolegij<br />
IV SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
32780 Likovna praksa 4 1 0 3 4<br />
32782 Originalna grafika 2 1 0 2 3<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19446 Vizualne komunikacije 2 0 1 4<br />
19538 Tipografija 2 1 1 5<br />
19539 Tiskarske boje 2 0 1 4<br />
19540 Tisak 1 2 0 2 5<br />
32899 Tjelesno zdravstvena kultura 4 0 0 2 0<br />
28947 Engleski u struci 4* 1 1 0 3<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
28949 Njemački u struci 4* 1 1 0 3<br />
19536 Grafički strojevi 2 2 1 0 4<br />
19446 Vizualne komunikacije* 2 0 1 4<br />
19546 Optoelektronički sustavi 1* 2 0 2 5<br />
Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> drugu godinu studija odabire<br />
najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne<br />
predmete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 16
Kolegij<br />
V SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
32783 Originalna grafika 3 1 0 2 3<br />
32785 Grafički di<strong>za</strong>jn 1 1 0 3 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19548 Organi<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje 2 1 0 4<br />
19550 Ambalaža 1 2 0 1 4<br />
19551 Glavne tiskarske tehnike 2 0 2 5<br />
19552 Di<strong>za</strong>jn i okoliš 2 1 0 4<br />
19558 Tiskovne <strong>forme</strong> 2* 2 0 1 4<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19549 Reprodukcijska fotografija 1 2 0 1 4<br />
19559 Grafički programski jezici* 2 0 1 4<br />
19553 Polimerni materijali* 2 0 0 3<br />
19560<br />
Automatika i održavanje graf.<br />
stroj.*<br />
2 1 0 4<br />
Fakultat. 19565 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 0<br />
Kolegij<br />
VI SEMESTAR<br />
Tjedno opterećenje<br />
(sati)<br />
Šifra Naziv P S V<br />
ECTS<br />
19449 Tisak i di<strong>za</strong>jn 2 0 1 4<br />
Obavezni<br />
predmeti<br />
19450 Primijenjena fotografija 1 2 0 1 4<br />
32784 Originalna grafika 4 1 0 2 3<br />
32786 Grafički di<strong>za</strong>jn 2 1 0 3 4<br />
19554 Kontrola kvalitete 2 1 0 4<br />
19555 Male tiskarske tehnike 2 0 2 5<br />
19556 Marketing 1 2 1 0 4<br />
Izborni<br />
predmeti<br />
19557 Knjigoveštvo 1 2 0 2 5<br />
19561<br />
Kvalitativne metode ispitivanja<br />
reprodukcije boja<br />
2 0 1 4<br />
19562 Tiskarski slog* 2 0 1 4<br />
19563 Primjena i ispit. graf. mat.* 2 0 1 4<br />
19564 Standardi<strong>za</strong>cija tiskovnih formi* 2 0 1 4<br />
Stručna praksa i <strong>za</strong>vršni projekt** 0 12 0 6<br />
Fakultat. 19565 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 0<br />
Od kolegija koji su označeni * student <strong>za</strong> treću godinu studija odabire najmanje<br />
količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete<br />
Stručna praksa** je obvezna <strong>za</strong> sve kojima je to <strong>za</strong>vršni stupanj.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 17
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 18
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 19
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 20
IV godina VII sem. ECTS VIII sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 17-27<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 17-27<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
V godina IX sem. ECTS X sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 17-27<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija<br />
Izborni predmeti modula Grafička tehnologija<br />
VII<br />
sem.<br />
19471 Računarska tipografija 2 2 6<br />
19472 Reprodukcija slikovnih informacija 2 2 6<br />
19473 Primjena dig. fotog. u repro. medijima 1 2 4<br />
19474 Grafički materijali konvenc. i digitalnog tiska 2 0 4<br />
19475 Knjigoveštvo 2 2 2 6<br />
19476 Digitalni tisak 2 2 6<br />
19477 Odabrana poglavlja upravljanja kvalitetom 2 2 6<br />
ECTS<br />
VIII<br />
sem<br />
19478 Engleski u struci 5 1 1 3 1 1 3<br />
19479 Njemački u struci 5 1 1 3 1 1 3<br />
19480 Površinske pojave na tiskovnim formama 2 1 5<br />
19481 CTP tehnologija 2 2 6<br />
19482 Računarska grafika 1 2 4<br />
19483 Fotoosjetljivi kopirni slojevi 2 1 5<br />
19484 Boja u digitalnom okruženju 1 1 3<br />
19485 Automati<strong>za</strong>cija radnih tokova 2 1 5<br />
19486 Restauiranje i konzerviranje papira 2 0 4<br />
19487 Projektiranje grafičkih proizvoda 2 2 6<br />
19488 Reinženjering u grafičkoj proizvodnji 2 2 6<br />
19489 Tehnike ispisa digitalne fotografije 2 1 5<br />
19490 Optičke metode ispitivanja tiskovnih površina 2 1 5<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Izborni predmeti modula Grafička tehnologija<br />
VII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
VIII<br />
sem<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
19491 Grafika dokumenata i vrijednosnica 2 1 5<br />
19492 Digitalne baze normativa u tisku 1 2 4<br />
19494 Uvod u teoriju eksprimentalnog rada 2 1 5<br />
19495 Organi<strong>za</strong>cija znanstvenog i stručnog rada 1 1 3<br />
ECTS<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 21
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 22
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: GRAFIČKI MANAGMENT<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 23
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 24
IV godina VII sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula GM** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
VIII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula GM** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
V godina IX sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula GM** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
X<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija<br />
GM** - modul Grafički managment<br />
Izborni predmeti modula Grafički<br />
managment<br />
VII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
19458 Marketing 2 2 1 5<br />
19459 Managment 2 0 4<br />
VIII<br />
sem<br />
19460 Managment proizvodnje 2 1 5<br />
19461 Sustav upravljanja okolišem 2 1 5<br />
19462 Poslovni i <strong>za</strong>štitni tisak 2 2 6<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
ECTS<br />
19463 Tržišne komunikacije 2 1 5<br />
19464 Poslovna komunikologija 2 2 6<br />
Kolegiji označeni sa *** slušaju se na Ekonomskom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong><br />
Ekonomska politika*** 2 0 4<br />
Mikroekonomija*** 2 2 6<br />
Planiranje*** 2 1 5<br />
Poslovna organi<strong>za</strong>cija (1/2)*** 2 0 4 2 0 4<br />
Teorija odlučivanja*** 2 0 4<br />
Managment nabave*** 2 0 4<br />
Računovodstvo (upravljačko)*** 2 0 4<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 25
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 26
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: MULTIMEDIJ<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 27
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 28
IV godina VII sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula M** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
VIII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula M** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
V godina IX sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula M** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
X<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija<br />
M** - modul Multimedij<br />
Izborni predmeti modula Multimedij<br />
VII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
VIII<br />
sem<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
ECTS<br />
19496 Multimedijske komunikacije 2 2 2 6<br />
19497 WEB di<strong>za</strong>jn 2 2 6<br />
19498 Holografija 2 1 5<br />
19499 Digitalni multimedij 2 2 2 6<br />
19500<br />
Mehaničke simulacije u<br />
računalnim anim.<br />
1 2 4<br />
19501 3D modeliranje 2 2 6<br />
19502 Optoelektronički sustavi 2 2 2 6<br />
19503<br />
19504<br />
Izgradnja multimedijskih<br />
sustava<br />
Širokopojasne mrežne<br />
primjene<br />
2 2 6<br />
2 2 6<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 29
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 30
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: NAKLADNIŠTVO<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 31
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 32
IV godina VII sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula N** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
VIII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula N** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
V godina IX sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula N** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
X<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija<br />
N** - modul Nakladništvo<br />
Izborni predmeti modula Nakladništvo<br />
VII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
VIII<br />
sem<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
ECTS<br />
19505 Osnove primjenjene fotografije 2 1 5<br />
19506<br />
Tehničko uređivanje i vođenje<br />
naklade<br />
2 2 6<br />
33563 Reali<strong>za</strong>cija idejnih riješenja 1 2 1 5<br />
33564 Reali<strong>za</strong>cija idejnih riješenja 2 2 1 5<br />
19507 Optimali<strong>za</strong>cija tiskarskog sustava 2 2 6<br />
19508 Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija 2 2 2 6<br />
19509<br />
Kontrola i osiguranje kvalitete u<br />
tisku<br />
2 2 6<br />
19510 Razvoj tiskarstva 2 1 5<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 33
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 34
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: AMBALAŽA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 35
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 36
IV godina VII sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula A** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
VIII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula A** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0-10<br />
30<br />
V godina IX sem. ECTS X sem. ECTS<br />
Izborna skupina kolegija modula A** 10-20<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-20<br />
Izborni kolegiji svih modula 0 -10<br />
30<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija<br />
A** - modul Anbalaža<br />
Izborni predmeti modula Ambalaža<br />
VII<br />
sem.<br />
ECTS<br />
VIII<br />
sem<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
ECTS<br />
19437 Ambalaža 2 2 2 6<br />
19438 Tisak ambalaže 2 1 5<br />
33565 Ambalaža i tehnologija 1 2 2 6<br />
33566 Ambalaža i tehnologija 2 2 2 6<br />
19440 Pakiranje 2 1 5<br />
19441 Ambalaža i okoliš 2 1 5<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 37
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 38
OPIS PROGRAMA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 39
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 40
IV godina VII sem. ECTS VIII sem. ECTS<br />
33072 Grafički di<strong>za</strong>jn 3<br />
33073 Grafički di<strong>za</strong>jn 4<br />
1 3 5 1 3 5<br />
Reali<strong>za</strong>cija idejnih riješenja 1 i 2 2 1 5 2 1 5<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-25 10-25<br />
Izborni kolegiji ostalih modula 0-15 0-15<br />
30 30<br />
V godina IX sem. ECTS<br />
19456 Di<strong>za</strong>jn odabranog grafičkog proizvoda 1 3 5<br />
Izborna skupina kolegija modula GT* 10-25<br />
Izborni kolegiji ostalih modula 0-15<br />
30<br />
X<br />
sem.<br />
ECTS<br />
Diplomski rad 0 20 30<br />
GT* - modul Grafička tehnologija; A* - modul Ambalaža; GM* - modul Grafički managment;<br />
M* - modul Multimedij; N* - modul Nakladništvo<br />
VII<br />
Izborni predmeti ostalih modula<br />
ECTS<br />
sem.<br />
19453 Primjenjena fotografija 2 2 1 5<br />
19458 Marketing 2 2 1 5<br />
19459 Managment 2 0 4<br />
19496 Multimedijske komunikacije 2 2 2 6<br />
VIII<br />
Sem.<br />
19497 WEB di<strong>za</strong>jn 2 2 6 2 2 6<br />
19498 Holografija 2 1 5<br />
19505 Osnove primjenjene fotografije 2 1 5<br />
19506 Tehničko uređivanje i vođenje naklade 2 2 6<br />
19437 Ambalaža 2 2 2 6<br />
19438 Tisak ambalaže 2 1 5<br />
19454 Umjetnička fotografija 1 2 1 5<br />
19455 Di<strong>za</strong>jn i okoliš 2 1 5<br />
19460 Managment proizvodnje 2 1 5<br />
19461 Sustav upravljanja okolišem 2 1 5<br />
19462 Poslovni i <strong>za</strong>štitni tisak 2 2 6<br />
19499 Digitalni multimedij 2 2 2 6<br />
19500 Mehaničke simulacije u računalnim anim. 1 2 4<br />
19501 3D modeliranje 2 2 6<br />
19502 Optoelektronički sustavi 2 2 2 6<br />
19507 Optimali<strong>za</strong>cija tiskarskog sustava 2 2 6<br />
19508 Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija 2 2 2 6<br />
ECTS<br />
IX<br />
sem.<br />
19439 Ambalaža i tehnologija 2 2 6 2 2 6<br />
19440 Pakiranje 2 1 5<br />
19457 Umjetnička fotografija 2 2 1 5<br />
19463 Tržišne komunikacije 2 1 5<br />
19464 Poslovna komunikologija 2 2 6<br />
19503 Izgradnja multimedijskih sustava 2 2 6<br />
19504 Širokopojasne mrežne primjene 2 2 6<br />
19509 Kontrola i osiguranje kvalitete u tisku 2 2 6<br />
19510 Razvoj tiskarstva 2 1 5<br />
19441 Ambalaža i okoliš 2 1 5<br />
ECTS<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 41
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 42
OPIS PREDMETA<br />
Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Smjerovi: TEHNIČKO TEHNOLOŠKI I DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 43
Kolegij 19511 MATEMATIKA 1<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 3 + 3 + 0, ECTS:7 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami. Objašnjenje izgradnje matematičke<br />
teorije na teoriji skupova. Skupovi brojeva N, Z, Q. Dokaz √2, √5 ∉ Q , zlatni rez.<br />
Prebrojivi i neprebrojivi skupovi. Matematička indukcija (kao aksiom i kao teorem).<br />
Binomna formula. Kompleksni brojevi. Moivreove formule. Preslikavanja. Funkcije.<br />
Kartezijev koordinatni sustav. Elementarne funkcije. Kompozicija funkcija. Inverzna<br />
preslikavanja i inverzne funkcije elementarnih funkcija. Limes funkcije. Neprekidnost.<br />
Proširenje po neprekidnosti. Uređeni skupovi. Max, min, sup, inf skupa. Nizovi.<br />
Gomilište i limes ni<strong>za</strong>. Teorem o monotonim ograničenim nizovima.<br />
e = lim (1 + 1/n)ⁿ n ζ∞<br />
Redovi. Geometrijski red. Nužan uvjet <strong>za</strong> konvergenciju reda. Kriterij konvergencije.<br />
Derivacija funkcije; problem tangente; problem brzine. Derivacije elementarnih<br />
funkcija. Derivacija sume, produkta, kvocijenta. Derivacija kompozicije. Derivacija<br />
inverzne funkcije. Više derivacije. Ve<strong>za</strong> neprekidnosti i derivabilnosti funkcije.<br />
Diferencijal funkcije. Vertikalne i kose asimptote. Fermatov i Rolleov teorem.<br />
Ekstremi; konkavnost i konveksnost funkcije, točke infleksije, nužni uvjeti. Dovoljni<br />
uvjeti <strong>za</strong> ekstrem. Ispitivanje toka funkcije. Ponašanje funkcije u okolini singulariteta<br />
i u beskonačnosti. L'Hospitalovo pravilo.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja<br />
matematičke analize. Kolegij treba osposobiti studente da samostalno rješavaju<br />
probleme iz navedenih područja, predstavlja nužno predznanje <strong>za</strong> praćenje kolegija<br />
Matematika 2, Vjerojatnost i statistika i čini temelj <strong>za</strong> razumijevanje većine tehničkih<br />
predmeta na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u. U današnjem dinamičnom svijetu brzih tehničkih<br />
inovacija solidno znanje navedenih područja matematike neka je vrsta <strong>za</strong>jedničkog<br />
jezika, «opće kulture», <strong>za</strong> svakog inženjera. Osim toga, savladavanje matematike<br />
sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna od najboljih metoda da se kod<br />
studenata razvije koncizno i kritičko mišljenje.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 3 sata i 30<br />
seminara po 2 sata. Provjera znanja provodi se preko domaćih <strong>za</strong>daća, dva parcijalna<br />
ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
D. Blanuša, Viša matematika I i II, Teh. Knjiga, Zagreb, 1969.<br />
N. Elezović, Matematika 4. Udžbenik <strong>za</strong> 4. razred gimnazije, Elementi, Zagreb, 1996.<br />
S. Ilić-S. Martinović, Matematika <strong>za</strong> vojne akademije, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976.<br />
P. Javor, Matematička anali<strong>za</strong>, Školska knjiga, Zagreb, 1995.<br />
S. Kurepa, Matematička anali<strong>za</strong> I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
P.M. Miličić-M.P. Uščumlić, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz više matematike I, Naučna knjiga,<br />
Beograd, 1986.<br />
B. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke<br />
nauke, Tehička knjiga, Zagreb, 1986.<br />
Način polaganja ispita<br />
Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je<br />
skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti predaju domaće <strong>za</strong>daće, na seminarima, koji su obavezni, redovito izlaze na<br />
ploču i rješavaju <strong>za</strong>datke.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 44
Kolegij 19512 MATEMATIKA 2<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 3 + 3 + 0, ECTS: 7 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Primitivna funkcija. Metoda supstitucije. Metoda parcijalne integracije. Površina ispod<br />
grafa funkcije. Donje i gornje Darbouxove sume, Riemanova suma. Konvergencija<br />
nizova Darbouxovih suma. Riemanov integral. Centralni teorem diferencijalnog i<br />
integralnog računa. Newton-Leibnizova formula. Volumen rotacionog tijela. Duljina<br />
luka krivulje. Nepravi integral 1. i 2. vrste. Primjene: Cauchyev integralni kriterij;<br />
primjene u fizici, Gama funkcija. Taylorov polinom. Taylorova formula i Lagrangeov<br />
oblik ostatka. Taylorovi i Maclaurinovi redovi elementarnih funkcija. Redovi potencija.<br />
Jedinstvenost redova potencija. Radijus konvergencije. Logaritam kompleksnog<br />
broja. Diferencijalne jednadžbe. Linearne diferencijalne jednadžbe 1. reda. Primjer<br />
konstrukcije matematičkog modela pomoću diferencijalnih jednadžbi <strong>za</strong> pozitivne i<br />
negativna povratne veze. Linearne diferencijalne jednadžbe 2. reda s konstantnim<br />
koeficjentima. Vektorski prostor. Ba<strong>za</strong> vektorskog prostora. Linearni operatori.<br />
Matrice. Determinante. Rješavanje sistema linearnih jednadžbi. Skalarni, vektorski i<br />
mješoviti produkt. Ravnina u prostoru. Pravac u prostoru. Funkcije od više varijabli.<br />
Limes i neprekidnost funkcije od dvije i više varijabli. Parcijalne derivacije. Nužni<br />
uvjeti <strong>za</strong> ekstrem funkcije od dvije varijable. Sedlasta točka. Gradijent funkcije.<br />
Tangencijalna ravnina. Totalni diferencijal. Derivacija u <strong>za</strong>danom smjeru. Dovoljni<br />
uvjeti <strong>za</strong> ekstrem funkcije od dvije varijable. Ve<strong>za</strong>ni ekstremi. Volumen ispod plohe<br />
kao dvostruki integral. Prijelaz u polarne koordinate.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja<br />
matematičke analize. Kolegij treba osposobiti studente da samostalno rješavaju<br />
probleme iz navedenih područja, predstavlja nužno predznanje <strong>za</strong> praćenje kolegija<br />
Vjerojatnost i statistika, čini temelj <strong>za</strong> razumijevanje većine tehničkih predmeta na<br />
Grafičkom <strong>fakultet</strong>u i solidnu osnovu <strong>za</strong> nadogradnju novih matematičkih i tehničkih<br />
znanja potrebnih <strong>za</strong> daljnje usavršavanje i studije. U današnjem dinamičnom svijetu<br />
brzih tehničkih inovacija znanje navedenih područja matematike neka je vrst<br />
<strong>za</strong>jedničkog jezika, «opće kulture», <strong>za</strong> svakog inženjera. Osim toga, savladavanje<br />
matematike sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna od najboljih metoda da se<br />
kod studenata razvije koncizno i analitičko mišljenje.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 3 sata i 30<br />
seminara po 2 sata. Provjera znanja provodi se preko domaćih <strong>za</strong>daća, dva parcijalna<br />
ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
D. Blanuša, Viša matematika I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1969.<br />
N. Elezović, Matematika 4. Udžbenik <strong>za</strong> 4. razred gimnazije, Elementi, Zagreb, 1996.<br />
S. Ilić-S. Martinović, Matematika <strong>za</strong> vojne akademije, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976.<br />
P. Javor, Matematička anali<strong>za</strong>, Školska knjiga, Zagreb, 1995.<br />
S. Kurepa, Matematička anali<strong>za</strong> I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
P. M. Miličić-M. P. Uščumlić, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz više matematike I, Naučna knjiga,<br />
Beograd, 1986.<br />
B. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke<br />
nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.<br />
Način polaganja ispita<br />
Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je<br />
skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti predaju domaće <strong>za</strong>daće, na seminarima, koji su obavezni, redovito izlaze na<br />
ploču i rješavaju <strong>za</strong>datke.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 45
Kolegij 19513 FIZIKA 1<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;<br />
doc.dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kinematika materijalne točke. Jednostavna i sastavljena gibanja. Grafički prikazi.<br />
Konačne i beskonačno male promjene u fizikalnim procesima; prava i srednja<br />
vrijednost kinematičkih veličina. Osnovni <strong>za</strong>koni mehanike, Newtonovi aksiomi. Vrste<br />
sila. Teška i troma masa. Impuls sile. Količina gibanja. Polje sile, potencijal. Energije;<br />
mehanička i potencijalna. Sila trenja; koeficijent trenja. Zakoni očuvanja u mehanici.<br />
Zakon očuvanja energije, <strong>za</strong>kon očuvanja količine gibanja; primjeri na sudarima.<br />
Elastični i neelastični sudari. Mehanika tekućina, općenito o tekućinama. Statika<br />
tekućina. Hidraulički tlak, hidrostatički tlak i uzgon. Sila površinske napetosti. Sile na<br />
granici tekuće-kruto i tekuće-kruto-plinovito. Kohezione i adhezione sile. Filne i fobne<br />
plohe. Kut vlaženja tekućina na raznim podlogama. Adsorpcija bojila na tiskovnu<br />
podlogu. Dinamika tekućina. Idealne tekućine; jednadžba kontinuiteta i Bernoullijeva<br />
jednadžba. Statički i dinamički tlak u tekućinama. Realne tekućine; laminarno<br />
gibanje. Sila viskoznosti. Protjecanje tekućine kroz cijev; Poisseuilleov <strong>za</strong>kon.<br />
Viskoznost tekućina i grafičkih boja. Toplina. Unutarnja energija i temperatura.<br />
Kalorika krutih tijela i tekućina, parametri promjena. Izmjena topline u <strong>za</strong>tvorenom<br />
sistemu. Prijelazi između agregatnih stanja; latentne topline. Kalorika plinova.<br />
Promjene stanja plina; spore promjene i br<strong>za</strong>, adijabatska, promjena. Toplinski<br />
kapaciteti; molarni i maseni. Rad i toplina u svim promjenama stanja plina.<br />
Termodinamika. Pretvorba toplinske energije u mehanički rad. Povrativi i nepovrativi<br />
kružni procesi. Carnot-ov kružni proces. Iskorištenje kružnih procesa. Zakoni<br />
termodinamike. Prvi <strong>za</strong>kon termodinamike; <strong>za</strong>kon očuvanja energije. Prepoznavanje<br />
promjena stanja plina u prvom <strong>za</strong>konu termodinamike; izrazi <strong>za</strong> rad, toplinu i<br />
unutarnju energiju. Vlažnost; vodena para u zraku. Apsolutna, maksimalna apsolutna<br />
i relativna vlaga. Gustoća i parcijalni tlak vodene pare. Relativna vlaga i <strong>tiskovne</strong><br />
površine; optimalni uvjeti <strong>za</strong> odlaganje tiskovnih površina.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kolegij daje studentima znanje o osnovnim <strong>za</strong>konitostima iz područja opće fizike;<br />
mehanike, kalorike i termodinamike. Nastavni sadržaj predstavlja osnovu <strong>za</strong><br />
razumijevanje fizikalnih pojava u grafičkim procesima i stoga su detaljnije obrađeni<br />
sadržaji ve<strong>za</strong>ni uz usvajanje znanja iz grafičkih <strong>za</strong>konitosti.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Kolokvij iz<br />
praktikuma.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. Kulišić, Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2002.<br />
P. Kulišić i ostali, Riješeni <strong>za</strong>daci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 1996.<br />
V. Mikac-Dadić, V. Džimbeg-Malčić, K. Petric-Maretić i D. Modrić, Vježbe iz fizike1,<br />
Laboratorijske skripte <strong>za</strong> studente Grafičkog <strong>fakultet</strong>a, Zagreb, 2002.<br />
http://eskola.hfd.hr<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
I. Supek i M. Furić, Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1994.<br />
N. Cindro: Fizika 1, Mehanika, valovi, toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1985.<br />
M. Paić, Toplina i termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1984.<br />
F. J. Keller, W. E. Gettys and M. J. Skove, Phsics, McGraw-Hill, Inc, New York, 1993.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 46
Kolegij 19514 FIZIKA 2<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;<br />
doc.dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Spektar elektromagnetskih valova. Vidljivi dio spektra, svjetlost. Izvori svjetlosti. Brzina<br />
svjetlosti, valna duljina i frekvencija. Primjeri; prikazi spektara i izvora svjetlosti.<br />
Geometrijska optika. Svojstva svjetlosti. Zakoni geometrijske optike. Refleksija svjetlosti;<br />
svojstva refleksivnih ploha. Zrcalna i unutarnja refleksija. Nastajanje slike na potpuno<br />
glatkim zrcalnim plohama. Lom svjetlosti; apsolutni i relativni indeks loma, totalna<br />
refleksija. Lom svjetlosti na ravnim optičkim sistemima. Disperzija svjetlosti. Preslikavanje<br />
u geometrijskoj optici. Uvjeti jednoznačnog preslikavanja; Gaussova aproksimacija.<br />
Jednadžba preslikavanja. Pogreške kod preslikavanja; realni optički sistemi. Preslikavanje<br />
na ravnim sistemima, tankim lećama. Optički instrumenti. Fotoaparat, mikroskop;<br />
dobivanje slike, povećanje slike, moć razlučivanja. Fotometrija; mjerenje vidljivog dijela<br />
elektromagnetskih valova. Energijske i fotometrijske veličine izvora svjetlosti; ekvivalent.<br />
Osjetljivost ljudskog oka u spektru vidljive svjetlosti. Fizikalne veličine izvora svjetlosti;<br />
intenzitet, tok i količina svjetlosti. Osvjetljenost plohe. Lambertov <strong>za</strong>kon. Optimalne<br />
vrijednosti osvjetljenja određenih ploha. Fizikalna optika. Valna priroda svjetlosti. Titranje;<br />
harmonički oscilator. Jednadžba titranja; rješenje jednadžbe, frekvencija i perioda titranja.<br />
Jednadžba vala; vremenska i prostorna komponenta. Svojstva elektromagnetskog vala;<br />
vektor električnog i magnetskog polja. Interferencija svjetlosti, koherentni izvori. Uređaji<br />
<strong>za</strong> interferenciju. Ogib; prepreka, optička rešetka. Fraunhoferov i Fresnelov ogib. Pojave<br />
interferencije i ogiba u prirodi. Primjena interferencije i ogiba u grafičkim procesima.<br />
Čestična priroda svjetlosti; svjetlost kao foton. Fotoelektrični efekt, opis pojave. Primjena<br />
fotoefekta u grafičkim procesima. Fizika boje. Spektar vidljive svjetlosti i ton boje.<br />
Frekvencija i energija vidljive svjetlosti. Elektrostatika. Električni naboji; raspodjela naboja<br />
na realnim tijelima. Površinska gustoća naboja, električna sila; Coulombov <strong>za</strong>kon.<br />
Električno polje; jakost električnog polja. Električni potencijal i napon. Električni dipol;<br />
energija električnog polja. Elektrodinamika. Gibanje naboja pod utjecajem razlike<br />
potencijala; električna struja, jakost električne struje. Magnetsko polje naboja koji se giba.<br />
Magnetsko polje vodiča kojim teče struja. Gibanje naboja u magnetskom polju.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nastavni predmetj daje studentima znanje o osnovnim <strong>za</strong>konitostima iz područja opće<br />
fizike; optike i elektromagnetizma. Nastavni sadržaj predstavlja osnovu <strong>za</strong> razumijevanje<br />
fizikalnih pojava u grafičkim procesima i stoga su detaljnije obrađeni sadržaji ve<strong>za</strong>ni uz<br />
usvajanje znanja iz grafičkih <strong>za</strong>konitosti.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Kolokvij iz iz<br />
praktikuma.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb,<br />
2003.<br />
V. Lopac i ostali, Riješeni <strong>za</strong>daci iz elektromagnetskih pojava i strukture tvari, Školska<br />
knjiga, Zagreb, 1992.<br />
V. Mikac-Dadić, V. Džimbeg-Malčić, K. Petric-Maretić i D. Modrić: Vježbe iz fizike 2,<br />
Laboratorijske skripte <strong>za</strong> studente Grafičkog <strong>fakultet</strong>a, Zagreb, 2002.<br />
http://eskola.hfd.hr<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
V. Henč-Bartolić i P. Kulišić, Valovi i optika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
V. Henč-Bartolić i ostali, Riješeni <strong>za</strong>daci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb, 2002.<br />
D. Horvat, FIZIKA odabrana poglavlja, HINUS, Zagreb 1999.<br />
F. J. Keller, W. E. Gettys and M. J. Skove, Physics, McGraw-Hill, Inc, New York, 1993.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 47
Kolegij 19515 KEMIJA 1<br />
Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta:<br />
Kemija kao prirodna znanost proučava tvari - sastav, svojstva i unutarnju strukturu.<br />
Istražuje promjene tvari, reakcije i mehanizme reakcija.<br />
Vrste tvari, čiste tvari, elementi, spojevi. Zakoni kemijskog spajanja. Struktura čvrstih<br />
tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Struktura atoma. Suvremeni pojam kemijskog<br />
elementa. Kemijske reakcije. Relativna atomska i molekulska masa. Plinski <strong>za</strong>koni.<br />
Periodički sustav elemenata. Elektronska struktura atoma. Kemijska ve<strong>za</strong> i struktura<br />
molekula. Međumolekularne sile. Stehiometrijska valencija, oksidacijski broj. Nazivi<br />
anorganskih kemijskih spojeva. Otopine, kvantitativno izražavanje sastava otopina.<br />
Osmotski tlak. Otopine elektrolita. Kiseline i baze. Kemijske reakcije. Kemijska<br />
ravnoteža. Ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima. Ravnoteže u<br />
otopinama elektrolita. Energijske promjene kod kemijskih reakcija. Koloidno disperzni<br />
sustavi. Nuklearne reakcije. Opća svojstva glavnih elemenata.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina:)<br />
Znanja iz osnova opće kemije omogućuju praćenje kolegija koji slijede kao što su:<br />
<strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>, materijali u grafičkoj tehnologiji i sl.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, kolokviji.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij i polaganje ispita:<br />
M. Biffl, Osnove kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1987.<br />
D. Nothig-Hus, M. Herak, Opća kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.<br />
M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1985.<br />
P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:<br />
I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.<br />
Način polaganja ispita:<br />
Ispit pismeni i po potrebi usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:<br />
Aktivno sudjelovanje studenata na auditornim vježbama (rješavanje <strong>za</strong>dataka),<br />
kolokviji prije i poslije grupe laboratorijskih vježbi.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 48
Kolegij 19516 KEMIJA 2<br />
Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta:<br />
Kemija II je kolegij koji obuhvaća osnove organske kemije.<br />
Kemijska ve<strong>za</strong> u organskim spojevima i struktura organskih molekula. Vrste kemijskih<br />
reakcija u organskoj kemiji. IUPAC-nomenklatura. Ugljikovodici. Areni (aromatični<br />
ugljikovodici). Alkoholi, fenoli, eteri. Kiralnost i optička aktivnost organskih molekula.<br />
Aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i njihovi derivati. Masti, ulja, voskovi. Amini,<br />
nitro spojevi, azo i diazo spojevi. Sintetički polimeri, adicijski i konden<strong>za</strong>cijski<br />
polimeri. Ugljikohidrati, monosaharidi i polisaharidi. Aminokiseline, peptidi, proteini.<br />
Heterociklički spojevi. Boje, kemijska struktura, podjela bojila.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina):<br />
Znanja o osnovama organske kemije koja omogućuju praćenje kolegija koji slijede<br />
kao što su: materijali u grafičkoj tehnologiji, grafičke boje, polimerni materijali i sl.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, laboratorijske vježbe, kolokviji.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij i polaganje ispita:<br />
I. Bregovac, A. Deljac, D. Sunko, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986.<br />
V. Tralić-Kulenović, B. Karaman, Lj. Fišer-Jakić, Uvod u organsku kemiju, Udžbenik<br />
Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, 2003.<br />
P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:<br />
S. H. Pine at al., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1984.<br />
Način polaganja ispita:<br />
Ispit pismeni i po potrebi usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:<br />
Kolokviji prije i poslije grupe laboratorijskih vježbi.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 49
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19517 INŽENJERSKA GRAFIKA<br />
Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović<br />
I. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj grafičkih prika<strong>za</strong> u 2 odvojena pravca: umjetnički i tehnički. Kratka povijest<br />
tehničkih crteža, nacrtne geometrije, CAD-a i računalne grafike. Uvod u CAD, CAM i CAE.<br />
Normi<strong>za</strong>cija i norme; crte, tehničko pismo, formati papira, mjerila. Uvod u 2D CAD:<br />
generiranje, modificiranje, umnožavanje, atruibiranje osnovnih geometrijskih objekata,<br />
baratanje grupama objekata kao cjelinama, prilagodba radnog okoliša, atribuiranje<br />
objekata. Programski alati <strong>za</strong> parametarsko crtanje. 3D CAD modeliranje. Konstruktivna<br />
geometrija tijela, regularizirani Booleovi operatori. Ekstruzija profila, dodavanje i<br />
oduzimanje volumena. Pojam projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na<br />
dvije i više ravnina. Projiciranje točke, pravca i ravnine. Kotiranje ISO 129. Oznake<br />
kvalitete površinske hrapavosti (obrada) na tehničkim crtežima. Tolerancije i dosjedi na<br />
radioničim i sklopnim crtežima. Tolerancije oblika i položaj: oznake na tehničkim crtežima.<br />
Simboli. Opremanje tehničke dokumentacije. Tehničko crtanje pomoću tradicionalnih<br />
alata. Ciljevi i alati. Skiciranje u ortogonalnoj projekciji. Preporuke pri predočavanju oblika;<br />
pojednostavnjenja. Presjeci prizmi, piramida i rotacijskih tijela (valjka, stošca i kugle)<br />
projicirajućom ravninom. Međusobni položaji: točka na pravcu, pravac i točka u ravnini.<br />
Sutražnice i priklonice. Prelaganje projicirajuće ravnine. Razvoj oplošja prizmi, piramida,<br />
rotacijskih geometrijskih tijela, punih i presječenih. Primjena u proizvodnji ambalaže:<br />
prirezi plašta kutija.<br />
Konfiguracije CAD-sustava. Računalni sustavi i komponente. CPU. Prikazni uređaji. I/O<br />
uređaji. Uređaji <strong>za</strong> pohranu podataka. CAD softveri. Izbor CAD sustava. Sjenčanje,<br />
renderiranje (materijali, teksture, osvjetljenja, položaj kamere, po<strong>za</strong>dina, vrsta renderera).<br />
Kreiranje pogleda na prave veličine površina punog modela i njegovih presjeka. Rubni<br />
prikazi, parametarske, analitičke i složene plohe, Hermitove, Bezier, B-spline, NURBS<br />
plohe.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s tehničkim normama, prostornim zorom, ortogonalnim projiciranjem,<br />
presjecima, kotiranjem te pravilima <strong>za</strong> cjelovito opremanje tehničke dokumentacije.<br />
Primjena računala pri izradi tehničke dokumentacije. Primjena u proizvodnji ambalaže:<br />
prirezi plašta kutija, tankostijeni modeli kutija. Stjecanje znanja neophodnih <strong>za</strong> inženjersku<br />
komunikaciju crtežom, koja, među ostalim, predstavlja vezu između strojarstva i grafičkog<br />
di<strong>za</strong>jna: primjerice, konstruktori konstruiraju stroj ili vozilo ili napravu ili alat s pomoću 3D<br />
CAD softvera, u smislu posti<strong>za</strong>nja njihove optimalne funkcionalnosti, a di<strong>za</strong>jneri s pomoću<br />
istih softvera oblikuju vanjski izgled u estetskom smislu.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Bjelovučić Kopilović, Konstruiranje računalom u osnovama strojarstva <strong>za</strong> grafičke<br />
inženjere, 1. dio, FS d.o.o., Zagreb, 2000.<br />
S. Bjelovučić Kopilović, Riješeni primjeri i <strong>za</strong>daci iz tehničkog crtanja i nacrtne geometrije<br />
u AutoCADu 2004, Digitalni priručnik, 32 bita d.o.o., Zagreb, 2004.<br />
M. Opalić, M. Kljain, S Sebastijanović, Tehničko crtanje, Zrinski d.d., Čakovec, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
K. Horvatić-Baldasar, I. Babić, Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb, 2001.<br />
Ć. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Udžbenici Sveučilišta<br />
u Rijeci, Rijeka, 1994.<br />
I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kolokviji.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 50
Kolegij 19518 LIKOVNO GRAFIČKA KULTURA 1<br />
Kolegij 19519 LIKOVNO GRAFIČKA KULTURA 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 3 bodova<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 2 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Osnovni je i najširi humanistički predmet grafičke struke u okviru nastavnog programa Grafičkog<br />
<strong>fakultet</strong>a. Uz nužni kronološki pregled likovne i grafičke umjetnosti, razvoja gospodarstva i<br />
tehnologije, koji je podijeljen u dvije etape: povijesno razdoblje i suvremeno doba, nastavni<br />
predmet čini stanovit otklon prema medijski bliskim, najširim interesima struke. Obrađuje se<br />
društvena okolina i metodološki uvijeti koji prethode modernom dobu te daju komparativne<br />
karakteristike stilova, kritički osvrt na elementarne pojmove s područja vizualnog medija. U<br />
drugom dijelu obrađuju se karakteristike avangardnih pokreta 20. stoljeća te se njihovi<br />
doprinosi kulturi i društvu analiziraju s vrijednosnog stanovišta. Moderna umjetnost i tehnologija<br />
suvremenog doba date su informativno, kroz povijesni pregled razvoja di<strong>za</strong>jnerske djelatnosti i<br />
edukacije di<strong>za</strong>jnera. Također se na kronološki način prezentira razvoj različitih grafičkih medija i<br />
razvoj tipografije te multimedijalne tendencije u suvremenom trenutku. Neke od tema<br />
istraživanja su: Pojmovi i tumačenja s područja likovnog govora - Normativna uloga nastavnog<br />
predmeta "likovno-grafička kultura" - Stil, pojam i karkateristike - Kriteriji stila, pojava stila,<br />
procvata i pada - Komunikacijski oblici pretpovijesti, paleolita - neolita - Hijeroglifi, egipatska<br />
umjetnost i suvremeni piktogrami - Egipatska kultura, ideogramsko pismo - Mezopotamska<br />
kultura, slogovno pismo - Klinaste pločice, struktura i tehnologija prve "biblioteke" -<br />
Beskonsonantno pismo i grčki doprinos -Rimska umjetnost, rimska kapitala - Romanička<br />
minuskula - Skriptorij i rukopisna knjiga -Srednjovjekovna iluminacija (minijatura) - Semantičke<br />
vrijednosti srednjevjekovne knjige - Gotika i gotica - Inicijali i pravopis - Svitak, rotula, knjiga -<br />
Kodeks, knjiga - Renesansna umjetnost i pismo -Gutenbergovi doprinosi - Razvoj tiskarstva -<br />
Grafička komunikacija Novog doba - Prvi oglasi, preteče reklama.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti razvijaju sposobnost identifikacije najvažnijih umjetnika i di<strong>za</strong>jnera, procjene njihovih<br />
djela i doprinosa te društveno-povijesnog razdoblja u kojem su djelovali. Na kraju semestra<br />
studenti imaju široko razumijevanje načina na koji umjetnost i di<strong>za</strong>jn utječu na kulturu,<br />
tehnologiju i gospodarstvo i obrnuto. Studenti se upoznaju s različitim vizualnim i tekstualnim<br />
primjerima te ih se navodi na kritičko razmišljanje o pitanjima koja su stalna u di<strong>za</strong>jnu i<br />
pitanjima koja potiču promjenu. Izradom seminarskog rada studenti se vježbaju umjeću<br />
prezentacije i reprezentacije svojih ideja, iznalaženju značenja koja možemo prenijeti vizualnim<br />
putem. Također se razmatraju vizualne strategije koje odgovaraju različitim namjerama<br />
di<strong>za</strong>jnera: od <strong>za</strong>državanja postojećeg stanja do nastojanja koja vode promjeni.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se izvodi putem predavanja, diskusija i razgovora tipa »okruglog stola». Jedan dio<br />
predavanja izvode studenti tako da prezentiraju svoje seminarske radove. Seminarski radovi se<br />
u prvom dijelu izrađuju na jednu od povijesnih tema ve<strong>za</strong>nih uz nastajanje i razvoj grafičke<br />
struke i tehnologije te povijesti pisma dok su teme drugog dijela ve<strong>za</strong>ne uz avangardne pokrete<br />
dvadesetog stoljeća s refleksijom na današnje društvo i di<strong>za</strong>jn.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin, 2003.<br />
M. De Micheli, Umjetničke avangarde XX stoljeća, Nakladni <strong>za</strong>vod Matice Hrvatske, 1990.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
F. V. Vhitford, Bauhaus, Thames & Hudson, 1995.<br />
N. Stangos, Concepts od Modern Art, From Fauvism to Postmodernism, Thames & Hudson,<br />
London, 1995.<br />
M. Bačić, J. M. Bačić, Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.<br />
M. Peić, Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb, 1983.<br />
N. Tanhofer, O boji, Novi liber, Zagreb, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
10% prisutnost na satu i sudjelovanje u diskusijama i na okruglom stolu, 20% seminarski rad<br />
na jednu od <strong>za</strong>danih tema ili javno izlaganje neke od tema, 30% pismeni ispit od 15 pitanja od<br />
kojih točan odgovor na 7.5 pitanja označava prolaz, 40% usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se anonimnom studentskom<br />
anketom.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 51
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
32894 INFORMATIKA<br />
Izv.prof. dr. sc. Antun Koren<br />
I. semestar, 1 + 0 + 1, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
U programskom sadržaju obrađena su teorijska i praktična saznanja iz područja<br />
informacijskih znanosti u planiranju i vođenju grafičkih poduzeća: Informacijska<br />
znanost, osnovni pojmovi, predmet i ishodišta. Informacija, definicije i pojmovno<br />
određivanje. Uloga informacije u društvu, informacija kao organi<strong>za</strong>cijski resurs,<br />
informacija kao osnova <strong>za</strong> sticanje profita, odnosno temelj konkuretnosti. Računalno<br />
upravljanje informacijama. Informacijski proizvodi i usluge. Pojava novih<br />
komunikacijskih sustava i tehnologija. Prihvat i prijenos podataka kao poduzetnička<br />
osobina.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Saznanje o osnovama informacijskih znanosti te nadogradnja postojećih<br />
informatičkih spoznaja koja će omogućiti studentima budućim grafičkim djelatnicima<br />
da ubr<strong>za</strong>ju poslovne procese, poboljšavaju odlučivanje te povečaju učinkovitost rada<br />
u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena izlaganja, polemike i diskusije te provjera znanja nastavnog plana i<br />
programa kroz računalne obrade seminarskog rada.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Birolla, J. Hanuška, A. Kliment, N. Prelog, INFORMATIKA 1, Školska knjiga,<br />
Zagreb, 1999.<br />
G. Kardum, B. Knežević, M. Pejić-Bach, M. Spremić, lnformatički alati u poslovanju,<br />
Ekonomski <strong>fakultet</strong>, Mikrorad, Zagreb, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Birolla, Dodatne teme iz informatike. Zagreb, Carski Husar, 2000.<br />
V. Cernic i ostali, Poslovno računovodstvo I, Znak, Zagreb, 1998.<br />
S. Mueller, Upgrading and Repairing PCs, 15th Anniversary Edittion, Que, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prisustvo na vježbama, seminarski radovi,<br />
komunikacija putem interneta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 52
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
32895 INFORMATIKA<br />
Izv.prof. dr. sc. Antun Koren<br />
II. semestar, 1 + 0 + 1, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Informacije u grafičkoj djelatnosti, pojam grafičkog informiranja, vrste informacija u<br />
tisku. Budućnost tiskarskih poduzeća u novim menadžerskim stilovima života i<br />
poplavama novih informatičkih znanja. Informacija u pokretanju novog posla.<br />
Informacije u odgovornosti poduzetnika. Hardver PC i Macintosh računala.<br />
Održavanje i nadogradnja računala. Operativni sustavi i aplikacije u službi grafike<br />
djelatnosti. Teorija i primjena tekst procesora. Programiranje i algoritmi, modeliranje<br />
podataka i baze podataka. Lokalna i globalna mreža i mrežni procesi i servisi.<br />
Informacijski sustavi i poslovna grafika.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Saznanje o osnovama informacijskih znanosti te nadogradnja postojećih<br />
informatičkih spoznaja koja će omogućiti studentima budućim grafičkim djelatnicima<br />
da ubr<strong>za</strong>ju poslovne procese, poboljšavaju odlučivanje te povečaju učinkovitost rada<br />
u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena izlaganja, polemike i diskusije te provjera znanja nastavnog plana i<br />
programa kroz računalne obrade seminarskog rada.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Birolla, J. Hanuška, A. Kliment, N. Prelog, INFORMATIKA 1, Školska knjiga,<br />
Zagreb, 1999.<br />
G. Kardum, B. Knežević, M. Pejić-Bach, M. Spremić, lnformatički alati u poslovanju,<br />
Ekonomski <strong>fakultet</strong>, Mikrorad, Zagreb, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Birolla, Dodatne teme iz informatike. Zagreb, Carski Husar, 2000.<br />
V. Cernic i ostali, Poslovno računovodstvo I, Znak, Zagreb, 1998.<br />
S. Mueller, Upgrading and Repairing PCs, 15th Anniversary Edittion, Que, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prisustvo na vježbama, seminarski radovi,<br />
komunikacija putem interneta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 53
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19521 TEHNIČKI PREDODŽBENI SUSTAVI<br />
Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović<br />
II. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj grafičkih prika<strong>za</strong> u 2 odvojena pravca: umjetnički i tehnički. Kratka povijest tehničkih crteža,<br />
nacrtne geometrije, CAD-a i računalne grafike. Uvod u CAD. Tehničko crtanje pomoću tradicionalnih<br />
alata. Skiciranje. Preporuke pri predočavanju oblika; pojednostavnjenja. Normi<strong>za</strong>cija i norme; crte,<br />
tehničko pismo, formati papira, <strong>za</strong>glavlja, mjerila. Osnovne geometrijske konstrukcije. Kružni prijelazi,<br />
konture. Neke ravninske krivulje. 3D CAD – vrste modeliranja. Konstruktivna geometrija tijela,<br />
regularizirani Booleovi operatori. Ekstruzija profila, dodavanje i oduzimanje volumena. Pojam<br />
projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na dvije i više ravnina. Projiciranje točke,<br />
pravca i ravnine. Kosa aksonometrija. Ortogonalna aksonometrija. Kotiranje ISO 129. Vrste presjeka.<br />
Geometrijska tijela i neke rotacijske plohe. Međusobni položaji: točka na pravcu, pravac i točka u<br />
ravnini. Sutražnice i priklonice. Prelaganje projicirajuće ravnine. Presjeci prizmi, piramida i rotacijskih<br />
tijela (valjka, stošca i sfere) projicirajućom ravninom. Dopunjavanje crteža projekcijom. Prava veličina<br />
presjeka. Razvoj oplošja prizmi, piramida, rotacijskih geometrijskih tijela, punih i presječenih. Primjena<br />
u proizvodnji ambalaže: prirezi plašta kutija. Perspektiva. Prijelazi i prodori. Sjenčanje, renderiranje<br />
(materijali, teksture, osvjetljenja, položaj kamere, po<strong>za</strong>dina, vrsta renderera). Konfiguracije CADsustava.<br />
Računalni sustavi i komponente. CPU. Prikazni uređaji. I/O uređaji. Uređaji <strong>za</strong> pohranu<br />
podataka. CAD softveri. Izbor CAD sustava. Osnove Interneta, Weba (korisnički računi, udomljavanje<br />
Web-stranica, sigurnost, pravila ponašanja). Osnove publiciranja jednostavnih stranica te vektorske i<br />
rasterske grafike na Webu bez poznavanja HTML-a i programiranja. Kreiranje virtualnih fotorealističnih<br />
prototipa gotovih proizvoda ambalaže (oblika i tekstura). Izrada prototipa strojnih elemenata i drugih<br />
proizvoda stereolitografijom. Postupak objavljivanja eDrawing crteža na Webu. i-drop tehnologija i<br />
izrada virtualnih kataloga. Pregled, diskusija i ocjena radova objavljenih na Webu. Rubni prikazi,<br />
parametarske, analitičke i složene plohe, Hermitove, Bezier, B-spline, NURBS plohe. Geometrijsko<br />
modeliranje, polu-prostori, elementi polu-prostora, Eulerovi operatori, operacije s Eulerovim<br />
operatorima. Manipuliranje plohama, određivanje točke na plohi, sastavljanje, offset, segmentacija,<br />
presijecanje, transformacija. Opis i demonstracija postupka 3D skeniranja predmeta i manipulacije<br />
dobivenog 3D modela 3D animacijskim softverom. Animacijske tehnike. Postavljanje ključnih slika.<br />
Animacijske krivulje. Hijerarhijska, nelinearna, reaktivna animacija, animacija po putanji, uporaba<br />
dinamike krutih tijela. Deformiranje modela. Animacija likova. Motion Capture tehnika. Kosturi.<br />
Presvlačenje kostura kožom. Izravna i inverzna kinematika. Ciklusi hoda. Facijalna animacija.<br />
Dodavanje vizualnih efekata animaciji. Simuliranje sustava čestica. Dinamičke sile, gravitacija,<br />
dinamika fluida.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje studenata s eg<strong>za</strong>ktnim aspektima predočavanja i mjerljivošću oblika, neophodnima u<br />
tehničkoj korespodenciji, pomoću tradicionalnih i računalno-grafičkih metoda.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Bjelovučić Kopilović, Konstruiranje računalom u osnovama strojarstva <strong>za</strong> grafičke inženjere, 1. dio,<br />
FS d.o.o., Zagreb, 2000.<br />
S. Bjelovučić Kopilović, Riješeni primjeri i <strong>za</strong>daci iz tehničkog crtanja i nacrtne geometrije u AutoCADu<br />
2004, Digitalni priručnik, 32 bita d.o.o., Zagreb, 2004.<br />
I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004.<br />
M. Opalić, M., Kljain, S. Sebastijanović, Tehničko crtanje, Zrinski d.d., Čakovec, 2003.<br />
Giesecke et al., Engineering Graphics, 8th Edition, Pearson Prentice Hall, New Jersey, 2004.<br />
C. H. Simmons, D. E. Maguire, Manual of Engineering Drawing, 2nd Edition, Elsevier Newnes, Oxford,<br />
2004.<br />
T. Masson, Cg 101, A Computer Graphics Industry Reference, New Riders Publishing, Indianapolis,<br />
1999.<br />
The Art of 3-D : Computer Animation and Imaging, 2nd Edition, John Wiley & Sons, New York, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
K. Horvatić-Baldasar, I. Babić, Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb, 2001.<br />
Č. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci,<br />
Rijeka, 1994.<br />
The Art of Maya, An Introduction to 3D Computer Graphics, Alias/Wavefront Education, Toronto,<br />
2002.<br />
C. Ware, Information Visualisation: Perception for Design, Academic Press, San Diego, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kolokviji.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 54
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19522 TEORIJA OBLIKA<br />
Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
II. semestar, 1 + 0 + 0, ECTS: 2 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Di<strong>za</strong>jn, pojam i nivo determinacije (Papanek i ICSID, suvremena praksa).<br />
Inetrdisciplina analitičkog pristupa i sinte<strong>za</strong> primarno ekonomije i likovnosti u<br />
karakteru proizvoda. Grafički proizvod i nomenklatura bliskih pojmova. Forma, pojam<br />
i aspekti. Percepcija. Anali<strong>za</strong> predodžbenih stilskih, tehnoloških i semantičkih sustava.<br />
Predočavanje, 2D i 3D. Gestalt i perceptivni <strong>za</strong>koni. Estetski <strong>za</strong>koni i njihova<br />
primjena. Univer<strong>za</strong>lne funkcije znakova. Anali<strong>za</strong> grafičkih rješenja. Vizualni identitet,<br />
knjiga standarda. Redi<strong>za</strong>jn. Grafički medij, suvremena umjetnost, karakteristični<br />
primjeri.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Komprimirane interdisciplinarne vrijednosti oblikovnih teorija ovim nastavnim<br />
predmetom omogućavaju uvid i sustav kreativnog oblikovanja, posebno grafičkih<br />
proizvoda. Također tu je stečena nužna teorijska podloga praksi grafičkog di<strong>za</strong>jna.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se odvija predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se<br />
seminarskim radom.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
G. Julier, Encyclopedia of the 20 th Century Design and Designers, Thames and<br />
Hudson, London, 1993.<br />
A. and J. Liningston, Dictionary of Graphic Design and Designers, Thames and<br />
Hudson, London, 1996.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismenim i usmenim ispitom.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 55
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
32896 i 32897 TJELESNA I ZDRAVSTVENA<br />
KULTURA<br />
Vilma Šolc-Pervan, prof<br />
I i II semestar, 0 + 2, ECTS: 0 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni<br />
program <strong>za</strong> prve dvije godine studija, te kao fakultativni program <strong>za</strong> treću godinu studija.<br />
Studenti biraju jedan od ponuđenih programa<br />
Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje, čitanje<br />
planinarske karte, pronalaženje <strong>za</strong>danih orijentira, savladavanje prostornih dionica različite<br />
konfiguracije tla) Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika,<br />
start – okret – ula<strong>za</strong>k u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i<br />
<strong>za</strong>vršna mjerenja)<br />
Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izra<strong>za</strong>. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina<br />
(splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki valcer,<br />
tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa.<br />
Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe specijalne<br />
izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna <strong>fakultet</strong>ska<br />
liga. Sveučilišno natjecanje.<br />
Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni<br />
elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing. Igra.<br />
Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta.<br />
Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na jezeru,<br />
formiranje <strong>fakultet</strong>ske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na Sveučilišnoj regati.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu<br />
samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i posti<strong>za</strong>nje visoke radne<br />
sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na radnom<br />
mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako očuvati i<br />
unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti savremene<br />
civili<strong>za</strong>cije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju,<br />
mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar, konzultacije,<br />
informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje (savladavanje raznolikih<br />
nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim aktivnostima u <strong>za</strong>tvorenim i otvorenim<br />
sportskim objektima, te na otvorenim gradskim površinama). Provjera znanja –<br />
opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog stanja nekih motoričkih sposobnosti i<br />
dostignuća, rezultati na sveučilišnim natjecanjima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi<br />
B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet <strong>za</strong> fizičku kulturu, Zagreb<br />
Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski<br />
časopisi itd.<br />
Prema osobnom interesu studenata <strong>za</strong> pojedina područja iz edukacije, rekreacije,<br />
kineziterapije i sporta<br />
Način polaganja ispita<br />
Ne polaže se ispit, student <strong>za</strong> uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 56
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19524UVOD U GRAFIČKU TEHNOLOGIJU<br />
Izv. prof. dr .sc. Darko Babić<br />
I. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Cilj kolegija je upoznati studenta s razvojem grafičke proizvodnje od početaka do<br />
suvremene industrijske velikoserijske proizvodnje. Definirati tehnološke korake<br />
pripremne, osnovne i <strong>za</strong>vršne proizvodnje. Upoznati obradu teksta slike u<br />
jednotonskoj i višetonskoj te jednobojnoj i višebojnoj reprodukciji. Raster. Visoki,<br />
plošni, duboki, propusni i digitalni tisak. Drugi specifični tiskovi. Knjigoveštvo, prerada<br />
papira i ambalaža. Nazivi, strojevi, alati, standardi i materijali <strong>za</strong> grafičku proizvodnju.<br />
Razvoj grafičke struke od početka civili<strong>za</strong>cije. Definiranje pisma, reprodukcije i<br />
podjele po grupama grafičkih proizvoda. Prijedlog kako organizirati studij i kako učiti.<br />
Uređivanje, tehničko uređivanje, marketing, izdavaštvo, ispitivanje tržišta. Lektura,<br />
korektura, imprimatur, predugovor i konačni ugovor s naručiteljem. Pisanje teksta<br />
rukom, drveni slog, olovni slog, strojni olovni slog. Priprema fotografije <strong>za</strong> tisak.<br />
Crtanje rukom, drvorez, bakrorez, klišej, cinkografija, kamenotisak. Skeniranje,<br />
rastavljanje slike na boje, CMYK, izrada tiskovnih formi, montaža. Visoki tisak,<br />
tiskovna forma, tiskarski strojevi <strong>za</strong> visoki tisak. Plošni tisak, tiskovna forma, tiskarski<br />
strojevi <strong>za</strong> plošni tisak. Duboki tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi <strong>za</strong> duboki tisak.<br />
Propusni i digitalni tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi <strong>za</strong> propusni i digitalni tisak.<br />
Kvaliteta, ispitivanje i održavanje kvalitete u proizvodnji. Oblici proizvoda<br />
knjigoveštva, ambalaže i prerade papira. Knjigoveštvo. Tehnološki koraci u izradi<br />
mekih i tvrdih knjiga. Ambalaža, podjele, vrste i materijali <strong>za</strong> ambalažu. Tehnološki<br />
koraci u izradi kutije i vrećice. Skladišta, transportni putovi i sredstva <strong>za</strong> transport.<br />
Automati<strong>za</strong>cija pogona i skladipta, računalno povezivanje tehnologije od ideje do<br />
gotovog proizvoda u skladištu. Materijali <strong>za</strong> grafičku upotrebu, njihov sastav,<br />
kvaliteta i upotrebljivost. Boje, papiri (u širem smislu), ljepila, presvlačni materijali,<br />
ukrasni materijal.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Ovaj je kolegij smišljen da bi pomogao svim studentima prvog semestra koji nisu<br />
<strong>za</strong>vršili Srednju grafičku školu da sagledaju osnove grafičke tehnologije, osnovnu<br />
grafičku terminologiju, grafičku opremu i materijale.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
D. Babić, Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar, Zagreb, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internetske adrese grafičkih poduzeća, proizvođača opreme, materijala i drugig<br />
grafičkih <strong>fakultet</strong>a u Europi i u svijetu.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeno i usmeno.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Izrada seminara tijekom semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 57
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19525 SOCIOLOGIJA DIZAJNA<br />
Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik<br />
I. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Nastavni predmet istražuje društvena stanovišta di<strong>za</strong>jna – oblikuje teorijske,<br />
istraživačke i metodologijske pristupe društvenim istraživanjima sa stanovišta di<strong>za</strong>jna,<br />
grafičke tehnologije, ekonomije i marketinga. Istraživačke metode koje su se razvile<br />
u sklopu primjenjenih društveno-humanističkih znanosti ovdje se primijenjuju na<br />
di<strong>za</strong>jnersku profesiju. Holistički pristup di<strong>za</strong>jnerskim istraživanjima <strong>za</strong>htijeva<br />
kombinaciju metoda i multidisciplinarni pristup kako bi se pove<strong>za</strong>le skupine srodnih<br />
termina, pretpostavki i koncepata. Ovdje se prvenstveno radi o kvalitativnim<br />
istraživanjima koja uključuju interpretativni pristup predmetu proučavanja, tkz. casestudy<br />
(sa stanovišta di<strong>za</strong>jna), ali i o kvantitativnim metodama koja se koriste u<br />
ekonomskim i marketinškim profesijama. Istraživanja se odnose na fizičke,<br />
kognitivne, društvene, ekonomske i kulturalne čimbenike uključene u ljudsku<br />
interakciju s predmetima grafičkog di<strong>za</strong>jna. Studenti koriste različite metode kako bi<br />
prikupili podatke, analizirali i razumIjeli ljudsko ponašanje te razvili prototipe <strong>za</strong><br />
testiranja di<strong>za</strong>jnerskih rješenja. Također se nastoje ustanoviti neartikulirane potrebe i<br />
problemi s kojima se korisnici grafičkih proizvoda susreću. Bilježenje ljudskog<br />
ponašanja (video i fotografskom tehnkom) te analize dobivenih bilježaka koristi se u<br />
svrhu dubljeg razumijevanja korisnikovim ponašanja i potreba te daje smjernice <strong>za</strong><br />
nova di<strong>za</strong>jnerska rješenja. Također se analiziraju postojeća grafička rješenja koja se<br />
odnose na rastuće probleme demokratskih društava – rat i terori<strong>za</strong>m, <strong>za</strong>štitu okoliša,<br />
globali<strong>za</strong>ciju, <strong>za</strong>štitu zdravlja, ljudska prava, ekonomsku pomoć i sl.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se obučavaju metodologiji društvenih istraživanja (case-study), metodama<br />
sakupljanja, sistemati<strong>za</strong>cije i analize podataka. Na kraju semestra svaki student<br />
prezentira svoj istraživački projekt, brani <strong>za</strong>ključke i daje alternativna rješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se izvodi putem predavanja i istraživanja na terenu. Studenti vode dnevnik<br />
istraživnja te svoje bilješke i skupljani foto materijal pokazuju na kraju semestra.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Glaser & M. Ilić, The design of Dissent, Socially and Politically Driven Graphics,<br />
Rockport Publishers, Gloucester, Massachusetts, 2005.<br />
Časopisi:<br />
Društvena istraživanja, Institut Ivo Pilar, Zagreb.<br />
Socijalna ekologija, čaopis <strong>za</strong> ekološku misao i sociologijska istraživnja okoline,<br />
hrvatsko sociološko društvo, Zagreb.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
M. Meštrović, Teorija di<strong>za</strong>jna i problemi okoline, ITRO Naprijed, Zagreb, 1980.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja organizirana je na slijedeći način:<br />
10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu,<br />
60% ocjene – istraživački rad, dnevnik i skupljani materijal,<br />
30% ocjene - usmeni ispit – WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija<br />
alternativnih rješenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se Anonimnom studentskom anketom<br />
na kraju semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 58
Kolegij 28942/28943, ENGLESKI U STRUCI 1 / 2<br />
28944/28945, NJEMAČKI U STRUCI 1 / 2<br />
Nositelj kolegija Željka Novosel, prof<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Povijest pisama, prvi (rukom) pisani dokumenti. Početak tiskarstva u svijetu i kod nas od<br />
prvih početaka u Kini preko Gutenberga u Njemačkoj Caxtona u Engleskoj do prvih tiskara<br />
u našoj zemlji u Senju i Kosinju. Prvi tiskani materijali u svijetu i kod nas – otisci crkvenog<br />
sadržaja i svjetovnog sadržaja. Razvoj tiskovnih procesa od kamenog tiska, visokog tiska,<br />
dubokog tiska, plošnog tiska. Tisak na neravnim – nepravilnim tiskovnim podlogama<br />
tamponski tisak. Izrada tiskovnih formi <strong>za</strong> klasične <strong>tiskovne</strong> postupke. Strojevi <strong>za</strong><br />
razvijanje ploča, razvijanje ploča. Pronala<strong>za</strong>k i upotreba tiskovnih podloga: pronala<strong>za</strong>k,<br />
proizvodnja i recikliranje papira, određivanje svojstava papira - glatkoće i bjeline. Obrada<br />
papira - premazivanje, lijepljenje. Upotreba ostalih tiskovnih materijala. Pronala<strong>za</strong>k i<br />
proizvodnja boja, vrste boja, aditivno i suptraktivno miješanje boja. Uređaji <strong>za</strong> mjerenje i<br />
reguliranje boja. Boje <strong>za</strong> pojedine <strong>tiskovne</strong> postupke, specijalne boje. Pronala<strong>za</strong>k<br />
tiskarskih strojeva, upotreba pomičnih slova, izrada slova, jednobojni tiskarski strojevi.<br />
Korigiranje tekstova, vrste korekturnih znakova. Tipografsko slovo, materijali <strong>za</strong> izradu i<br />
dijelovi. Strojevi <strong>za</strong> doradu, <strong>za</strong> štancanje, <strong>za</strong> brazdanje, <strong>za</strong> perforiranje. Zbrinjavanje<br />
tiskarskog otpada - tekućina <strong>za</strong> vlaženje, boja, tiskovnih podloga – <strong>za</strong>štita okoliša, <strong>za</strong>štita<br />
od buke, uklanjanje mirisa.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku – engleskom i njemačkom i<br />
događaje i procese ve<strong>za</strong>ne uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko<br />
proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu<br />
pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fa<strong>za</strong>ma.<br />
Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na<br />
stranom jeziku.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te<br />
korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom<br />
usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i<br />
usmeno nakon svake tematske jedinice.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Ž. Novosel, Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku<br />
Ž. Bujas Veliki englesko hrvatski i hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für<br />
die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica<br />
Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku<br />
B. Uroić, A. Hurm Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga Zagreb,<br />
1994.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary<br />
of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication,<br />
GATFPress, Pittsburgh, 1998.<br />
World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001.<br />
Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimna anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 59
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19528 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA<br />
Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik<br />
II. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Cilj predmeta «Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija» je izučavanje di<strong>za</strong>jnerske prakse oblikovanja i<br />
uređivanja grafičkih proizvoda. Grafički urednik bavi se vizualnim editiranjem svih elemenata<br />
publikacije u cilju što uspješnije kreacije proizvoda - di<strong>za</strong>jn i layout trebaju unaprijediti vizualni i<br />
jezični sadržaj publikacije, čineći ga privlačnim i razumljivim. Oblikovni principi, kao što su<br />
blizina, kontrast, ponavljanje i layout, koriste se u cilju vizualnog predstavljanja ideje ili pak<br />
vizualnog pričanja priče. Proces grafičkog uređivanja usporediv je s tipičnom inženjerskom<br />
metodom – razumijevanje problema <strong>za</strong>sniva se na iscrpnom istraživanju i stalnom preispitivanju<br />
solucija. U tom procesu grafički urednik služi kao planer, koordinator i orkestrator mnogo<br />
različitih radnji i osoba– koordinira di<strong>za</strong>jnere, fotografe, novinare i grafičke tehnologe. Predmet<br />
“Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija” istražuje fizičke (tehničko-tehnološke) karakteristike medija kao i<br />
psihologiju čitatelja, pa se nastoji uravnotežiti kreativnost s teorijskim i tehničkim znanjem.<br />
Stoga se unutar predmeta razmatraju metodološki principi koji rukovode procesom kreacije<br />
vizualnih rješenja. Ti će se principi razmatraju s gledišta di<strong>za</strong>jnerske struke prema<br />
specifičnostima kategorija grafičkih proizvoda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine analize problema (svaka vježba je<br />
jedan di<strong>za</strong>jnerski problem), vještinu istraživanja i pronalaženja slika i informacija iz publikacija i<br />
www, di<strong>za</strong>jn rješenja uz preispitivanje alternativa te uporabu računalnih programa <strong>za</strong> obradu<br />
slike i layout. U pogledu osobnih postignuća studenti razvijaju sposobnosti diskusije,<br />
prezentacije, kritike i podržavanja ideja, demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta,<br />
etičkih normi u smislu <strong>za</strong>štite autorskih prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje profesionalnog<br />
di<strong>za</strong>jnera, deset vježbi i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji<br />
proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces. Putem praktičnog rada studenti<br />
rješavaju tipične di<strong>za</strong>jnerske probleme, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Radovi<br />
se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite di<strong>za</strong>jnerske strategije. Za<br />
praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong><br />
praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT.<br />
Aktivnost studenta tokom semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. V. White, Editing by design, Allworth Press, New York, 2003.<br />
L. L. Cyr, Brochure design that works, Rockport Publishers, Inc., Gloucester, Massachusetts,<br />
2002.<br />
R. Carter, B. Day, Ph. Meggs, Typographic Design: Form and Communication, John Wiley &<br />
Sons, Inc., New York, 2002.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. Hollis, Graphic Design, Thames&Hudson, London, 1994.<br />
S. Heller, Mertz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Magazine Design of Twentieth Century,<br />
Phadion, 2003.<br />
J. R. Kaye, Design Basics, Rockport Publishers, Inc., Gloucester, Massachusetts, 2002.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja organizirana je na slijedeći način:<br />
10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu,<br />
60% ocjene - bodovi sakupljeni na deset vježbi,<br />
30% ocjene - usmeni ispit – WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih<br />
rješenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema kako<br />
bi se utvrdio njegov stupanj vizualne kulture. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe<br />
programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim razultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti<br />
nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 60
Kolegij 19529 Digitalni multimedij 1<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i<br />
adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij.Signali i multimedij. Digitalna<br />
obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog<br />
multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije.<br />
Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom<br />
okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko<br />
stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati <strong>za</strong> crtanje i<br />
obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih <strong>za</strong>pisa.<br />
Multimedijske baze podataka.<br />
Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i<br />
obrade slika, zvuka i video <strong>za</strong>pisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih<br />
radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i<br />
Dreamweaver.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Multimedijski referalni centar pri Grafičkom <strong>fakultet</strong>u, URL:<br />
www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme<br />
T.Skala i suradnici: Digitalni multimedij, skripta <strong>za</strong> vježbe<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn &<br />
Bacon, Portland, 1999.<br />
B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley<br />
Pub Co., West Chester, 1999.<br />
R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002.<br />
T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003.<br />
A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall,<br />
Portland, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor).<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 61
Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 1<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Osnovni pojmovi tehnologije grafičkih komunikacija, informacijske mreže, sigurnost<br />
informacija, korištenje računala i upravljanje datotekama, radna okolina (desktop),<br />
upravljanje datotekama, upravljanje ispisom, obrada teksta, korištenje aplikacije,<br />
osnovne operacije, oblikovanje teksta i dokumenta, objekti, cirkularna pisma;<br />
tablične kalkulacije, korištenje aplikacije, ćelije, radni list, formule i funkcije,<br />
oblikovanje, dijagrami i grafikoni, baze podataka, korištenje aplikacije, tablice<br />
obrasci, dobivanje informacija, izvještaji, prezentacije, korištenje aplikacije, razvijanje<br />
prezentaciije, tekst i slike, grafikoni, dijagrami, crtanje objekata, prezentacijski efekti,<br />
informacije i komunikacija, internet, navigacija na WEB-u, pretraživanje WEB-a,<br />
elektronska pošta. Rad u različitim okruženjima. Izbor alata ovisit će, mijenjati se i<br />
dopunjavati sukladno stanju na tržištu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svraha kolegija Grafički alati je da omogući studentima stjecanje znanja neophodnih<br />
<strong>za</strong> korištenje osnovnih funkcija osobnih računala i operativnog sustava, razvijanje<br />
sposobnosti <strong>za</strong> korištenje aplikacija <strong>za</strong> obradu teksta, aplikacija <strong>za</strong> tablične kalkulacije<br />
na računalu, razvijanje sposobnosti <strong>za</strong> korištenje baze podataka na računalu, <strong>za</strong><br />
korištenje prezentacijskih alata na računalu te sposobnost korištenja Internet mreže i<br />
elektronske pošte.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je<br />
podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u<br />
suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom,<br />
studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Microsoft Windows XP, Bible, Miš, Zagreb, 2003.<br />
Microsoft Office XP, Bible, Miš, Zagreb, 2003.<br />
S. Sagman, Mcrosoft Office, Pearson Education, 2002.<br />
Microsoft Power Point 2002, Bible, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
www.microsoft.com<br />
Način polaganja ispita<br />
Polaganje ispita ve<strong>za</strong>no je <strong>za</strong> praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u<br />
tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične <strong>za</strong>datke na računalu. Za pristupanje<br />
ispitu, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost<br />
studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku,<br />
angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: Angažiranost<br />
studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među<br />
studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu<br />
provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju<br />
te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima<br />
studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi<br />
sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim<br />
trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 62
Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 2<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić<br />
Vrijeme izvođenja II. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Studenti će biti upoznati s grafičkim alatima namijenjenim crtanju odnosno<br />
vektorskoj grafici. Sadržaji koji će se obrađivati ve<strong>za</strong>ni su uz rad s točkama i<br />
putanjama pri stvaranju različitih oblika, vektori<strong>za</strong>ciji teksta, upotrebi slojeva i stilova,<br />
izradi složenijih slika, stvaranju kombinacija teksta i grafike, radu s višestraničnim<br />
dokumentima, izradi složenih efekata. Izbor alata mijenjati će se i dopunjavati<br />
sukladno stanju <strong>za</strong>stupljenosti pojedinih grafičkih alata na tržištu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svraha kolegija Grafički alati je da omogući studentima stjecanje znanja neophodnih<br />
prilikom izrade ni<strong>za</strong> projekata grafičkog oblikovanja, od izrade početnih oblika i rada<br />
s višestraničnim dokumentima, do složenih efekata. Na taj način studentima se<br />
omogućuje razvijanje sposobnosti u kreativnom i naprednom stvaranju slika i grafika<br />
namijenjenih upotrebi u grafičkoj industriji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se<br />
izvode u suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s<br />
nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
T. Roame, S.Choudhury, Macromedia Freehand 10, Mikro knjiga, Zagreb, 2004.<br />
S. Bain, CorelDraw 11, Mikro knjiga, Zagreb, 2004.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
www.adobe.com<br />
www.macromedia.com<br />
www.corel.com<br />
Način polaganja ispita<br />
Polaganje ispita ve<strong>za</strong>no je <strong>za</strong> praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u<br />
tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične <strong>za</strong>datke na računalu. Za pristupanje<br />
ispitu, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost<br />
studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku,<br />
angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: Angažiranost<br />
studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među<br />
studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu<br />
provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju<br />
te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima<br />
studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi<br />
sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim<br />
trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 63
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19531 VJEROJATNOST I STATISTIKA<br />
Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač<br />
III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Algebra događaja. Pojam vjerojatnosti. Vjerojatnost kao aditivna funkcija na algebri<br />
događaja. Varjacije, permutacije, kombinacije. Binomni teorem. Uvjetna vjerojatnost.<br />
Ne<strong>za</strong>visnost događaja. Totalna vjerojatnost. Bayesova formula. Diskretna slučajna<br />
varijabla. Očekivanje, disperzija. Binomna distribucija. Geometrijska distribucija.<br />
Poissonova distribucija. Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće. Očekivanje<br />
i disperzija kontinuirane sl. Varijable. Eksponencijalna distribucija. Normalna<br />
distribucija. Očekivanje i disperzija. Svođenje na standardnu normalnu distribuciju.<br />
Iskaz Centralnog graničnog teorema; grafičko objašnjenje na primjeru aproksimacije<br />
binomne distribucije normalnom. Zakon velikih brojeva. Testiranje hipote<strong>za</strong>. Greška<br />
prve vrste. Grafička anali<strong>za</strong> greške druge vrste. Testovi s jednim i dva «repa».<br />
Aproksimacija u smislu najmanjih kvadrata.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja<br />
vjerojatnosti i matematičke statistike. Kolegij treba osposobiti studente <strong>za</strong><br />
samostalno rješavanje problema iz navedenih područja, predstavlja nužno<br />
predznanje <strong>za</strong> praćenje nekih kolegija na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u i solidnu osnovu <strong>za</strong><br />
nadogradnju novih matematičkih i tehničkih znanja potrebnih <strong>za</strong> daljnje usavršavanje<br />
i studije, posebno onih koji pretpostavljaju elementarno znanje statistike. U<br />
današnjem dinamičnom svijetu brzih tehničkih inovacija znanje navedenih područja<br />
matematike neka je vrst <strong>za</strong>jedničkog jezika, «opće kulture», <strong>za</strong> svakog inženjera.<br />
Osim toga, savladavanje matematike sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna<br />
od najboljih metoda da se kod studenata razvije koncizno i analitičko mišljenje.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 2 sata i 15<br />
seminara po 1 sat. Provjera znanja provodi se preko domaćih <strong>za</strong>daća, dva parcijalna<br />
ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
N. Elezović, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz vjerojatnosti, FER, Zagreb, 1991.<br />
I. Pavlić, Matematička statistika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.<br />
Ž. Pauše, Vjerojatnost, Tehnička knjiga, Zagreb, 1974.<br />
Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1992.<br />
M. Spiegel, Statistics (Schaum's outline series), McHill, New York, 1968.<br />
P. M. Miličić, M. P. Uščumlić, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz više matematike I i II, Naučna knjiga,<br />
Beograd, 1986.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je<br />
skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti predaju domaće <strong>za</strong>daće, na seminarima redovito izlaze na ploču i rješavaju<br />
<strong>za</strong>datke.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 64
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19532 OSNOVE RAČUNALA I PROGRAMIRANJA<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
III. semestar, 1 + 1 + 1, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Dati znanje o građi računala, kao i međusobnom povezivanju komponenti i perifernih<br />
jedinica. Naučiti konverzije između brojevnih sustava i rješavanje logičkih šema. Upotreba<br />
različitih operacijskih sustava i programa u grafičkoj industriji od grafičke pripreme do<br />
grafičke dorade. Osposobiti studente s tehnikama programiranja <strong>za</strong> samostalno rješavanje<br />
inženjerskih problema i savladavanja grafičkih programskih jezika.<br />
Primjena računala u grafičkoj industriji: u grafičkoj pripremi, tiskarstvu, doradnim<br />
procesima, internetu. Građa računala, sučelja s naglaskom na grafičkom okruženje.<br />
Memorije: klasifikacija i razvoj. Tvrdi diskovi: klasifikacija i razvoj. CD i DVD: klasifikacija i<br />
razvoj. Standardi povezivanja računala. Periferne jedinice, pisač, skaner, fotojedinica,<br />
digitalni fotoaparat, digitalna kamera. Brojevni sustavi, konverzija između različitih<br />
brojevnih sustava, logička algebra. Logički sklopovi, bistabil, brojilo, registar, dekoder,<br />
sabirnica podataka i adresa, sumator, polusumator. Osnovno školsko računalo, memorijski<br />
sklop, jednociklusne, dvociklusne i trociklusne instrukcije, operativni sustav. Relacioni i<br />
logički operatori. Ostvarivanje programskog grananja relacionim i logičkim operatorima.<br />
Programske funkcije: korisničke, sustavne. Lokalna i globalna varijabla. Programske petlje,<br />
višestruko ugnježdene petlje, brojači petlje, jednodimenzionalno i n-dimenzionalno polje.<br />
Potpogrami, programski moduli, klase, modularno programiranje.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> rad na računalima s naglaskom u području računarske tipografije i<br />
grafike. Cilj je stvoriti solidnu osnovu <strong>za</strong> nastavak studiranja kolegija računarske grafike,<br />
tiskarskog sloga i računarske tipografije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s Katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s progarmima<br />
iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web<br />
stranicama Katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi<br />
Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003.<br />
FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-<br />
019'0, UDK 655(082), 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje:<br />
www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN:<br />
953- 99–000,<br />
elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički <strong>fakultet</strong>, <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> računala i slog, Zagreb, 2004.<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje<br />
apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 65
Kolegij 19533 GRAFIČKI STROJEVI 1<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Velimir Salamon<br />
Vrijeme izvođenja lll. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Definicije tehnike, industrijskog di<strong>za</strong>jna, konstrukcije odnosno konstruiranja u<br />
povijesnom razvoju. Grafički stroj - industrijski predmet kao znak. Podjela ukupne<br />
funkcije stroja na osnovnu-tehničku, te komunikacijsku i simboličku funkciju odnosno<br />
na semantičku, denotativnu i praktičnu dimenziju stroja.<br />
Tokovi informacija u sustavu čovjek-stroj-okoliš. Metodička razrada grafičkog stroja<br />
kao složenog sustava i ujedno sustava vlastitog umjetnog, prirodnog i društvenog<br />
okoliša. Komparacija različitih varijanti oblikovnih rješenja iste funkcije kod različitih<br />
strojeva grafičke industrije, kako tiskarskih tako i doradnih strojeva.<br />
Struktura i vrste tiskovnih jedinica prema načinu i tehnici tiska, odnosno prema vrsti<br />
<strong>tiskovne</strong> podloge (arak i beskonačna traka). Tiskovne jedinice plošnog tiska, flekso i<br />
dubokog tiska, te propusnog tiska. Pogoni cilindara i regulacija njihova osnog<br />
razmaka. Osnovni sklopovi tiskovnih jedinica: temeljni, ofsetni i tiskovni valjci,<br />
ležajevi, zupčanici itd. Utjecajni konstruktivni parametri <strong>tiskovne</strong> jedinice na kvalitetu<br />
tiska.<br />
Sustavi jedinica <strong>za</strong> bojenje s dugim i kratkim putem boje. Sustavi s prekidnim,<br />
odnosno neprekidnim dotokom boje. Načela regulacije količine i zonske raspodjele<br />
boje. Uređaji <strong>za</strong> regulaciju na daljinu.<br />
Jedinice <strong>za</strong> transport <strong>tiskovne</strong> podloge strojeva plošnog i propusnog tiska. Sustavi <strong>za</strong><br />
ulaganje odnosno izlaganje araka. Sklopovi nosača kotura papira kod rotacijskih<br />
tiskarskih strojeva. Sustavi vođenja araka/traka između tiskovnih jedinica. Uređaji <strong>za</strong><br />
izlaganje kod rotacijskih tiskarskih strojeva (načini uzdužnog i poprečnog re<strong>za</strong>nja,<br />
uzdužnog i poprečnog savijanja, načela sabiranja traka, izlaganje primjeraka novina).<br />
Uređaji <strong>za</strong> izlaganje trake <strong>tiskovne</strong> podloge ponovnim namatanjem. Načela rada<br />
strojeva nekonvencionalnog tiska. Stroj <strong>za</strong> digitalni tisak. Tehnološke i konstruktivne<br />
značajke pojedinih skupina strojeva. Značajniji proizvođači strojeva.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje ustroja<br />
grafičkog stroja, njegove funkcije kao i specifične funkcije njegovih podsustava, te<br />
problematik održavanja stroja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i<br />
njegovih mehani<strong>za</strong>ma (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada<br />
stroja).<br />
Provjera znanja provest će se ispitima, ali i tijekom same nastave, kako na vježbama<br />
na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima aktivnim<br />
uključivanjem studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986.<br />
S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997.<br />
S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
S. Horvatić, Tiskarske rotacije i rototisak, Adamić, Rijeka, 2004.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed, Zagreb, 1979.<br />
D. Quarante, Osnove industrijskog di<strong>za</strong>jna, Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1991.<br />
V. Pakard, Industrija svesti - skriveni ubeđivači, Sedma sila, Beograd, 1967.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 66
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19534 PAPIR<br />
Prof. dr. sc. Vesna Kropar - Vančina<br />
III. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Povijesni razvoj papira. Sastavnice papira. Celulo<strong>za</strong> prirodni polimer. Svojstva celuloze.<br />
Drvenaste i nedrvenaste biljke iz kojih se izolira celulo<strong>za</strong>. Primarna (engl. virgin),<br />
sekundarna (reciklirana) i polimerna vlakanca <strong>za</strong> proizvodnju sintetičkih "papira". Pulpe:<br />
mehanička pulpa, drvenjača (engl grounwood pulp; GWP), termomehanička pulpa (engl.<br />
thermo-mechanical pulp; TMP), kemijsko mehanička pulpa (engl. chemi-mechanical pulp;<br />
CMP).<br />
Proizvodnja papira: priprema papirne mase (engl. stock solution), tvorba papirne trake,<br />
odvodnjavanje, sušenje, obrada površine papira. Fourdrinier papir stroj. Završni postupci<br />
u proizvodnji papira: kalandriranje, namotavanje u role, re<strong>za</strong>nje na određene formate,<br />
pakiranje i skladištenje. Obrada papira: laminiranje, impregniranje, utiskivanje reljefnih<br />
uzoraka (engl. embossing), proizvodnja navoranog papira (krep papira), premazivanje<br />
(engl. coating). Različite vrste papir i njihova uporaba: papir <strong>za</strong> dnevne <strong>tiskovne</strong> i<br />
telefonske imenike, voluminozni mehanički papiri, ambalažni papiri, papiri <strong>za</strong> pisanje i<br />
crtanje, slikarski papiri, tiskovni papiri, prema<strong>za</strong>ni papiri, higijenski papiri (engl. tissue),<br />
papiri otporni na masnoće i pergamin papiri, papiri <strong>za</strong> vrijednosnice, čekove, dokumente i<br />
sl. (engl. securrity papers), kopirni i samokopirni papiri, specijalni papiri. Papiri <strong>za</strong> digitalni<br />
tisak. Laboratorijsko i "on line" ispitivaje papira. Proizvodnja kartona i ljepenke.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s papirom od izbora,<br />
specifikacije, kontrole kvalitete do optimiranja uporabnih svojstava svih vrsta papira. Izbor<br />
optimalne kombinacije tiskarska boja - papir odn. tiskovna podloga koja se najviše rabi i s<br />
kojom nema problema u tisku, a otisci su željene kvalitete. Rješavanje problema<br />
uporabom literature. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih<br />
tehnika na razini dodiplomskog studija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, laboratorijske vježbe, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski<br />
radovi i power point prezentacije.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A Golubović, Tehnologija izrade i svojstva papira, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1984.<br />
A Golubović, Svojstva i ispitivanje papira, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1993.<br />
W. H. Bureau, What the Printer Should Know about Paper, Secon Edition, GATF,<br />
Pittsburgh, 1989.<br />
V. Vančina, M. Mikota, Materijali u grafičkoj proizvodnji - papir, Priručnik <strong>za</strong> vježbe,<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 1992.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. P. Casey (Ed.), Pulp and Paper, 3 rd Edition, Vol. 1-4, John Wiley and Sons, New York,<br />
1993.<br />
N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004.<br />
W. Walenski, Das Papier, Das Buch, Verlag Beruf und Schule, Izethoe, 1994.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, ppp prezentacije na temelju kojih<br />
student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i<br />
usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete,<br />
samoanali<strong>za</strong>.Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i<br />
vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne<br />
odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn.<br />
"updating" predavanja svake godine.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 67
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19535 FOTOGRAFSKI PROCESI<br />
Izv. prof. dr. sc. Nina Knešaurek<br />
III. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Fotokemijske promjene i reakcije. Osnovni fotokemijski <strong>za</strong>koni i njihova primjena u<br />
fotografiji. Građa i proizvodnja fotografskih materijala. Osvjetljavanje fotografskih<br />
slojeva. Fotoli<strong>za</strong> srebro bromida. Latentna slika. Mehani<strong>za</strong>m stvaranja latentne slike<br />
po teoriji Gurney-Mott-A. Obrada fotografskih slojeva. Razvijanje. Razvijač i njegove<br />
komponente. Razvijačka supstancija. Superaditivnost razvijačkih supstancija. Vrste<br />
razvijača. Osnovne kemijske reakcije kod razvijanja. Faktori o kojima ovisi razvijanje.<br />
Prekidanje razvijanja. Fiksiranje. Kemi<strong>za</strong>m fiksiranja. Vrste fiksira. Regeneracija<br />
fiksira. Svojstva i karakteristike fotografskih slojeva. Opacitet. Transparencija.<br />
Refleksija. Gustoća <strong>za</strong>crnjenja. Krivulja ovisnosti gustoće <strong>za</strong>crnjenja o ekspoziciji.<br />
Opća osjetljivost. DIN. ASA . ISO sustavi <strong>za</strong> određivanje opće osjetljivosti. Gradacija.<br />
Spektralna osjetljivost. Sposobnost razdvajanja. Zrnatost i zrnanje. Negativ filmovi,<br />
građa, obrada i svojstva. Pozitiv fotomaterijali, (film i fotopapir) građa, obrada i<br />
svojstva. Fotopapiri promjenjive gradacije. Digitalni fotoaparat. Princip snimanja.<br />
CCD, CMOS i Foveon-3 senzori. Razlike između filma i digitalne tehnologije.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Student se upoznaje teoretski i praktično s tehnologijama snimanja, obradom i<br />
načinima ispitivanja svojstava i karakteristika fotomaterijala kao i gotove slike.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi kroz predavanja koja slijede tematski ve<strong>za</strong>ne vježbe u<br />
laboratoriju. Polaganjem kolokvija provjerava se znanje gradiva laboratorijskih vježbi,<br />
a <strong>za</strong>tim slijedi pismeni i usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Z. Tkalčević-Smetko, Fotografski procesi, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1992.<br />
M. Langford, Advanced Photography, Focal Press, Oxford, 1999.<br />
T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. Stroebel et al., Photographic Materials and Processes, Butterworth Publischers,<br />
Stoneham, 1986.<br />
A. Davies and P. Fennessy, Digital Imaging for Photographers, Focal Press, Oxford,<br />
1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika i sadržaja predmeta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 68
Kolegij 19536 GRAFIČKI STROJEVI 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Velimir Salamon<br />
Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kratki razvojni pregled doradnih grafičkih strojeva.<br />
Struktura strojeva i proizvodnih linija obzirom na <strong>za</strong>vršnu doradu proizvoda (knjiga,<br />
brošura, bilježnica, sklopiva kutija, vrećice itd.). Re<strong>za</strong>či (ručni re<strong>za</strong>či, brzore<strong>za</strong>či,<br />
trore<strong>za</strong>či strojevi, krugore<strong>za</strong>či). Strojevi <strong>za</strong> izrezivanje (mostne, konzolne, <strong>za</strong>klopne<br />
rotacijske, brzotisne i automatske štance). Savijalice araka (džepom, nožem,<br />
kombinirano). Sabiralice araka, slogova, linearne i rotacijske. Šivalice žicom, koncem,<br />
taljivim nitima. Ljepilice, kao pomoćni strojevi u knjigoveštvu i proizvodnji ambalaže.<br />
Strojevi <strong>za</strong> oplemenjivanje <strong>tiskovne</strong> podloge, lakirke, plastificirke. Gruškalice,<br />
brojalice araka, preše, kontinuirane preše. Transportni uređaji unutar radnih jedinica:<br />
sustavi <strong>za</strong> ulaganje/izlaganje araka, prire<strong>za</strong>, blokova itd. Lančani sustavi, valjne<br />
staze. Transportni uređaji između strojeva odnosno proizvodnih linija. Uređaji <strong>za</strong> brzo<br />
sušenje boje, ljepila, laka i sl. Sigurnosni uređaji. Uređaji <strong>za</strong> smanjenje <strong>za</strong>gađenosti i<br />
buke. Tehnološke i konstruktivne značajke pojedinih skupina strojeva. Značajniji<br />
proizvođači strojeva.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje ustroja<br />
različitih doradnih grafičkih strojeva, ukupne funkcije određenog stroja kao i<br />
specifične funkcije njegovih podsustava te načelno upoznaju problematiku<br />
održavanja stroja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i<br />
njegovih mehani<strong>za</strong>ma (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada<br />
stroja).<br />
Provjera znanja provest će se ispitima ali i tijekom same nastave, kako na vježbama<br />
na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima aktivnim<br />
uključivanjem studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A. G. Martin, Finishing Processes in Printing, Focal Press, London, 1972.<br />
S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997.<br />
S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed, Zagreb, 1979.<br />
D. Quarante, Osnove industrijskog di<strong>za</strong>jna, Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1991.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 69
Kolegij 19537 TISKOVNE FORME 1<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Pojam <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> kao medija <strong>za</strong> prijenos informacija, te povezivanje s drugim<br />
dijelovima tehnološkog procesa tiska. Opis pojedine vrste <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>, odnos<br />
njihovih slobodnih i tiskovnih površina, nezina svojstva i način izrade. Fizikalnokemijska<br />
svojstva materijala <strong>za</strong> izradu tiskovnih formi.Homogene i heterogene slitine,<br />
kao i njihovo jetkanje. Brzina kemijskog jetkanja. Primjena kemijskog taloženja<br />
metala u izradi <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Primjena elektrokemijskih <strong>za</strong>konitosti u procesima<br />
izrade tiskovnih formi. Elektrokemijsko taloženje i jetkanje kovina, Izrada anodnog<br />
sloja na tiskovnoj formi <strong>za</strong> plošni tisak. Primjena fizikalno-kemijse <strong>za</strong>konitosti <strong>tiskovne</strong><br />
<strong>forme</strong> <strong>za</strong> plošni tisak , slobodna površinska energija i površinska napetost. Primjena<br />
adsorpcije kao površinske pojave u plošnom tisku. Svojstva otopine <strong>za</strong> vlaženje i<br />
površinski aktivne tvari. Princip bezvodnog ofseta. Vrste kopirnih slojeva. Koloidni<br />
kopirni sloj i procesi štavljenja te mehani<strong>za</strong>m fotokemijske reakcije u sloju i<br />
mehani<strong>za</strong>m štavljenja u tami. Slojevi na bazi diazo spojeva i njihove fotokemijske<br />
reakcije. Fotopolimerni kopirni slojevi i fotokemijske reakcije polimeri<strong>za</strong>cije. Područje<br />
osjetljivosti kopirnih slojeva izvori zračenja te odnos osjetljivosti kopirnih slojeva i<br />
spektra zračenja pojedinog izvora svjetla, aktinično područje.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s osnovnim procesima u izradi tiskovnih formi kao i fizikalno-kemijskim<br />
<strong>za</strong>konitostima na kojima počiva primjena tiskovnih formi u procesu tiska.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja, <strong>za</strong>vršni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6 th Ed., Oxford University Press, 1998.<br />
O. Korelić, Kemigrafija, Sveučilište u <strong>Zagrebu</strong>, 1986.<br />
M. Kumar, Standardi<strong>za</strong>cija i eksploatacija <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> <strong>za</strong> plošni tisak, Viša grafička<br />
škola, Zagreb, 1978.<br />
J. Kohler, Printing Primer-Fountain Solutions, http: // ipcoated .com/ Industry/<br />
printingprimer.asp.2004-01-15<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 70
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19538 TIPOGRAFIJA<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
IV. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje studentima znanja o tipografiji, digitalnim sutavima u slogu, obradi teksta,<br />
prelomu teksta i primjeni u različitim grafičkim područjima. Tipgrafija obrađuje sustave<br />
slovnih znakova, vrste pisama, piktografiju, ideografiju, oblikovanje slovnih znakova<br />
pomoću računala. Detalno se obrađuje klasifikacija tpografskog pisma s naglaskom na<br />
računarsku primjenu. Prelom i uređenje stranice. Višestupčani sustav sa inicijalima,<br />
linijama, uvlakama <strong>za</strong> ilustracije. Grupe pisama po namjeni te simbio<strong>za</strong> strukovnih pisama:<br />
matematički slog, note, Pi fontovi. Debljinske vrijednosti slovnih znakova. Klasifikacija<br />
fontova: temelni oblici: klasicistička antikva, renesansna antikva, barokna antikva. Alati<br />
izrade temeljnih slova pomoću računala. Tehnički oblici pisama s primjenom na računalu:<br />
grotesk, egiptijana, italjena. Individualizirani oblici računarskih fontova. Programska<br />
rješenja djeljenja riječi. Kodni sustavi <strong>za</strong> programe: Pagemaker, Word, Indesign,<br />
Freehand, CorelDraw. Izrada vlastitog rukopisnog oblika slova <strong>za</strong> primjenu u Unicod<br />
standardu na računalima. Slova u piksel grafici i vektorskoj grafici. Optičko čitanje i<br />
prepoznavanje novih znakova. Izrada vlastitih kodnih stranica <strong>za</strong> transformacije pozicija<br />
naših slova.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> rad u tipografiji korištenjem konvencionalne terminologije te<br />
terminonogije date kroz računarsku grafiku. Cilj je osposobiti studenta <strong>za</strong> rad sa<br />
modernim izdanjima programiranja tipografije <strong>za</strong> primjenu u području izrade predtiskovnih<br />
formi.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara<br />
organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz<br />
grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web<br />
stranicama katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi<br />
Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003.<br />
FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2003.<br />
elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-<br />
019'0, UDK 655(082), 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2004.<br />
elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN:<br />
953- 99–000,<br />
elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički <strong>fakultet</strong>, <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> računala i slog, Zagreb, 2004.<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm<br />
G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire, 2000.,<br />
ISBN 185802 261 4<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje<br />
apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 71
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19539 TISKARSKE BOJE<br />
Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina<br />
IV. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Povijesni razvoj tiskarskih boja Boja (subjektivni psihofizički doživljaj). Sastavnice<br />
tiskarskih boja. Koloranti tiskarskih boja: bojila, pigmenti i lakovi (engl. lakes);<br />
definicija, podjele, temeljna svojstva. Colour Indeks - CI. Prirodni i umjetni<br />
anorganski pigmenti; obojenje, proizvodnja, uporaba, prednosti i nedostatci. Prirodni<br />
i umjetni organski koloranti: bojila i pigmenti; obojenje, proizvodnja, uporaba. Lakovi<br />
tiskarskih boja Koloranti procesnih boja CMYK. Punila (pomoćni pigmenti) tiskarskih<br />
boja: prirodna i umjetna; svojstva, uporaba, pojedini predstavnici. Veziva tiskarskih<br />
boja (ulja, smole, otapala). Ulja tiskarskih boja: prirodna, modificirana i umjetna,<br />
svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici. Smole tiskarskih boja: prirodne,<br />
modificirane i umjetne, svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici. Organska<br />
otapala tiskarskih boja: umjetna, svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici.<br />
Tiskarske boje temeljene na vodi. Sušila (sikativi) tiskarskih boja: vrste sušila i<br />
katali<strong>za</strong> sušenja otiska tiskarskih boja. Dodatci tiskarskih boja. Mehanizmi sušenja<br />
tiskarskih boja: fizički, kemijski, kombinirani, ubr<strong>za</strong>ni IR, UV, EB<br />
i RF. Proizvodnja pastoznih (gustih) i tekućih (rijetkih, likvidnih) tiskarskih boja.<br />
Temeljna svojstva tiskarskih boja: konzistencija, viskoznost, ljepljivost, tečljivost.<br />
Četiri razine laboratorijskog ispitivanja tiskarskih boja.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s tiskarskim<br />
bojama od izbora, specifikacije, kontrole kvalitete do optimiranja uporabnih svojstava<br />
svih vrsta otisaka. Izbor optimalne kombinacije tiskarska boja - tiskovna podloga s<br />
kojom nema problema u tisku, a otisci su željene kvalitete. Rješavanje problema<br />
uporabom literature. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih<br />
tehnika na razini dodiplomskog studija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, laboratorijske vježbe, dva do tri kolokvija tijekom predavanja,<br />
seminarski radovi i power point prezentacije.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
C. H. Williams, The Printer’s Ink Handbook, Mclean Hunter Ltd, Hertfordshire, 1992.<br />
N. R. Eldred and T. Scarlett, What the Printer Should Know about Ink, GATF,<br />
Pittsburgh, 1990.<br />
V. Vančina, M. Mikota, Materijali u grafičkoj proizvodnji - boje, Priručnik <strong>za</strong> vježbe,<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998.<br />
C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001.<br />
N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., New York, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije na<br />
temelju kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo<br />
pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete,<br />
samoanali<strong>za</strong>.Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim<br />
znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji<br />
koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije<br />
odn. "updating" predavanja svake godine.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 72
Kolegij 19540 TISAK 1<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac<br />
Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Definiranje osnovnih pojmova. Opća tehnologija tiska. Zakonitosti opće tehnologije rada<br />
prilagođene proizvodnom procesu tiska. Razrada proizvodnog procesa tiska. Tehnološka<br />
priprema rada <strong>za</strong> tisak – faze rada. Tok proizvodnog procesa tiska u ovisnosti: o vrsti grafičkog<br />
proizvoda, o obliku grafičkog proizvoda, o složenosti grafičkog proizvoda, o raspoloživim<br />
sredstvima <strong>za</strong> rad. Klasifikacija grafičkog proizvoda. Opis (snimak) grafičkog proizvoda.<br />
Kriteriji odabira tehnike tiska. Razrada proizvodnog procesa tiska <strong>za</strong> pojedine tehnike tiska.<br />
Specifičnosti i proizvodne mogućnosti pojedinih tiskarskih tehnika. Razrada proizvodnog procesa<br />
tiska <strong>za</strong> pojedine tehnike tiska. Kriteriji izbora osnovnih materijala <strong>za</strong> izradu grafičkog proizvoda.<br />
Kriteriji odabira reda papira <strong>za</strong> izradu pojedinih grafičkih proizvoda ili dijelova tih proizvoda.<br />
Anali<strong>za</strong> potrošnje osnovnih materijala u skladu s uvjetima tiskarske proizvodnje. Postavni arak.<br />
Formati papira. Standard tiskarskog stroja. Smještaj grafičkog proizvoda na arak i oblikovanje<br />
tiskovnih formi. Utvrđivanje minimalne i stvarne veličine neobre<strong>za</strong>nog knjižnog bloka.<br />
Utvrđivanje oblika (veličine) osnovne uvezne jedinice (knjižnog arka). Izračunavanje broja<br />
knjižnih araka u <strong>za</strong>danom knjižnom bloku. Razmještaj stranica <strong>za</strong> pojedine <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>.<br />
Određivanje redoslijeda tiska u pojedinim tiskovnim formatima. Određivanje linija ve<strong>za</strong> (hrpta),<br />
re<strong>za</strong> prije tiska i poslije tiska, savijanja, čeonih i bočnih maraka, ulag. kutova te ulagačih kutova<br />
<strong>za</strong> knjigovežnicu. Proračun veličine rubova (marga). Montažni arak. Proračun potrebnih količina<br />
materijala. Proračun potrebne količine papira. Proračun potrebne količine bojila. Normativi rada.<br />
Normativi potrošnje materijala.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svraha kolegija Tisak 1 je da omogući studentima stjecanje znanja iz opće tehnologije tiska,<br />
kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara sa stanovišta tiskarske<br />
proizvodnje koji utječu na mogućnost reali<strong>za</strong>cije pojedinog grafičkog proizvoda te razvijanje<br />
specifičnih kompetencija ve<strong>za</strong>nih uz tehnološku pripremu rada nužnih prilikom razrade<br />
proizvodnog procesa tiska.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim<br />
laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su<br />
sastavljeni problemski <strong>za</strong>daci i teme <strong>za</strong> diskusiju. Nastavnik će pratiti angažiranost studenta<br />
tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad<br />
temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Speirs, Prints Estimators-The Handbook, British Printing Industries Federation, London, 1996.<br />
D. Veselinović, G, Bauer, Priručnik <strong>za</strong> tisak, Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb,<br />
1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Johnson, Mastering Digital Printing, The Photographer's and Artist's Guide to High-Quality<br />
Digital Output, Muska & Lipman, Canada, 2002.<br />
Theo Stephan Williams, Graphic Designer's Guide to Pricing, Estimating & Budgeting, Allworth<br />
Press, New York, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nakon<br />
uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje<br />
poznavanje gradiva.<br />
Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci<br />
su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu<br />
anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i<br />
programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong><br />
sljedeću godinu.<br />
Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će<br />
se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim<br />
trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 73
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
32898 i 32899 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA<br />
Vilma Šolc-Pervan, prof<br />
III i IV semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni<br />
program <strong>za</strong> prve dvije godine studija, te kao fakultativni program <strong>za</strong> treću godinu<br />
studija. Studenti biraju jedan od ponuđenih programa<br />
Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje,<br />
čitanje planinarske karte, pronalaženje <strong>za</strong>danih orijentira, savladavanje prostornih<br />
dionica različite konfiguracije tla)<br />
Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika, start – okret –<br />
ula<strong>za</strong>k u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i <strong>za</strong>vršna<br />
mjerenja)<br />
Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izra<strong>za</strong>. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina<br />
(splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki<br />
valcer, tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa.<br />
Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe<br />
specijalne izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna<br />
<strong>fakultet</strong>ska liga. Sveučilišno natjecanje.<br />
Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni<br />
elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing.<br />
Igra. Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta.<br />
Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na<br />
jezeru, formiranje <strong>fakultet</strong>ske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na<br />
Sveučilišnoj regati.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu<br />
samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i posti<strong>za</strong>nje visoke<br />
radne sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na<br />
radnom mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako<br />
očuvati i unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti<br />
savremene civili<strong>za</strong>cije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju,<br />
mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar,<br />
konzultacije, informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje<br />
(savladavanje raznolikih nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim<br />
aktivnostima u <strong>za</strong>tvorenim i otvorenim sportskim objektima, te na otvorenim<br />
gradskim površinama). Provjera znanja – opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog<br />
stanja nekih motoričkih sposobnosti i dostignuća, rezultati na sveučilišnim<br />
natjecanjima.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi<br />
B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet <strong>za</strong> fizičku kulturu,<br />
Zagreb<br />
Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski<br />
časopisi itd.<br />
Prema osobnom interesu studenata <strong>za</strong> pojedina područja iz edukacije, rekreacije,<br />
kineziterapije i sporta<br />
Način polaganja ispita<br />
Ne polaže se ispit, student <strong>za</strong> uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 74
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19542 TEHNIČKA MEHANIKA<br />
Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović<br />
III semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Statika krutih tijela. Sila, moment sile, spreg sila. Ravninski sustavi sila. Princip<br />
izolacije tijela. Veze tijela s okolinom. Oslobađanje tijela ve<strong>za</strong>. Vrste oslonaca.<br />
Ravnoteža. Uvjeti i jednadžbe ravnoteže. Opis ravnotežnog stanja i sustava tijela.<br />
Ravnoteža triju i više sila. Culmannova i metoda lančanog poligona. Uporaba<br />
parametarskog CAD softvera u rješavanju grafo-analitičkih vektorskih statičkih<br />
problema. Trenje kli<strong>za</strong>nja, vrste, primjena. Otpor kotrljanja. Trenje užeta. Ravnoteža<br />
klina. Varignonov teorem. Određivanje težišta materijalnih linija, složenih ploha i<br />
tijela. Statička stabilnost. Kinematika krutih tijela. Putanja, brzina i ubr<strong>za</strong>nje. Opis<br />
planarnog gibanja tijela i sustava tijela. Jednostavni mehanizmi. Kinematička anali<strong>za</strong><br />
mehani<strong>za</strong>ma.Trenutni pol brzina. Kutna brzina i kutno ubr<strong>za</strong>nje. Plan brzina i<br />
ubr<strong>za</strong>nja. Dinamika krutih tijela. Mehanički rad, snaga i energija kod ravninskog<br />
gibanja krutih tijela. Dinamički momenti tromosti. Steinerovo pravilo. DAlembertov<br />
princip. Zakon održanja mehaničke energije. Dinamika složenih mehaničkih sustava.<br />
Potreba poznavanja <strong>za</strong>kona mehanike u izradi računalnih animacija. Osnove<br />
biomehanike. Osnove izravne i inverzne kinematike i dinamike. Primjena u izradi<br />
računalnih animacija humanoidnih likova.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje studenata <strong>za</strong> rješavanje inženjerskih problema interdisciplinarne<br />
prirode koji uključuju statiku, kinematiku i dinamiku. Spoznaja potrebe poznavanja<br />
<strong>za</strong>kona mehanike u radu s grafičkim strojevima te izradi računalnih animacija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
G. Marošević, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz Tehničke mehanike, Viša grafička škola, Zagreb,<br />
1977.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
F. Matejiček, D. Semenski, Z. Vnučec, Uvod u statiku sa zbirkom <strong>za</strong>dataka, Golden<br />
marketing, Zagreb, 1999.<br />
S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 2002.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kolokviji.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 75
Kolegij 19543 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 1<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i<br />
hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske<br />
mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja.<br />
Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija<br />
virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna<br />
sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s<br />
ba<strong>za</strong>ma podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa<br />
web portala. Web komunikacija po <strong>za</strong>htjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija<br />
multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja.<br />
Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u<br />
proizvodnji.<br />
Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih<br />
sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-di<strong>za</strong>jnerski razvoj<br />
multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz<br />
multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se<br />
alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003.<br />
Multimedijski referalni centar pri Grafičkom <strong>fakultet</strong>u, URL:<br />
www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme<br />
D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd., Vancouver, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999.<br />
A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze,<br />
1999.<br />
A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall,<br />
Portland, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor).<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 76
Kolegij 28946 / 28948 ENGLESKI JEZIK U STRUCI 3 / 4<br />
Kolegij 28947 / 28949 NJEMAČKI JEZIK U STRUCI 3 / 4<br />
Nositelj kolegija Željka Novosel, prof<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 +1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 +1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Početak tiskarstva u svijetu i kod nas od prvih početaka u Kini preko Gutenberga u<br />
Njemačkoj Caxtona u Engleskoj do prvih tiskara u našoj zemlji u Senju i Kosinju. Prvi<br />
tiskani materijali u svijetu i kod nas – otisci crkvenog sadržaja i svjetovnog sadržaja.<br />
Razvoj tiskovnih procesa od kamenog tiska, visokog tiska, dubokog tiska, plošnog tiska do<br />
modernih digitalnih tiskovnih tehnika. Izrada tiskovnih formi <strong>za</strong> klasične <strong>tiskovne</strong> postupke<br />
i <strong>za</strong> digitalni tisak. Tisak na neravnim – nepravilnim tiskovnim podlogama. Tiskovni<br />
postupci bez upotrebe tiskovnih formi. Računala u izradi tiskovnih formi. Pronala<strong>za</strong>k i<br />
upotreba tiskovnih podloga: pronala<strong>za</strong>k, proizvodnja i recikliranje papira, određivanje<br />
svojstava papira - glatkoće i bjeline. Obrada papira - premazivanje, lijepljenje. Upotreba<br />
ostalih tiskovnih materijala. Pronala<strong>za</strong>k i proizvodnja boja, vrste boja, mjerenja boja,<br />
uređaji <strong>za</strong> reguliranje boja. Boje <strong>za</strong> pojedine <strong>tiskovne</strong> postupke, specijalne boje.<br />
Pronala<strong>za</strong>k tiskarskih strojeva, upotreba pomičnih slova, izrada slova. Dorada tiskovina:<br />
površinska obrada otiska, laminiranje, lakiranje, utiskivanje. Strojevi <strong>za</strong> doradu, <strong>za</strong><br />
štancanje, <strong>za</strong> brazdanje, <strong>za</strong> perforiranje, <strong>za</strong> re<strong>za</strong>nje - brzore<strong>za</strong>či. Načini <strong>za</strong>štite otisaka u<br />
procesima dorade i <strong>za</strong>štita okoliša. Reakcije kod neispravnosti strojeva ili dijelova strojeva,<br />
reklamacije, načini pisanja poslovnih dopisa. Zbrinjavanje tiskarskog otpada, tekućina <strong>za</strong><br />
vlaženje, boja, tiskarskih podloga; <strong>za</strong>štita od buke, proizvodnja i uklanjanje mirisa.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku – engleskom i njemačkom i<br />
događaje i procese ve<strong>za</strong>ne uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko<br />
proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu<br />
pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fa<strong>za</strong>ma.<br />
Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na<br />
stranom jeziku.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te<br />
korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom<br />
usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i<br />
usmeno nakon svake tematske jedinice.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku<br />
Ž. Bujas Veliki englesko hrvatski i Veliki hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für<br />
die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica<br />
Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku<br />
B. Uroić, A. Hurm Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga Zagreb,<br />
1994.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary<br />
of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication,<br />
GATFPress, Pittsburgh, 1998.<br />
World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001.<br />
Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimna anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 77
Kolegij 19546 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAV 1<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom.<br />
Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine.<br />
Pretvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama. Stvaranje slike interferencijom. Vremenska i<br />
frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog <strong>za</strong>pisa.<br />
Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni<br />
izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja.<br />
Fotodetekcija i vrste signala <strong>za</strong> detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav.<br />
Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna<br />
sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi.<br />
Optoelektronički <strong>za</strong>pis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta<br />
svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje<br />
hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u<br />
multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi.<br />
Sadržaj vježbi:<br />
Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama.<br />
Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Znanje inženjerskih znanosti . Anali<strong>za</strong> problema. Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall,<br />
London, 2001.<br />
E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press,<br />
Cambridge, 1998.<br />
W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor).<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 78
Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 3<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Osnovni pojmovi obrade slika, korekcije boja i tonova, ulazni i izlazni parametri slika,<br />
veličina i rezolucija slika, sistemi boja. Selektiranje slike, slojevi slike, kanali i putanje,<br />
retuširanje slike, uklanjanje šumova na slici, specijalni efekti. Formati datoteka sa<br />
slikama. Mediji <strong>za</strong> pohranjivanje i načini pohranjivanja slika. Priprema slike <strong>za</strong> različite<br />
namjene (<strong>za</strong> tisak, <strong>za</strong> slanje elektroničkom poštom, <strong>za</strong> prikazivanje na TV-u ili<br />
računalu, <strong>za</strong> izradu WEB stranica, <strong>za</strong> multimedijske prezentacije). Izbor alata<br />
mijenjati će se i dopunjavati sukladno stanju <strong>za</strong>stupljenosti pojedinih grafičkih alata<br />
na tržištu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je stjecanje znanja ve<strong>za</strong>nih uz korištenje, izradu i obradu slika te<br />
razvijanje vještina i sposobnosti u izradi novih slika, retušu i prepravljanju postojećih<br />
slika, stvaranju kombinacija teksta i slike, upotrebi različitih specijalnih efekata i<br />
filtara.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je<br />
podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u<br />
suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom,<br />
studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
G. D. Bouton, Adobe Photoshop 7, Miš, Zagreb, 2003.<br />
C. Braverman, D. Erdos, Fractal Design Painter 5, Miš, USA, 1997.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
www.adobe.com<br />
www.fractal.com<br />
Način polaganja ispita<br />
Polaganje ispita ve<strong>za</strong>no je <strong>za</strong> praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u<br />
tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične <strong>za</strong>datke na računalu. Za pristupanje<br />
ispitu, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost<br />
studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku,<br />
angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: angažiranost<br />
studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima<br />
anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja<br />
nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja<br />
korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te<br />
stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te<br />
smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima<br />
razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 79
Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 4<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Studenti će biti upoznati s profesionalnim grafičkim alatima namijenjenim prijelomu<br />
stranica različitih tiskovina. Osnovne postavke dokumenta, rad s tekstom (tipografska<br />
pravila, efekti, definiranje stilova, tabulatori, tablice), rad s objektima, upravljanje<br />
bojama (definiranje uzoraka boja, postavke boja, profili boja), prijelom novina,<br />
knjiga, kataloga. Alati <strong>za</strong> prebacivanje računalnih podataka između različitih sustava,<br />
kao i automatizirane računalno upravljane tijekove grafičke proizvodnje CTFilm,<br />
CTPlate, CTPress, CTPrint i komunikacije aplikacija <strong>za</strong> prijenos boje slikovnog<br />
originala (ColorOpen, PrintOpen, Brisque, MetaDimension, Delta RIP, Harlekin,<br />
PhotoTune, ColorWise, Monaco Proof, Monako Profiler, LinoColor). Izbor alata<br />
mijenjati će se i dopunjavati sukladno stanju <strong>za</strong>stupljenosti pojedinih grafičkih alata<br />
na tržištu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje različitih znanja, vještina i sposobnosti<br />
neophodnih <strong>za</strong> stvaranje kvalitetnih tipografskih rješenja, efikasno prelamanje<br />
stranica te što veću učinkovitost i kreativnu slobodu u oblikovanju stranica te<br />
pripremi dokumenata <strong>za</strong> tisak. Također će se stjecati znanja, vještine i sposobnosti<br />
<strong>za</strong> ostvarivanje veze različitih suvremenih proizvodnih medija u grafičkoj tehnologiji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je<br />
podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u<br />
suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom,<br />
studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Cohen, InDesign 2, Miš, Zagreb, 2003.<br />
D. McClelland, G. Gruman, PageMaker 6, IDG Books, 1997.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
www.adobe.com<br />
Način polaganja ispita<br />
Polaganje ispita ve<strong>za</strong>no je <strong>za</strong> praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u<br />
tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične <strong>za</strong>datke na računalu. Za pristupanje<br />
ispitu, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost<br />
studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku,<br />
angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: angažiranost<br />
studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među<br />
studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu<br />
provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju<br />
te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima<br />
studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi<br />
sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim<br />
trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 80
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19548 ORGANIZACIJA GRAFIČKE PROIZVODNJE<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
V. semestar, 2 +1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod kolegija pojasnit će: pojmove, razvoj, značenje, <strong>za</strong>datke i definiranje<br />
organi<strong>za</strong>cije.<br />
POZICIONIRANJE tiskarske proizvodnje, razvojna predviđanja i specifičnosti<br />
organi<strong>za</strong>cije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> vrstu tehnologije prezentirati će pretpostavke <strong>za</strong><br />
razumijevanje uloge i važnosti organi<strong>za</strong>cije.<br />
PRINCIPI ORGANIZACIJE, raščlanjuju organi<strong>za</strong>cijske strukture i oblike, metode<br />
organi<strong>za</strong>cije, skreću pažnju na unutarnje i vanjske faktore od utjecaja na<br />
organi<strong>za</strong>ciju.<br />
OBLICI ORGANIZACIJE GRAFIČKE PROIZVODNJE sveobuhvatno analiziraju moguće<br />
organi<strong>za</strong>cijske strukture.<br />
RAZVOJ TEHNOLOŠKIH I PROIZVODNIH POSTUPAKA koji utjeću na: proizvodnju,<br />
efikasnost, ekonomičnost, rentabilnost i produktivnost.<br />
ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA, program proizvodnje s tehnološkom pripremom,<br />
priprema rada (kalkulacija, anali<strong>za</strong> rezultata, dokumentacija).<br />
PLANIRANJE KAPACITETA, ujednačavanje, kakvoča proizvodnje, proizvodno-tehnički<br />
faktori.<br />
TRŽIŠNA DINAMIČNOST i njezin utjecaj na organi<strong>za</strong>ciju, potencijalni pravci razvoja<br />
organi<strong>za</strong>cijske strukture, marketing funkcija u orgnai<strong>za</strong>cijskoj strukturi.<br />
INFORMATIČKI SUSTAVI, reinženjering i njegova primjena.<br />
ORGANIZACIJA FAKTOR KONKURENTSKE PREDNOSTI.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Predmet fokusira studente na osnove organi<strong>za</strong>cije i utjecaj organi<strong>za</strong>cije na elemente<br />
<strong>za</strong> stvaranje konkurentske prednosti. Studenti kroz znanje o: tehnologiji, tržišnoj<br />
dinamičnosti, organi<strong>za</strong>ciji i strategiji postaju dio intelektualnog kapitala firme.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, izrada slučajeva, seminar i rasprave studentima osiguravaju<br />
razumijevanje materije i kvalificiraju ih <strong>za</strong> poslove organi<strong>za</strong>cije.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
B. Juri, Osnove planiranja i organi<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje, Grafički <strong>fakultet</strong>,<br />
Zagreb, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
P. Sikavica, M. Novak, Poslovna organi<strong>za</strong>cija, Informator, Zagreb, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 81
Kolegij 19549 REPRODUKCIJSKA FOTOGRAFIJA 1<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Značenje pripremnih fa<strong>za</strong> u grafičkoj reprodukciji, povezivanje sa drugim područjima.<br />
Opisivanje značajki različitih originala: refleksni, transparentni, jednotonski,<br />
višetonski. Upoznavanje s različitim ulaznim uređajima:kamera, skeneri i digitalna<br />
kamera. Karakeristike materijala koji se koriste u reprodukcijskom dijelu. Načini<br />
prihvata slike sa različitih ulaznih uređaja. Razlika između klasičnih i informacijskog<br />
vođenog načina pripreme. Sustavi digitali<strong>za</strong>cije slike. Digitalno procesiranje slike <strong>za</strong><br />
potrebe određene tehnike tiska. Pojam rasterskih sustava i rasterske slike. Značajke<br />
analognogi digitalno realiziranog rasterskog elementa. Klasični i elektronski sustavi<br />
izgradnje rasterskih elemenata. Povezivanje slike i teksta. Značajke izlaznih uređaja,<br />
RIP, pisač i korigiranje izlaznih krivulja reprodukcije. Pohrana podataka slika u<br />
ovisnosti o daljoj primjeni. Povezivanje veličina ulaznih i izlaznih uređaja: mjerilo<br />
reprodukcije, rezolucija i njihova pove<strong>za</strong>nost. Korekcija tonova, kontrasta višetonske i<br />
rasterske slike. Primjena programske podrške kod obrade slika <strong>za</strong> pojedine tehnike<br />
tiska.<br />
Grafički prikaz reprosustava uz kontrolu mjernih podataka. Upoznavanje mjernih<br />
tehnika koji se koriste <strong>za</strong> višetonsku i rastersku sliku, gustoća <strong>za</strong>crnjenja, integralna<br />
gustoća, pokrivenost površine. Sustavi prikazivanja, anali<strong>za</strong> rezultata.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje sa specifičnim uređajima, pohranom podataka i daljom primjenom,<br />
načini praćenje kvalitete reprodukcije, te korištenje programske podrške.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i vježbe, kolokvij, ispit (usmeni i pismeni).<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. Cogoli, Photography: Black and White, GATF, Pittsburgh, 1985.<br />
D. Morgenstern, Rasterungstechnik, fotomehanisch und elektronisch, Polygraph<br />
Verlag, Frankfurt/M, 1985.<br />
G. S. Field, Color Scanning and Imaging Systems, GATF, Pittsburgh, 1990.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni i pismeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 82
Kolegij 19550 AMBALAŽA 1<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Suvremena industrijska proizvodnja kartonske ambalaže u doradnim odjelima ukljčuje izradu<br />
alata <strong>za</strong> štancanje, odabir načina izrade prire<strong>za</strong> te sustavi oblikovanja gotovih kutija. Osim s<br />
nekoliko desetaka različitih strojeva i njihovih operacija, upoznaje se student s tehnologijom i<br />
kapacitetima. Greške u proizvodnji i njihovo uočavanje i planiranje postupka da se greške<br />
izbjegnu također je jedna od <strong>za</strong>daća i ciljeva ovog kolegija.<br />
Što je ambalaža, podjela grafičke ambalaže, osnovna i pomoćna ambalaža. Pakiranje i<br />
pakovanje. Razvoj ambalaže od početka civili<strong>za</strong>cije do danas. Zadaci ambalaže; <strong>za</strong>štitni,<br />
informacijski, skladišni, transprtni. Bar kod i njegova <strong>za</strong>daća. Vrste materijala <strong>za</strong> izradu grafičke<br />
ambalaže. Zbrinjavanje ambalaže i pogodnost pojedinih materijala <strong>za</strong> reciklažu. Standardi u<br />
proizvodnji i standardni oblici ambalaže. Oblici grafičke ambalaže i njihova tehnologičnost.<br />
Zahtjevi glede kvalitete materijala. Postojanost (mehanička, kemijska, biološka, optićka),<br />
nepropusnost (mehanička), provodljivost (električna i optićka), tehnologičnost i gustoća<br />
(materijala). Svojstva materijala s aspekta proizvodnje ambalaže (natron papir, kromo<br />
nadomjestak, pergament papir, krep papir, svileni papir, voštani papir, šrenc papir, kraftlajner,<br />
sivi karton, celofan). Plastične mase (PE, PP, PVC, PVA, PS, PA, PET), laminati. Prirez kutije,<br />
načini izrade kutije (krugore<strong>za</strong>č, sloter, štanca). Postupci pripreme materijala. Impregniranje,<br />
oslojavanje i kaširanje. Alati, strojevi i tehnologija. Gibanje noževa translacijom i rotacijom.<br />
Štancanje jednodijelnim i višedijelnim podesivim i nepodesivim alatima. Materijali <strong>za</strong> alate.<br />
Tehnologija proizvodnje alata. Brušenje alata. Greške u proizvodnji alata. Štance, podjele<br />
štanci, tehnološke operacije na štancama. Kombinacije raznih tipova štanci s aspekta<br />
tehnologije i specifičnosti alata. Vrste kutija i način izrade kutija pomoću krugore<strong>za</strong>ća i strojeva<br />
<strong>za</strong> isijecanje. Brzine izrade kutija, kvaliteta izrađenih kutija. Amerikan kutije Greške koje se<br />
pojavljuju i njihovo otklanjanje. Sloteri. i kvalitete rada. Pogreške na sloterima i načini<br />
ispravljanja istih. Nosač čeličnih traka od slijepog tiskarskog materijala. Brzina izrade, kvaliteta<br />
alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih traka od čeličnih brušenih blokova.<br />
Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih traka od<br />
poliuretana. Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih<br />
traka od šperploče. Dekupir pile, servohit pile, lasersko paljenje šperploče. Brzina izrade,<br />
kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Protuploče. Kanali izrađeni od traka prešpan<br />
kartona, u prešpan kartonu, od pertinaksu, gotovih tvorničkih kanala, od nyloprinta. Izrada<br />
kanala re<strong>za</strong>njem, glodanjem. Brzina izrade, kvaliteta kanala i njihova tehnologijska isplatljivost.<br />
Formiranje kutija lijepljenjem, šivenjem i <strong>za</strong>ticanjem. Strojevi <strong>za</strong> lijepljenje. Kvalitete rada,<br />
brzine rada, kapaciteti. Strojevi <strong>za</strong> šivenje kutija. Ručno ulaganje i automatski strojevi. Broj<br />
žičanih kopči i čvrstoća kutije<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Student stječe znanja kojima može rukovoditi proizvodnim pogonima, raditi u nabavi, trgovini,<br />
industriji koja upotrebljava ambalažu.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982.<br />
O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972.<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag,<br />
Leipzig, 1971.<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća<br />
ambalaže.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeno i usmeno.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminari tijekom semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 83
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19551 GLAVNE TISKARSKE TEHNIKE<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
V. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o glavnim i malim tehnikama<br />
tiska, popračeno laboratorijskim vježbama i upoznavanjem tehnologije u proizvodnim<br />
pogonima tiskara. Konkretno, jedan semestar studenti se upoznaju s tehnikom<br />
knjigotiska, ofseta i bakrotiska. Posebno se obrađuje tisak na arke, a posebno tisak<br />
na tiskovnu podlogu iz role.<br />
Tehnologija glavnih tehnika tiska. Ulagaći uređaj. Pritisak u tisku. Uređaj <strong>za</strong> bojenje.<br />
Izlagači uređaj. Sušenje otisaka. Karakteristike tiskovnih podloga <strong>za</strong> knjigotisak, ofset<br />
i bakrotisak. Skladištenje tiskovnih podloga. Priprema araka i kotura <strong>za</strong> tisak.<br />
Klimarti<strong>za</strong>cija. Karakteristike bojila <strong>za</strong> pojedine tehnike tiska. Tehnika knjigotiska na<br />
arke. Ploča-ploča. Cilindar-cilindar. Horizontalna priprema. Vertikalna priprema.<br />
Probni tisak. Priprema proizvodnog stroja <strong>za</strong> tisak. Tisak. Poteškoće u tisku. Tehnika<br />
ofsetnog tiska na arke. Probni tisak. Tisak i mogućnosti malih ofsetnih strojeva. Tisak<br />
u <strong>za</strong>visnosti o složenosti malog ofsetnog stroja. Ofsetni strojevi srednjeg formata.<br />
Urađaj <strong>za</strong> ulaganje. Registar. Ulaganje, prijenos araka kroz tiskove jedinice. Izlaganje<br />
araka. Tiskovne jedinice ofsetnih strojeva. Podešavanje cilindara. Uređaji <strong>za</strong> vlaženje<br />
i njihove mogučnosti u tisku. Uređaji <strong>za</strong> bojenje i njihove mogučnosti u tisku. Ofsetni<br />
strojevi velikog formata. Tiskovna podloga. Bojilo. Tisak bez <strong>za</strong>stoja. Tisak na<br />
tiskovnim podlogama velikih gramatura. Tisak na arke u ofsetu. Pripremanje<br />
ofsetnog stroja <strong>za</strong> tisak. Podešavanje ofsetnog stroja. Tisak. Elektronika u službi<br />
ofsetnog tiska. Problemi u tisku. Ofsetna guma. Cilindri.Pritisak. Toniranje. Paser.<br />
Sušenje. Preslikavanje. Prašina. Balans bojilo-otopina <strong>za</strong> vlaženje. Tehnika bakrotiska<br />
na arke. Strojevi <strong>za</strong> bakrotisak na arke. Ulaganmje araka. Transport araka kroz<br />
bakrotisni stroj. Tiskovna jedinica, tiskovni cilindar, temeljni cilindar, uređaj <strong>za</strong><br />
nanašanje bojila, rakel. Sušenje otisaka. Tisak na arke u bakrotisku. Tipovi tiskovnih<br />
formi. Usaklađivanje bojila sa potrebama stroja. Predpodešavanje stroja.<br />
Podešavanje stroja. Tisak naklade. Sigurnost pri radu u bakrotisku. Tisak iz kotura.<br />
Značajke tiska iz kotura. Pripremanje i mijenjanje kotura. Izlaganje otisaka.<br />
Posebnosti tehnološkog postupka tiska na traku. Knjigotisak iz kotura. Uređaji <strong>za</strong><br />
bojenje. Tiskovna jedinica. Tiskovni agregati. Tiskovne <strong>forme</strong>. Uvođenje papirne<br />
trake u stroj. Karakteristike otisaka. Ofsetni tisak na traku iz kotura. Uređaji <strong>za</strong><br />
bojenje. Uređaji <strong>za</strong> vlaženje. Cilindri. Registar. Tiskovni agregati. Sušenje.<br />
Upravljanje ofsetnom rotacijom. Bakrotisak na traku iz kotura. Probni otisak. Cilindri.<br />
Bojenje. Sušenje. Upravljanje bakro rotacijom. Sigurnost pri radu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Predmet daje znanja iz naj<strong>za</strong>stupljenijih tehnika tiska u svijetu. Bez tih znanja grafički<br />
inžinjer ne može uspješno djelovati.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997.<br />
H. Kipphan, Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su <strong>za</strong>vršene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 84
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19552 INDUSTRIJA I OKOLIŠ<br />
Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča<br />
V. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Načela ekologije. Važniji uzroci devastacije okoliša. Zakonska regulativa iz područja<br />
<strong>za</strong>štite okoliša.<br />
Zagađenost zraka. Sastav i svojstva atmosfere. Ciklusi odvoda polutanata iz<br />
atmosfere. Utjecaj meteoroloških čimbenika na <strong>za</strong>gađenost zraka. Tehnike tiska kao<br />
izvori <strong>za</strong>gađenosti zraka. Produkti reakcija primarnih polutanata u vanjskoj atmosferi<br />
i utjecaj na ekosustav. Utjecaj pomoćnih sredstava u tisku na kvalitetu okoliša.<br />
Ekološki aspekt grafičke dorade. Ekološki aspekt proizvodnje i primjene grafičkih<br />
boja. Biološka razgradivost boja. Proizvodnja celuloze i papira i njen utjecaj na<br />
kvalitetu zraka.<br />
Metode <strong>za</strong> pročišćavanje zraka. Otpadne vode. Fizikalni, kemijski i biološki poka<strong>za</strong>telji<br />
onečišćenja voda. Otpadne vode fotografskih procesa. Otpadne vode<br />
konvencionalnih procesa priprema tiskovnih formi. Ekološki aspekt CTP tehnologije.<br />
Otpadne vode proizvodnje celuloze i papira. Nanotehnologija i proizvodnja papira.<br />
Primarni, sekundarni i tercijarni postupci pročišćavanja voda.<br />
Karakteristike otpada. Deponiranje, spaljivanje, reciklacija. Buka. Mjerenje buke.<br />
Buka tiskarskih strojeva i strojeva grafičke dorade.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Visoka razina znanja s težištem na tzv. uporabno znanje i vještine. Program iz ove<br />
domene omogućuje djelotvorno uključivanje na tržište rada, nastavak na višim<br />
studijskim razinama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s<br />
asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih<br />
sveučilišta. Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i<br />
profesorom.<br />
Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom<br />
semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, razinu znanja<br />
na ispitima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. K. Hill, Understanding Environmental Pollution, 2 nd Ed. Cambridge University<br />
Press, Camridge, 2004.<br />
F. Shapiro, Environmental Regulation for Printers, Jelmar pablishing Co., New York,<br />
2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
M. Z. Jacobson, Atmospheric Pollution, Cambridge University Press, Cambridge,<br />
2002.<br />
Časopisi:<br />
Environmental Science and Technology, LCS Publications<br />
Journal of Cleaner Production, Elsevier<br />
Način polaganja ispita<br />
Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet <strong>za</strong> polaganje pismenog i usmenog ispita.<br />
Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je <strong>za</strong> usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspješnost izvedbe prati se metodom <strong>za</strong> procjenu postignuća uz normiranje preko<br />
bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izla<strong>za</strong>ka na ispit.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 85
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19553 POLIMERNI MATERIJALI<br />
Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina<br />
V. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Polimeri, makromolekule, meri. Načini povezivanja mera. Homoplimeri i kopolimeri. Lančasti,<br />
granati i umreženi polimeri. Statistički, alternirajuči, blok i cijepljeni kopolimeri. Prirodni,<br />
poluprirodni i umjetni polimeri. Konfiguracija makromolekula i nadmolekularna struktura<br />
polimera. Amorfni, kristalasti i orijentirano kristalasti polimeri. Dinamika polimernih struktura i<br />
relaksacijske pojave. Relaksacija napre<strong>za</strong>nja, efekt pamćenja/memory effect ili prisjetljivost,<br />
pu<strong>za</strong>nje/creep, elastični postefekt. Deformacijska/relaksacijska stanja polimera: staklasto,<br />
gumasto i kapljasto. Termomehaničke krivulje polimera. Degradacija (termička, fotokemijska i<br />
mehanička) i trajnost polimera. Polimeri<strong>za</strong>cije stupnjevite i lančane u masi, otopini, suspenziji i<br />
emulziji. Polimerni materijali. Poliplasti: plastomeri i duromeri. Dodatci poliplastima: dodacti <strong>za</strong><br />
preradbu, modifikatori mehaničkih, površinskih i optičkih svojstava, dodacti <strong>za</strong> povećanje<br />
trajnosti i ostali dodatci. Pripremni i peradbeni postupci: kontinuirani i ciklički; bez i s<br />
odvajanjem čestica; postupci u kojima se kontrolira jedna, dvije ili tri izmjere; postupci<br />
praoblikovanja i preoblikovanja. Preradbeni postupci: ekstrudiranje, kalandriranje, oslojavanje,<br />
lijevanje, prešanje, izradba pjenastih i ojačanih polimernih materijala. Polimeri fotografskih<br />
materijala. Polimeri tiskovnih podloga (celulo<strong>za</strong>, papiri, sintetički papiri, kartoni, ljepenke, filmovi<br />
folije). Polimeri tiskarskih boja, tonera i boja <strong>za</strong> ink jet. Elastomeri. Prirodni i umjetni kaučuk i<br />
guma. Postupak vulkani<strong>za</strong>cije. Uporaba gume u grafičkoj tehnologiji. Ljepila - podjele i uporaba.<br />
Sastavnice ljepila: osnovna ljepiva komponenta (polimer,liogel/hidrogel, sôl) i dodatci ljepilima.<br />
Ljepila u grafičkoj tehnologiji. Polimeri <strong>za</strong> ambalažu. Kreativni i didaktički polimerni kompozitni<br />
materijali u grafičkoj tehnologiji.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s mnogobrojnim polimernim<br />
materijalima u grafičkoj tehnologiji kao što su npr. fotografski materijali, gumene i<br />
fotopolimerne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>, "smole" tiskarskih boja, toneri i boje <strong>za</strong> ink jet, <strong>tiskovne</strong> podloge<br />
(cellulo<strong>za</strong>, papiri, “sintetički papiri”, kartoni, filmovi, folije, laminati) ljepila i ambalaža.<br />
Sudjelovanje u istraživanjima<br />
te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini preddiplomskog studija. Uporaba literature i<br />
ba<strong>za</strong> podataka <strong>za</strong> osmišljavanje eksperimenata pomoću kojih se mogu dobiti potrebni <strong>za</strong>ključci.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i seminarski radovi.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Kropar-Vančina, Materijali u grafičkoj tehnologiji, Polimerni materijali, Grafički <strong>fakultet</strong><br />
Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 2001. (interna skipta)<br />
Z. Janović, Polimeri<strong>za</strong>cije i polimeri, Zagreb, HKDI, Zagreb, 1997.<br />
I. M. Campbell, Introduction to Synthetic Polymers, 2nd edition, Oxford University Press,<br />
Oxford, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Mark, N. Gaylord, N. Bikales (Eds.) Encyclopedia of Polymer Science and Technology, New<br />
York, John Wiley and Sons, 1964-1977.<br />
C. Hall, Polymer materials, J. Wiley and Sons, New York, 1990.<br />
Časopis: Polimeri ISSN 0351-1871.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit pismeni i usmeni, seminarski rad sukladno interesu studenata.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanali<strong>za</strong>. Nakon<br />
svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o<br />
nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa.<br />
Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong><br />
sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i<br />
vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju<br />
suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja<br />
svake godine.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 86
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19554 KONTROLA KVALITETE<br />
Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić<br />
VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Osnovne postavke suvremene kontrole kvalitete. Prikaz razvoja statističkih metoda<br />
kontrole kvalitete. Značenje kvalitete danas. Temeljni pojmovi iz područja kontrole<br />
kvalitete. Izbor metode kontrole kvalitete. Troškovi kvalitete i anali<strong>za</strong> troškova<br />
kvalitete. Uzorkovanje. Planovi uzorkovanja. Varijacije uzorkovanja i razdiobe<br />
uzorkovanja. Planovi uzorkovanja <strong>za</strong> atribute. Koncepcija AQL, AOQL i LQ. Planovi<br />
uzorkovanja prema normi HRN ISO 2859:1994. Matematička osnova planova<br />
uzorkovanja. Računanja točaka OC i AOQ krivulja. Upotreba operativne krivulje u<br />
odabiru područja prihvaćanja. Računanje rizika. Planovi uzorkovanja prema normi<br />
ISO 3950:1982. Planovi uzorkovanja <strong>za</strong> varijable: s- metoda, R – metoda, sigma –<br />
metoda. Lot-plo ispitna karta. Uvod u SPC. Definicija, važnost i prednosti SPC.<br />
Osjetljivost kontrolnih karata. Primjena kontrolnih karata. Koraci u uvođenju<br />
kontrolnih karata. Kontrolne karte <strong>za</strong> mjerljive karakteristike. Shewhart-ove kontrolne<br />
karte. Kontrolne karte <strong>za</strong> atributivne karakteristike. Specijalne kontrolne karte.<br />
Sposobnost procesa. Indeks sposobnosti procesa. Koncepcija šest sigma <strong>za</strong><br />
sposobnost procesa. Smanjenje varijabilnosti procesa. Taguchi-jeva funkcija<br />
gubitaka. Odnosi s dobavljačem. Rangiranje kvalitete dobavljača – indeks kvalitete<br />
dobavljača.<br />
Kontrola, ispitivanja, mjerenje. Sukladnost sa specifikacijama i prikladnost <strong>za</strong><br />
upotrebu. Točnost kontrole. Sposobnost mjernog sustava. Mjeriteljski sustavi.<br />
Ispitivanje i umjeravanje. Pogreške mjerenja. Alati poboljšavanja kvalitete. Pareto<br />
anali<strong>za</strong>. Benchmarking. Ishikawa dijagram. Metode poboljšanja kvalitete. Primjena<br />
SPC i SQC softverski paketa.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama kontrole kvalitete te njihovo<br />
osposobljavanje <strong>za</strong> praktičnu primjenu navedenih metoda u grafičkoj industriji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi.<br />
Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989.<br />
I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.<br />
E. L. Grant, R. S. Leavenworth, Statistical Quality Control, McGraw Hill, New York, 1988.<br />
M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New York, 1996.<br />
Način polaganja ispita<br />
Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te<br />
praćenjem uspješnosti prola<strong>za</strong> na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 87
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19555 MALE TISKARSKE TEHNIKE<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o malim tehnikama tiska, popračeno<br />
laboratorijskim vježbama i upoznavanjem tehnologije u proizvodnim pogonima tiskara.<br />
Studenti stiću temeljna znanja o sitotisku, fleksotisku, karbonskom tisku, lettersetu, limotisku,<br />
kamenotisku, čeličnom reljefnom tisku, tamponskom tisku, tisku holograma te digitalnom tisku.<br />
Predavanja su popračena laboratorijskim vježbama i posjetima tiskarama.<br />
Princip sitotiska. Mogućnosti tehnike. Područje rada sitotiska. Rasprostranjenost po stupnju<br />
automati<strong>za</strong>cije. Okvir <strong>za</strong> sito. Karakteristike sita od prirodnog vlakna, sintetskog vlakna,<br />
metalnog vlakna. Napinjanje sita na okvir. Postavljanje šablone. Izbor šablone u skladu s<br />
materijalom od kojeg je sito načinjeno, otapalom te tiskovnom podlogom. Kvaliteta otiska u<br />
<strong>za</strong>visnosti o kvaliteti mrežice sita. Rakel. Tiskovne podloge i bojila u sitotisku. Manuelni uređaji<br />
<strong>za</strong> sitotisak. Tisak na poluautomatskim strojevima. Tisak na potpuno automatiziranim<br />
sitotiskarskim strojevima. Rotacioni sitotisak. Sušenje otisaka u sitotisku. Tisak specijalnim<br />
bojilima. Čelični reljefni tisak - princip rada. Područje rada čeličnog reljefnog tiska. Mogučnosti<br />
izrade matrice. Izrada patrice u skladu s tiskovnom podlogom <strong>za</strong>danog konačnog proizvoda.<br />
Tiskovne podloge i bojila <strong>za</strong> čelični reljefni tisak. Ručni uređaji. Poluautomatski strojevi. Potpuni<br />
automati. Priprema automatskih strojeva <strong>za</strong> tisak. Tisak naklade. Sušenje otisaka. Princip<br />
tamponskog tiska. Poslovi i mogućnosti tamponskog tiska. Indirektni duboki tisak. Indirektni<br />
sitotisak. Tiskovne <strong>forme</strong>. Tamponi. Bojila i <strong>tiskovne</strong> podloge. Višebojni tamponski tisak.<br />
Rotacioni tamponski tisak. Tehnika tiska koja se koristi isključivo <strong>za</strong> rad umjetnika je<br />
kamenotisak. Princip rada kamenotiska. Uređaji i mogućnosti tehnike. Limotisak u tehnici<br />
mokrog ofseta. Strojevi <strong>za</strong> limotisak. Priprema <strong>tiskovne</strong> podloge <strong>za</strong> tisak. Bojila <strong>za</strong> limotisak.<br />
Probni tisak. Sušenje otisaka. Lettersetr-suhi ofset. Princip rada i karakteristike visokog ofsetnog<br />
tiska. Poslovi tehnike. Usporedbe s knjigotiskom i mokrim ofsetom. Karbonski tisak. Poslovi i<br />
mogućnosti. Raširenost tehnike. Svjetlotisak, tehnologija koja ostvaruje najkvalitetnije grafičke<br />
otiske. Karakteristike <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Princip izrade kolora bez rastera. Usklađivanje pripreme s<br />
otiscima. Kvalifikacija izvršitelja. Priprema <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> <strong>za</strong> tisak od strane strojara. Bojila i<br />
<strong>tiskovne</strong> podloge <strong>za</strong> svejetlotisak. Strojevi <strong>za</strong> svjetlotisak. Područje djelovanja i rentabilnosti<br />
tehnike. Princip rada fleksotiska. Bojila <strong>za</strong> svjetlotisak. Tiskovne podloge <strong>za</strong> fleksotisak. Poslovi<br />
<strong>za</strong> fleksotisak. Perspektiva fleksotiska. Kvaliteta <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Pričvršćivanje <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong><br />
na temeljni cilindar. Usklađivanje formi <strong>za</strong> višebojni tisak u fleksotisku. Različite građe tiskovnih<br />
jedinica. Reguliranje nanosa bojila. Aniloks fleksotisak. Satelitski strojevi, strojevi u nizu,<br />
karakteristike, prednosti i nedostaci. Sušenje otisaka u fleksotisku. Fleksotisak i dorada u liniji.<br />
Usporedba fleksotiska s knjigotiskom i ofsetom. Hibridni strojevi: Fleksotisak u kombinaciji s<br />
nekim drugim tehnikama tiska. Tisak grafičkih holograma. Princip ostvarivanja treče dimenzije<br />
otiska. Pripreme <strong>forme</strong> klasičnim postupkom i komputerom. Izrada <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Tiskovne<br />
podloge <strong>za</strong> izradu grafičkog holograma. Strojevi <strong>za</strong> tisak holograma. Pričvršćivanje <strong>tiskovne</strong><br />
<strong>forme</strong>. Otiskivanje. Postupci da bi hologram postao vidljiv. Fiksiranje holograma. Boja<br />
holograma. Digitalni direktni tisak s praškastim i tekućim tonerima. Ink-jet digitalni tisak. Tisak<br />
upotrebom piezo elektriciteta. Termički ink-jet digitalni tisak. Ink-jet digitalni tisak uz pomoć<br />
statičkog elektriciteta. Hibridne tehnike tiska. Digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom.<br />
Tisak s različitim tehnikama tiska spojenih u liniju.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Predmet upoznaje studente s mogućnostima tiska malih naklada i specifičnih oblika.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Kipphan, Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
A. White, High Quality Flexography, Pira International, Surrey, 1998.<br />
G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su <strong>za</strong>vršene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 88
Kolegij 19556 MARKETING 1<br />
Nositelj kolegija<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
Vrijeme izvođenja<br />
VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvodni dio predavanja pojasniti će ulogu marketinga u organi<strong>za</strong>ciji tiskarskog<br />
poduzeća, objasniti koncepciju i upravljanje marketingom. Tržišna orijentacija i<br />
važnost njezinog implementiranja u organi<strong>za</strong>cijsku strukturu.<br />
Nastavna jedinica planiranje i upravljanje marketingom treba pojasniti strategiju<br />
planiranja i upravljanje marketingom zbog utjecaja dinamike tržišta.<br />
POZICIONIRANJE FIRME istiće utjecaje konkurenata u mirko okruženju, utjecaje<br />
makro okoline i postaviti marketing strategiju.<br />
TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA I KOMUNIKACIJA, govori o <strong>za</strong>htjevima i ponašanju<br />
kupaca, o faktorima od utjecaja na kupca - odluka o kupovini. Metode direktnog<br />
marketinga kao i integrirana marketing komunikacija.<br />
POTRAŽNJA, govori o procjeni postojeće i buduće potražnje kao i faktorima koji<br />
utjeću na potražnju.<br />
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, fokusira opći pristup, modele i postupak, procjene tržišnih<br />
segmenata, strategiju.<br />
POZICIONIRANJE I RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, bavi se pitanjima pozicioniranja<br />
proizvoda, konkurencije. Idejama, selekcijom i komercijali<strong>za</strong>cijom novog proizvoda.<br />
MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, govori o uvođenju, rastu, zrelosti i opadanju.<br />
MARKETING STRATEGIJA, promovira pristupe tržišnog lidera, i<strong>za</strong>zivača, sljedbenika i<br />
tržišnog tamponera.<br />
MARKETING PLANIRANJE, bavi se razvojem, analizom, ciljevima i programskim<br />
aktivnostima.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Sadržaj predmeta usmjeren je na razumijevanje utjecaja, važnosti kao i primjenu<br />
dobivenog znanja u cilju stvaranja marketinški orijentiranog poslovnog sustava.<br />
Student treba prepoznati prednosti upravljanja proizvodnjom pomoću marketinga.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava je koncipirana kao interaktivna, obrađuje slučajeve.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Kotler, Upravljanje marketingom I i II, Informator, Zagreb, 2001.<br />
B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fkultet, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 89
Kolegij 19557 KNJIGOVEŠTVO 1<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij studentima daje temeljito znanje o industrijskoj izradi tvrdo i meko uve<strong>za</strong>nih knjiga kao i<br />
jednostavnijih tipova uve<strong>za</strong> i knjigoveških proizvoda. Upoznaje polaznike s postupcima koji se<br />
upotrebljavaju u grafičkoj doradnoj proizvodnji knjigoveštva. Osim postupaka studenti upoznaju<br />
alate i strojeve kojima se postupci obavljaju. U sklopu predmeta upoznavaju se i svojstva<br />
grafičkih doradnih materijala s aspekta tehnologije upotrebe u doradi. Također se upoznavaju i<br />
sa najučestalijim pogreškama i načinima otklanjanja upotrebom odgovarajuće tehnologije.<br />
Podjele grafičke doradne proizvodnje prema predmetu rada, tehnološkim postupcima i vrstama<br />
alata. Grupiranje radnih postupaka prema vrstama rada. Definicija i smještaj knjigoveštva u<br />
sustav grafičke tehnologije. Proizvodi knjigoveštva; knjiga, časopis, blok, kalendar, album.<br />
Podjele, <strong>za</strong>daci, vrste i oblici. Tipovi uve<strong>za</strong> knjigoveških proizvoda, podjele, kvalitete i upotreba.<br />
Radni postupci knjigoveštva. Razdvajanja materijala. Re<strong>za</strong>nje, načelom re<strong>za</strong> nožem i načelom<br />
škarnog re<strong>za</strong>. Ravni noževi okrugli noževi. Kopčanje, <strong>za</strong>kivanje, presvlačenje. Urezivanje,<br />
izrezivanje perforiranje, isijecanje. Materijali alata. Tehnologija preoizvodnje alata. Skošivanje,<br />
sužavanje, lijepljenje. prešanje. Mehanička svojstva doradnih materijala i pogodnost <strong>za</strong><br />
upotrebu. Greške u proizvodnji. Jednostavni načini uve<strong>za</strong> pojedinačnih listova. Fascikli, vrste,<br />
namjene, proračun, strojevi <strong>za</strong> izradu, kapaciteti. Upotrebljivost. Spiralni uvez, način izrade,<br />
vrste, strojevi <strong>za</strong> izradu, namjena, trajnost, kvaliteta. Materijali <strong>za</strong> spirale. Spiralni uvez knjiga,<br />
časopisa, blokova, albuma i kalendara. Šivenje žicom kroz hrbat i pokraj hrpta. Šivenje žicom<br />
knjižnog sloga i knjižnog bloka, bloka, kalendara, albuma i časopisa. Linija <strong>za</strong> šivenje žicom u<br />
velikoserijskoj proizvodnji ”pancer linija”. Lijepljenje blokova, knjižnih slogova, albuma,<br />
kalendara, časopisa. Kvaliteta izrade. Složeni tipovi uve<strong>za</strong> knjižnih blokova. Tehnološka shema<br />
izrade meko uve<strong>za</strong>nih knjiga. Linija brzore<strong>za</strong>ča. Di<strong>za</strong>lica paleta, gruškalica, stol sa zračnim<br />
jastucima, automatsko povlačenje kupa u brzore<strong>za</strong>č i automatsko izlaganje. Vrste savijanja i<br />
oblici savijenih proizvoda. Načini savijanja, vrste strojeva. Kombinacija savijanja na nož i<br />
savijanja na džepove. Dodaci stroju <strong>za</strong> savijanje i njegove mogućnosti u radu. Prešanje<br />
savijenjih knjižnih slogova. Vrste preša, prešanje u velikoserijskoj proizvodnji. Načini<br />
skladištenja sprešanih složaja. Automatske linije <strong>za</strong> prešanje u novinskoj i knjigoveškoj<br />
proizvodnji Kvaliteta rada, greške u proizvodnji. Sabiranje knjižnih slogova u knjižne blokove.<br />
Načini sabiranja i prednosti i mane savkoga od njih. Strojevi <strong>za</strong> sabiranje, njihov rad i<br />
tehnologičnost. Linija mekog uve<strong>za</strong>. Operacije koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju.<br />
Kapaciteti i kvalitete rada. Stroj <strong>za</strong> meki uvez knjiga. Tehnološki koraci neophodni da se izradi<br />
meko uve<strong>za</strong>na knjiga. Linija trvrdog uve<strong>za</strong>. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i<br />
njegov značaj <strong>za</strong> kvalitetu knjige. Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uve<strong>za</strong>nih knjiga na<br />
liniji.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Student stječe znanja kojima može rukovoditi proizvodnim pogonima, raditi u nabavi, trgovini, i<br />
u izdavačkim kućama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989.<br />
G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992.<br />
T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999.<br />
R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeno i usmeno.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminari tijekom semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 90
Kolegij 19558 TISKOVNE FORME 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Formiranje slike, Funkcionalne značajke kopije, Formiranje tisk. elemenata i<br />
slobodnih površina, Površinska svojstva u funkciji pripreme TF <strong>za</strong> plošni tisak,<br />
Pozitivski procesi, Negativski procesi, Polimetalne TF - funkcionalna svojstva parova<br />
metala, jetkanje, Elektrofotografske TF <strong>za</strong> plošni tisak - analogni i digitalni procesi,<br />
Fotopolimerne reljefne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>, Tiskovne <strong>forme</strong> <strong>za</strong> duboki tisak - strukturu, TF<br />
<strong>za</strong> konvencionalni duboki tisak, TF <strong>za</strong> autotipijski duboki tisak, Elektronsko graviranje,<br />
Postupci izrade TF <strong>za</strong> propusni tisak, Osnove CTP tehnologije Tipovi CTP procesa <strong>za</strong><br />
TF <strong>za</strong> plošni tisak, CTP procesi <strong>za</strong> ostale tehnike tiska<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kolegij daje temeljno teorijsko znanje o procesima formiranja tiskovnih elemenata i<br />
slobodnih površina <strong>za</strong> pojedine tehnike tiska. Analiziraju se funkcionalna svojstva<br />
površina. Razmatraju se postupci pripreme tiskovnih formi na temelju analognog i<br />
digitalnog <strong>za</strong>pisa slike.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja, laboratorijske vježbe i pismeni i usmeni ispit<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Speirs, Introduction to Prpress, PIRA International, Leatherhead 2003<br />
H. Kipphan, Handbook of Print Media, Springer Verlag, 2001<br />
S. T. Ingram, Screen printing Primer, PIA/GATF, Pittsburgh 1999.<br />
C. Kasunich, Gravure Primer, PIA/GATF, Pittsburgh 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu<br />
Način polaganja ispita<br />
Završni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 91
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19559 GRAFIČKI PROGRAMSKI JEZICI<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak, Doc. dr. sc. Klaudio Pap<br />
V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Grafički koordinatni prostor, ispisni koordinatni prostor i programiranje koordinatne mreže.<br />
Pravila pisanja naredbi i parametara u stog orjentiranom grafičkom jeziku. Pojam grafičke<br />
stranice i pripadne mjerne jedinice. Apsolutno i relativno programiranje linija i sta<strong>za</strong>,<br />
<strong>za</strong>tvaranje sta<strong>za</strong> i njihovo popunjavanja. Stvaranje grafičkih oblika u više razina (layer).<br />
Kontrola <strong>za</strong>vršnog oblika linija, spajanja linija i isprekidanost linija. Programiranje kružnih i<br />
tangentnih oblika i kružnih isječaka. Bezier krivulja i njen matematički izvod. Vrste<br />
spajanja Bezier krivulja. Spajanje Bezier krivule s tangentnom krivuljom. Sačuvanje i<br />
obnavljanje grafičkog stanja. Rotacije, translacije, vodoravne i okomite transformacije<br />
koordinatnog sustava. Kontrola ispune i „rupe“ objekta s programiranjem orjentacije staze<br />
u smjeru sata i suprotno od sata. Višestruke transparencije objekata po par-nepar broju<br />
prela<strong>za</strong>ka ishodišne zrake. Upravljanje stog memorijom. Aritmetički i logički operatori u<br />
PostScript jeziku (predstavnik PDL jezika). Programske petlje u grafičkim programskim<br />
jezicima. Repetiranje i transformacija grafičkih oblika. Programsko slaganje slike sa<br />
<strong>za</strong>danim binarnim <strong>za</strong>pisom slike. Jednadžba <strong>za</strong> transformaciju slikovnih elemenata i čitave<br />
slike. Programiranje tonalnih prijela<strong>za</strong> u RGB, CMYK i HSB kolornim prostorima. Grupiranje<br />
grafičkih oblika. Funkcije tekstualnih nizova i polja podataka. Optimali<strong>za</strong>cija upotrebe<br />
memorije programskom kontrolom stoga.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu složenih <strong>za</strong>dataka upotrebom grafičkih programskih jezika u<br />
grafičkom inženjerstvu. Proširivanje mogućnosti standardnih tržišnih programa s vlastitim<br />
programima posebne namjene.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studente date te na web<br />
starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara<br />
organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa programima iz<br />
grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web<br />
stranicama katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi<br />
Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003.<br />
FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-<br />
019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje:<br />
www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004.<br />
ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički <strong>fakultet</strong> katedra <strong>za</strong> računala i slog,<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski rjecnik1.htm<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na web stranicama Katedre<br />
<strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje<br />
apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 92
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19560 AUTOMATIKA I ODRŽAVANJE GRAFIČKIH<br />
STROJEVA<br />
Izv. prf. dr. sc. Velimir Salamon<br />
V. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Definicija mehani<strong>za</strong>cije i automati<strong>za</strong>cije. Automatsko upravljanje, automatska<br />
regulacija. Oblici automatskih strojeva. Redovi automatičnosti (Amber). Definicija<br />
faktora mehaniziranosti i automatiziranosti.<br />
Održavanje obodnog i bočnog registra tiska (arci/beskonačna traka). Sustavi kontrole<br />
dvostrukog ulaganja araka. Regulacija <strong>za</strong>tegnutosti trake papira. Automatska izmjena<br />
kotura papira kod rotacija. Detekcija pucanja trake, detekcija vlažnosti i<br />
kondicioniranje. Automati<strong>za</strong>cija <strong>tiskovne</strong> jedinice visokog, plošnog i propusnog tiska.<br />
Automatika na brzore<strong>za</strong>čima. Automatika podešavanja alata i uređaja na<br />
knjigoveškim i ambalažnim strojevima. Kontrolni sustavi praćenja kvalitete rada i<br />
učinka. Automatska linija <strong>za</strong> tvrdi uvez knjiga KOLBUS.<br />
Razvoj i značenje održavanja strojeva. Terotehnologija. Tribologija, tribosustavi u<br />
grafičkoj tehnologiji. Definicija održavanja grafičkih strojeva, aktivnosti, podjela i<br />
načela. Područje djelatnosti održavanja. Oprema, osnovni pojmovi, klasifikacija,<br />
pouzdanost. Kvarovi, definicija oštećenja i kvara, struktura kvarova i troškovi.<br />
Preventivno - plansko održavanja. Tekuće održavanje, čišćenje i podmazivanje,<br />
preventivni pregledi, popravak kvarova, traženje i otklanjanje slabih mjesta, kontrolni<br />
pregledi. Investicijsko održavanje, mali, srednji i generalni popravci.<br />
Informacijski sustav održavanja, struktura sustava, informacije s visokom i niskom<br />
frekvencijom protoka. Rezervni dijelovi, djelatnost službe održavanja i njena<br />
struktura. Centralizirano i decentralizirano održavanje. Unaprjeđenje održavanja.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje<br />
automatike različitih strojeva u sklopu grafičke industrije. Detaljnije se upoznaju s<br />
problematikom održavanja različitih strojeva i opreme u sklopu grafičke industrije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i<br />
njegovih mehani<strong>za</strong>ma (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada<br />
stroja). Provjera znanja provest će se ispitima, ali i tijekom same nastave, kako na<br />
vježbama na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima<br />
aktivnim uključivanjem studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
G. Marošević, Održavanje grafičkih strojeva, VGŠ, Zagreb, 1984.<br />
E. Rejec, Terotehnologije, Informator, Zagreb, 1974.<br />
I. Čala, Organi<strong>za</strong>cija održavanja sredstava rada, Zavod <strong>za</strong> produktivnost, Zagreb,<br />
1983.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
D. Quarante, Osnove industrijskog di<strong>za</strong>jna, Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1991.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 93
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19561 KVALITATIVNE METODE ISPITIVANJA<br />
REPRODUKCIJE BOJA<br />
Izv. prof. dr. sc. Nina Knešaurek<br />
VI. semestar, 2 + 0 +1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Osnovni pregled konvencionalnih i nekonvencionalnih sustava <strong>za</strong> registraciju i<br />
vizuali<strong>za</strong>ciju informacija. Osnove znanosti o boji. Boja s psihofizičkog i fizikalnog<br />
aspekta. Teorije viđenja boje. Primjena kolorimetrijskih ispitivanja kod ocjenjivanja<br />
boja u fotografskoj i grafičkoj reprodukciji. Kolor fotomaterijali i procesi dobivanja<br />
slike u boji. Kolor fotoproces koji se temelji na kromogenom razvijanju. Kolor<br />
fotoproces s izbjeljivanjem bojila. Kolor fotoproces s razgradnjom i difuzijom bojila.<br />
Senzitometrijske karakteristike kolor fotoslojeva i gotove slike. Uloga «Color<br />
Management sustava» u kolor fotografiji. Nekonvencijonalni sustavi <strong>za</strong> dobivanje<br />
slike.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Student se osposobljuje <strong>za</strong> provođenje i ispitivanje kolor fotoprocesa te interpretaciju<br />
rezultata s kolorimetrijskog stanovišta.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi kroz predavanja i laboratorijske vježbe. Polaganjem kolokvija<br />
provjerava se znanje gradiva laboratorijskih vježbi.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Z. Tkalčević Smetko,Fotosistemi <strong>za</strong> dobivanje slike, Viša grafička škola, Zagreb, 1984.<br />
G. G. Field. Color and its Reproduction, Graphic Arts Technical Foundation,<br />
Pittsburgh, 1988.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. W. G. Hunt, Measuring Colour, J. Wiley and Sons, New York, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika i sadržaja predmeta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 94
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19562 TISKARSKI SLOG<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Tiskarski slog obrađuje programibilnu ipografiju. Naučiti rad s komandnim tipogtrafskim<br />
jezikom <strong>za</strong> klasični fotoslog, slog na PC i macintosh računalima te slog na web sustavima.<br />
Nastava obuhvaća komandni jezik preloma stranice u rastriranju, višebojne stranice,<br />
oblikovanje deformacija, pisanje izvan programski datih pismovnih linija te tablični i<br />
matematički slog. Komandni jezik tiskarskog sloga; širina sloga, visina pisma, obostrane<br />
uvlake, desne i lijeve uvlake, deformacije, uvlake, pozicioniranje. Linijska grafika.<br />
Komandni sustav vertikalnih, kosih i vodoravnih linija. Programiranje debljinskih vrijednosti<br />
slovnih znakova <strong>za</strong> računalo. Komande <strong>za</strong> izradu potprograma u tiskarskom slogu. Različiti<br />
sustavi: Fotoslog, Word, Vektorski programi. Crtanje formula. Komande tabličnog sloga u<br />
različitim grafičkim programima. Tablice sa automatskim prevođenjem među programima.<br />
Komande automatskog preloma. Programiranje memorijskog obilježavanja visina, razmaka<br />
među stupcima i izdvajanja <strong>za</strong>tvorenog prostora. Grafika u računarskom slogu. Komandni<br />
jezik kruga, ravnih oblika, <strong>za</strong>tvorenih i otvorenih struktura. Komandni jezik rastrirane<br />
tipografije. Čitljivost s rasterskim podlogama. Ulančavanje stilova i potprograma u<br />
tiskarskom slogu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu složenih <strong>za</strong>dataka tiskarskog sloga. Cilj je osposobiti studenta<br />
<strong>za</strong> rad kompleksnim sustavima protoka podataka u slogu i kompoziciji stranice pomoću<br />
računala.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s Katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa<br />
progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i<br />
<strong>za</strong>daju na web stranicama katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi<br />
Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003.<br />
FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-<br />
019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje:<br />
www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN:<br />
953-199 -000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički <strong>fakultet</strong> <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> računala i slog,<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm<br />
G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802-261-4, Pira International Ltd.,<br />
2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje<br />
apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 95
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19563 PRIMJENA I ISPITIVANJE GRAFIČKIH<br />
MATERIJALA<br />
Prof. dr. sc. Adrijano Golubović<br />
VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Proširivanje znanja o tiskovnim pologama. Izrada i upotreba celofana, folija iz<br />
plastmasa i metalnih folija. Zahtjevi koji se postavljaju na različite <strong>tiskovne</strong> podloge<br />
radi kvalitetne prerade. Mogućnost prerade svih vrsta tiskovnih podloga u pojedinim<br />
tehnikama tiska. Interakcija tiskarske boje i <strong>tiskovne</strong> podloge u trenutku otiskivanja i<br />
nakon njega. Ciljani odabir laboratorijskih testova obzirom na tehniku tiska i vrstu<br />
grafičkog proizvoda. Upotpunjavanje ispitivanja svojstava tiskovnih podloga koja nisu<br />
bila obuhvaćena u kolegiju Papir.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti savladavanjem navedenog gradiva upoznaju svojstva različitih vrsta<br />
tiskovnih podloga te ih bolje mogu odabrati <strong>za</strong> izradu različitih vrsta grafičkih<br />
proizvoda.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u obliku predavanja i laobratorijskih vježbi, a provjera znanja u<br />
obliku propitivanja prije svake vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A. Golubović, Tehnologija izrade i svojstva papira, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 1984.<br />
A. Golubović, Svojstva i ispitivanje papira, treće izdanje, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb,<br />
1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
A. Opherden et al., Zellstoff, Papier, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1982.<br />
W. Walenski, Das Papier, Das Buch, Verlag Beraf + Schule, Itzehoe, 1994.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se polaže prvo pismeno (na raspolaganju su kandidatu 2 školska sata), te nakon<br />
2 do 3 dana usmeno (u trajanju od 20 do 30 minuta).<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kvaliteta i uspješnost izvedbe programa pratit će se anketiranjem slušača i<br />
anketiranjem nastavnika na čije se predmete naslanja predmet Primjena i ispitivanje<br />
grafičkih materijala.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 96
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19564 STANDARDIZACIJA TISKOVNIH FORMI<br />
Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček<br />
VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod u standardi<strong>za</strong>ciju i kontrolou, Anali<strong>za</strong> procesa graf. reprodukcije, aberacija i<br />
deformacija, Odnos original-tiskovna forma-otisak, Geometrija rasterskih elemenata,<br />
Osnove fotomehaničkog prijenosa slike, Udaljenost izvora svjetla, Raspodjela svjetla,<br />
Kvalitativni i kvanititativni odnosi tijekom transfera slike, Određivanje i praćenje<br />
parametara pri prijenosu slike, Postupci određivanja ekspozicije i vremena razvijanja,<br />
Planimetrijske i instrumentalne metode mjerenja pokrivenosti površine, Krivulje<br />
reprodukcije, Mjerne metode i reprodukcijske krivulje u dubokom tisku, Baždarenje,<br />
kontrola i mjerni elementi pri CtP postupcima.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s ciljevima i metodama mjerenja i kontrole pri prijenosu slike na<br />
<strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> te standardi<strong>za</strong>cije i kontrole procesa grafičke reprodukcije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja, laboratorijske vježbe, pismeni i usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. E. Rizzo, Production Maintenance, PIA/GATF, Pittsburgh, 2000.<br />
H. Kipphan, Handbook of Print Media, Springer Verlag, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu<br />
Način polaganja ispita<br />
Završni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 97
Kolegij<br />
Nositelj kolegija:<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19565 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA<br />
Vilma Šolc-Pervan, prof<br />
V i VI semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni<br />
program <strong>za</strong> prve dvije godine studija, te kao fakultativni program <strong>za</strong> treću godinu studija.<br />
Studenti biraju jedan od ponuđenih programa<br />
Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje, čitanje<br />
planinarske karte, pronalaženje <strong>za</strong>danih orijentira, savladavanje prostornih dionica različite<br />
konfiguracije tla)<br />
Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika, start – okret –<br />
ula<strong>za</strong>k u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i <strong>za</strong>vršna mjerenja)<br />
Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izra<strong>za</strong>. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina<br />
(splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki valcer,<br />
tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa.<br />
Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe specijalne<br />
izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna <strong>fakultet</strong>ska<br />
liga. Sveučilišno natjecanje.<br />
Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni<br />
elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing. Igra.<br />
Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta.<br />
Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na jezeru,<br />
formiranje <strong>fakultet</strong>ske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na Sveučilišnoj regati.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu<br />
samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i posti<strong>za</strong>nje visoke radne<br />
sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na radnom<br />
mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako očuvati i<br />
unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti savremene<br />
civili<strong>za</strong>cije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju,<br />
mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar, konzultacije,<br />
informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje (savladavanje raznolikih<br />
nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim aktivnostima u <strong>za</strong>tvorenim i otvorenim<br />
sportskim objektima, te na otvorenim gradskim površinama). Provjera znanja –<br />
opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog stanja nekih motoričkih sposobnosti i<br />
dostignuća, rezultati na sveučilišnim natjecanjima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi<br />
B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet <strong>za</strong> fizičku kulturu, Zagreb<br />
Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski<br />
časopisi itd.<br />
Prema osobnom interesu studenata <strong>za</strong> pojedina područja iz edukacije, rekreacije,<br />
kineziterapije i sporta<br />
Način polaganja ispita<br />
Ne polaže se ispit, student <strong>za</strong> uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 98
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19465 FIZIKA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI<br />
Mr. sc. Višnjica Mikac-Dadić, viši predavač;<br />
Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Problematika klasične fizike na prijelazu između 19. i 20. stoljeća. Uvod u kvantnu fiziku.<br />
Izotermna šupljina kao model crnog tijela. Toplinsko zračenje. Kontinuirani spektar zračenja.<br />
Empirijski <strong>za</strong>koni koji opisuju zračenje crnog tijela: Kirchhoffov <strong>za</strong>kon. Stefan Boltzmannov<br />
<strong>za</strong>kon. Wienov <strong>za</strong>kon pomaka. Rayleigh-Jeansov i Wienov <strong>za</strong>kon zračenja na principima klasične<br />
fizike. Srednja energija klasičnog harmoničnog oscilatora. Ultraljubičasta katastrofa. Kvanti<strong>za</strong>cija<br />
energije harmoničnog oscilatora: diskretna stanja energije. Srednja energija kvantnog<br />
harmoničkog oscilatora. Planckov <strong>za</strong>kon zračenja crnog tijela. Kvanti<strong>za</strong>cija elektromagnetskog<br />
zračenja; foton. Fotelektrični efekt. Millikanov eksperiment. Određivanje Planckove konstante.<br />
Comptonov efekt. Balmerova empirijska formula. Bohrov model vodikovog atoma. Linijski<br />
spektar zračenja pobuđenih plinova. Emisijski i apsorpcijski spektri. Spektar elektromagnetskog<br />
zračenja Sunca. Einsteinovi koeficijenti vjerojatnosti prijela<strong>za</strong> elektrona u atomu: stimulirana i<br />
spontana emisija, apsorpcija. Koherentno zračenje kao posljedica stimulirane emisije. Fizika<br />
lasera. Inverzija naseljenosti. Metastabilna stanja. Fluorescencija. Rezonantna šupljina.<br />
Karakteristike laserskog zračenja. Vrste lasera prema načinu pobude, prema agregatnom stanju<br />
laserskog medija. Helij-neon laser. Laserske diode. Primjena lasera u suvremenoj grafičkoj<br />
reprodukciji. Laserski pisač, fotokopirni stroj, skener. Konvencionalni tisak CTP- Platesettersi.<br />
Holografija. Optička komunikacija. Valovi materije. De Broglieve relacije. Elektronski mikroskop i<br />
njegova primjena u grafičkoj tehnologiji. Interakcija elektromagnetskog vala s materijom preko<br />
modela harmoničkog oscilatora. Rezonantna i nerezonantna interakcija; refleksija, refrakcija,<br />
apsorpcija. Rayleighovo raspršenje. Disperzivna relacija. Grafički prikaz ovisnosti indeksa loma o<br />
frekvenciji. Područje anomalne disperzije. Interakcija svjetlosti sa tiskovnom podlogom. Primarni<br />
izvori zračenja; umjetni i prirodni. Sekundarni izvori zračenja. Reemisija. Spektri refleksije<br />
obojenih i neobojenih podloga. Refleksija, difuzna i zrcalna. Selektivna apsorpcija, transmisija.<br />
Ugođaj boje.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nastavni predmet upoznaje studente s osnovnim idejama kvantne fizike, kako bi usvojeno<br />
znanje mogli primijeniti na problematiku ve<strong>za</strong>nu uz grafičku tehnologiju. Pojave refleksije,<br />
apsorpcije, transmisije, zračenja primarnih izvora elektromagnetskih valova, reemisija<br />
sekundarnih izvora, objašnjenje pripadnih spektara, te njihovo razumijevanje ve<strong>za</strong>no je uz<br />
atomske i molekularne strukture.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. Kulišić, V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003.<br />
V. Lopac, P. Kulišić, V. Volovšek, V. Dananić, Riješeni <strong>za</strong>daci iz elektromagnetskih pojava i<br />
strukture tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1992.<br />
D. Horvat: FIZIKA odabrana poglavlja, HINUS, Zagreb, 1999.<br />
F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York,<br />
1985.<br />
V. Henč-Bartolić i L. Bistričić, Predavanja i auditorne vježbe iz fizike lasera, Element, Zagreb,<br />
2003.<br />
http://eskola.hfd.hr<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. Eisberg, R. Resnick, Quantum Physics of Atoms, Molecules, Solids, Nuclei and Particles, J.<br />
Wiley & Sons, New York, 1974.<br />
T. Young, S. Freedman, Sears and Zemansky´s University Physics with Modern Physics, A.<br />
Wesley, San Francisco, 2003.<br />
S. Lugomer i M. Stipančić, Laser, IGKRO Svjetlost, Sarajevo, 1977.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 99
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19466 KEMIJA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI<br />
Doc. dr. sc. Mirela Rožić<br />
III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Predmet omogućuje da se teoretski objasne opće kemijske <strong>za</strong>konitosti. Uključuje<br />
najopćenitije relacije fizikalne kemije koje pridonose razumijevanju kemijskih procesa<br />
u grafičkoj tehnologiji. Uključuje područja cilj kojih je spoznaja svojstava materije<br />
koja su važna u vezi s pretvorbama tvari i s time pove<strong>za</strong>nim energetskim pojavama.<br />
Obrađuje karakteristike pojedinih agregatnih stanja, kemijsku ravnotežu posebno<br />
ravnoteže na granici fa<strong>za</strong> (napetost površine, ovisnost o temperaturi, adsorpcija,<br />
adsorpcijske izoterme, površinski filmovi, površinski aktivne tvari), kinetiku kemijskih<br />
reakcija (brzina, red, molekularnost reakcija, vrste reakcija, energija aktivacije,<br />
katalitičke reakcije, fotokemijske reakcije), disperzne sustave - grubi i fini, koloidne<br />
otopine - karakteri<strong>za</strong>cija, svojstva: elektrokinetičke pojave, zeta potencijal te osnove<br />
elektrokemije (elektrolitska disocijacija, vodljivost elektrolita, galvanski članak,<br />
elektrodni potencijal, elektromotorna sila, vrste elektroda).<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je da se stečeno znanje primjeni u razumjevanju mehani<strong>za</strong>ma procesa<br />
uključenih u grafičkoj tehnologiji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava uključuje predavanja i auditorne vježbe. Provjera znanja provodi se<br />
pismenim i usmenim ispitima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. Brdička, Osnove fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1969.<br />
P. W. Atkins, M. J. Clugston, Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1992.<br />
E. C. Potter, Elektrokemija, Osnove i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 1968.<br />
H. J. Butt, K. Graf, M. Kappl, Physics and chemistry of interfaces, Wiley - VCH,<br />
Weinheim, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. G. Lee, Chemical Thermodynamics for Metals and Materials, Imperial Press,<br />
London, 1999.<br />
LJ. Đaković, Koloidna kemija, Tehnološki <strong>fakultet</strong>, Novi Sad, 1985.<br />
J. W. Goodwin, Colloids and interfaces with surfactants and polymers - an<br />
introduction, John Wiley & Sons, Indianapolis, 2004.<br />
W. J. Moore, Physical Chemistry, Longman Group, London, 1974.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata na auditornim vježbama.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 100
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
32903 OSNOVE MIKROEKONOMIJE<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Program nastave usmjeren je proučavanju kako društvo koristi resurse kako bi<br />
proizveli vrijedne proizvode i distribuirali ih na tržištu.<br />
Studenti moraju naučiti razlikovati MAKROEKONOMIJU koja proučava funkcioniranje<br />
gospodarstva kao cjeline i MIKROEKONOMIJU koja proučava ponašanja pojedinih<br />
elemenata gospodarstva naročito proizvodne dijelove poduzeća. Proučavajući<br />
mikroekonomska događanja studenti uče i specijalizirani rječnik <strong>za</strong> razumijevanje<br />
ekonomskih tema što u ukupnosti predstavlja temelje razumijevanja organi<strong>za</strong>cije i<br />
Marketinga što je važan element upravljačke kompetentnosti.<br />
Uvod. Problemi ekonomske organi<strong>za</strong>cije / što, kako i <strong>za</strong> koga: tehnološke<br />
mogućnosti, trgovina, novac, kapital.<br />
Tržište: tržišno rješavanje ekonomskih problema, ekonomska uloga države<br />
Proizvodnja i organiazcija poduzeća: poduzeće, proizvodnja.<br />
Ponuda i potražnja: tržišni mehani<strong>za</strong>m, anali<strong>za</strong> ponude i potražnje, ravnoteža ponude<br />
i potražnje, elastičnost ponude i potražnje, primjena ponude i potražnje<br />
Anali<strong>za</strong> troškova: ekonomska anali<strong>za</strong>, računovodstvo i oportunitetni troškovi<br />
Teorija troškova: ulaganej <strong>za</strong> <strong>za</strong>danu proizvodnju<br />
Cijena na tržištu potpune konkurencije: ponuda kod prave konkurencije<br />
Oligopol i monopolistička konkurencija: nepotpuna konkurencija, izvori nepotpune<br />
konkurencije, modeli nepotpune konkurencije, monopolistička konkurencija,<br />
maksimiziranje profita, određivanje cijene maržom, ekonomski troškovi monopola<br />
Kapital, kamata i profiti: kapital, stopa prinosa na kapitalna dobra, odrednice profita,<br />
financijska aktiva i kamata<br />
Poduzeće: shvaćanje poduzeća, uvjeti poslovanja, anali<strong>za</strong> potencijala, poka<strong>za</strong>telji<br />
likvidnosti, poslovno odlučivanje i upravljanje<br />
Kako odrediti cijenu: prodajna cijena, varijabilni troškovi, <strong>za</strong>rada, fiksni troškovi,<br />
profit<br />
Ekonomika proizvodnih ulaganja: povrat kapitala, cijena vlastite usluge, cijena<br />
kapitala, troškovi.<br />
Mjerenje nacionalnog dohotka<br />
Fiksalna politika.<br />
ciljevi i sredstva ekonomske politike.<br />
Ekonomska interpretacija ne<strong>za</strong>poslenosti.<br />
Inflacija.<br />
Kamatna stopa.<br />
Podjele investicija.<br />
Platna bilanca.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P.A. Samuelson, W. Nordhaus: Ekonomija, Zagreb, 1992., Mate<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar – ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 101
Kolegij 19468 REPRODUKCIJSKA FOTOGRAFIJA 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić<br />
Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Višebojna slike u grafičkom okruženju i ostalim reprodukcijskim medijima. Ulazne i<br />
izlazne veličine kod višebojne reprodukcije. Jednotonski višebojni, višebojni višetonski<br />
originali, osnovne značajke, kolor duplikat. Sustavi miješanja boja aditivno,<br />
suptraktivno i rastersko. Optička mjerenja, denzitometrijska i spektrofotometrijska<br />
koja se koriste s ciljem provođenja kvalitete reprodukcije. Principi nauke o bojama<br />
koji se koriste kod reprodukcije višebojnih slika. Podešavanje značajki ulaznih<br />
jedinica. Sustav selekcija boja, filteri, idealne i realne refleksije boja. Priprema<br />
originala <strong>za</strong> različite sustave reprodukcije. Načini korekcija boja i tonova kod<br />
analognih i digitalnih sustava potrebnih <strong>za</strong> kvalitetnu reprodukciju. Obrada slike<br />
pomoću programske podrške, definiranje stranice slike i teksta. Akromatske metode i<br />
njihovo značenje u grafičkoj reprodukciji, repromodulacija. Pojava Moire-a i rasterski<br />
kutevi kod višebojne reprodukcije. Izrada izvadaka <strong>za</strong>danih stranica. Sustavi provjere<br />
i prikazivanja rezultata vođenog procesa reprodukcije prije otiskivanja, na <strong>za</strong>slonu i<br />
sustavima probnih otisaka.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Vođenje procesa višebojne reprodukcije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i vježbe, kolokvij i ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Wentzel, Graphic Arts Photography, Color, GATF, Pittsburgh, 1983.<br />
G. S. Field, Color Scanning and Imaging Systems, GATF, Pittsburgh, 1990.<br />
G. S. Field: Color and its Reproduction, GATF, Pittsbugh, 1988.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. W. G. Hunt, Reproduction of Color, Fountain Press, London, 2002.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 102
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19469 UPRAVLJANJE OFSETNIM TISKOM<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o eksploataciji tiska u ofsetu i nekim<br />
njegovim mogućnostima u <strong>za</strong>visnosti o tehnologiji rada stroja. Suvremena elektronika uz<br />
pomoć elemenata na otiscima može osigurati visoko kvalitetan i ujednačen ofsetni tisak.<br />
Također uz pomoć novih saznanja prirodnih znanosti i elektronike, razvija se Non Impact<br />
tisak kojem se u ovom kolegiju ukazuje određena pažnja.<br />
Rasterska reprodukcija u ofsetu. Tehnološki proces. Rasterske točkice. Nepravilnosti<br />
rasterske točkice. Kontrola kvalitete u tisku vizuelno, bez signalnih i mjernih stripova.<br />
Vođenje tiska uz pomoć signalnih stripova. Pozitivna i negativna greška. Smicanje i<br />
dubliranje. Balans sivog. Dodatni signalni elementi <strong>za</strong> vizuelno vođenje tiska. Kontrola i<br />
vođenje tiska uz upotrebu mjernih kontrolnih stripova i vizuelno. Fogra stripovi. Rasterska<br />
polja, polja punog tona, polje D, K/S polja, polja ravnoteže, relativni tiskovni kontrast.<br />
Primjena stripova <strong>za</strong> kontrolu tiska. Montaža stripova. Kopiranje ploča. Tisak i probni tisak.<br />
Pretpostavka bojenja. Prijenos tonskih vrijednosti. Ravnoteža boja. Hartmannov sustav<br />
programiranog tiska. Kontrolni sustav Felix Brunner. Kontrola <strong>forme</strong> i otiska. Gruba i fina<br />
rasterska polja. Mjerni mikroelement. Stupnjevi obojenosti. Rasterska polja s niskom i<br />
visokom rastrertonskom vrijednošću. Polja pune površine. Aditivna greška. Relativni<br />
tiskovni kontrast. ISO konturni dijagram. Kontrolni sustav Gretag. Utjecaj na tiskovnu<br />
krivulju prijenosa rasterskih vrijednosti. Dotok bojila, konzistencija, temperatura uređaja<br />
<strong>za</strong> bojenje, vlaženje. Podešavanje pritiska. Ofsetna navlaka. Kriterij kvalitete <strong>za</strong> ofsetnu<br />
navlaku. Tiskovna ploča, tiskarski stroj, nosilac tiska. Uređaji <strong>za</strong> bojenje i sustavi <strong>za</strong><br />
podešavanje. Hidrostatski tlak u bojanicima. Hidrodinamički tlak u bojanicima.<br />
Reproduktivnost. Bočni utjecaji kod prijenosa bojila. Moderni sustavi <strong>za</strong> vođenje tiska.<br />
Ofsetne <strong>tiskovne</strong> jedinice s aniloks valjkom. Nanošenje bojila na rastrirani valjak.<br />
Nanošenje bojila na formu. Vlaženje. Rješavanje miješanja bojila i otopine <strong>za</strong> vlaženje.<br />
Mogućnosti tiska. Suvremeni uređaji <strong>za</strong> vlaženje kod ofseta s dugim tokom bojila. Svojstve<br />
otopina <strong>za</strong> vlaženje. Princip vlaženja alcolor. Automatsko upravljanje vlaženjem. Dodatni<br />
činioci procesa vlaženja. Vođenje procesa ofsetnog tiska pomoću aparata. Daljinsko<br />
podešavanje i upravljanje ofsetnim strojem. Aparativno očitavanje tiskovnih formi.<br />
Spektrofotometrijsko i denzitometrijsko vođenje kvalitete tiska. Aparativno komputersko<br />
kontroliranje stroja i uravnotežavanje otopina u tisku. Usklađivanje komputerski vođenog<br />
tiska sa standardima. Usklađivanje pripreme s mogućnostima ofsetnih tiskarskih strojeva.<br />
Lakiranje u ofsetu u liniji. Agregati <strong>za</strong> lakiranje raznim vrstama lakova. Tehnološki proces<br />
lakiranja. Kvalitata lakiranih otisaka u skladu s upotrebljenom tehnologijom. Sučeljavanje<br />
mogućnosti konvencionalnog i digitalnog tiska. Ekonomska projekcija. Kvaliteta i brzina<br />
tiska. Personali<strong>za</strong>cija tiska. Aparati <strong>za</strong> kopiranje. Laserski direktni tisak. Laserski tisak s<br />
prijenosnom trakom. Ink Jet tisak. Ofsetni digitalni tisak s latentnom tiskovnom formom.<br />
Ofsetni digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom. Hibridni tisak.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Aparativno vođenje najčešće tiskarske tehnologije u skladu s fizikalnim postavkama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i laboratorijske vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
H. Kipphan et al., Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su <strong>za</strong>vršene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 103
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19493 RUČNI UVEZ KNJIGE<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij je <strong>za</strong>mišljen <strong>za</strong> malu grupu studenata koji praktički rade. Povijesni pregled<br />
razvoja uve<strong>za</strong> knjige. Podjela tipova knjige prema vrsti ručnog uve<strong>za</strong>. Podjela knjiga<br />
prema upotrebljivosti. Upoznavanjem s ručnim alatima, njihova namjena i<br />
organi<strong>za</strong>cija radionice. Mehanička napere<strong>za</strong>nja knjige. Učestalost upotrebe<br />
udžbenika, beletristike i monografija. Upoznavanje s knjigoveškim materijalima,<br />
njihova upotrebljivost i kvaliteta. Potreba <strong>za</strong> ručnim uvezom. Zašto se danas ručno<br />
uvezuje knjiga. Koja je poruka ručno uve<strong>za</strong>ne knjige. Savijanje knjižnih araka u<br />
knjižne slogove rukom. Alati potrebni <strong>za</strong> ručni uvez knjige. Njigova namjena, trajanje<br />
i kvaliteta. Sabiranje knjižnih slogova u knjižne blokove Materijali potrebni u<br />
knjigovežnici. Njihova kvaliteta, tehnologičnost i svojstvo u različitim situacijama.<br />
Šivenje knjižnih blokova. Radne operacije potrebne <strong>za</strong> izradu knjige. Njihovo trajanje,<br />
potrebno znanje i vještina. Cijena rada ručnog uve<strong>za</strong>. Lijepljenje sašivenih knjižnih<br />
blokova Biblioteke. Učestalost upotrebe pojedinih izdanje. Vrste uve<strong>za</strong> u odnosu na<br />
sadržaj i namjenu knjiga. Izrada podstave i lijepljenje podstave, gaze i označnih i<br />
<strong>za</strong>glavnih vrpci na knjižne blokove. Konzerviranje knjiga, čuvanje u deponijama i<br />
klima potrebna <strong>za</strong> kvalitetno skladištenje knjiga. Izrada tvrdih korica Restauracija i<br />
ponovni uvez knjiga. Suvremene metode koje pomažu u ponovnom uvezu knjiga.<br />
Izrada mekih višedijelnih korica. Kako sačuvati stare originale i kako pružiti čitaocu<br />
ugođaj starog originala. Tisak na koricama. Dimenzije knjige i pogodnost <strong>za</strong><br />
upotrebu. Spomen knjige i monografije te njihova standardi<strong>za</strong>cija po veličini i<br />
opsegu. Uljepljivanje knjižnog bloka u korice Stare knjige i njihova umjetnička,<br />
društvena, estetska i informatička vrijednost. Ispitivanje kvalitete knjie u odnosu na<br />
industrijski izrađenu knjigu. Di<strong>za</strong>jn i poruke ručnog uve<strong>za</strong> knjige. Izrada stolne mape.<br />
Prezentacija referata kandidata, diskusija i pokazivanje vlastitog izradka kandidata.<br />
Izrada kutije <strong>za</strong> knjigu Uvez diplomskog rada s izradom korica i tiskom na njima.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje studenata s ručnim uvezom knjiga kako bi u slučaju da se <strong>za</strong>posle u<br />
knjižnici, muzeju ili u kakvoj knjigovežnici znali kako se ručno popravlja, restaurira i<br />
ponovno uvezuje knjiga.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, laboratorijske vježbe i posjeta biblioteci i restauratoru knjiga.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch,<br />
Leipzig, 1963.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, , VEB Verlag für Buch,<br />
Leipzig, 1989.<br />
G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992.<br />
T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999.<br />
R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese ručnih proizvođača KNJIGA I PAPIRA.<br />
Način polaganja ispita<br />
Izradom seminara i ručnim uvezom knjige uz objašnjenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar i ručni uvez meke i tvrde knjige i albuma.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 104
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19470 RUČNA IZRADA KUTIJA<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij je <strong>za</strong>mišljen <strong>za</strong> malu grupu studenata koji praktički rade. Povijesni pregled<br />
razvoja ambalaže. Podjela tipova ambalaže prema vrsti ručnoe izrade. Podjela kutija<br />
prema upotrebljivosti. Upoznavanje s ručnim alatima, njihova namjena i organi<strong>za</strong>cija<br />
radionice. Mehanička napere<strong>za</strong>nja kutije. Učestalost upotrebe kutija. Upoznavanje s<br />
ambalažnim materijalima, njihova upotrebljivost i kvaliteta. Potreba <strong>za</strong> ručniom<br />
kutije. Zašto se danas ručno izrađuje kutija. Koja je poruka ručno izrađene kutije.<br />
Alati potrebni <strong>za</strong> izradu kutije. Njigova namjena, trajanje i kvaliteta. Šivenje kutija.<br />
Radne operacije potrebne <strong>za</strong> izradu kutije. Njihovo trajanje, potrebno znanje i<br />
vještina. Cijena rada ručnoe izrade kutija. Lijepljenje kutija. Učestalost upotrebe<br />
pojedinih kuzija. Izrada podstave i lijepljenje podstave, gaze i vrpce na kutije. Izrada<br />
višedijelnih kutija. Tisak na kutijama. Dimenzije kutija i pogodnost <strong>za</strong> upotrebu.<br />
Kutije <strong>za</strong> spomen knjige i monografije te njihova standardi<strong>za</strong>cija po veličini i opsegu.<br />
Kutije i njihova umjetnička, društvena, estetska i informatička vrijednost. Ispitivanje<br />
kvalitete kutije u odnosu na industrijski izrađenu kutiju. Di<strong>za</strong>jn i poruke ručne izrade<br />
kutije. Izrada stolne kutije. Prezentacija referata kandidata, diskusija i pokazivanje<br />
vlastitog izradka kandidata. Izrada kutije <strong>za</strong> knjigu.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje studenata s ručnom izradom kutije kako bi u slučaju da se <strong>za</strong>posle u<br />
modelarnici, umjetničkoj radionic ili muzeju znali kako se ručno izrađuje nova i<br />
replika stare kutije i istražuju nova rješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, laboratorijske vježbe i posjeta radionicama <strong>za</strong> izradu kutija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB<br />
Fachbuchverlag, Leipzig, 1971.<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch,<br />
Leipzig, 1963.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig,<br />
1989.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese ručnih proizvođača kutija.<br />
Način polaganja ispita<br />
Izradom seminara i ručnom izradom ukrasne kutije uz objašnjenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar i ručna izrada kutije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 105
Kolegij 32777 LIKOVNA PRAKSA 1<br />
32778 LIKOVNA PRAKSA 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja I. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
II. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Predodžbeni sustavi. Priroda percepcije i <strong>za</strong>koni. Tehnički karakter predodžbenih<br />
sustava. Semantički karakter predodžbenih sustava. Mediji. Perceptiva i konceptualna<br />
priroda predodžbe. Operativna i persuazivna komunikacija. Optička struktura. Crtež.<br />
Centralna perspektiva. Preklapanje. Anatomski crtež. Žablja i ptičja perspektiva.<br />
Ananli<strong>za</strong> prostornih vrijednosti crteža perspektivne predodžbe. Prednosti i nedostaci<br />
centralne perspektive. Poliperspektiva, rentgenska perspektiva.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Uvodno studenti se osposobljavaju predočavanju promatranog ili <strong>za</strong>mišljenog objekta<br />
i analizi prostorno-perceptivnih problema dvodimenzionalnog medija. Zatim se<br />
osposobljavaju u ovladavanju predodžbenim tehnikama i instrumentima i motivima s<br />
programiranim likovnim temama u rasponu od perceptualne do konceptualne<br />
predodžbe. Time se osposobljavaju u praksi ovladati semantičkim kategorijama<br />
likovne strukture.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
E. Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti 20. stoljeća, Golden Marketing, Tehnička knjiga ,<br />
Zagreb, 2003.<br />
H. Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 1998.<br />
J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. De Reyna, Kako nacrtati ono što vidite, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split, 2003.<br />
E. H. Gombrich, Umetnost i iluzija, Nolit, Beograd, 1984.<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova cijelog programa.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 106
Kolegij 32779 LIKOVNA PRAKSA 3<br />
32780 LIKOVNA PRAKSA 4<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda<br />
IV. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Linearni predodžbeni sustav, formalne, semantičke metodološke osobine. Anatomska<br />
linija, tehnike i primjeri, struktura i značenje. Monotona linija, primjeri u tehnici i<br />
umjetnosti. Struktura i značenje. Kaligrafska linija, tehnika i praksa, struktura i<br />
značenje. Ploha, formalni predodžbeni sustav. Subordinirani predodžbeni elementi.<br />
Tonski crtež, predodžbeni sustav, struktura i značenje. Svjetlo i sjena predodžbeni<br />
sustav, sfumato, struktura i značenje. Kombinacija linearno i plošno. Boja, percepcija,<br />
simbol i ekspresija. Kolori<strong>za</strong>m, predodžbeni sustav. Boja u sukcesivnoj i simultanoj<br />
percepciji. Percepcija prostora. Kompozicija. Estetski <strong>za</strong>koni, zlatni rez, pojam i<br />
značenje. Optička težina i ravnoteža, tekstura, faktura, boja, svjetlina, strukturalni<br />
skelet prostora itd. Optička ravnoteža i dominacija, simetrija parova i izdvajanje.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se osposobljavaju rješavanju likovnih problema neovisno od tipa<br />
predodžbenih sustava, crteža, slika, grafika, fotografija, itd. koji se približavaju<br />
osnovnim <strong>za</strong>dacima grafičkog di<strong>za</strong>jna.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
E. Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti 20. stoljeća, Golden Marketing, Tehnička knjiga,<br />
Zagreb, 2003.<br />
H. Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 1998.<br />
J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. De Reyna, Kako nacrtati ono što vidite, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split, 2003.<br />
E. H. Gombrich, Umetnost i iluzija, Nolit, Beograd, 1984.<br />
P. Stonyer, The Complete Book of Drawing Tehnicques, Archturus Publishing for<br />
Bookmart Limited, Liencester, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova cijelog programa.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 107
Kolegij 32781 ORIGINALNA GRAFIKA 1<br />
32782 ORIGINALNA GRAFIKA 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
IV. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Originalne grafičke tehnike, pojam i povijesno-humanistički značaj. Originalna<br />
grafika, specifični kreativni izraz. Umjetnička praksa. Valori<strong>za</strong>cija originalne grafike,<br />
multioriginal. Tehničke karakteristike, pribor, materijali, preše. Visoki tisak (drvorez i<br />
linorez, standardi). Tehničke instrukcije. Tip crteža skice <strong>za</strong> linorez. Odobrenje,<br />
reali<strong>za</strong>cija <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Signatura i<br />
potpisivanje. Metalne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> i mehaničke tehnike, karakter. Metodologija<br />
rada, bakropisna preša, pribor i papiri. Tip crteža i skica <strong>za</strong> suhu iglu. Odobrenje,<br />
probni otisak, kontrola, konačni izgled. Bakrorez, karakter, pribor i tehničke<br />
instrukcije. Tip crteža i skica <strong>za</strong> bakrorez.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se osposobljavaju praktičnim radom originalne grafike, linorez, višebojni<br />
linorez, suha igla, ali i stiču kompetencije procjena stručnog i kreativnog dometa ovih<br />
kreativnih izra<strong>za</strong>.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Dž. Hozo, Umjetnost multioriginala, Prva književna komuna, Mostar, 1988.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova cijelog programa.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 108
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19445 KOMUNIKOLOGIJA<br />
Prof. dr. sc. Mario Plenković<br />
III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Povijesni razvoj znanosti o komuniciranju. Spacijalna, temporalna, verbalna,<br />
neverbalna, pismoslovna, tiskoslovna, grafička, elektronička, postmodernistička,<br />
poslovno-agencijska, internetska i multimedijska komunikacija. Strukturalne<br />
<strong>za</strong>konitosti komunikologije (znanosti o komuniciranju). Grafička komunikacija i<br />
generiranje grafičkih informacija. Informacija, komunikacija, medij, poruka, publika,<br />
javnost, javno mnijenje, Fb i komunikanti. Otkrivanje, obrada i eksplikacija<br />
informacija. Gnoseološke i jezične pretpostavke grafičkog komuniciranja. Nove<br />
dimenzije interkulturalnog grafičkog komuniciranja (komunikativne tradicije i<br />
grafičko-di<strong>za</strong>jnerske perspektive). Temeljne komunikološke teorije. Medijsko-grafička<br />
teorija komuniciranja. Fenomenologija grafičko-di<strong>za</strong>jnerske komunikacije. Grafički<br />
di<strong>za</strong>jn i komunikativna etika. Temeljni modeli komuniciranja Schramov, Umerta Eca,<br />
Kosyzk-Pruysov, Chaffov, G.Gerbnera, Legge-Barberov, F.Vrega, M.Plenkovića.<br />
Medijsko-grafička komunikacija: tisak, novine, časopisi, knjige, primarne, sekundarne<br />
i tercijalne publikacije, elektronički mediji, novi mediji. Internet i WEB komunikacija.<br />
Medijsko-grafičke <strong>za</strong>konitosti. Medijska komunikacija, grafički di<strong>za</strong>jn i globalno<br />
grafičko društvo.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Sustavno i temeljito prenošenje znanja iz teorije i prakse komuniciranja studentima<br />
grafičke tehnologije i grafičkog di<strong>za</strong>jna u cilju ovladavanja temeljnim komunikološkim<br />
<strong>za</strong>konitostima i vještinama na putu spoznavanja svijeta grafičkog komuniciranja i<br />
di<strong>za</strong>jniranja na svim razinama komunikacije: lokalno, nacionalno, regionalno i<br />
globalno.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni diskurs (istraživanje, obrada, publiciranje),<br />
e-učionica i seminar (javna prezentacija (PP) i dijaloško produbljivanje studijskih<br />
sadržaja).<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
G. Burton, R. Dimbleby, Teaching Communication, Routledge, London, 2000.<br />
D. Crowley, D. Mitchell (Editors), Communication Theory Today, Stanford University<br />
Press, Stanford, 1994.<br />
M. Plenković, Komunikologija, HKD & Nonacom, Zagreb, 2002.<br />
M. Plenković, Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993.<br />
F. Vreg, Humana komunikologija, HKD & Nonacom, Zagreb, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
M. Plenković, Uvod v množične medije, Univer<strong>za</strong> v Mariboru, Maribor, 2005.<br />
M. Kunczik, A. Zipfel, Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zaklada Friedrich<br />
Ebert, Zagreb, 1987.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni (uvjeti <strong>za</strong> polaganje ispita realizirane vježbe te izrađeni i<br />
prezentirani seminar).<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 109
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19446 VIZUALNE KOMUNIKACIJE<br />
Prof. dr. sc. Mario Plenković<br />
IV. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod u vizualne komunikacije: Slika ili poruka. Svjetlost, oko, mrežnica, mo<strong>za</strong>k.<br />
Povijest vizualne grafičke komunikacije. Vizualna komunikacija i novi svjetovi<br />
grafičkog komuniciranja. Teorija vizualne percepcije i proces vizualne komunikacije.<br />
Osijetilna teorija, Gestalt, konstruktivi<strong>za</strong>m, semiotika, kognicija i komunikologija.<br />
Vizualno znakovlje, znak, označitelj, označeno. Ikonički motivirani znakovi.<br />
Proizvoljno, nemotivirano znakovlje. Vizualne paradigme i sintagme. Rasčlamba<br />
vizualne sintagme. Vizualni kodovi, kodifikacija i konvencija. Logički i estetički vizualni<br />
kod. Vizualni kod i vizualna percepcija. Vizualna komunikacija i smjerovi<br />
informacijskih procesa s apstraktnom simbolikom: slikovno, piktografsko i<br />
ideografsko pismo, tisak, film, televizija, kompjutor, internet, “nevidljivi <strong>za</strong>pisi” i nove<br />
vizualne tehnologije. Ksilografija, J. Gutenbergova galaksija, tipografija, distribucija<br />
tiska, <strong>tiskovne</strong> agencije, vizualni linkovi, Eutelsat satelit, multimedija, novi mediji,<br />
internetska i digitalna komunikacija. Vizualna komunikacija i infografika. Vizualna<br />
grafička komunikacija u dva vremenska perioda: “BU“ i “AU“ (USA Today).<br />
Implementacija i upotreba informacijske grafike u tisaknim, elektronskim i<br />
elektroničkim medijima. Spoznajna vizualna komunikacija. Teorijski doprinosi razvoju<br />
vizualne komunikacije: Alfred Chandler (The Visible Hand), Payane-ove studije, Paul<br />
La<strong>za</strong>rsfeld. Alternativni oblici vizualne komunikacije: Persuazija, reklamiranje, public<br />
relations, fotografija, novinarstvo, televizija, video, marketinške kampanje i medijska<br />
komunikacija. Vizulana komunikacija i virtualna realnost. Global Network i razvoj<br />
TELEPUTER <strong>za</strong>jednice i SUPRAGLOBALNE vizualne komunikacije.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Stjecanje i primjena znanja iz spoznajnih <strong>za</strong>konitosti vizualne komunikacije u procesu<br />
kreiranja, projektiranja i di<strong>za</strong>jniranja svih oblika grafičkog komuniciranja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Pismeni i usmeni ispit, vježbe (izrada vježbenih vizualnih <strong>za</strong>dataka) i seminar.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. M. Floch, Visual Identities, Continuum, London, 2000.<br />
J. Fiske & J.Hartley, Čitanje televizije, Barbat, Zagreb, 1993.<br />
P. M. Lester, Visual Communication, Thomson & Wadsworth, Thomson Learning<br />
Berkshire House, London, 2002.<br />
J. Plenković & M.Plenković, Društvo, znanost i tehnologija, Manualia universitatis<br />
studiorum flumiensis, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1998.<br />
M. Plenković: Vizualne komunikacije (skripta), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2003.<br />
T. Schirato & S. Yell, Communication and Culture, Sage Publications, London, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
C. Jenks(ur.), Vizualna kultura, Naklada Jasenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo,<br />
Zagreb, 2002.<br />
M. Plenković, Grafički di<strong>za</strong>jn u svijetu vizualnih komunikacija, u “Društvo i tehnologija<br />
‘97”, Građevinski <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u Rijeci & HKD, Rijeka, 1997.<br />
S. Heller, M.Ilic: Icons of Graphic Design, Thams and Hudson Ltd, London, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni (uvjeti <strong>za</strong> polaganje ispita izrađen vizualni vježbeni <strong>za</strong>datak).<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 110
Kolegij 32783 ORIGINALNA GRAFIKA 3<br />
32784 ORIGINALNA GRAFIKA 4<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Originalne grafičke tehnike, koje se služe kemijskim metodama u izradi <strong>tiskovne</strong><br />
<strong>forme</strong>. Bakropis, karakter, povijest, primjeri i metodologija rada. Tehničke instrukcije.<br />
Crtež <strong>za</strong> skicu bakropisa u linearnom predodžbenom sustavu. Odobrenje, probni<br />
otisak, kontrola, konačni izgled. Crtež <strong>za</strong> skicu bakropisa u tonskom predodžbenom<br />
sustavu. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Akvatinta, karakter i<br />
primjeri i metodologija rada. Crteži <strong>za</strong> skice akvatinte s više različitih jednotonskih<br />
vrijednosti i s višetonskim vrijednostima. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni<br />
izgled. Tehnika rezervaša, karakteristike i primjeri. Tehničke instrukcije. Crtež <strong>za</strong><br />
skicu rezervaša. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Kombinirana<br />
tehnika suha igla-akvatinta. Lavirani crtež <strong>za</strong> idejne skice kombinirane tehnike suha<br />
igla-akvatinta. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se osposobljavaju praktičnim radom originalne grafike, bakropis u linearnom<br />
predodžbenom sustavu, bakropis u tonskom predodžbenom sustavu, akvatinta,<br />
rezervaš i kombinirana tehnika, ali i stiču kompetencije procjena stručnog i<br />
kreativnog dometa ovih kreativnih izra<strong>za</strong>.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Dž. Hozo, Umjetnost multioriginala, Prva književna komuna, Mostar, 1988.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova cijelog programa.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 111
Kolegij 32785 GRAFIČKI DIZAJN 1<br />
32786 GRAFIČKI DIZAJN 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja V. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda<br />
VI. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 43 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Struktura vizualnih oblika i njihova organi<strong>za</strong>cija u funkcionalne optičke sustave.<br />
Organi<strong>za</strong>cija optičke plohe grafičkog medija. Layout. Postupno opterećenje vizualne<br />
strukture. Estetski <strong>za</strong>koni. Optička težina i ravnoteža, kompozicija i stil. Artikulacija<br />
grafičke strukture, tekstura, boja. Čitljivost predodžbe u hijerarhiji strukture.<br />
Ravnoteža, dinamičnost i statičnost predodžbe. Stli<strong>za</strong>cija predodžbe. Animacija.<br />
Fatička funkcija. Pismo, stili<strong>za</strong>cija, animacija. Ravnoteža grafičkih elemenata<br />
sustavom parova. Ravnoteža i dominacija izdvajanjem (plakat, naljepnica).<br />
Trostupačna stranica grafičkog medija. Peterostupačna stranica, strukturalni skelet.<br />
Nulto opažanje. Gestalt. Pouzdanost rezultata. Primjena u grafičkim medijima.<br />
Zadatosti, standardi. Modni časopis. Katalozi. Pismovni sustavi, fontovi. Nivo<br />
strukturaliziranosti grafičkog medija. Karakteri i nomenklatura medija. Distanca<br />
čitljivosti. Primjeri.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Postupnim opterećenjem vizualne strukture studenti se osposobljavaju kreaciji<br />
optičkih ravnoteža univer<strong>za</strong>lne grafičke strukture u okviru <strong>za</strong>datosti. Također se<br />
uvode u di<strong>za</strong>jniranje medija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. Arheim, Umetnost i vizuelno opažanje, Univerzitet umetnosti u Beogradu,<br />
Beograd, 1981.<br />
E. H. Gombich, The Science of Order, Cornell University Press, Ithaca, New York,<br />
1979.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. D. Zakia, Perception and Imaging, Focal Press, New York, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova cijelog programa.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 112
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19449 TISAK I DIZAJN<br />
Doc. dr. sc. Nikola Mrvac<br />
VI semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Tehnološka priprema rada <strong>za</strong> tisak - faze rada. Tehnike rada i odabiri formata ovisno<br />
o lancu grafičke reprodukcije. Anali<strong>za</strong> mogućnosti i odnosa pojedinih tiskarskih<br />
tehnika i di<strong>za</strong>jnerskih riješenja. Odnosi između formata gotovog grafičkog proizvoda,<br />
tehnologije tiska, formata tiskarskih strojeva, di<strong>za</strong>jnerskog riješenja i cijene konačnog<br />
proizvoda. Rasterska reprodukcija u tisku. Rastersko miješanje boja u tisku. Odnosi<br />
vrste i karakteristike rastera, tehnike tiska i di<strong>za</strong>jnerskih riješenja. Problemi u tisku s<br />
obzirom na različita di<strong>za</strong>jnerska riješenja.<br />
Kontrola kvalitete u tisku. Odobreni arak. Probni otisci. Kontrola i vođenje tiska uz<br />
upotrebu i bez upotrebe stripova. Vizualna kontrola bez signalnih stripova. Kontrola<br />
pomoću signalnih stripova. Kontrola pomoću mjernih stripova. Nanos bojila i gustoća<br />
obojenja. Prirast rastertonskih vrijednosti u tisku. Denzitometrijska kontrola u tisku.<br />
Prihvaćanje bojila na bojilo. Sivi balans. Spektrofotometrijska kontrola.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svraha kolegija Tisak i di<strong>za</strong>jn je da omogući studentima stjecanje znanja koja će im<br />
omogućiti sagledavanje odnosa tiskarske problematike i di<strong>za</strong>jnerskih riješenja, koja<br />
su nephodan preduvjet reali<strong>za</strong>cije kvalitetnog grafičkog proizvoda te razvijanje<br />
specifičnih kompetencija nužnih prilikom reali<strong>za</strong>cije idejnih grafičkih riješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u<br />
suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i<br />
prema njima su sastavljeni problemski <strong>za</strong>daci i teme <strong>za</strong> diskusiju. Nastavnik će pratiti<br />
angažiranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom,<br />
studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
T. S. Williams, Graphic Designer's Guide to Pricing, Estimating & Budgeting, Allworth<br />
Press, New York, 2001.<br />
S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Johnson, Mastering Digital Printing: The Photographer's and Artist's Guide to<br />
High-Quality Digital Output, Muska & Lipman, Canada, 2002.<br />
H. Kiphan, Handbook of Print media, Springer, Berlin, 2001.<br />
H. R. Levenson, Understanding Graphic Communication, GATFPress, Pittsburgh,<br />
2000.<br />
G. Field, Color and Its Reproduction, GATFPress, Pittsburgh, 2000.<br />
S. Horvatić, Tiskarske rotacije i rototisak, Adamić d.o.o., Rijeka, 2004.<br />
Način polaganja ispita<br />
Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad.<br />
Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom<br />
dokazuje poznavanje gradiva.<br />
Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog<br />
dijela. Postoci su sljedeci: seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni<br />
30% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima<br />
anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja<br />
nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši<br />
korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te<br />
stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te<br />
smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima<br />
razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 113
Kolegij 19450 PRIMIJENJENA FOTOGRAFIJA 1<br />
Nositelj kolegija Mr.sc. Miroslav Mikota, viši predavač,<br />
Vrijeme izvođenja VI. semestar , 2 +0 + 1, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij Primijenjena fotografija 1 pruža studentima osnovna znanja o fotografiji općenito, fotografiji<br />
kao kreativnom izražaju te, posebno, o fotografiji primijenjenoj na di<strong>za</strong>jn grafičkih proizvoda, tj.<br />
fotografiji koja se realizira kroz grafičku reprodukciju i grafički proizvod. Kolegij upoznaje studente s<br />
osnovama fotografske tehnike, osnovama crno-bijele fotografije, njenom primjenom, načelima<br />
kompozicije te pristupom nekim karakterističnim fotografskim motovima kroz što se svladavaju<br />
različite fotografske tehnike pri snimanju i radu u fotografskom laboratoriju. Kroz predavanja, nakon<br />
povijesnog pregleda razvoja fotografije, studenti se, upoznavaju s opremom <strong>za</strong> snimanje (fotografski<br />
aparati, objektivi, dodatna oprema) i medijima <strong>za</strong> <strong>za</strong>pis snimljene slike (primarno različitim<br />
fotografskim filmovima - crno-bijelim i kolor, negativ i pozitiv, filmovima različitih osjetljivosti i formata<br />
te digitalnim medijima <strong>za</strong> <strong>za</strong>pis fotografske slike). Slijedi razrada različitih tehnika snimanja uz posebni<br />
naglasak na izbor opreme i materijala ovisno o načinu reali<strong>za</strong>cije fotografija kroz reprodukciju u<br />
konkretnom lancu grafičke reprodukcije. Analizira se izbor fotografskog aparata ovisno o fotografskim<br />
pretpostavkama, namjeni i načinu ostvarenja fotografije po kriteriju fotografskog sustava (klasična,<br />
instant, digitalna fotografija), formatu, načinu određivanja elemenata ekspozicije i načinu izoštravanja.<br />
Pristup tehnici snimanja se razrađuje i sa stanovišta svjetlosnih uvjeta te se obrađuje snimanje pri<br />
prirodnom svjetlu, rad s reflektorima, rad s bljeskalicom i rad s raspoloživim svjetlom. Slijedi obrada<br />
tema ve<strong>za</strong>nih uz rad u fotografskom laboratoriju. Definiraju se pojmovi klasični laboratorij <strong>za</strong><br />
pojedinačnu (ručnu) izradu forografija, automatizirani fotografski laboratorij te digitalni fotografski<br />
laboratorij. Detaljno se razrađuje rad u klasičnom fotografskom laboratoriju te mogućnosti utjecanja<br />
na tehničke i kreativne karakteristike, primarno crno-bijele, fotografije u ovoj fazi stvaranja fotografije.<br />
Opisuju se tehnike obrade filma, aparat <strong>za</strong> povećavanje, izbor fotografskog papira i izrada pozitiva - s<br />
naglaskom na karakteristike pozitiva ovisno o načinu grafičke reprodukcije te optimali<strong>za</strong>ciju fotografije<br />
ovisno o njenoj konkretnoj reali<strong>za</strong>ciji i svojstvima grafičkog proizvoda. Kroz kolegij Primijenjena<br />
fotografija 1 studenti se upoznavaju i s osnovnim postavkama kompozicije fotografije i pristupima<br />
nekim osnovnim fotografskim motivima (portret, arhitektura, pej<strong>za</strong>ž, mrtva priroda, tehnička<br />
fotografija) kroz što se svladavaju različite tehnike postavljanja svjetla, odabira elemenata ekspozicije,<br />
opreme i fotografskih materijala.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom na nivou njezine praktične primjene u području<br />
fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti<br />
fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse te se studenti osposobljavaju kreativno koristiti<br />
pojedine sustave kroz sve faze fotografiranja - od snimanja do gotove fotografije - u klasičnim i<br />
digitalnim tehnikama rada. Studenti stječu znanja potrebna <strong>za</strong> odabir optimalne tehnike rada, ovisno o<br />
fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao<br />
kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i<br />
Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada<br />
ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih<br />
fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja <strong>za</strong> poslove kao što su urednik fotografije, fotografilustrator,<br />
fotoreporter te znanja potrebna <strong>za</strong> rad u timu grafički di<strong>za</strong>jner - grafički urednik - urednik<br />
fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih<br />
autorskih radova što je često preduvjet <strong>za</strong> dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u<br />
fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje<br />
praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000.<br />
Z. Gursky, Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. Hedgecoe, Foto-priručnik, Mladost, Zagreb, 1978.<br />
M. Fizi, Fotografija - teorija, praksa, kreacija, GZH, Zagreb, 1977.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - anali<strong>za</strong> predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje poka<strong>za</strong>no kroz<br />
analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 114
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
STRUČNA PRAKSA I ZAVRŠNI PROJEKT<br />
prof. dr. sc. Zdenka Bolanča<br />
VI. semestar, 0 + 12, ECTS: 6 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Upoznavanje s proizvodnim procesom poduzeća, tehnološkom strukturom poduzeća,<br />
organi<strong>za</strong>cijom rada, pripremom i kontrolom grafičkih materijala, proizvodnjom,<br />
vođenjem tehnološkog procesa, kontrolom kvalitete proizvoda, održavanjem i<br />
remontom, <strong>za</strong>štitom na radu i <strong>za</strong>štitom okoliša.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Stjecanje prvih stručnih znanja u hrvatskim i/ili inozemnim tvrtkama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Manji dio nastave se provodi u visokoškolskoj organi<strong>za</strong>ciji, a ostatak u grafičkim<br />
tvrtkama i pratećoj industriji. Pomoću udruge <strong>za</strong> međunarodnu razmjenu studenata<br />
IAESTE Croatia moguća je stručna praksa u inozemstvu, ali i povezivanje hrvatskih<br />
tvrtki sa studentima iz cijelog svijeta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Kipphan, Handbook of Print media, Springer, Heidelberg, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Časopis:<br />
Acta Graphica, Faculty of Graphic Arts<br />
Journal of Graphic Technology, TAGA<br />
Udžbenici svih stručnih kolegija na Grafičkom <strong>fakultet</strong>u<br />
Način polaganja ispita<br />
Ocjenjuje se aktivnost u poduzeću, uspješnost rješavanja <strong>za</strong>datka i kvaliteta<br />
seminarskog rada.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketom i normiranjem preko bodovnog sustava.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 115
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 116
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 117
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 118
Kolegij<br />
Nositelj kolegij<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19471 RAČUNARSKA TIPOGRAFIJA<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
PostScript u tipografiji. Oblikovanje cjelostraničnog preloma u izvornom PostScriptu. Rad<br />
sa ba<strong>za</strong>ma podataka <strong>za</strong> individuali<strong>za</strong>ciju sloga. Priprema sloga <strong>za</strong> visoke naklade kod<br />
individualiziranog digitalnog tiska. Programiranje akcidencije u PostScriptu. Unicod, baze<br />
fontova, konverzija. PostScript tipografija. Definicija fontova. Struktura komandi.<br />
Bazierova krivulja u oblikovanju slivnih znakova. Kontinuitet Bezierobe krivulje. Zatvaranje<br />
linija i grafičkih predložaka. Programiranje linijskih kodova (bar kodovi, transportni,<br />
bibliotečne primjene). Programiranje individualiziranih podataka sa ve<strong>za</strong>ma iz ba<strong>za</strong><br />
podataka. Priprema <strong>za</strong> osvjetljavanje <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Razvoj PDF formata. Proračunavanje<br />
printera. Priprema vlastitih tipografskih jezika. Specijalne namjene, <strong>za</strong>štitni slog.<br />
Mikrotekst. Programiranje djeljenja riječi u PostScriptu. Multikodovi u PostScriptu.<br />
Usporedba - <strong>za</strong>jedništvo i razlike PostScripta, HTML-a, fotosloga. Planiranje tipografije <strong>za</strong><br />
različite operativne sustave, <strong>za</strong> različite tiskarske strojeve i tehnologije. Studij računarske<br />
tipografije prema CIP4 i JDF standardima.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu složenih <strong>za</strong>dataka u PostScript jeziku i pratečim programima.<br />
Integracija slike i teksta sa izradom individualnih rasterskih postupaka. Uvođenje ba<strong>za</strong><br />
podataka u tipografiju, ba<strong>za</strong> teksta, slika i arhiviranje preloma stranica, knjiga, novinskog<br />
sloga.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s Katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s progarmima<br />
iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web<br />
stranicama Katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi<br />
Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4:004.738.5, FS i<br />
Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2003., elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-<br />
019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5, FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2004.,<br />
elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004.<br />
ISBN: 953-199-000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički <strong>fakultet</strong>, <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> računala i slog, Zagreb, 2004.,<br />
elektr. izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm<br />
G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire,<br />
2000.,ISBN 185802-261-4<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje<br />
apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema individualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 119
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19472 REPRODUKCIJA SLIKOVNIH INFORMACIJA<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Agić<br />
VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Reprotehnika kao sustav informacija, slika kao područje informacija. Potreba <strong>za</strong><br />
objektivnim mjerenjima kod višebojnih reprodukcija. Doživljaj boje, različiti prostori<br />
boja koji su prisutni kod digitalnog procesiranja slike. Mjerni sustavi bazirani na<br />
spektrofotometrijskim određivanjima, određivanje kolorimetrijske razlike kao važan<br />
kriterij određivanja kvalitete reprodukcije. Objektivnost kod određivanja boja kod<br />
grafičkih i drugih sustava reprodukcije, prikazivanje rezultata. RGB, Lab. Luv, LCH,<br />
HSB sustavi prikazivanja boja.<br />
Mjerni sustavi bazirani na denzitometrijskim mjerenjima: određivanje i objašnjenje<br />
sivog balansa, trappinga, sivoće i greške tona. Optički aktivna površina, odstupanja<br />
rasterskog elementa, prirast rasterskog elementa. Značenje principa aditivnosti boja.<br />
Sivi balans i sivi omjer. Model defirinja reprodukcijskog sustava preko sivog balansa.<br />
Rasterski sustavi, izgradnja elementa, frekventna i amplitudna modulacija, moire.<br />
Model rasterskog miješanja boja - Neugebauer model, akromatska reprodukcija, PCR,<br />
CCR. kontrolni elementi, sustavi probnog otiska, hard i soft proof. Posebne boje,<br />
heksakromija i heptakromija.<br />
Princip sustava upravljanja bojama u digitalno procesiranju koji osiguravaju kvalitetu<br />
reprodukcije. Elektronska montaža, impozicija, prilagođavanje daljnjim postupcima<br />
reprodukcije, workflow.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Praćenje kontrole kvalitete, sposobnost vođenja i uvođenje novih grafičkih<br />
postupaka.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe i seminari.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Schlapfer, Farbmetrik in der Reproduktionstechnik und im Mehrfarbendruck,<br />
UGRA, St. Gallen, 1993.<br />
T. Johnsom, Color Management in Graphic Arts and Publishing, Pira International,<br />
Hertfordshire, 1996.<br />
A. Mortimer, Color Reproduction in a Digital Age, Pira international, Hertfordshire,<br />
1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. Foley, A. Van Dam, Computer Graphics, Addison Wesley Publishing Company,<br />
1992.<br />
R. B. Norman; Electronic Color, Van Nostrand Rheinhold, New York, 1990.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 120
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19473 PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAFIJE U<br />
REPRODUKCIJSKIM MEDIJIMA<br />
Izv. prof.. dr. sc. Darko Agić<br />
VII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj digitalne fotografije kroz povijest. Usporedba konvencionalnog toka rada sa<br />
digitalnim tokom rada u grafičkoj reprodukciji. Osnovne kategorije digitalnih<br />
fotoaparata i njihova primjenjivost u pojedinim reprodukcijskim medijima.<br />
Karakteristike digitalnih fotoaparata ve<strong>za</strong>ne uz kvalitetu reprodukcije; rezolucija,<br />
dubina bitova, senzori (CCD, CMOS, Foveon X3). Usporedba osjetljivosti troslojnog<br />
filma i osjetljivosti CCD senzora. Utjecaj temperature boje svjetla na reprodukciju<br />
boja. Utjecaj šuma na kvalitetu reprodukcije. Metodologija <strong>za</strong> testiranje kvalitete slike<br />
snimljene digitalnim fotoaparatom. Procesiranje slike <strong>za</strong> pojedine reprodukcijske<br />
medije. Primjena Color Managementa i ICC profila. Formati <strong>za</strong>pisa datoteka (TIFF,<br />
JPEG, GIF, PDF, Photo CD, PICT, PNG). Načini arhiviranja digitalnih datoteka.<br />
Autorsko pravo i vodeni žigovi. Nova tehnološka dostignuća, novi standardi.<br />
U sklopu predavanja predviđa se pozvano predavanje koje bi održao profesionalni<br />
fotoreporter na temu: Primjena digitalne fotografije u dnevnim novinama.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
U ovom kolegiju studenti se upoznaju s najnovijom tehnologijom digitalne<br />
reprodukcije slika, principom rada digitalnog fotoaparata te primjenom digitalne<br />
fotografije u grafičkoj industriji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanje i vježbe. Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.<br />
POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDI:<br />
R. Sidney, Photographic Technology and Imaging Science, Focal Press, Oxford, 2000.<br />
F. Franziska, S. Susstrunk, Digital Imaging for Photographic Collections - Foundation<br />
for Technical Standards, Rochester Institute of Technology, 1999.<br />
A. Kasai, Sparkman Russel, Essentials of Digital Photography, New Riders,<br />
Indianapolis, 2002.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
P. Green, Understanding Digital Color, GATF Press, Pittsburgh, 1999.<br />
R. M. Adams II, Scanning Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni, nakon položenog kolokvija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 121
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19474 GRAFIČKI MATERIJALI KONVENCIONALNOG<br />
I DIGITALNOG TISKA<br />
Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Sastav, svojstva (viskoznost, tečljivost, ljepljivost, stabilnost u tisku) i mehanizmi sušenja<br />
knjigotiskarskih boja. Tiskovne podloge <strong>za</strong> visoki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja <strong>za</strong><br />
visoki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja fleksografskih boja. Tiskovne podloge <strong>za</strong><br />
fleksografski tisak. Svojstva otisaka i ugađanje fleksografskih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi<br />
sušenja offsetnih boja. Tiskovne podloge <strong>za</strong> offsetni tisak. Svojstva otisaka i ugađanje offsetnih<br />
boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja <strong>za</strong> duboki tisak. Tiskovne podloge <strong>za</strong> duboki<br />
tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja <strong>za</strong> duboki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja<br />
boja <strong>za</strong> propusni tisak (sitotisak). Tiskovne podloge <strong>za</strong> propusni tisak (sitotisak). Svojstva<br />
otisaka i ugađanje sitotiskarskih boja. Specijane tiskarske boje. Sastav boja <strong>za</strong> digitalni tisak.<br />
Koloranti boja <strong>za</strong> digitalni tisak. Koloranti procesnih boja - CMYK. Color Index CI. Toneri <strong>za</strong><br />
elektrofotografiju. Mehani<strong>za</strong>m elektrofotografije temeljen na organskom fotokonduktoru i<br />
usporedba sa selenskim fotokonduktorom. Organski fotokonduktori (OPC). Tvari koje generiraju<br />
(CGM), transportiraju (CTM) i kontroliraju naboj (CCA). Sastav, vrste i svojstva tonera. Boje <strong>za</strong><br />
ink jet tisak: kontinuirani (CIJ) i “drop on demand” (DOD). Bojila, otapala (organska i voda)<br />
veziva i dodatci ink jet boja. Viskoznost i tečljivost ink jet boja. Sušenje ink jet boja<br />
(konvencionalno i UV). Boje i voskovi <strong>za</strong> tisak termičkim transferom. Bojila <strong>za</strong> tisak sublimacijom<br />
i termmičkom difuzijom (D2T2). Vrste papira u digitalnom tisku. Papiri <strong>za</strong> tiskanice, čekove,<br />
kuverte, naljepnice. Tiskovne podloge <strong>za</strong> ink jet, elektrofotografiju, termički, sublimacijski i<br />
termički difuzijski tisak.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja kao i inženjerskih specijali<strong>za</strong>cija<br />
u radu s mnogobrojnim grafičkim materijalima u konvencionalnom tisku te osmišljavanje<br />
inženjerskih modela. Rješavanje kompleksnih problema pravilnim izborom znanstvene literature<br />
i primjenom načela matematike i inženjerskih znanosti. Istraživanje kompleksnih problema<br />
osmišljavanjem eksperimenata, analizom i interpretacijom podataka nakon kojih se sintezom<br />
informacija treba doći do valjanih <strong>za</strong>ključaka. Kreiranje, izbor i primjena odgovarajućih tehnika,<br />
resursa i modrenih inženjerskih metoda <strong>za</strong> modeliranje kompleksnih inženjerskh aktivnosti.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i seminarski radovi.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. E. Todd, Printing Inks, Pira International, Hertfordshire, 1994.<br />
D. G. Wilson, Litography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998.<br />
C. L. Kasunich, Gravure Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998.<br />
J. P. Crouch, Flexography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2000.<br />
N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., Inc., New York, 1993.<br />
B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998.<br />
C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001.<br />
T. A. Pope, Paper and Digital Printing, Interquest, Ltd., Charlottesville, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Chemistry of Inks in N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004.<br />
B. Thompson, Printing Materials, Science and Technology, Pira International, Hertfordshire,<br />
2004.<br />
H. Kipphan et al., Handbook of Print Media - Technologies and production methods, Springer,<br />
Berlin, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit usmeni i seminarski rad.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanali<strong>za</strong>. Sukladno<br />
interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi<br />
sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima<br />
razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja svake godine.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 122
Kolegij 19475 KNJIGOVEŠTVO 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna<br />
kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organi<strong>za</strong>cije skladišta i<br />
njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u<br />
knjigoveštvu te izračunavanjm vremena izrade naklada.<br />
Terminski plan rasporeda naklada u knjigovežnici. Osnovni raspored strojeva u<br />
knjigovežnici prateći tehnologiju. Osnovna tehnološka razlika između ručnog uve<strong>za</strong> i<br />
industrijskog uve<strong>za</strong>. Švicarski uvez, francuski uvez, engleski uvez, fleksstabil uvez, uvez s<br />
odskočnim hrptom. Tipovi podstave i njihove karakteristike te specifičnosti u upotrebi.<br />
Različiti tipovi mekih i tvrdih korica ovisno o materijalu, vrsti tiska, dekoraciji korica.<br />
Posebno izračunavanje potrebne količine materijala <strong>za</strong> jednu koricu i <strong>za</strong> cijelu nakladu.<br />
Izračun potrebne količine svih materijala koji se upotrebljavaju pri izradi knjige. Konca,<br />
žice, taljivih niti, špage, kartona, ljepenki, ljepila, gaze, kreppapira, plastične folije <strong>za</strong><br />
plastificiranje, folije <strong>za</strong> otiskivanje, alati <strong>za</strong> otiskivanje, ukrasnih metalnih predmeta. Načini<br />
ispitivanje kvalitete materijala upotrebljivih u knjigoveštvu s mehaničkog i fizikalnog i<br />
tehnološkog aspekta. Formati strojeva, izračun kapaciteta strojeva, utrošak energije<br />
svakog stroja, potreba <strong>za</strong> radnicima i njihova kvalifikacijska struktura <strong>za</strong> svaki stroj. Kako<br />
se u proizvodnom pogonu riješava servisiranje strojeva i njihovo održavanje. Paralelno<br />
vođenje nekoliko naklada u knjigovežnici uz kontrolu iskoristivosti kapaciteta upotrebom<br />
terminskog plana i blok sheme. Ručni uvez knjiga, rekonstrukcija knjiga, konzerviranje<br />
knjiga. Suvremena oprema koja se upotrebljava u tim poslovima Strojevi tehnološke linije<br />
knjigovežnice, potrebni prostor <strong>za</strong> svaki stroj u knjigovežnici. Priručna skladišta ulaznih i<br />
izlaznih poluproizvoda i gotovih proizvoda <strong>za</strong> svaki stroj. Linija mekog uve<strong>za</strong>. Operacije<br />
koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju. Stroj <strong>za</strong> meki uvez knjiga. Tehnološki koraci<br />
neophodni da se izradi meko uve<strong>za</strong>na knjiga. Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način<br />
otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Kapaciteti i kvalitete rada. Linija trvrdog<br />
uve<strong>za</strong>. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i njegov značaj <strong>za</strong> kvalitetu knjige.<br />
Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uve<strong>za</strong>nih knjiga na liniji Kvaliteta rada, greške u<br />
proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Izrada kataloga grešaka,<br />
banke podataka, organi<strong>za</strong>cija povratnih informacija iz pripremnih fa<strong>za</strong> proizvodnje,<br />
trgovine, biblioteka i škola u svrhu poboljšanja kvalitete uve<strong>za</strong> knjiga. Ergonomaski<br />
arspekti knjigovežnice. Ergonomija stroja, svake operacije u knjigovežnici i odnos norme,<br />
roka isporuke, količine škarta i utroška materijala.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organi<strong>za</strong>tor, voditelj pogona i<br />
cijele proizvodnje knjiga. Može biti projektant knjigoveških proizvoda (knjiga, časopisa,<br />
kalendara, blokova, albuma i kataloga), istraživač u laboratorijima <strong>za</strong> ispitivanje kvalitete<br />
novih knjigoveških proizvoda u ovisnosti o upotrebi različitih vrsta materijala i ljepila.<br />
Također mogu provjeravati postojeću proizvodnju s aspekta održanja kvalitete. Rad u<br />
izdavačkim kućama, u bibliotekama, u konzerviranju i rekonstruiranju starih i oštećenih<br />
knjiga.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989.<br />
G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992.<br />
T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999.<br />
R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeno i usmeno.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 123
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19476 DIGITALNI TISAK<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o digitalnim tehnikama tiska. U kolegiju su<br />
obuhvaćene one digitalne tehnike koje su se tehnički i ekonomski opravdale. Dane su specifičnosti<br />
različitih tehnika, njihove mogučnosti, te karakteristike otisaka koji su rezultat rada. Posebno su<br />
obrađene direktne i indirektne tehnike, te tisak na arke i iz role. Također je obrađen hibridni tisak.<br />
Uspoređuju se mogućnosti digitalnih i konvencionalnih tehnika tiska. Na kraju je dano predviđanje<br />
razvoja digitalnih tehnika tiska.<br />
Sustavi tiska između pojedinačnog i masovnog. Personali<strong>za</strong>cija u tisku. Non Impact Printing (NIP)<br />
tehnologije. Direktni postupci: termografija, InkJet, sublimacija, elektrofotografija, elektrografija.<br />
Indirektni postupci: elektrofotografija, elektrografija, magnetografija, transfer termografija,<br />
ionografija, elkografija, postupak srebrnih soli, fotopolimerni postupak, diazo postupak, postupak s<br />
mikrokapsulama. Princip InkJet tiska. Kontinuirani InkJet tisak. Princip i rad navođenog InkJet tiska.<br />
Princip i rad binarnog InkJet tiska. Princip i rad navođenog IRIS tiska. Građa uređaja i posti<strong>za</strong>nje veće<br />
rezolucije u tisku. Diskontinuirani InkJet tisak. Princip rada piezoelektričnog InkJet tiska. Varijante<br />
građe osnovne čelije. Princip rada termalnog InkJet tiska. Varijante građe čelije. Elektrostatički InkJet.<br />
Građa čelije. Posti<strong>za</strong>nje veće rezolucije u tisku. Bojila <strong>za</strong> InkJet tehnike tiska. Tiskovne podloge. Građa<br />
uređaja od printera do strojeva velikog formata. Polje djelovanja od pojedinačnih uredskih ispisa do<br />
otiskivanja gigantografija. Tisak ambalaže. Tisak Bar kodova. Tisak fotografija. Elektrofotografija.<br />
Princip rada tehnike. Princip nabijanja bubnja. Načini osvjetljavanja. Princip lasera. Modulacija<br />
laserskog zračenja. Usmjerivači laserskih zraka. Materijali i svojstva fotovodića. Toneri praškasti i<br />
tekući. Tiskovne podloge. Elektrofotografija-laserski tisak na arke. Tehnologija. Nabijanje bubnja.<br />
Pretvaranje signala iz komputera u slobodne površine ili <strong>tiskovne</strong> elemente na bubnju. Stvaranje<br />
latentne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Principi prihvaćanmja tonera na bubanj. Razvijanje latentne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong><br />
tonerom. Uređaj <strong>za</strong> bojenje. Pripremanje tonera <strong>za</strong> razvijanje <strong>forme</strong>. Prijenos tonera na tiskovnu<br />
podlogu. Uređaji <strong>za</strong> fiksiranje i proces fiksiranja tonera na tiskovnu podlogu. Čišćenje bubnja od<br />
tonera i električnog naboja. Elektrofotografija u indirektnom tisku. Prijenos tonera na otisak<br />
posredstvom transportne trake. Modeli <strong>za</strong> višebojni tisak s praškastim tonerima. Obostrani tisak.<br />
Ofsetni bubanj kao prenosioc bojila do <strong>tiskovne</strong> podloge. Indigo tisak. Tehnologija otiskivanja<br />
elektroinka na tiskovnu podlogu. Višebojni i obostrani tisak. Ionografija. Princip rada. Građa <strong>tiskovne</strong><br />
jedinice. Generiranje iona i ostvarivanje latentne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> na temeljnom bubnju.Prijenos suhog<br />
tonera i njegovo fiksiranje na tiskovnu podlogu. Magnetografija. Princip rada. Građa <strong>tiskovne</strong> jedinice.<br />
Bojilo <strong>za</strong> magnetografiju. Djelovanje glave <strong>za</strong> izradu latentne <strong>forme</strong> i djelovanje temeljnog bubnja.<br />
Otiskivanje. Fiksiranje. Čišćenje temeljnog bubnja nakon otiskivanja. Elkografija. Princip rada. Građa<br />
uređaja. Mogučnosti tiska u elkografiji danas. Sublimacijski tisak. Princip rada. Uređaj <strong>za</strong> otiskivanje.<br />
Mogučnosti tehnike i područje korištenja. NIP direktne tehnike tiska u rotacijama. Elektrpgrafija.<br />
Princip rada. Uređaji <strong>za</strong> višebojni tisak. Mogučnosti tehnike. Termografija. Princip rada. Uređaji <strong>za</strong><br />
višebojni tisak. Mogućnosti tehnike. Rotacijski tisak kod direktne elektrofotogrefije. Povezivanje<br />
tiskovnih jedinica u nizove. Višebojan obostrani tisak. Fiksiranje otisaka. Tisak iz role kod ofsetnog<br />
elektrofotografskog tiska. Tiskarski stroj. Višebojni tisak na traku. Strojevi <strong>za</strong> digitalni tisak sa stalnom<br />
tiskovnom formom.Princip izradeu stroju stalne <strong>forme</strong> laserom. Digitalni strojevi sa stalnom tiskovnom<br />
formom, Computer to Press. Satelitski stroj. Promjena <strong>forme</strong> bez vađenja iz stroja. Stroj s tiskovnim<br />
jedinicama u liniji. Promjena <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong>. Izrada stalne <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> u stroju. Bojilo. Tiskovne<br />
podloge. Mogućnosti tehnika. Hibridni strojevi s digitalnim djelovanjem. Konvencionalni ofsetni strojevi<br />
s mogućnosti korištenja tiska bezvodnog ofseta i izrade <strong>tiskovne</strong> <strong>forme</strong> Computer to Press.<br />
Konvencionalni tiskarski strojevi nadopunjeni digitalnim tiskovnim jedinicama. Usporedba rada<br />
konvencionalnih i digitalnih tehnika međusobno. Usporedba kvalitete otisaka, brzine tiska i ekonomske<br />
opravdanosti tiska određenih naklada. Tehnike u nastajanju. Pogled u budućnost.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Ovladavanje modernim digitalnim tiskarskim tehnologijama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
B. Baumler, C. Senff, Laserdruck, Polygraph Verlag GmBH, Frankfurt am Main, 1988.<br />
G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989.<br />
F. J. Romano, H. M. Feuton, On Demand Printing, Graphic Arts, Technical Fundation, Pittsburgh,1998.<br />
H. Kipphan et al., Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su <strong>za</strong>vršene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 124
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19477 ODABRANA POGLAVLJA UPRAVLJANJA<br />
KVALITETOM<br />
Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić<br />
VII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj funkcija kvalitete. Kvaliteta danas. Trendovi razvoja. Temeljni pojmovi iz<br />
područja kvalitete. Kvaliteta - promjenjivi uvjeti poslovanja. Procjenjivanje kvalitete.<br />
Anali<strong>za</strong> troškova kvalitete. Troškovi loše kvalitete. Procjenjivanje stvarnih aktivnosti<br />
<strong>za</strong> kvalitetu. Normi<strong>za</strong>cija. Domaće i svjetske norme. Smjernice. Direktive.<br />
Akreditacija. Certifikacija. Međusobno priznavanje certifikata. Razvoj sustava<br />
upravljanja kvalitetom. TQC. Temeljne postavke TQC. Uloga sustava upravljanja<br />
kvalitetom u modernom poslovanju. Sustavi upravljanja kvalitetom (ISO 9000, QS<br />
9000, AS 9000, TL 9000). Sastavnice sustava upravljanja kvalitetom. Pove<strong>za</strong>nost<br />
sustava upravljanja. Sustav upravljanja okolišem (ISO 14000). Sustav upravljanja<br />
sigurnošću i <strong>za</strong>štitom zdravlja (ISO 18000). Procesni pristup u upravljanju kvalitetom.<br />
Politika i ciljevi kvalitete. Poslovnik kvalitete. Dokumentacija sustava. Temeljna<br />
načela upravljanja kvalitetom. Uloga i odgovornost uprave. Zadaće, odgovornosti i<br />
ovlaštenja u sustavu. Matrica odgovornosti. Upravljanje resursima. Ljudski resursi<br />
(upravljanje znanjem), infrastruktura, radna okolina, financijski resursi. Proces stalne<br />
izobrazbe. Dobavljači. Poslovna suradnja. Zainteresirane strane. Proces stalnog<br />
poboljšavanja. Učinkovitost i efikasnost procesa. Planiranja kvalitete i određivanje<br />
mjerljivih ciljeva kvalitete. Metode stalnog poboljšavanja. Preduvjeti <strong>za</strong> provođenje<br />
poboljšavanja. Metode izbora prioriteta. Metode određivanja sposobnosti mjernog<br />
sustava. Elementi <strong>za</strong> ocjenu sposobnosti. Suvremeni <strong>za</strong>htjevi na kontrolu kvalitete<br />
proizvodnje i proizvoda. Trendovi razvoja sustava upravljanja kvalitetom.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se upoznaju s temeljnim načelima upravljanja kvalitetom, svjetskim<br />
trendovima na području upravljanja kvalitetom, te mogućnostima primjene sustava<br />
upravljanja kvalitetom u grafičkoj industriji.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi.<br />
Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989.<br />
M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000.<br />
H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic<br />
Arts, GATFPress, Pitsburgh, 1999.<br />
K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pitsburgh, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Breyfogle, Implementing Six Sigma, John Wiley and Sons, New Yersey, 1999.<br />
A. V. Feigenbaum, Total Quality Control, McGraw-Hill, New York, 1991.<br />
Način polaganja ispita<br />
Praćenje pojedinačnog rada na vježbama i ocjena izrade programskog <strong>za</strong>datka te<br />
usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima te<br />
praćenjem uspješnosti prola<strong>za</strong> na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 125
Kolegij 19478 ENGLESKI U STRUCI 5<br />
19479 NJEMAČKI U STRUCI 5<br />
Nositelj kolegija Željka Novosel, prof<br />
Vrijeme izvođenja VII. i VIII. semestar, 1+1+0, 1+1+0, ECTS: 6<br />
bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Tiskovni postupci od klasičnih do digitalnih, njihove karakteristike i usporedba. Razvoj<br />
tiskovnih postupaka kroz stoljeća, tisak bez vode. Prvi tiskani materijali u svijetu i kod nas<br />
- otisci crkvenog sadržaja i svjetovnog sadržaja. Izrada tiskovnih formi <strong>za</strong> klasične <strong>tiskovne</strong><br />
postupke i <strong>za</strong> digitalni tisak. Tisak na neravnim - nepravilnim tiskovnim podlogama.<br />
Tiskovni postupci bez upotrebe tiskovnih formi. Računala u izradi tiskovnih formi.<br />
Pronala<strong>za</strong>k i upotreba tiskovnih podloga: pronala<strong>za</strong>k, proizvodnja i recikliranje papira,<br />
određivanje svojstava papira, obrada papira. Upotreba ostalih tiskovnih materijala.<br />
Pronala<strong>za</strong>k i proizvodnja boja, vrste boja, mjerenja boja, uređaji <strong>za</strong> reguliranje boja. Boje<br />
<strong>za</strong> pojedine <strong>tiskovne</strong> postupke, specijalne boje. Pronala<strong>za</strong>k tiskarskih strojeva. Dorada<br />
tiskovina: površinska obrada otiska. Strojevi <strong>za</strong> doradu, <strong>za</strong> štancanje, <strong>za</strong> brazdanje, <strong>za</strong><br />
perforiranje, <strong>za</strong> re<strong>za</strong>nje - brzore<strong>za</strong>či. Načini <strong>za</strong>štite okoliša. Zbrinjavanje tiskarskog otpada,<br />
tekućina <strong>za</strong> vlaženje, boja, tiskarskih podloga; <strong>za</strong>štita od buke, proizvodnja i uklanjanje<br />
mirisa. Poslovni dopisi, management i tržište, tržišna utakmica.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku - engleskom i njemačkom i<br />
događaje i procese ve<strong>za</strong>ne uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko<br />
proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu<br />
pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fa<strong>za</strong>ma.<br />
Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na<br />
stranom jeziku.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te<br />
korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom<br />
usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i<br />
usmeno nakon svake tematske jedinice.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku<br />
Ž. Bujas, Veliki englesko hrvatski i Veliki hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für<br />
die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica<br />
Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku<br />
B. Uroić, A. Hurm, Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb,<br />
1994.<br />
M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary<br />
of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004.<br />
Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication,<br />
GATFPress, Pittsburgh, 1998.<br />
World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001.<br />
Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimna naketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 126
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19480 POVRŠINSKE POJAVE NA TISKOVNIM<br />
FORMAMA<br />
Prof. dr. sc. Miroslav Gojo<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje pregled osnovnih svojstava i nastajanja površina. strukturu kovina i<br />
slitina, te reakcije koje se odvijaju na njihovim povšinama. Također se objašnjavaju<br />
fizikalno-kemijske pojave na površinama značajne <strong>za</strong> funkcioniranje tiskovnih formi.<br />
Građa metala. Kristali<strong>za</strong>cija. Slitine, homogene i heterogene slitine. Građa mono i<br />
polimetalnih tiskovnih formi. Dobijanje i građa anodnog sloja na aluminiju. Fizikalno–<br />
kemijska svojstva anodnog sloja. Fizikalno–kemijska svojstva površina. Fizikalno -<br />
kemijske pojave na granici fa<strong>za</strong>. Slobodna površinska energija. Površinska napetost.<br />
Promjene površinske napetosti u <strong>za</strong>visnosti o temperaturi. Adsorpcija. Adsorpcijske<br />
sile. Granično područje i bit adsorpcije. Aktivni centri. Adsorpcijske izoterme.<br />
Selektivna adsorpcija. Orijentirana adsorpcija. Površinska orijentiranost molekula.<br />
Kapilaritet. Kvašenje i kontaktni kut. Kapilarna konden<strong>za</strong>cija. Kapilarne sile.<br />
Razlijevanje. Površinski aktivne tvari (PAT). Građa površinski aktivnih tvari. Utjercaj<br />
PAT na površinsku napetost. Površinski filmovi.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s osnovnim procesima i fizikalno-kemijskim <strong>za</strong>konitostima koje vladaju<br />
na površinama, te uvid u strukturu i svojstva novonastalih površina na tiskovnim<br />
formama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja i pismeni i usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6 th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998.<br />
G. M. Barrow, Physical Chemistry, 6 th Ed., McGraw-Hill, New York, 1996.<br />
P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6 th Ed., Oxford University Press, Oxford, 2000.<br />
A. Zangwill, Physics of Surfaces, Cambridge University Press, Cambridge, 1988.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 127
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19481 CtP TEHNOLOGIJA<br />
Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje pregled osnovnih značajki CtP tehnologije. Objašnjava se višestruko<br />
značenje pojma CtP te posebno primjena sustava u funkciji tiskovnih formi.<br />
Tijek procesa i elementi sustava; CtP tehnologija <strong>za</strong> plošni tisak, CtP tehnologija <strong>za</strong><br />
fleksotisak, CtP tehnologija <strong>za</strong> duboki tisak; Građa tiskovnih formi, Fotoreceptori;<br />
Izvori zračenja; FD laseri, CFL tehnologija; UV, vidljivo područje, termalno područje;<br />
Ablacijski procesi; Naknadna obrada; Građa i fukcioniranje izlaznih jedinica;<br />
Baždarenje sustava i kontrolni elementi; Komparacija konvencionalnih i CtP sustava.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s temeljnim procesima generiranja slike i atribucije površinskih<br />
svojstava tiskovnih formi te uvid u strukturu procesa.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja, laboratorijske/pogonske vježbe i pismeni i usmeni ispit<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. M. Adams, F. Romano: Computer to Plate, 2nd Edition, GATF, Pittsburg, USA,<br />
2001<br />
* * * * * Introduction to CTP, PIRA, Leatherhead, GB, 2001<br />
G. Brett: Virtual <strong>forme</strong>s, Management & Technology, Pira, Leatherhead, GB, 2001<br />
J. Geimenhardt: CTP-Belichter und Platten Technologie, Fachhefte-Bulletin<br />
Technique, 4(2001)14-17, Lausanne, 2001<br />
* * * * CTP - Thermal vs. Visible light, Seybold Report, Vol. 28, No 1, Media, USA,<br />
1999<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 128
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19482 RAČUNARSKA GRAFIKA<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Računarska grafike u oblikovanju piksel i rasterskih struktura. Fraktalna grafika sa<br />
stohastičkim programiranjem. Skaniranje 3D tjela u prostoru. Kodni sustav slike u<br />
RGB i CMYK sustavu. Konverzije slika. Programiranje rasterske čelije. Modeli<br />
vektorske grafike u 2D i 3D prikazu <strong>za</strong> primjenu u grafici <strong>za</strong> tisak. Dinamika, kretanje,<br />
slaganje ne<strong>za</strong>visnih elemnata. Elektronka montaža. Odnos uređenja računarske<br />
grafike <strong>za</strong> tisak i prikaz na ekranu. Klasifikacija rezolucija arhiviranja dinamičkih i<br />
statičkih grafika. Oblikovanje višeslojne slike u prostoru. Programibilna grafika.<br />
Minimali<strong>za</strong>cija potrebe <strong>za</strong> memorijom. Modeli rastriranja i programiranje rasterske<br />
čelije. Organiziranje elektroničkog izdanja dnevnih novina. Elektronička arhiva<br />
grafičkih izdanja. Arhive piktograma, slika, grafičkih rješenja <strong>za</strong> tisak. Izrada vlastiti<br />
filtera <strong>za</strong> transformaciju slike. Kodni sustav slike. Izvođenje slike u vlastitom jeziku.<br />
Primjena CIP4 standarda u računarskoj grafici <strong>za</strong> tiskarsku tehnologiju.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu složenih <strong>za</strong>dataka računarske grafike usmjerene u<br />
grafičkom inženjerstvu sa specifičnostima fraktalne grafike, programibilne grafike i<br />
transformacija u sustavu boja <strong>za</strong> tisak. Uvođenje i primjena tiskarskog CIP4 sustava<br />
u računarsku grafiku.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa<br />
progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i<br />
<strong>za</strong>daju na web stranicama katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u<br />
kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) ,<br />
655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje:<br />
www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-<br />
199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr.<br />
izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004.<br />
ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički <strong>fakultet</strong> katedra <strong>za</strong> računala i slog,<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.ht<br />
m<br />
G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802 261 4, Pira International<br />
Lt., Hertfordshire, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre<br />
<strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se<br />
potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 129
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19483 FOTOOSJETLJIVI KOPIRNI SLOJEVI U<br />
GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI<br />
Prof. dr. sc. Miroslav Gojo<br />
VIII semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij daje osnove fotokemijskih reakcija koje se odvijaju u koprinim slojevima.<br />
Reakcije fotoaktivnih molekula. Primjena fotokemijskog <strong>za</strong>kona ekvivalencije na<br />
različite fotoosjetljive slojeve. Koloidni sustavi i fotokemijske reakcije hidrofilnih<br />
koloida. Fotoosjetljivi diazo spojevi i građa fotoosjetljivog kopirnog sloja.<br />
Karakteristike fotoosjetljivih polimera Proces fotopolimeti<strong>za</strong>cije u kopirnim slojevima.<br />
Organski fotovodljivi polimerni slojevi. Termički kopirni slojevi. Kopirni slojevi na bazi<br />
srebrenih halogenida. Izvori zračenja. Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva i<br />
aktinično područje.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje s osnovnim procesima pri fotokemijskim reakcijama u kopirnim<br />
slojevima kao i fizikalno-kemijskim <strong>za</strong>konitostima na kojima počiva primjena različitih<br />
tipova fotoosjetljivih kopirnih slojeva u izradi tiskovnih formi.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena predavanja i usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6 th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998.<br />
N. M. Notkina, P. A. Jackov, Tehnologija fotomehaničeskih procesov, Knjiga, Moskva,<br />
1980., Zagreb, 1990.<br />
www.tavija.si/<br />
http://www.media.hut.fi<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dostupna na internetu.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspjeh na ispitu, studenska anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 130
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19484 BOJA U DIGITALNOM OKRUŽENJU<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Agić<br />
VIII. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Različiti sustavi reprodukcije i mediji reprodukcije. Principi stvaranja slike u različitim<br />
medijima, digitalni originali. Značajke i primjena slika i crteža, računalno generirani<br />
originali. Slika kao informacija, načini prikazivanja i određivanja značajki slikovnih<br />
informacija. Primjena RGB, CMYK, Lab, HSV, HSB prostora boja.. Transformacije iz<br />
jednog prostora boje u drugi prostor boja. Razmatranje reprodukcijskog sustava sa<br />
spektralnog stanovišta, spektralna osjetljivost separacijskog sustava. Opseg boja koji<br />
uređaj može prika<strong>za</strong>ti (gamut), transformacije kolorimetrijskih značajki boja,<br />
metamerija. Značajke profila u digitalnom procesiranju slike. Korekcije tonova i boja<br />
<strong>za</strong> pojedine potrebe Dithering i LUT tablice. Primjena odabranih kompresija <strong>za</strong><br />
različite namjene procesiranja slike. Primjena profila pro korištenju sustava <strong>za</strong><br />
upravljanje boja, workflow u grafičkom procesu..Procjenjivanje i ocjenjivanje<br />
rezultata reprodukcije. Kriteriji odnosa originala i kvalitete reprodukcije.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Ujedinjavanje značajki različitih tehnoloških postupaka ve<strong>za</strong>nih uz reprodukciju boja<br />
kod reprodukcije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, seminari.<br />
POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ<br />
P. Green, Understanding Digital Color, GATF, Pittsburgh, 1995.<br />
M. Nyman, Four Colors - One Image. Peach Press, Berkeley, San Francisco, 1995.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. Norman, Electronic Color, Van Nostrand Reinhold, New York, 1990.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 131
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19485 AUTOMATIZACIJA RADNIH TOKOVA<br />
Doc. dr. sc. Klaudio Pap<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Automati<strong>za</strong>cija radnih tokova u grafičkoj proizvodnji na bazi postojećih normativa.<br />
Integracija znanja o normativima i standardima u grafičkoj industriji iz raznorodnih<br />
izvorišta u jedinstveni način opisivanja u formi XML dokumenta. Uvođenje integracije<br />
i automati<strong>za</strong>cije radnih tokova u sustave grafičke industrije. Studiranje procesa<br />
kontinuirane automatske proizvodnje, obrade posla i praćenje posla. Opisivanje<br />
digitalnog radnog naloga s XML elementima i atributima. Stvaranje individualnih<br />
rješenja automati<strong>za</strong>cije grafičkih sustava s JDF interpreterima u aplikacijama i<br />
uređajima. Automatski radni tok s akcijama spajanja i grananja JDF datoteka iz<br />
procesnih čvorova grafičke proizvodnje. Automatsko setiranje strojeva prije dolaska<br />
najavljenog posla. Višestruki start-stop mehanizmi digitalnog radnog naloga.<br />
Financijsko i vremensko praćenje posla u realnom vremenu. Specifikacija <strong>za</strong><br />
povezivanje vanjskih sustava i servisa. Povezivanje izdavača, tiskara, distributera<br />
papira, firmi <strong>za</strong> doradu i kartonažu, kooperantskih firmi i firmi <strong>za</strong> dostavu. Ponašanje<br />
sustava i međusobna operabilnost. Alati i infrastruktura <strong>za</strong> automati<strong>za</strong>ciju radnih<br />
tokova.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu automati<strong>za</strong>cije radnog toka u grafičkoj proizvodnji<br />
upotrebom postojećih normativa i standarda. Samostalno usavršavanje s dolaskom<br />
budućih tehnologija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studente date te na web<br />
stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na<br />
simulacijskom modelu . Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web stranicama katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Pap: "Standardi<strong>za</strong>cija i automati<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje u XML-u", Tiskarstvo<br />
03,ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003.<br />
K. Pap: "XML u standardi<strong>za</strong>ciji tiskarstva", str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb,<br />
2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 3.<br />
K. Pap, V. Žiljak: "Model simulacije dinamičkog konfiguriranja grafičkih sustava", IV<br />
simpozij Modeliranje u znanosti, tehnici i društvu., Rijeka 2000. UDK 519.8(082),<br />
ISBN 953-6065-00-2<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre<br />
<strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se<br />
potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema individualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 132
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19486 RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE PAPIRA<br />
Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Materijali na kojima se pisalo prije izuma papira. Povijesni razvoj papira. Ručna<br />
izradba papira. Kratki pregled razvoja industrijske proizvodnje papira. Kratki pregled<br />
izradbe papira od recikliranih vlakanaca. Starenje papira; prirodno i umjetno (različite<br />
metode). Uzroci starenja papira: vanjski uzroci, pisanje i tisak, biološki. Elementarne<br />
nepogode. Zaštita papira od fizikalnih, kemijskih i bioloških uzroka starenja. Ručno<br />
reastauriranje papira (JAPAN papir). Restauriranje papira dodavanjem papirne mase.<br />
Konzerviranje papira laminacijom.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja <strong>za</strong> restauriranje i<br />
konzerviranje papira. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih<br />
tehnika na razini preddiplomskog studija uporabom relevantnih podataka iz zbornika<br />
radova, ba<strong>za</strong> podataka i literature.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne vježbe, radionice sukladno interesu studenata, dva do tri<br />
kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i ppp prezentacije.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Z. Kulundžić, Knjiga o knjizi, Školska knjiga, Zagreb, 1951.<br />
A. Stipčević, Povijest knjige, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE,<br />
Zagreb, 1985.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
V. Dadić, E. Sarić, Osnove <strong>za</strong>štite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo,<br />
Zagreb, 1973.<br />
Časopis: Restaurator, ISSN 0034-5806<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije<br />
temeljem kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo<br />
pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanali<strong>za</strong>.<br />
Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom<br />
semestra, rezultate postignute pohađanjem nastave, kvalitetom seminarskih radova,<br />
aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. "Updating" predavanja svake<br />
godine.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 133
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u<br />
projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih<br />
pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj<br />
industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih<br />
pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni<br />
putovi i prostori <strong>za</strong> odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom<br />
stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se<br />
izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje<br />
starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u<br />
fazi izrade i reali<strong>za</strong>cije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni<br />
projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i reali<strong>za</strong>cija. Vanjski utjecaji na projekt,<br />
vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze<br />
projektiranja; koncepcija, definicija i reali<strong>za</strong>cija projekta. Izrada tehnološkog projektnog<br />
<strong>za</strong>datka, projektni <strong>za</strong>datak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija.<br />
Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, <strong>za</strong>ključci,<br />
banke podataka, usklađivanje s postojećim <strong>za</strong>konima i primjena novih znanstvenih i stručnih<br />
dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata.<br />
Obrazloženje <strong>za</strong> svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja<br />
uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo,<br />
komunikativnost, vizuali<strong>za</strong>cija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog<br />
područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno<br />
planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j"<br />
dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni<br />
pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama.<br />
Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje<br />
projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te<br />
upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste<br />
informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema <strong>za</strong>danim kapacitetima,<br />
određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen <strong>za</strong> projektiranje novih pogona,<br />
rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju.<br />
Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i<br />
drugih nacrta bez kojih se ne može niti <strong>za</strong>misliti bilo kakav <strong>za</strong>hvat u postojeću proizvodnju ili<br />
izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom<br />
studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi<br />
investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim<br />
poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost<br />
<strong>za</strong>pošljavanja stručnjaka koji su <strong>za</strong>vršili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je<br />
u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975.<br />
ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996.<br />
D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970.<br />
V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999.<br />
J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća<br />
ambalaže.<br />
Način polaganja ispita<br />
Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na<br />
temelju razgovora s nastavnicima i kolegama.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 134
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19488 REINŽINJERING U GRAFIČKOJ<br />
PROIZVODNJI<br />
Izv. prof. dr. sc Velimir Salamon<br />
VIII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod, reinžinjering općenito. Podjela grafičke industrije i interakcija između pojedinih<br />
segmenata grafičke proizvodnje. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska. Klasični<br />
ofset, promjene kod sustava <strong>za</strong> vlaženje, izvedbe bojanika. Reinžinjering kod procesa<br />
ofsetnog tiska: direktno oslikavanje <strong>tiskovne</strong> ploče u samom stroju; uređaji <strong>za</strong> izradu<br />
tiskovnih formi (computer to plate), razne izvedbe; klasični uređaji <strong>za</strong> obojenje.<br />
Uređaji <strong>za</strong> graviranje temeljnog cilindra kod dubokog tiska. Reinžinjering kod procesa<br />
visokog tiska. Reinžinjering kod ostalih tehnika tiska. Reinžinjering kod doradnih<br />
procesa. Reinžinjering u procesima uve<strong>za</strong> knjige. Linije i procesi u malim, odnosno<br />
velikim proizvodnim sustavima. Reinžinjering kod strojeva <strong>za</strong> obrezivanje i<br />
izrezivanje. Reinžinjering linija <strong>za</strong> izradu ambalaže. Reinžinjering automatske linije<br />
<strong>za</strong> sabiranje, konstrukcija i izbor opreme, Reinžinjering automatske linije <strong>za</strong> šivanje,<br />
konstrukcija i izbor opreme. Reinžinjering strojeva <strong>za</strong> lijepljenje, razne izvedbe i<br />
konstrukcije.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stječu znanja o reinžinjeringu<br />
u grafičkoj tehnologiji. Upoznaju se s novim tehnologijama i načinu uvođenja istih.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikazi procesa.<br />
Provjera znanja provodit ce se ispitima ali i tijekom nastave.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Kipphan, ¨Handbook of Print Media - Technologies and production methods¨,<br />
Springer, Berlin, 2001.<br />
G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986.<br />
S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997.<br />
S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
C.P. Bonini, W. Hausman, H.Bierman, Quantitative Analysis for Management, The<br />
McGraw-Hill Companies, Boston, 1997.<br />
B. Prasad, Concurrent Engineering Fundamentals, Prentice Hall PTR, 1996.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 135
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19489 TEHNIKE ISPISA DIGITALNE FOTOGRAFIJE<br />
Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kroz kolegij Tehnike ispisa digitalne fotografije studenti se upoznavaju s različitim tehnikama ispisa<br />
digitalne fotografije temeljenim na različitim tehnologijama (digitalni fotografski printeri, ink jet<br />
fotoprinteri, sublimacijski fotoprinteri, alternativna rješenja). Definiraju se parametri koji bitno utječu<br />
na karakteristike ispisa digitalne fotografije u pojedinim fa<strong>za</strong>ma digitalnog fotografskog sustava.<br />
Obrađuju se sustavi direktnog ispisa digitalnih fotografija i sustava: snimanje - kompjutor (obrada)<br />
snimanje. Opisuje se osnovna obrada digitalnih fotografija te optimali<strong>za</strong>cija digitalnih fotografija <strong>za</strong><br />
ispis. Kolegij daje studentima znanja na osnovi kojih mogu odabrati optimalnu tehniku ispisa s obzirom<br />
na karakteristike fotografije i njenu namjenu. Posebno se analizira mogućnost korištenja pojedinih<br />
tehnika ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Opisuju se metode testiranja ispisa fotografija<br />
sa stanovišta kvalitete, ekonomičnosti i stalnosti ispisa. Uspoređuju se mogućnosti ispisa klasične i<br />
digitalne fotografije.<br />
Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj digitalne fotografije i sustava s ispisom. Odnos<br />
tehnika ispisa klasične i digitalne fotografije. Snimanje digitalnim fotografskim aparatom - elementi<br />
koji bitno utječu na karakteristike ispisa. Sustav: snimanje - kompjutor (obrada) - ispis. Načini<br />
učitavanja fotografije. Osnovna kompjutorska priprema fotografije <strong>za</strong> ispis. Redefiniranje digitalne<br />
fotografije i spremanje. Procjena fotografije na LCD monitoru fotografskog aparata. Mogućnosti<br />
utjecaja na karakteristike fotografije pri direktnom ispisu. Ispis direktno iz fotografskog aparata. Ipis<br />
direktno s medija <strong>za</strong>pisa. Ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Kontinuirani i drop on demand<br />
ink jet - primjena u području ispisa digitalne fotografije. Piezo električni i termalni drop on demand ink<br />
jet, CMYK, CMYKK i CCMMYK ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Formati ispisa. Izbor tinte<br />
- utjecaj na kvalitetu ispisa digitalne fotografije. Osnovne vrste papira <strong>za</strong> ink jet ispis digitalne<br />
fotografije. Preporučeni i <strong>za</strong>mjenski materijali <strong>za</strong> ispis. Sublimacijski ispis digitalnih fotografija.<br />
Osnovne karakteristike dobivenih fotografija, područje primjene, formati ispisa. Ispis fotografija<br />
fotografskim printerom. Usporedba ispisa klasične i digitalne fotografije digitalnim fotografskim<br />
printerom. E-box. Alternative studijskim fotografskim printerima, prednosti i nedostatci u odnosu na<br />
dominantne tehnike. Problematika i specifičnosti ispisa kolor, crno-bijelih i toniranih digitalnih<br />
fotografija. Odabir optimalne tehnike ispisa. Trajnost ispisa. Izloženost fotografije svjetlu. Pravilni<br />
načini izlaganja. Testovi tehnika ispisa digitalne fotografije, ukupna ocjena i mogućnost komparacije.<br />
Korištenje tehnika ispisa digitalne fotografije u procjeni reproducibilnosti fotografija. Tražene<br />
karakteristike fotografija <strong>za</strong> pojedine tehnike tiska. Tonovi i boje sigurni <strong>za</strong> reprodukciju. Mogućnost<br />
korištenja pojedine tehnike ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Izbor optimalne tehnike<br />
ispisa digitalne fotografije s obzirom na namjenu fotografije. Ispis izložbenih digitalnih fotografija, ispis<br />
<strong>za</strong> portfolio, ispis digitalnih fotografija <strong>za</strong> dokumente, ispis dokumentarnih digitalnih fotografija, ispis<br />
fotografija koje se primarno ostvaruju Internetom, ispis digitalnih fotografija koje će se ostvariti kroz<br />
tisak, ispis digitalnih fotografija u ostalim područjima primjene.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se upoznavaju s radom u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju uz razvijanje znanja i<br />
vještina koja će im omogućiti odabir optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije - ovisno o ulaznim<br />
karakteristikama digitalnog fotogrtafskog <strong>za</strong>pisa te namjeni fotografije. Također se svladavaju znanja<br />
koja će budućim urednicima fotografije, grafičkim urednicima i autorima-fotografima omogućiti<br />
procjenu fotografije na osnovi različitih tehnika ispisa, a ovisno o tehnici finalnog ostvarivanja te<br />
fotografije kroz određeni lanac grafičke reprodukcije. Kolegij razvija i kompetencije <strong>za</strong> testiranja<br />
fotografija i fotografskih sustava koji fotografiju realiziraju kroz ispis digitalnog ili digitaliziranog<br />
fotografskog <strong>za</strong>pisa kao i <strong>za</strong> odabir optimalnih fotografskoh tehnika na osnovi takvih testova.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - rad u digitalnom fotografskom studiju i<br />
laboratoriju. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999.<br />
T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004.<br />
M. Bruno, Printing in Digital Age, GATF, Pittsburgh, 1995.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000.<br />
M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje poka<strong>za</strong>no kroz analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 136
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19490 OPTIČKE METODE ISPITIVANJA TISKOVNIH<br />
POVRŠINA<br />
Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;<br />
Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Elektromagnetsko zračenje, spektar, dualna priroda. Energija račenja. Izvori zračenja. Utjecaj<br />
elektromagnetskog zračenja na okolinu. Vidljivo zračenje. Toplinsko zračenje. Ultraljubičasto<br />
zračenje. Mikrovalovi. Radiovalovi. Rentgensko zračenje. Gama zračenje i kozmičke zrake.<br />
Emisioni i apsorpcioni spektri. Karakteristike spektara. Spektri plinova, tekućina i krutih tijela.<br />
Princip rada spektroskopa. Vrste spektroskopa; prizma i optička rešetka. Standardni izvori<br />
svjetlosti. Refleksija elektromagnetskog zračenja na potpuno neprozirnoj plohi; površinska,<br />
zrcalna, refleksija. Tiskovne podloge i površinska refleksija. Krivulje reflektancije u vidljivom<br />
dijelu spektra i struktura <strong>tiskovne</strong> površine. Raspršenje elektromagnetskog vala na slobodnim<br />
česticama. Raspršenje svjetlosti unutar ve<strong>za</strong>nih čestica; <strong>za</strong>mućeni sistemi. Kubelka-Munk<br />
teorija raspršenja i primjena u ispitivanju optičkih svojstava tiskovnih površina. Murray–Davies i<br />
Yule-Nielsen poboljšana teorija raspršenja. Faktori raspršenja i apsorpcije. Ve<strong>za</strong> između<br />
raspršenja i strukture, vrste, podloge. Raspršenje na nerecikliranim i recikliranim podlogama.<br />
Anali<strong>za</strong> primjesa čestica u tiskovnim podlogama. Raspršenje i obojene podloge, papiri. Krivulje<br />
reflektancije i faktori raspršenja i apsorpcije. Ograničenost primjene Kubelka – Munk teorije<br />
raspršenja na potpuno obojenim površinama. Raspršenje i vrste tiskovnih podloga. Polimerne<br />
<strong>tiskovne</strong> podloge. Keramika, staklo, tekstil, metal. Neprozirne podloge. Raspršenje i srodna<br />
optička svojstva tiskovnih površina. Svjetlina, neprozirnost, opacitet. Upoznavanje sa<br />
standardima mjerenja optičkih veličina; ISO, TAPPI. Fluorescencija; objašnjenje pojave.<br />
Uočavanje pojave u mjerenjima reflektancije. Fluorescentni materijali. Starenje, stabilnost,<br />
tiskovnih površina. Utjecaj zračenja iz atmosfere. Vidljivo zračenje i dijelovi UV zračenja. Odabir<br />
određenih izvora zračenja i mjerenje energije zračeja. Stabilnost tiskovnih površina i utjecaj<br />
vlage i temperature. Zagađenost okoline, plinovi iz atmosfere. Utjecaj kiselosti podloge na<br />
stabilnost. Ubr<strong>za</strong>na i prirodna starenja; fizikalne promjene unutar podloge i<strong>za</strong>zvane starenjem.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Kolegij daje studentima znanje o metodama ispitivanja optičkih svojstava raznih vrsta tiskovnih<br />
površina, neotisnutih i otisnutih. U laboratorijskim vježbama studenti primjenjuju znanje<br />
stečeno nastavnim programom i upoznavaju princip rada uređaja <strong>za</strong> ispitivanje tiskovnih<br />
površina. Nastavni sadržaji kolegija kontinuirano su pove<strong>za</strong>ni sa usvojenim znanjima temeljnih<br />
kolegija u toku izvođenja svih oblika nastave.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003.<br />
N. Pauler, Paper optics, AB Lorentzen & Wettre, Sweden, Kista, 2001.<br />
S. Gustavson, Dot Gain in Colour Halftones, Disertation No. 492, Linköping, Sweden, 1997.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Kipphan, Handbook of Print Media: Technologies and production methods, Springer, Berlin,<br />
2001.<br />
F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York,<br />
1985.<br />
R. L. Feller, Accelerated Aging, The Getty Conservation Institute, USA, J Paul Getty Museum<br />
Pubns, Portland, 1995.<br />
http://aic.stanford.edu/<br />
http://palimpsest.stanford.edu/<br />
http://www.paperonline.org/<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 137
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19491 GRAFIKA DOKUMENATA I VREDNOSNICA<br />
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak<br />
IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Klasifikacija grafičkih elemenata na vrednosnim papirima: linijska grafika, piksel<br />
grafika, mikrotipografija. Oblikovanje i priprema <strong>za</strong> hologram, kinegram i tisak<br />
varjabilnih boja. Dinamočke slike na tiskovini. Integracija slika iz različitih izvora u<br />
jedinstveni informatički sustav. Stohastičko programiranje u izradi individualizirane<br />
slike na dokumentima. Ovisnost linijske grfike o tehnikama tiska: intaglio, ofsetu,<br />
sitotisku, visokom tisku. Uvađanje i primjena novih patenata sigurnosnih elmenata.<br />
Planiranje di<strong>za</strong>jna primjne boja vidljivih pod posebnim uvjetima: ultra violetnih,<br />
infracrvnih, magnetskih, optički vatjabilnih, elektroničkih. Individuali<strong>za</strong>cija na<br />
dokumentima: numeraija, di<strong>za</strong>jn rasterskih čelija, moire efekt. Izrada osobnih<br />
rasterskih rješenja. Diskusija i primjena na: planiranju di<strong>za</strong>jna: čekovi, novac,<br />
plakete, diplome, putovnica, marke, prometne karte, propusnice. Najava novih<br />
tehnologija i mogućnost primjene. Tehnike krivorvorenja dokumenata i vrednosnica.<br />
Ekspertize dokazivanja krivotvorine. Razvoj novih grafičkih rješenja u izradi<br />
vrednossnica.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> izvedbu projekata dokumenata i vrednosnica grafičkim<br />
tehnologijama. Specijali<strong>za</strong>cija u poslovima prepoznavanja, otkrivanja i ocjene<br />
krivotvorine.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studentedate te na web<br />
starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa<br />
progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i<br />
<strong>za</strong>daju na web stranicama katedre <strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u<br />
kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) ,<br />
655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr. izdanje:<br />
www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-<br />
199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički <strong>fakultet</strong>, elektr.<br />
izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03<br />
V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004.<br />
ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/<br />
V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički <strong>fakultet</strong> katedra <strong>za</strong> računala i slog,<br />
elektroničko izdanje,:<br />
http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.ht<br />
m<br />
V. Žiljak, KUNA, PAPIRNATI NOVAC REPUBLIKE HRVATSKE, Hrvatska narodna banka<br />
i FS, Zagreb 1994./te dopune: 2000./2004. ISBN 953-6052-14-8<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre<br />
<strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se<br />
potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 138
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19492 DIGITALNE BAZE NORMATIVA U<br />
TISKARSTVU<br />
Doc. dr. sc. Klaudio Pap<br />
IX. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Implementacija ba<strong>za</strong> podataka u tiskarskoj industriji s ciljevima: komunikacija ljudi i<br />
strojeva, automatske kalkulacije, ponude, skladišta, kontrola radnog tijeka<br />
proizvodnje, planiranje proizvodnje i procesa dostave. Postavljanje normativa i<br />
međusobnih relacija u svrhu ostvarivanja korištenja prednosti tehnologija relacionih<br />
ba<strong>za</strong> podataka i XML tehnologije. Principi izgradnje stabilne i pouzdane relacione<br />
baze s XML sučeljem preko XML Scheme <strong>za</strong> definirani rječnik komunikacije u grafičkoj<br />
industriji. Pretvaranje raznorodnih normi u jednoznačni <strong>za</strong>pis <strong>za</strong> programske module<br />
<strong>za</strong> procesiranje proizvodnih čvorova. Korištenje relacione baze podataka <strong>za</strong> pohranu i<br />
čuvanje podataka ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> sve normative, relacije i transakcije koje su se dogodile<br />
u vremenu. Studiranje normiranja u XML tehnologiji. Definiranje normativa tiskarskih<br />
strojeva: vrijeme pripreme stroja prve <strong>forme</strong> i slijedećih formi, pranja stroja, izmjene<br />
istog seta ploča, formata stroja, nominalne i normirane brzine tiska. Definiranje<br />
normativa papira, ofsetnih ploča i materijala. Normiranje procesa grafičke pripreme.<br />
Normiranje strojeva i procesa grafičke dorade. Normiranje tehnoloških dodataka u<br />
lancu proizvodnje. Tipiziranje grupa grafičkih proizvoda radi bržeg pretraživanja<br />
baze.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je dati kompetentnost <strong>za</strong> samostalno digitalno normiranje svih fa<strong>za</strong> u<br />
grafičkoj proizvodnji od grafičke pripreme, tiska i grafičke dorade u današnjim i<br />
budućim tehnološkim okolinama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane <strong>za</strong> studente date su na web<br />
stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko<br />
seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na<br />
simulacijskom modelu. Zadaci se ažuriraju i <strong>za</strong>daju na web stranicama Katedre <strong>za</strong><br />
računala i tiskarski slog.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Pap, XML u standardi<strong>za</strong>ciji tiskarstva, str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003.,<br />
ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5<br />
K. Pap, Standardi u cjelokupnom tijeku tiskarske proizvodnje, Međunarodni simpozij<br />
"Ofsetni tisak", Zagreb, 2003., ISBN 953-197026-6-6, UDK 655.344(063)<br />
K. Pap, Standardi<strong>za</strong>cija i automati<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje u XML-u Tiskarstvo 03,<br />
ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre<br />
<strong>za</strong> računala i tiskarski slog.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit se provodi preko izrade <strong>za</strong>dataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se<br />
potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim <strong>za</strong>dacima. Rješenja se predaju na<br />
osobnim web stranicama studenta.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 139
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja:<br />
19494 UVOD U TEORIJU EKSPERIMENTALNOG<br />
RADA<br />
Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;<br />
Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Upoznavanje s di<strong>za</strong>jnom eksperimenta. Pripremne radnje (skupljanje literature,<br />
odabir suradnika, itd.). Opažanje i eksperiment. Rezolucija i propagacija greške.<br />
Testiranje hipoteze. Uobičajene greške pri primjeni znanstvene metode. Hipoteze,<br />
modeli teorije i <strong>za</strong>koni. Okolnosti u kojima znanstvena metoda nije primjenjiva.<br />
Definiranje i anali<strong>za</strong> veličina koje mjerimo. Mogućnost di<strong>za</strong>jna i analize komparativnih<br />
eksperimenata. Eksperimentalni šum (greška). Tipovi i eliminacija šuma. Akvizicija<br />
podataka. Postojanje i tretiranje moguće alternativne hipoteze. Izvori šuma. Načini<br />
prostiranja greške. Izvor neodređenosti. Neodređenost (netočnost mjerenja) i<br />
eksperimentalni di<strong>za</strong>jn. Eliminacija standardne neodređenosti može biti bazirana i na<br />
znanstvenoj procjeni koristeći dostupne relevantne informacije. Formalna metoda<br />
di<strong>za</strong>jna eksperimenta. Ključni koraci u di<strong>za</strong>jnu eksperimenta. Razlozi korištenja<br />
formalnog pristupa, definicije i odstupanja. Izgradnja modela. Transformacija<br />
modela. Procjena i odluka koje faktore koristiti u modeliranju. Monitoriranje<br />
eksperimenta. Pregled metoda uzimanja uzoraka. Randomi<strong>za</strong>cija. Eliminacija efekata<br />
parametara koji mogu utjecati, ali nisu uključeni početnim di<strong>za</strong>jnom. Koji faktori<br />
mogu stvarati probleme. Načini randomi<strong>za</strong>cije. Kad računalna simulacija može<br />
<strong>za</strong>mijeniti eksperimentiranje. Statistička obrada. Standardna devijacija. Regresija.<br />
Interpretacija mjerenih podataka. Instrumenti i senzori. Karakteristike instrumenata.<br />
Šum koji donose instrumenti i senzori. Neki principi mjerenja. Standardi i uobičajena<br />
mjerenja nekih veličina. Kalibracija instrumenata i senzora. Način pisanja<br />
znanstvenog članka. Struktura i stil pisanja.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nastavni kolegij daje studentima znanje o osnovnim postavkama pristupa<br />
eksperimentalnom radu, njegovom di<strong>za</strong>jnu, provedbi, formuliranju ili testiranju<br />
hipoteze, opažanju novih fenomena, korištenju hipoteze pri predviđanju postojanja<br />
novih fenomena ili predviđanje kvantitativnih rezultata novih opažanja. Težište<br />
kolegija bilo bi na istraživanju i utvrđivanju <strong>za</strong>konitosti eksperimentalnog rada na<br />
području grafičke tehnologije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Obrade <strong>za</strong>mišljenih eksperimenata. Seminar.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Brezinščak, Mjerenje i računanje, Tehnička knjiga, Zagreb 1970.<br />
T. Kuhn, The Structure of Scientific Revolutions, Univ. of Chicago Press, Chicago,<br />
1962.<br />
W. E. Bright, An Introduction to Scientific Research, McGraw-Hill, New York, 1952.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Neki od standarda<br />
BIPM Bureau International des Poids et Mesures<br />
IEC International Electrotechnical Commission<br />
IFCC International Federation of Clinical Chemistry<br />
ISO International Organi<strong>za</strong>tion for Standardi<strong>za</strong>tion<br />
IUPAC International Union of Pure and Applied Chemistry<br />
IUPAP International Union of Pure and Applied Physics<br />
Način polaganja ispita<br />
OIML International Organi<strong>za</strong>tion of Legal Metrology<br />
Seminar. Usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 140
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19495 ORGANIZACIJA ZNANSTVENOG I STRUČNOG<br />
RADA<br />
Izv. prof. dr. sc. Antun Koren<br />
IX. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Teorija znanosti i znanstvenog rada.Znanstvene kategorije. Znanstvene metode.<br />
Organi<strong>za</strong>cija znanstvenog i stručnog rada,organi<strong>za</strong>cija intelektualnog<br />
rada,djelotvornost mišljenja, pristup organi<strong>za</strong>ciji vlastitog stručnog rada,izbor i način<br />
komuniciranja.<br />
Traženje znanstvene i stručne informacije.Prikupljanje znanstvenih i stručnih<br />
informacija.Vrste znanstvenih i stručnih časopisa.Komponiranje,stil i jezik<br />
znanstvenog i stručnog djela.Struktura znanstvenog i stručnog članka.Znanstvena<br />
dokumentacija.<br />
Faze pisanja teksta,priprema rukopisa,i obrana rada. Aplikacija modela kao osnova <strong>za</strong><br />
izradu diplomskog rada.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Uputiti studente na stvaranje uvjeta u pronalaženju takvih metoda i postupaka u<br />
kojima će se ostvariti maksimalna racionalnost i efikasnost intelektualnog rada i<br />
poticati mogućnost izbora rješavanja problema i <strong>za</strong>dataka u organi<strong>za</strong>ciji znanstvenog<br />
i stručnog rada.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Usmena izlaganja,polemike i diskusije,te provjera znanja nastavnog plana i programa<br />
kroz izradu seminarskog rada koji može poslužiti kao model <strong>za</strong> izradu diplomskog<br />
rada,kao i znanja u prikupljanju znanstvenih i stručnih informacija putem interneta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka,<br />
Ekonomski <strong>fakultet</strong>, 1999.<br />
M. Žugaj, Metoda znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet FOI, Varaždin, 1997.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
G. Keller, M. Bilen, Uvod u znanstveni i stručni rad, treće izdanje, Ekonomski <strong>fakultet</strong>,<br />
Zagreb,1996.<br />
American National Standards Institute, INC. American National Standard for Writing<br />
Abstracts Ansiz 39.14-1995, ANSI, INC.NEW YORK, 1995.<br />
Đ. Te<strong>za</strong>k, World Wide Web I Internet: Pretraživanje informacija na Internetu, Skripta <strong>za</strong><br />
praktikum<br />
http://bib.irb.hr/cgi-bin/pretraživanje-cmplx.pl?chset=WIN-CE<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, seminarski radovi,znanstveno i stručno<br />
komuniciranje putem interneta u pronalaženju relevantnih znanstvenih i stručnih<br />
informacija.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 141
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 142
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: GRAFIČKI MANAGMENT<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 143
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 144
Kolegij 19458 MARKETING 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
UVOD, uloga marketinga u organi<strong>za</strong>ciji tiskarske firme, koncepcija marketinga,<br />
upravljanje marketingom, tržišna orijentacija, prihvaćanje marketinga u organi<strong>za</strong>ciju.<br />
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, efikasnost firme pod utjecajem<br />
dinamike tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom.<br />
POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti u mi kr o okruženju firme, utjecaj<br />
makrookoline, marketing strategija.<br />
TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA, <strong>za</strong>htjevi i ponašanje potrošača, faktori koji utječu<br />
na kupca, odluka o kupovini, direktna prodaja, indirektna prodaja, prodaja po<br />
natječaju.<br />
POTRAŽNJA I PREDVIĐANJE POTRAŽNJE, procjena postojeće potražnje, procjena<br />
buduće potražnje, faktori koji utječu na potražnju.<br />
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, opći pristup, modeli, postupak.<br />
Procjena tržišnih segmenata, moguće strategije, izbor strategije.<br />
POZICIONIRANJE PROIZVODA, pozicioniranje proizvoda, konkurencije, pozicioniranje<br />
vlastitih proizvoda, <strong>za</strong>ključak.<br />
MARKETING PLANIRANJE, razvoj, postojeća marketinška situacija, anali<strong>za</strong>,<br />
ciljevi,programi aktivnosti.<br />
RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, ideje, selekcija,komercijali<strong>za</strong>cija.<br />
MARKETING - INFORMACIJSKI SISTEM, interni sistem, obavještajni sistem,<br />
istraživački sistem, analitički sistem, banka podataka.<br />
MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, uvođenje, rast, zrelost, opadanje.<br />
MARKETING STRATEGIJA, tržišnog lidera tržišnog i<strong>za</strong>zivača tržišnog sljedbenika<br />
tržišnog tamponera.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora <strong>za</strong> generičke i specifične<br />
kompetencije studenata u području marketinga. Ishod poučavanja je kompetencija<br />
(što student zna ili je sposoban napraviti nakon <strong>za</strong>vršetka učenja).<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2003.<br />
F. Kotler, Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001.<br />
POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA<br />
T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 145
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19459 MANAGEMENT<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
DEFINICIJA MANAGEMENTA, Funkcije upravljanja, vještine, ciljevi, teorija, tehnike<br />
OPERACIJSKO UPRAVLJANJE, Inputi, proces preoblikovanja, sustav komuniciranja,<br />
outputi<br />
FUNKCIJE MANAGERA, Planiranje, organiziranje, kadrovi, ovđenje, kontroliranje,<br />
koordiniranje<br />
ZNANSTVENI MANAGEMENT, Nastanak misli o upravljanju, Taylorova načela, teorija<br />
opracijskog managementa (Fayol)<br />
MANAGEMENT I DRUŠTVO, Vanjsko okruženje, društvena odgovornost, etički<br />
standardi<br />
SVRHA PLANIRANJA, Managersko planiranje, anali<strong>za</strong> planova, racionalnost<br />
planiranja, postalvjanje ciljeva, fleksibilitet planova, periodično revidiranje planova<br />
CILJEVI, Priroda cilejva, hijerarhija, anali<strong>za</strong> procesa upravljanja, mreža ciljeva,<br />
strateško planiranje<br />
ODLUČIVANJE, Odlučivanje kao racionalni proces, izbori alternativa, programirane i<br />
neprogramirane odluke, važnost odlučivanja, kreativnost i inovacija u upravljanju<br />
ORGANIZIRANJE, Priroda organiziranja, organi<strong>za</strong>cijska struktura, stvaranje dijelova<br />
organi<strong>za</strong>cije, strateške poslovne jedinice<br />
UPRAVLJANJE I ODABIR KADROVA, Upravljačka funkcija kadrovskog popunjavanja,<br />
upravljački instrumenti, otvorena konkurencija, usklađivanje kvalifikacija s radnim<br />
mjestom, socijali<strong>za</strong>cija<br />
UPRAVLJANJE PROMJENAMA, Razvitak managera, izobrazbe i organi<strong>za</strong>cijskog<br />
razvitka, karakteristike procesa organi<strong>za</strong>cijskog razvitka<br />
VOĐENJE, Ljudi i motivacija, vodstvo, skupno odlučivanje, komunikacija<br />
KONTROLIRANJE, Sustav i postupak, tehnike kontrole, proizvodnost i upravljanje<br />
proizvodnim funkcijama, preventivna kontrola<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svrha i cilj predmeta je učenje o managementskim funkcijama, klasificiranima prema<br />
planiranju, organi<strong>za</strong>ciji, vođenju, kadrovima i kontrolingu. Student integrirajuči sve<br />
funkcije stiće kompatibilnost <strong>za</strong> sve razine upravljanja. Student u poduzeću istražuje i<br />
analizira funkciju upravljanja, te formulira primjedbe i prijedloge.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H.Weihrich, H. Koontz, Menadžment, Mate, Zagreb, 1994.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
P. Sikavica, M. Novak, Poslovna organi<strong>za</strong>cija, Informator, Zagreb, 1993.<br />
B. Juri, Osnove planiranja i organi<strong>za</strong>cija grafičke prozvodnje, Acta Graphica, Zagreb,<br />
2002.<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 146
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19460 MANAGEMENT PROIZVODNJE<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
PROIZVODNJA<br />
Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje proizvodnje<br />
OBLIKOVANJE PROCESA<br />
Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, anali<strong>za</strong> toka procesa, financijska<br />
kanali<strong>za</strong>, prostorni raspored sredstava rada<br />
PLANIRANJE I TERMINIRANJE KAPACITETA<br />
Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje, linearno programiranje,<br />
terminiranje proizvodnje<br />
UPRAVLJANJE ZALIHAMA<br />
Planiranje potreba, proizvodnja upravo na vrijeme<br />
UPRAVLJANJE RADOM<br />
Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje poslova, mjerenje i poboljšanje performansi<br />
GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE<br />
Međunarodna proizvodnja<br />
ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST<br />
Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje, projektiranje organi<strong>za</strong>cije (clasteri)<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je usmjeren na podučavanje studenata da kvalificirano mogu upravljati<br />
proizvodnjom i odlučivati u funkciji proizvodnje.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
R. G. Schroeder, Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999.<br />
B. Juri, Osnove planiranja i organi<strong>za</strong>cija grafičke proizvodnje, Acta Graphica, Zagreb,<br />
2002.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 147
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19461 SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM<br />
Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvodni dio: značenje i uloga ekologije, uzroci degradacije biosfere, posljedice<br />
degradacije biosfere. Pove<strong>za</strong>nost proizvodnje i okoliša .Razlozi <strong>za</strong> očuvanjem okoliša<br />
u poduzeću. Radna sredina kao integralni element organi<strong>za</strong>cijskog razvoja strategije<br />
<strong>za</strong>štite okoliša u industriji. Politika <strong>za</strong>štite okoliša-<strong>za</strong>daća, nadležnost, odgovornost,<br />
principi organi<strong>za</strong>cije. Utvrđivanje stanja s aspekta okoliša u poduzeću. Programi koji<br />
doprinose povećanju kvalitete okoliša unutar poduzeća.<br />
Sustav upravljanja okolišem- princip djelovanja, prednosti koje se postižu uvođenjem<br />
sustava upravljanja okolišem. Ciljevi i <strong>za</strong>daci sustava upravljanja okolišem. Zahtjevi<br />
sustava i organi<strong>za</strong>cija. Dokumentacija sustava upravljanja okolišem. Kontrola<br />
provedbe sustava. Prosudbe upravljanja okolišem i nadzor nad sustavom upravljanja<br />
okolišem. Model sustava upravljanja okolišem, planiranje, uvođenje i djelovanje,<br />
provjera i popravne mjere. Opis proizvodnog procesa- ekologija u tehnološkom<br />
procesu. Prepoznavanje utjecaja na okoliš-domena emisije polutanata, otpadne vode,<br />
buka strojeva, potrošnja resursa, energije. Sustav upravljanja okolišem i norma ISO<br />
14001-opseg, reference, definicije, <strong>za</strong>htjevi sustava upravljanja okolišem. Norma kao<br />
temeljni model ocjenjivanja sustava upravljanja okolišem. Primjena LCA u industrijidefinicija,<br />
metodologija procjene, funkcionalna jedinica, granica sustava. Indikatori<br />
okoliša-definicija, podjela, upotreba, proračun indikatora okoliša, mjere <strong>za</strong> korisnost.<br />
Ekobilanca-informacije u svrhu optimiranja ekološke podobnosti proizvodnje i<br />
proizvoda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Visoka razina transformativnih, konceptualnih i proceduralnih znanja i vještina.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s<br />
asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih<br />
sveučilišta. Studente se animira <strong>za</strong> rad na znanstvenim projektima (uključujući rad <strong>za</strong><br />
rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja<br />
na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom.<br />
Provjeravanje znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom<br />
semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na<br />
projektima, razinu znanja na ispitima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
T. T. Shein (Ed), Industrial Polution Prevention, Springer Verlag, Berlin, 1999.<br />
M. Common, S Stagl, Ecological Economics, Cambrige University Press, Cambrige,<br />
2005.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Časopisi: Journal of Environmental Economics and Management, Academic Press,<br />
Herriges (Ed)<br />
A. Xepapadeas (Ed), Environment and Development Economics, University of Crete,<br />
Greece, 2005.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet <strong>za</strong> polaganje pismenog i usmenog ispita.<br />
Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je <strong>za</strong> usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s<br />
pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%,<br />
rezultat usmenog dijela ispita s 40%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspješnost izvedbe prati se metodom <strong>za</strong> procjenu postignuća uz normiranje preko<br />
bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izla<strong>za</strong>ka na ispit.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 148
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19462 POSLOVNI I ZAŠTITNI TISAK<br />
Doc.dr.sc. Nikola Mrvac, doc. dr. sc. Igor Zjakić,<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Potrebe poslovnog i <strong>za</strong>štitnog tiska. Reali<strong>za</strong>cija tehničko tehnoloških uvjeta <strong>za</strong> poslovni i <strong>za</strong>štitni tisak.<br />
Metode tiska listovnih papira, osiguravajućih certifikata, loto listića, putnih karata. Personalizirani kolor<br />
tisak. Etiketni tisak. Tisak garancijskih naljepnica. Tisak reklamnih grafičkih proizvoda. Tisak kataloga,<br />
brošura, plakata. Tisak proizvoda <strong>za</strong> poslovanje. Vrste strojeva u poslovnom tisku. Tisak beskonačnih<br />
obra<strong>za</strong>ca. Načini prijenosa informacije na kopirne tiskarske materijale. Blokada prijenosa informacija.<br />
Tehnologije tiska velikih formata. Primjena. Prirasti rastertonskih vrijednosti u poslovnom tisku.<br />
Tehničko tehnološka ograničenja kvalitete tiska. Načini i metode kontrole kvalitete poslovnog tiska.<br />
Standardi<strong>za</strong>cija tiskarskog sustava različitih reklamnih i poslovnih tiskarskih <strong>za</strong>htjeva. Tisak na<br />
samokopirajućim materijalima iz arka. Mogućnosti i primjena obostranog tiska na samokompirajućim<br />
materijalima. Plošni tisak na PVC-u. Formati tiska. Tolerancije i ograničenja obojenja. Mogućnosti tiska<br />
iz kotura. Ograničenja kvalitete poslovnog tiska iz kotura. Fiksirani i varijabilni formati tiska. Grupe<br />
proizvoda ovisne o formatu tiska. Hibridne tehnike poslovnog tiska. Digitalni tisak u poslovnom tisku.<br />
Indirektni suhi ofsetni tisak u primjeni poslovnog tiska. Mogućnost reprodukcije. Metode kontrole<br />
kvalitete tiska kod indirektnog suhog ofseta. Metode <strong>za</strong>štitnog tiska. Nivoi <strong>za</strong>štitnog tiska. Zaštita<br />
materijalima. Tisak optički promjenjivih sredstava. Tiskarske tehnike u <strong>za</strong>štitnom tisku. Tisak<br />
preljevajućih i nepreljevajućih optički promjenjivih sredstava. Tisak "skrivene" slike. Intaglio tisak.<br />
Vodeni znak. Tisak magnetnim bojama. Tisak elektrovodljivim bojama. Tangencijalna rasvjeta.<br />
Korelacija osjetljivosti vida i finoće matrice. Tisak luminiscirajućim bojama. Pozitivna metamerija u<br />
<strong>za</strong>štitnom tisku. Tiskarske metode i<strong>za</strong>zivanja pozitivne metamerije u svrhu <strong>za</strong>štite grafičkog proizvoda.<br />
Zaštitni tisak kombinacijom linijske strukture i frekventno moduliranog rastera. Sinte<strong>za</strong> slike i podataka<br />
sa podlogom. Negativne pojavnosti koje otežavaju <strong>za</strong>štitni tisak. Tisak gioša. Ograničenja tiska kod<br />
tiska gioša. Metode kontrole tiska gioša. Optimali<strong>za</strong>cija reprodukcije kod tiska gioša. Tisak specijalnim<br />
bojama. Različita luminiscencija kod različitih kuteva promatranja u tisku luminiscirajućim bojama.<br />
Tisak termonestabilnim bojama. Tisak optički promjenjivih boja. Hologrami. Metode aplikacije<br />
holograma. Primjena. Tisak slika izrađenih od difrakcijskih rešetaka. Tisak sredstava difrakcione<br />
strukture efekata kontinuiranog pokreta s 3D efektom. Supersimultani tisak. Tisak metaliziranih i<br />
demetaliziranih elemenata baziranih na promjenjivoj optici. Metode tiska na materijalima sa <strong>za</strong>štitnom<br />
mikroperforacijom. Tisak na sedefastim <strong>za</strong>štitnim materijalima. Tisak poštanskih maraka. Mikrotisak.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svrha kolegija Poslovni i <strong>za</strong>štitni tisak je da omogući studentima stjecanje znanja iz područja<br />
poslovnog i <strong>za</strong>štitnog tiska i omogući stjecanje znanja kojima se tehnologijom izrade poslovnog i<br />
<strong>za</strong>štitnog tiska omogućava reali<strong>za</strong>cija specifičnih grafičkih proizvoda.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim<br />
laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni<br />
problemski <strong>za</strong>daci i teme <strong>za</strong> diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog<br />
semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz<br />
sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
G. Wyszecki & W.S. Stiles, Color Science, Concepts and Methods, Quantitative Data and Formulae,<br />
J.W & sons, USA, 2000<br />
A. Williams, Security Printing, Govt. Press, 2000<br />
W. Walenski, Der Rollenoffsetdruck, Fachschriften-Verlag, Fellbach, 1995.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
H. Kiphan, Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
J.R. Frank (Ed); GATF Encyclopedia of Graphic Communications, GATFPress, Pittsburgh, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nakon uspješno<br />
položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva.<br />
Konacna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela tako da<br />
seminarski rad čini 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene i usmeni 40% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu<br />
anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa.<br />
Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong> sljedeću<br />
godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i vještinama uvodit<br />
će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima<br />
razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 149
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19463 TRŽIŠNE KOMUNIKACIJE<br />
Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri<br />
IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
UVOD, uloga marketinga u organi<strong>za</strong>ciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje<br />
marketingom, tržišna orijentacja, prihvačanje marketinga u organi<strong>za</strong>ciji; PLANIRANJE I<br />
UPRAVLJANJE MARKETINGOM, dinamika tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom;<br />
POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti, mikro i makro utjecaji, marketing strategija; POJAM I<br />
DEFINIRANJE MANAGEMENTA, definiranje managementa, management kao proces;<br />
MANAGEMENT I OKOLINA, globalni, komparativni, etička i socijalna dimenzija managementa;<br />
FUNKCIJE MANAGEMENTA, planiranje, ciljevi, misija, strateški, taktički i operativni ciljevi,<br />
upravljanje pomoću ciljeva; RAZVOJ MANAGEMENTA, grupe i upravljanje grupama, upravljanje<br />
konfliktima, komuniciranje, upravljanje ljudskim potencijalima, proces upravljanja, motiviranje,<br />
procjena, kompen<strong>za</strong>cije; RAZINE MANAGEMENTA, Managerski posao, managerske uloge,<br />
funkcije, razine, novi principi managementa; POJAM KOMUNIKACIJE, znakovni sustav, jezik u<br />
proceu komunikacije, oblici komunikacije, funkcije komunikacije, komunikacija;<br />
KARAKTERISTIKE «ITK», utjecaji, koristi, kupac, sinergijski učinci, odnos s kupcima, pračenje<br />
povrata ulaganja; ULOGA KOMUNIKACIJE, modeli, oglašavanje – klasifikacija, izravna<br />
komunikacija , unapređenje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnošću, publicitet, vanjsko<br />
oglašavanje; KOMUNICIRANJE KROZ TISKOVNE MEDIJE, elementi komuniciranja, veličina,<br />
kontrast, oblik, pozicija, ilustracija, boja, tipografija; UČINCI KOMUNIKACIJE, formiranje<br />
mišljenja, promjena stava, promjena mišljenja i ponašanja; IMIDŽ O PODUZEĆU, identitet,<br />
stvaranje imidža, aktivnosti važne <strong>za</strong> imidž; ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG I VIZUALNOG<br />
IDENTITETA, elektroničko i tiskovno komuniciranje, prodavač , komuniciranje menadžera,<br />
ambalaža, propagandne tiskovine, izložbe, displeji; IMIDŽ PROIZVODA, fizička obilježja<br />
,inovacija marka i pakiranje ,pažnja, identifikacija, komunikacija sadržaja, psihološke konotacije<br />
,funkcija cijena proizvoda; IMIDŽ MARKE, identitet marke, imidž marke, komponente imidža<br />
marke, tržiššna vrijednost, opis marke, snaga i budućnost marke, upravljanje imidžom;<br />
PROCESI STVARANJA ODLUKA KUPACA, prepoznavanje, traženje informacija, alternativna<br />
ocjena, odluka kupovanja, ocjena nakon kupovine, procesi odlučivanja; PROMOCIJSKI MIX, cilj<br />
komunikacije, izbor poruke, kanali komuniciranja, promotivni proračun, određivanje mixa;<br />
ANALIZA MEDIJA, trodimenzionalni mediji, tv, radio, oglašavanje, časopisi; ASPEKTI<br />
MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE, kritičnost i etika , utjecaj na društvene vrijednosti, ekonomski<br />
učinci, učinci na konkurenciju; PROIZVODNJA, Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje<br />
proizvodnje; OBLIKOVANJE PROCESA, Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, anali<strong>za</strong><br />
toka procesa, financijska kanali<strong>za</strong>, prostorni raspored sredstava rada; PLANIRANJE I<br />
TERMINIRANJE KAPACITETA, Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje,<br />
linearno programiranje, terminiranje proizvodnje; UPRAVLJANJE ZALIHAMA, Planiranje potreba,<br />
proizvodnja upravo na vrijeme; UPRAVLJANJE RADOM, Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje<br />
poslova, mjerenje i poboljšanje performansi; GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE, Međunarodna<br />
proizvodnja; ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST, Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje,<br />
projektiranje organi<strong>za</strong>cije (clasteri)<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora <strong>za</strong> generičke i specifične kompetencije u<br />
području managementa. Ishod poučavanja je kompetencija u upravljanju tržišnim<br />
komunikacijama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički <strong>fakultet</strong>, Zagreb, 2003.<br />
T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Način polaganja ispita<br />
Seminar, pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 150
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19464 POSLOVNA KOMUNIKOLOGIJA<br />
Prof. dr. sc. Mario Plenković<br />
IX. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Povijesni i teorijski aspekti kulture poslovnog komuniciranja i poslovne etike; Od kulture<br />
komuniciranja do kulture življenja; Etološki vidici poslovnog komuniciranja, ponašanja,<br />
djelovanja i tržišnog opstanka; Pojam i definicija poslovne etike: vrline, načela, prava,<br />
kodeksi, norme i poslovni bonton. Poslovno komuniciranje i kulturno naslijeđe; Protok ljudi<br />
i roba preko nacionalnih granica. Simbolički sustavi ukupne kulture poslovnog<br />
komuniciranja; Tradicionalne paradigme poslovnog komuniciranja; Poslovna motivacija i<br />
akcijska spremnost; Poslovno komunikacijsko (spo)razumijevanje; Teorije poslovnog<br />
komuniciranja; Poslovno komuniciranje u ozračju različitih poslovnih kultura;<br />
Interkulturalna komunikacija i interkulturalni menadžment; Komunikativne kulturne<br />
poslovne dimenzije; Poslovni individuali<strong>za</strong>m i poslovni kolektivi<strong>za</strong>m; Komunikativna<br />
poslovna distanca; Poslovna autohtonost i transkulturalna poslovno (ne)sporazumijevanje;<br />
Odnosi s javnostima (javnošću) nova komunikativna holistička paradigma poslovnog<br />
komuniciranja; Temeljni operativni pojmovi koji određuju “Public Relations”, propagandu<br />
(promidžbu), javnost, javno mnijenje te novi konstitutitivni elementi transparentnog<br />
poslovnog komuniciranja; Stvaranje poslovnog imagea (brand) u javnosti: Krizno<br />
komuniciranje; Total Design; Pozitivni poslovni image; Oblikovanje/Design poslovnog<br />
izgleda: Poslovni znak (ime, logo, grafem, simbol, Trade Mark, Country Style, Region<br />
Style, City Style, Haus Style) i kompatibilni poslovni image; Kultura pismoslovnotiskoslovnih<br />
žanrova poslovnog komuniciranja; Osnovni oblici poslovnih tekstualnih,<br />
tabelarnih, grafičkih i slikovnih poslovnih poruka. Poslovna informacijska<br />
grafika;Multimedijska poslovna komunikacija; Poslovno komuniciranje brzinom misli;<br />
Protokol poslovnih informacija; Nove informacijske i komunikacijske tehnologije<br />
suvremenog poslovnog komuniciranja;<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Sustavno proučavanje poslovnog komuniciranja u cilju stjecanja znanja i temeljnih vještina<br />
iz kulture poslovnog i etičkog komuniciranja na svim razinama poslovne grafičke<br />
komunikacije.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni poslovni diskurs (istraživanje i obrada poslovnog<br />
grafičkog <strong>za</strong>datka).<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
B. Bebek, A. Kolumbić, Poslovna etika, Sinergija, Zagreb,2000.<br />
B. Gates, Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999.<br />
M. Plenković, Poslovna komunikologija: Kultura poslovnog komuniciranja, Hrvatsko<br />
komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003.<br />
M. Plenković, Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991.<br />
J. Plenković, (Ed.): Profesionalna etika, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom,<br />
Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. R. Covey, 7 navika uspješnih ljudi: povratak etici karaktera, Franklin Covey/Mo<strong>za</strong>ik<br />
knjiga, Zagreb, 1988.<br />
B. P. Crosby, Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989.<br />
V. Grahovac (Ed.), Business communication and mass media / Poslovno komuniciranje i<br />
masovni mediji, Alinea, Zagreb, 1992.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni (uvjeti <strong>za</strong> polaganje ispita realizirane vježbeni poslovni <strong>za</strong>datak).<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 151
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 152
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: MULTIMEDIJA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 153
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 154
Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 2<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i<br />
hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske<br />
mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja.<br />
Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija<br />
virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna<br />
sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s<br />
ba<strong>za</strong>ma podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa<br />
web portala.Web komunikacija po <strong>za</strong>htjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija<br />
multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja.<br />
Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u<br />
proizvodnji.<br />
Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih<br />
sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-di<strong>za</strong>jnerski razvoj<br />
multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz<br />
multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se<br />
alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ<br />
K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003.<br />
Multimedijski referalni centar pri Grafičkom <strong>fakultet</strong>u, URL:<br />
www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme<br />
D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley & Sons Ltd., Vancouver, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999.<br />
A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze,<br />
1999.<br />
A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall,<br />
Portland, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor).<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 155
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19497 WEB DIZAJN<br />
Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik;<br />
doc. dr. sc. Maja Brozović<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Web di<strong>za</strong>jn se prvenstveno temelji na oblikovanju i prezentaciji vizualne poruke putem<br />
elekronskih medija.<br />
Prvi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Potreba i razvoj web<br />
di<strong>za</strong>jna. Razvoj tehnologije, opravdanost i područje primjene elektronskih medija u<br />
di<strong>za</strong>jnu. Komparacija grafički di<strong>za</strong>jn - web di<strong>za</strong>jn. Informacijska arhitektura kao<br />
elementarna struktura prezentacije informacija. Sustavi i standardi oblikovanja stranica i<br />
di<strong>za</strong>jna sučelja. Elementarne strukture web stranice: tekst, slika, ilustracija, fotografija,<br />
animacija. Web grafika: karakteristike, načini i formati prika<strong>za</strong> i <strong>za</strong>pisa. Uloga boje u web<br />
di<strong>za</strong>jnu i načini prika<strong>za</strong> korištenjem boje. Standardi di<strong>za</strong>jna i prika<strong>za</strong> na različitim<br />
platformama. Planiranje web projekta, testiranje, valori<strong>za</strong>cija, održavanje. Proces razvoja<br />
web projekta, di<strong>za</strong>jn, tehnološka podrška, ekonomska isplativost.<br />
Drugi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Oblikovanje web<br />
stranice - izrada matrice. Vizualna organi<strong>za</strong>cija stranice: izbornici, podprojekti, sadržaj,<br />
index, mapa, programski alati. Vizualna hijerahija primjenom estetskih <strong>za</strong>kona (simetrije,<br />
ritma, proporcije, kontrasta, ravnoteže, itd). Sheme grafičkog identiteta, hijerarhije,<br />
interakcije, bandwitha, baze podataka. Funkcionalnost i čitljivost korištenjem modularnih<br />
jedinica, uređivanje, uredničke konvencije. CSS stilska stranica, navigacija, navođenje,<br />
dijagrami. Anali<strong>za</strong> funkcionalnog i estetskog uspjeha sustava. Kreacija di<strong>za</strong>jnerskih ideja i<br />
praktična primjena. Mogućnosti pretvorbe web <strong>za</strong>pisa <strong>za</strong> tisak.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web<br />
stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa <strong>za</strong> izradu web stranica sa ciljem<br />
samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. Specifične kompetencije<br />
odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke<br />
o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi.<br />
Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih<br />
primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u anali<strong>za</strong>ma i raspravama.<br />
Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u<br />
primjeni programa <strong>za</strong> izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na<br />
način koji <strong>za</strong>dovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta.<br />
Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u<br />
raspravama i praktičnim radovima studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
T. Powell, Web Design, The Complete Reference, Osborne/McGraw-Hill, Berkeley, 2000.<br />
E. Meyer, Cascading Style Sheets, The Definitive Guide, O'Reilly, Sebastopol, 2000.<br />
R. Pring, Effective Typographic Design for the World Wide Web, Watson-Guptill, New<br />
York, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Programski paketi i priručnici Macromedia.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba poka<strong>za</strong>ti svoje<br />
znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina <strong>za</strong><br />
reali<strong>za</strong>ciju.<br />
70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju <strong>za</strong>datka korištenjem programa<br />
na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način<br />
posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes <strong>za</strong> aktivno sudjelovanje u okviru<br />
predavanja.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 156
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19498 HOLOGRAFIJA<br />
Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;<br />
doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač<br />
VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Optička informacija. Izvori holografije. Valna priroda svjetlosti. Oblici valne fronte.<br />
Koherencija valova svjetlosti i njihova elektromagnetska priroda. Intenzitet, snaga i<br />
energija. Valovi i faze. Pojam faze vala. Definiranje faze u odnosu na ravninu<br />
promatrača. Lokalna inklinacija i divergencija kompleksne valne fronte. Interferencija<br />
dvaju snopova. Matematički opis interferencije. Geometrija interferentnih uzoraka.<br />
Jednostavni interfefrentni uzorci. Difrakcija svjetlosti na periodičkim strukturama.<br />
Difrakcija na jednoj i višestrukoj pukotini i upotreba leća. Načini difrakcione analize.<br />
Optička rešetka. Difrakciona efikasnost optičke rešetke. Holografija. Objektni snop.<br />
Referentni snop. Interferentni uzorak. Materijal <strong>za</strong> <strong>za</strong>pis holograma. Rekonstrukcija<br />
holograma. Primjena modela. Nastajanje virtualne i realne slike. Dinamički raspon.<br />
Šum. Omjer intenziteta referentne i objektne zrake. Višestruke scene. Klasifikacija<br />
holograma. Refleksijski i transmisijski hologrami. Apsorpcijski i fazni hologrami.<br />
Planarni i volumni hologrami. Optičke komponente <strong>za</strong> snimanje holograma. Laseri.<br />
Snimanje transmisijskog i refleksijskog holograma. Materijali <strong>za</strong> snimanje holograma.<br />
Zahtjevi. Priprema <strong>za</strong> generiranje <strong>tiskovne</strong> matrice. Elektrooblikovanje. Primjena,<br />
proces i kontrola. Završna obrada. Otiskivanje holograma. Sastav holografskih hot<br />
stamp folija <strong>za</strong> otiskivanje. Strojevi <strong>za</strong> otiskivanje. Hologrami kao elementi <strong>za</strong>štitnog<br />
tiska. Zaštita od krivotvorenja. Budućnost holografije. Demonstracija nastavnih<br />
sadržaja programa u Laboratorijima koji posjeduju uređaje <strong>za</strong> izradu holograma,<br />
Institut <strong>za</strong> Fiziku Sveučilišta.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nastavni predmet pruža studentima opća znanja iz područja holografije i njenih<br />
mogućnosti primjene u grafičkoj industriji. U tom smislu težište kolegija nije na<br />
strogoj matematičkoj formulaciji, već na usvajanju osnovnih fizikalnih principa kojima<br />
se moramo rukovoditi u di<strong>za</strong>jniranju, proizvodnji i primjeni holograma.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
E. Winston, E. Kock, Lasers and Holography, Dover Publications, Dover, 1981.<br />
P. Hariharan, P. L. Knight, A. Miller, Optical Holography : Principles, Techniques and<br />
Applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1996.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
http://www.3dimagery.com/<br />
http://www.holo.com/holo//book/book.html<br />
Holographic multi-stereogram constructed from computer images : Applied 3-D<br />
printer: Kjell Einar Olsen, doktorska te<strong>za</strong><br />
http://www.fou.uib.no/fd/1996/h/404001/index.htm<br />
http://www.holophile.com/history.htm<br />
http://members.aol.com/gakall/holopg.html<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni i/ili pismeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 157
Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ 2<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i<br />
adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij. Signali i multimedij. Digitalna<br />
obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog<br />
multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije.<br />
Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom<br />
okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko<br />
stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati <strong>za</strong> crtanje i<br />
obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih <strong>za</strong>pisa.<br />
Multimedijske baze podataka.<br />
Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i<br />
obrade slika, zvuka i video <strong>za</strong>pisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih<br />
radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i<br />
Dreamweaver.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
Multimedijski referalni centar pri Grafičkom <strong>fakultet</strong>u, URL:<br />
www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme<br />
T. Skala i suradnici, Digitalni multimedij, interna skripta <strong>za</strong> vježbe<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn &<br />
Bacon, Portland, 1999.<br />
B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley<br />
Pub Co., West Chester, 1999.<br />
R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002.<br />
T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003.<br />
A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall,<br />
Portland, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor).<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 158
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19500 MEHANIČKE SIMULACIJE U RAČUNALNIM<br />
ANIMACIJAMA<br />
Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović<br />
VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Mehanika u računalnoj grafici u stvarnom vremenu: uvod. 3D objekti. 3D scene. Gibanje.<br />
Kruti objekti. Rotacija. Trenje. Otpor vode i zraka. Gravitacija. Sudari i eksplozije. Opruge.<br />
Valovi. Osnove geometrije trokuta. Osnove vektora, matrica, derivacija i programiranja u<br />
interaktivnoj računalnoj grafici. Simuliranje 3D s DirectX-om: osnove DirectX-a i usporedba<br />
sa srodnim alatima. Kratak pregled C++. Osnove Windows programiranja. Matematički<br />
alati <strong>za</strong> 3D programiranje mehanike: 2D, 3D i 4D koordinatni sustavi. Vektori:<br />
implementacija u kodu - matematička biblioteka <strong>za</strong> modeliranje mehanike. Vektori u<br />
Direct3D-u. 2D transformacije: Aktivne i pasivne. Translacija. Rotacija. Skaliranje.<br />
Kombiniranje transformacija. Korištenje radnog okruženja (sličica) <strong>za</strong> modeliranje<br />
mehanike. Postavljanje geometrije. Ažuriranje sličica. Iscrtavanje sličica. 3D<br />
transformacije. 3D cjevovod: Odnos lokalnih i globalnih koordinata. Odnos globalnih i<br />
koordinata promatrača. Odnos koordinata promatrača i projekcijskih koordinate. Odnos<br />
projekcijskih i ekranskih koordinata. Iscrtavanje u 3D. Mreže i X-datoteke: Teksture:<br />
kreiranje iz gotovih datoteka, postavljanje novih. Materijali. Učitavanje mreže. Ekstrakcija<br />
tekstura i materijala. Čišćenje mreže. 2D i 3D kinematika. Modeliranje i kodiranje točkastih<br />
masa. Točkaste mase u interaktivnoj računalnoj grafici. Sudari točkastih čestica. Detekcija<br />
sudara. Obujmice. Optimi<strong>za</strong>cija prostornim dijeljenjem. Odgovor na sudar. Elastični i<br />
neelastični sudari. Koeficijent restitucije. Sudari točkastih čestica u 2 i 3 dimenzije. Sudari<br />
kugli. Dinamika krutih tijela. Rotacija krutih tijela u 2D i 3D. Sudari krutih tijela. Ažuriranje<br />
radnog okruženja simuliranja mehanike. Simuliranje gibanja projektila. Razlika između<br />
impulsa sila i konstantnih sila. Kotrljanje. Sustavi masa i opruga. Kosa, odjeća.<br />
Harmonijsko gibanje, Hookeov <strong>za</strong>kon. 3D voda. Implementacija vode: načini "varanja".<br />
Stavljanje objekata u vodu: Dodavanje uzgona krutim tijelima. Redi<strong>za</strong>jn radnog okruženja<br />
mehaničkih simulacija. Pojednostavljenje inicijali<strong>za</strong>cije programa. Efikasno postavljanje<br />
transformacijskih matrica. Redefiniranje krutih tijela pomoću točkastih masa. Središte<br />
mase i ishodište mreže. Uvođenje i inicijali<strong>za</strong>cija DirectInput-a. Dobivanje ula<strong>za</strong> s<br />
tipkovnice i miša. Pomaci kamere. Automobili, letjelice, brodovi i čamci. Simulatori leta na<br />
lak način. "Dola<strong>za</strong>k na druge planete" s poznatom i spekulativnom mehanikom.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Mehaničke simulacije su eksplozivno područje u industriji razvoja interaktivne računalne<br />
grafike, poglavito računalnih igara. Tvrtke koje <strong>za</strong>pošljavaju programere igara sve više<br />
traže one koji poznaju mehaniku. Te vještine mogu pretvoriti nekoga s vrlo malo<br />
programerskog iskustva, a strašću <strong>za</strong> di<strong>za</strong>jnom računalnih igara, u profesionalca visoko<br />
traženog na suvremenom informatičkom tržištu.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004.<br />
O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.<br />
D. Cogner, Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology,<br />
Boston, 2004.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. Rouse, Game Design: theory & practice 2 nd ed., Wordware Publishing, Inc., Plano,<br />
2005.<br />
S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 2002.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kolokviji.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 159
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19501 3D MODELIRANJE<br />
Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Početni di<strong>za</strong>jnerski predmet u izučavanju reprezentativnih i estetskih mogućnosti multimedije. Cilj<br />
predmeta je rješavanje prostorno-vremenskih problema u di<strong>za</strong>jnu multimedije. Za kreativnu<br />
orkestraciju prostorno-vremenskih odnosa u oblikovanju multimedije potrebno je odrediti parametre<br />
koji utječu na izražajnu formu te estetski doživljaj korisnika. Korištenjem vizualno-prostornog<br />
razmišljanja ovisno je o geštaltnim, geometrijskim i drugim prostornim konceptima i konvencijama te<br />
artikulacijom narativne <strong>forme</strong>, studenti se upoznavaju s estetskim i drugim kriterijima <strong>za</strong> valori<strong>za</strong>ciju<br />
multimedijskih prezentacija. Osnovni problem istraživanja predstavlja pitanje kako se komunikacija<br />
poruke mijenja uz dodatak četvrte dimenzije – vremena. Ti kriteriji također uvjetuju i kretanje<br />
(navigaciju) odnosno interakciju korisnika unutar kiber prostora.<br />
Sadržaj predavanja čine slijedeće teme: nastanak multimedijske prezentacije – dijelaktika čovjeka i<br />
stroja na razini razmjene signala - kiber prostor – suvremena imaginacija u kiber prostoru - rječnik<br />
pojmova digitalne reprezentacije – definicija multimedije, navigacije korisnika, povratne sprege,<br />
interaktivnosti, virtualne stvarnosti sa stanovišta vizualnih umjetnosti i komunikologije - prostor,<br />
vrijeme i osjetilna stvarnost – psihološke odrednice - svijest kao informacijski filtar stvarnosti –<br />
bandwith svijesti - di<strong>za</strong>jn okoliša, predmeta u njemu i protoka vremena u interaktivnim i drugim<br />
računalnim animacijama i simulacijama - naracija u kiberprostoru – linearni protok vremena -<br />
bifurkacije i simultana događanja, komparativna anali<strong>za</strong> - od predmeta do vizuali<strong>za</strong>cije - grafička<br />
reprezentacija apstraktnih ideja, odnos apstrakcije i stvarnosti, geometrija kao načelo kompozicije -<br />
smisao načina prikazivanja prostora, navigacija – osnova prostornog kretanja, topologija – navigacija<br />
u doživljaju – kombinacija navigacije i estetskog doživljaja - komparativna anali<strong>za</strong> računalnih<br />
programa <strong>za</strong> 3d modeliranje i web3d di<strong>za</strong>jn, ograničenja u korištenju Interneta, estetske mogućnosti i<br />
ograničenja.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Akademska postignuća: Studenti proširuju svoje poznavanje multimedijalnih tehnologija i korištenje<br />
analitičkih metoda kako bi razmatrali alternativna rješenja ovisno o kulturno-tehnološkom kontekstu.<br />
Također se, empirijskim putem koji je odgovarajući <strong>za</strong> istraživanja u komunikacijama, preispituju<br />
dobiveni emocionalni kognitivni efekti publike. Osobna postignuća: Studenti razmatraju svoju<br />
proširenu ulogu kao autori, di<strong>za</strong>jneri i producenti – neizbježni sraz uloga u 3d modeliranju. Kroz timski<br />
rad (pisanje scenarija, di<strong>za</strong>jn, rad na muzici) razvijaju se sposobnosti efikasnog djelovanja unutar<br />
grupe te istražuju problemi <strong>za</strong>štite autorskih prava.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedan posjet studiju <strong>za</strong> izradu multimedijalnog<br />
materijala, izradu programa i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji<br />
proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces. Putem praktičnog rada studenti rješavaju<br />
jedan multimedijalni prostrorno-vremenski problem, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja.<br />
Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite di<strong>za</strong>jnerske strategije. Za<br />
praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong><br />
praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Aktivnost<br />
studenta tokom semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Woolman & J. Bellantoni, Moving Type, Designing for time and Space, Rotovsion, Sussex, 2000.<br />
J. D. Bolter & R. Grusin, Remediation – Understanding New Media, MIT Press, London, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. H. Murray, Hamlet on the Holodeck - The Future of Narrative in Cyberspace; MIT Press, London,<br />
1997.<br />
B. Reeves & C. Nass, The Media Equation - How People Treat Computers, Television and New Media<br />
Like Real People and Places; Cambridge University Press, California, 1996.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja organizirana je na slijedeći način:<br />
10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu, 60% ocjene - bodovi sakupljeni na deset vježbi,<br />
30% ocjene - usmeni ispit - WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema iz područja<br />
prostor-font-vrijeme kako bi se utvrdio njegov stupanj prostorno-vremenskog snalaženja. Na kraju<br />
semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim<br />
rezultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na<br />
kraju semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 160
Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAV 2<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom.<br />
Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine.<br />
Pretvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i<br />
frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog <strong>za</strong>pisa.<br />
Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni<br />
izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja.<br />
Fotodetekcija i vrste signala <strong>za</strong> detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav.<br />
Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna<br />
sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi.<br />
Optoelektronički <strong>za</strong>pis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta<br />
svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje<br />
hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u<br />
multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi.<br />
Sadržaj vježbi:<br />
Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama.<br />
Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Znanje inženjerskih znanosti. Anali<strong>za</strong> problema. Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall,<br />
London, 2001.<br />
E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press,<br />
Cambridge, 1998.<br />
W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor)<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 161
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19503 IZGRADNJA MULTIMEDIJSKIH SUSTAVA<br />
Doc. dr. sc. Nikola Mrvac<br />
IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Definiranje osnovnih pojmova ve<strong>za</strong>nih uz multimediju i multimedijske sustave. Primjena<br />
multimedije. Razvoj i istraživanje multimedijskih tehnologija. Smjerovi istraživanja. Problemi<br />
razvoja multimedijskih sustava. Uporaba općih programa. Specijalizirani programski alati <strong>za</strong><br />
stvaranje multimedijskih sustava. Problematika ve<strong>za</strong>na uz tehnološku platformu multimedijskih<br />
sustava. Oblici prika<strong>za</strong> podataka, Princip rada, vrednovanje pojedinih dijelova, standarda i oblika<br />
datoteka, te sagledavanje njihovog utjecaja na kvalitetu konačnog multimedijskog sustava.<br />
Načini i formati <strong>za</strong>pisivanja podataka. Priprema interaktivne računalne prezentacije. Povezivanje<br />
različitih (tekst, grafika, animacija, video i zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijski autorski<br />
alati. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Web komunikacija u grafičkoj<br />
tehnologiji. Estetika medija. Raznolika uloga medija u multimedijskim aplikacijama. Utjecaj<br />
pojedinih medija u komunikaciji. Kultuloroški stereotipovi <strong>za</strong> pojedine medije. Estetski elementi<br />
ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> nove okolnosti u kojima se primjenjuju u multimediji. Zakonitosti obrade pojedinih<br />
medija. Primjeri ve<strong>za</strong>ni uz pojedine alate. Sinergistički učinak više medija. Karakteristike medija.<br />
Po<strong>za</strong>dina i struktura pojedinih medija. Specifičnosti obrade pojedinih medija u računalnom<br />
okruženju (obrada teksta, obrada zvuka, obrada grafike, animacija, obrada videa). Anali<strong>za</strong><br />
različitih slučajeva. Izgradnja i upravljanje izgradnjom multimedijskih projekata. Modeli razvoja<br />
multimedijskih sustava. Faze razvoja multimedijskog sustava. Koncept. Di<strong>za</strong>jn. Stvaranje<br />
sadržaja. Autori<strong>za</strong>cija. Izdavanje. Proizvodnja i distribucija. Napredna primjena multimedije i<br />
istraživanja ve<strong>za</strong>na uz multimedijske komunikacije. Multimedijski informacijski sustavi.<br />
Inteligentni multimedijski sustavi (primjena umjetne inteligencije). Generički multimedijski<br />
model podataka.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svraha kolegija Izgradnja multimedijskih sustava je da omogući studentima stjecanje znanja<br />
kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara koji utječu na mogućnost<br />
reali<strong>za</strong>cije multimedijskih projekata te vještina i sposobnosti kako bi praktično izgradili<br />
multimedijski sustav.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim<br />
laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su<br />
sastavljeni problemski <strong>za</strong>daci i teme <strong>za</strong> diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta<br />
tijekom cijelog semestra. Studenti koji su <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong> praćenje nastave od kuće mogu<br />
nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Sukladno dogovoru s nastavnikom,<br />
studenti izrađuju seminarski rad temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
T. Vaughan , Multimedia: Making It Work, McGraw-Hill Technology Education, Osborne, 2004.<br />
E. England, A. Finney, People and Processes (Managing Multimedia: Project Management for<br />
Web and Convergent Media, Third Edition, Book 1), 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Dodatna citanja bit ce distribuirana na predavanjima.<br />
Literatura će se nadopunjavati s obzirom na razvoj znansoti i novih tehnologija.<br />
Način polaganja ispita<br />
Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nakon<br />
uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje<br />
poznavanje gradiva.<br />
Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci<br />
su sljedeci: Seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni 30% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog smestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima<br />
anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana<br />
i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja<br />
<strong>za</strong> sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i<br />
vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju<br />
suvremenim trendovima razvoja multimedijskih tehnologija.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 162
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19504 ŠIROKOPOJASNE MREŽNE PRIMJENE<br />
Prof.dr.sc. Karolj Skala<br />
IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Elektromagnetski val i digitalne komunikacije. Računarstvo i mrežne tehnologija.<br />
Širokopojasne multimedijske mrežne komunikacije. Multimedijska računala i mreže.<br />
Optičke i bežične multimedijske mrežne tehnologije. Razvoj mrežne infrastrukture u<br />
proizvodnim okruženjima. Interaktivne širokopojasne multimedijske komunikacije.<br />
Web integracija proslovnih procesa i ba<strong>za</strong> podataka. Upravljanje procesima i nadzor<br />
preko mreže. Širokopojasna mrežna suradnja i proizvodnja. Organi<strong>za</strong>cija i funkcija<br />
virtualnih organi<strong>za</strong>cija. Hipermedijske tehnologije i primjene u digitalnom tisku.<br />
Napredne primjene mrežnog računarstva u grafičkoj tehnologiji. Razvoj i primjena<br />
računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u grafičkoj proizvodnji.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Inženjerski razvoj i projektiranje računalno-mrežnih komunikacijskih aplikacija.<br />
Suvremena uporaba komunikacijskih i tehnoloških postignuća.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa PPP ilustracijama, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
demonstracije u realnom vremenu. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata<br />
WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom<br />
putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje<br />
nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K.Skala, Optoelektronički sustavi, 2003.<br />
Multimedijski referalni centar pri Grafičkom <strong>fakultet</strong>u, URL:<br />
www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme<br />
David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd. 2001.<br />
Marlyn Kemper Littman Building Broadband Networks, CRC Press, 2002<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall,<br />
2003<br />
Regis J. Bates. Broadband Telecommunications Handbook, 2002<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor)<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%<br />
1=ispod 60%<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Mentorskim razgovorom. Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Kroz korelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 163
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 164
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: NAKLADNIŠTVO<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 165
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 166
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19505 OSNOVE PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE<br />
Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač<br />
VII. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij Osnove primijenjene fotografije namijenjen je studentima Tehnološkog smjera čija orijentacija<br />
nije primarno korištenje fotografije kao medija izražavanja, ali se susreću s potreboma naručivanja<br />
fotografskih ilustracija te odabirom optimalnih fotografija <strong>za</strong> daljnje postupke reprodukcije. Studenti se<br />
upoznavaju s primjenom i mogućnostima crno-bijele i kolor fotografije u klasičnim i digitalnom<br />
fotografskom sustavu, osnovama kompozicije fotografije, specifičnostima novinske i ilustracijske<br />
fotografije i pristupom nekim karakterističnim fotografskim motivima. Posebno se obrađuje uloga<br />
fotografije u izdavaštvu, fotografija u mixmediju i multimediji te <strong>za</strong>štita i ostvarivanje izdavačkih prava<br />
i prava fotografa-autora. Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj fotografije i njene primjene<br />
u grafičkim proizvodima. Pojava i razvitak novinske i ilustracijske fotografije. Fotografski stilovi. Razvoj<br />
fotografije u Hrvatskoj. Primjena crno-bijele fotografije. Klasični crno-bijeli sustavi - načela i<br />
mogućnosti primjene crno-bijelog negativ-pozitiv i dijapozitiv sustava u području primijenjene<br />
fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana ili elektronička izdanja. Kreativne karakteristike sustava,<br />
prednosti i nedostatci u odnosu na konkurentne sustave. Modifikacije sustava u području primijenjene<br />
fotografije. Primjena kolor fotografije. Načela i mogućnosti primjene kolor negativ-pozitiv i kolor<br />
dijapozitiv sustava u području primijenjene fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana i elektronička<br />
izdanja. Ostali klasični kolor sustavi i njihova primjena. Modifikacije kolor sustava u području<br />
primijenjene fotografije. Klasični fotografski aparati i osnovna tehnika snimanja. Podjele fotografskih<br />
aparata prema vrsti tražila, načinu određivanja elemenata ekspozicije, načinu izoštravanja, formatu i<br />
fotografskom sustavu. Odabir fotografskog aparata. Objektivi - podjele i izbor. Tehnike snimanja -<br />
logika prioriteta otvora objektiva, logika prioriteta ekspozicije. Digitalna fotografija – primjena.<br />
Digitalni fotografski aparati, specifičnosti pri snimanju. Odabir rezolucije i formata <strong>za</strong>pisa s obzirom na<br />
namjenu. Bijeli balans. Mediji <strong>za</strong>pisa. Žarišna duljina objektiva i dubinska oštrina u digitalnoj<br />
fotografiji. Digitalna fotografija - učitavanje, obrada, probni ispis. Rad u “digitalnom fotografskom<br />
laboratoriju”. Osnovna kreativna i tehnička obrada s obzirom na način objavljivanja. Probni ispis.<br />
Osnovne kompozicije crno-bijele I kolor fotografije - odabir fotografija po kriteriju kompozicije.<br />
Perspektive u fotografiji. Posebne klasične i digitalne fotografske tehnike - efekti i njihova<br />
reproducibilnost. Novinska fotografija - odabir fotografija. Fotovijest. Fotointerview. Fotokomentar.<br />
Foto<strong>za</strong>nimljivost. Fotosekvenca. Fotopriča. Fotoesej. Fotoreportaža. Fotografija snimljena bljeskalicom.<br />
ALF (rad s raspoloživim svjetlom) - reproducibilnost. Ilustracijska fotografija - odabir fotografija.<br />
Fotografija Produkt fotografija. Fotografija ostvarena kroz različite grafičke proizvode. Neki<br />
karakteristični motivi i pristupi fotografiji. Fotografija i izdavaštvo. Utjecaj izbora fotografskog sustava<br />
na finalni izgled reproducirane fotografije. Označavanje i manipulacija fotografijama. Odnos fotograf -<br />
urednik fotografije - grafički urednik. Fotografija u mixmediju i multimediji. Zaštita i ostvarivanje<br />
izdavačkih i prava fotografa - ilustratora. Digitalne piktoteke, fotografije na Internetu, klasične<br />
fotografije, otisnute fotografije.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom u području fotografije koja se ostvaruje kroz<br />
različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta<br />
fotografske prakse čime studenti stječu znanja potrebna <strong>za</strong> odabir optimalne tehnike rada, ovisno o<br />
fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao<br />
kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije.<br />
Kolegiji Osnove primijenjena fotografija studentima daje temeljna znanja koja će im omogućiti<br />
prepoznavanje optimalne tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama<br />
grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegij daje temeljna znanja <strong>za</strong> rad u timu<br />
grafički di<strong>za</strong>jner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava – predavanja; Praktična nastava – vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u<br />
fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija; Provjera znanja – praćenje<br />
praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000.<br />
Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989.<br />
P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - anali<strong>za</strong> predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje poka<strong>za</strong>no kroz<br />
analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 167
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19506 TEHNIČKO UREĐIVANJE I VOĐENJE<br />
NAKLADE<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij upoznaje studente s tehničkim <strong>za</strong>duženjima voditelja naklade (tehničkog,<br />
grafičkog ili likovno-grafičkog urednika) Definiraju se njegovi poslovi u kontaktu s<br />
naručiteljem, određivanje tehničko - tehnoloških parametara u lancu grafičke<br />
proizvodnje, odabir optimalne tehnike i tehnologije probnog tiska te poslovi prilikom<br />
uhodavanja tiska i prijema naklade. Posebna se pažnja posvećuje načinu rada u<br />
autorsko - izdavačkom timu i odnosu izdavač - tiskara te <strong>za</strong>dacima voditelja naklade<br />
u definiranju tih odnosa. Poslovi voditelja naklade. Likovno-grafički, grafički i tehnički<br />
urednik. Pojam «slijepe knjige» i košuljice grafičkog proizvoda. Zahtjevi naručitelja,<br />
karakteristike rukopisa, format tiskarskog stroja, tehnika i tehnologija tiska kao<br />
parametri definiranja opsega i formata grafičkog proizvoda kod prvog izdanja. Odabir<br />
fa<strong>za</strong> pri izradi grafičkog proizvoda prema <strong>za</strong>htjevima naručitelja, idejnom di<strong>za</strong>jnu<br />
grafičkog proizvoda, odabranoj tehnici i tehnologiji tiska. Utjecaj željenih<br />
karakteristika grafičkog proizvoda na odabir <strong>tiskovne</strong> podloge i odabir <strong>tiskovne</strong><br />
podloge. Odabir broja boja u tisku. Vođenje naklade u ovisnosti o odabranom<br />
sustavu boja u tisku. Određivanje karakteristika i odabir ilustracija. Naručivanje i<br />
odabir ilustracija prema skicama ili idejama naručitelja. Izrada predosnutka.<br />
Odobravanje predosnutka od strane autora. Odobreno rješenje. Kontroliranje<br />
ilustracija pomoću digitalnog printera. Izrada korekcija prema probnom otisku. Zadaci<br />
voditelja naklada u autorsko – izdavačkom timu. Poslovi voditelja naklade u odnosu<br />
izdavač – tiskara. Zadaci voditelja pri uhodavanju tiska. Imprimiranje. Zadaci<br />
voditelja naklade pri prijemu naklade. Karakteristike pri tehničkom uređivanju i<br />
vođenju naklade – uređivanje knjiga. Specifičnosti pri uređivanju knjiga kao<br />
naj<strong>za</strong>htjevnijeg grafičkog proizvoda. Definiranje karakteristika predlista, korica (ISBN,<br />
ISSN broj) i dodataka (prilozi, ovitak i sl.). Karakteristike pri tehničkom uređivanju i<br />
vođenju naklade - uređivanje novina i časopisa. Tehničko uređivanje i vođenje<br />
naklade propagandnog materijala. Kalendar. Razglednice. Katalozi. Specifičnosti pri<br />
tehničkom uređivanju I vođenju naklade – tisak na <strong>za</strong>htjev.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Ovaj predmet priprema studente <strong>za</strong> dio poslova tehničkog, grafičkog i likovnografičkog<br />
urednika kao voditelja naklade.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Bolanča, Suvremeni offsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1990.<br />
J. V. White, Editing by Design: For Designers, Art Directors and Editors-The Classic<br />
Guide to Winning Readers, Allworth Press, New York, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
G. A. Nothmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Foundation, Pittsburgh, 1989.<br />
H. M. Fenton, F. J. Romano, On Demand printing, GATF, Pittsburgh, 1999.<br />
D. Cvrtila, Stolno izdavaštvo, Mo<strong>za</strong>ik knjiga, Zagreb, 1995.<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su odrađene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava i anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 168
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19507 OPTIMALIZACIJA TISKARSKOG SUSTAVA<br />
Doc. dr. sc. Nikola Mrvac<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Suvremeni integracioni trendovi razvoja tiskarskih sustava. Protok informacija. Nastanak JDF-a<br />
(Job Definition Format) i PPF-a. Univer<strong>za</strong>lnost prijenosa informacija kroz različite tiskarske<br />
sustave. Standardiziranost alata <strong>za</strong> optimali<strong>za</strong>ciju tiskarskog sustava. Mogućnost implementcije<br />
novih tehnologija unutar postojećih sustava.<br />
Metode kontrole integracije dokumenata u postojeći sustav. Osnovne komponente JDF-a, PPFa,<br />
JT-a, JMF i MIS-a. Definicija tijeka grafičke proizvodnje. Povezivanje unutar sustava.<br />
Kreiranje, modifikacija, tijek, interpretacija i izvođenje JDF-a. Organi<strong>za</strong>cija poslovanja<br />
piramidalnim sustavom. Kreacija PPF datoteka. Integracija različitih platformi rješenja kreiranih<br />
na različitim dispozicijama. Struktura prijenosa informacija i mreže u JDF-u i PPF-u. Prijenos<br />
podataka na tiskarski stroj (off-line i on-line model).<br />
Aplikacije i računalni sustavi u tiskarskoj proizvodnji (PECOM, CP 2000, IPC Server, PPC Server,<br />
Prinect, PrintLink, CPC1.04). Računalno upravljani proces tiska (predpodešavanje tiskarskoga<br />
stroja putem upravljačkih aplikacija, ve<strong>za</strong> tiskarskog stroja i CIP3 servera, podešavanje rada sa<br />
definiranim karakteristikama <strong>tiskovne</strong> podloge, računalana kontrola pogrešaka rada stroja,<br />
kontrola održavanja tiskarskog stroja, upravljanje elementima u procesu tiska.<br />
PPF i podešavanje parametra ve<strong>za</strong>nih uz boju. Eementi <strong>za</strong> on-line i off-line kontrolu procesa<br />
tiska (DIPCO stripovi, CIP3 elementi i CIP3 kontrolni stripovi).<br />
PPF i prethodni procesi, računalna razrada tehnološkog procesa tiska, sustavi <strong>za</strong> impoziciju,<br />
(računalno razmještnje i orjentacija stranica, definiranje i razmještanje kontrolnih elemenata <strong>za</strong><br />
potrebe procesa tiska, određivanje redosljeda i indentifikacija araka, definiranje područja<br />
čeomih marki kod normalnog tiska, te obostranog tiska u jednom prolazu, definiranje područja<br />
obre<strong>za</strong>).<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Svrha kolegija Optimali<strong>za</strong>cija tiskarskog sustava je omogućiti studentima stjecanje znanja u<br />
skladu sa suvremenim trendovima razvoja grafičke industrije. Težište sadržaja kolegija<br />
usmjereno je prema proučavanju tiskarskih sustava i pronalaženju optimalnih rješenja te<br />
razvijanju specifičnih kompetencija ve<strong>za</strong>nih uz integracione procese unutar grafičke industrije i<br />
mrežno povezivanje unutar proizvodnih tijekova.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim<br />
laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su<br />
sastavljeni problemski <strong>za</strong>daci i teme <strong>za</strong> diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta<br />
tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad<br />
temom ve<strong>za</strong>n uz sadržaj kolegija.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
S. Daun, Workflow from Prepress to Postpress - Advantages for the Integrated Production,<br />
Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1999.<br />
S. Daun, CIP3 Print Production Format, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
JDF Specification, Relase 1.1., Revision A, www.CIP4.org, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obave<strong>za</strong>n izraditi seminarski rad. Nakon<br />
uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje<br />
poznavanje gradiva.<br />
Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci<br />
su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu<br />
anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i<br />
programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja <strong>za</strong><br />
sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi <strong>za</strong> određenim znanjima i<br />
vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju<br />
suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 169
Kolegij 19508 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA 2<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik<br />
Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Cilj predmeta «Di<strong>za</strong>jn grafičkih medija 2» je izučavanje di<strong>za</strong>jnerskih istraživačkih<br />
metoda, svrha u koje one služe i što se od njih može očekivati (prednosti i<br />
ograničenja) u odnosu na odabrani filozofski model pristupa problemu. Na osnovu<br />
odabranih i primijenjenih istraživačkih metoda studenti izrađuju elaborat tipa casestudy<br />
<strong>za</strong> jedan od aktualnih društvenih problema (ponuđene teme: europske<br />
integracije, europski identiteti i dr.). Definira se društveni kontekst, metodologija<br />
istraživanja, bilježenja i analize rezultata u sklopu odabranih modela. Studenti se<br />
<strong>za</strong>tim upoznaju s principima vizualne retorike u svrhu uspostave dijaloga (interakcije)<br />
s publikom - kolegama u grupi i putem web sranica. Na osnovu case-study, albuma<br />
predodžbi (skica, crteža, fotografija, filmova) i svih prikupljenih podataka studenti<br />
izrađuju vizuali<strong>za</strong>cije koristeći principe vizualne retorike.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine definiranja filozofskih<br />
postavki na osnovu ponuđenih modela, analize problema, vještinu istraživanja i<br />
pronalaženja vizualnih i tekstualnih informacija iz publikacija i www, di<strong>za</strong>jn rješenja<br />
tipa case-study uz preispitivanje alternativa. U pogledu osobnih postignuća studenti<br />
razvijaju sposobnosti samostalnog pristupa istraživačkom procesu, definiranju<br />
konteksta, diskusije, prezentacije (tipa naracije i hipermedijske baze podataka),<br />
kritike i podržavanja ideja, demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta, etičkih<br />
normi u smislu <strong>za</strong>štite autorskih prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog<br />
obrazovanja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje<br />
profesionalnog di<strong>za</strong>jnera ili sociologa, i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup<br />
provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces -<br />
stoga se izrada <strong>za</strong>dataka izvodi kao grupni rad. Putem praktičnog rada studenti se<br />
upoznaju s tipičnim istraživačkim metodama, od ideje preko alternativa do konačnog<br />
rješenja. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite<br />
di<strong>za</strong>jnerske strategije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih<br />
programa. Studenti koji su <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong> praćenje nastave od kuće mogu<br />
nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Aktivnost studenta tokom<br />
semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
D. Zakia, Perception & Imaging, Focal Press, Boston, 2002.<br />
J. Wilde, Visual Literacy, Watson-Guptill Publication, New York, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. Heller, Merz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Design to the Twentieth Century,<br />
Phaidon Press, London, 2003.<br />
Način polaganja ispita<br />
Provjera znanja organizirana je na slijedeći način:<br />
40% ocjene - pohađanje nastave, grupni rad i aktivnost na satu,<br />
40% ocjene - bodovi sakupljeni na osnovu izrade case-study,<br />
20% ocjene - <strong>za</strong>vršna prezentacija - WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija<br />
alternativnih rješenja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg<br />
problema kako bi se utvrdio njegov stupanj samostalnosti u radu i mogućnosti<br />
formiranja grupa. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se<br />
usporedbom početnog s krajnjim razultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti<br />
nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 170
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19509 KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE U<br />
TISKU<br />
Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić;<br />
doc. dr. sc. Nikola Mrvac<br />
IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod svrha kolegija. Definiranje osnovnih pojmova. Kvaliteta grafičkog proizvoda.<br />
Razvoj funkcije kvalitete. Predodžba osiguravanja kvalitetom unutar tiskarskih<br />
sustava. Normi<strong>za</strong>cija grafičke industrije. Domaće i svjetske norme. Smjernice i<br />
direktive. Suvremeni trendovi razvoja normi<strong>za</strong>cije u grafičkoj industriji. Svjetske<br />
nagrade <strong>za</strong> kvalitetu. Kriteriji navedenih nagrada. Izvrsnost poslovanja. Primjena u<br />
grafičkoj industriji. Program poboljšanja kvalitete ''šest sigma''. Kumulativna uporaba<br />
programiranog tiska i ''šest sigma'' Metode stalnog poboljšavanja kvalitete. Kaizen.<br />
Demingovih 14 točaka. Brainstorming. Implementacija u grafičkoj industriji. Alati<br />
poboljšanja kvalitete. Pareto anali<strong>za</strong>. Benchmrking. Ishikawa dijagram. Primjena u<br />
grafičkoj industriji. Ugrađivanje <strong>za</strong>htjeva kupca u kvalitetu grafičkog proizvoda. QFD<br />
Mjeriteljski sustavi u grafičkoj industriji. Ispitivanje i umjeravanja. Sustavi<br />
upravljanja kvalitetom u tiskarstvu. Sustavi upravljanja okolišem. Sustav upravljanja<br />
sigurnošću i <strong>za</strong>štitom zdravlja. Auditi kvalitete. Vrste audita. Samoprocjenjivanje.<br />
Upitnici <strong>za</strong> samoprocijenjivanje. Planiranje i provođenje djelatnosti ne<strong>za</strong>visne<br />
provjere u procesu tiska. Definicija, važnost i prednosti SPC u tisku. Osjetljivost<br />
kontrolnih karata, primjena i tumačenje kontrolnih karata. Primjena u grafičkoj<br />
industriji. Kontrolne karte <strong>za</strong> mjerljive karakteristike, njihovo tumačenje na<br />
problemima unutar tiskarskih sustava. Kontrolne karte <strong>za</strong> atributivne karakteristike.<br />
Primjena u grafičkoj industriji. Tehnička pouzdanost. Temeljni pojmovi. Funkcije<br />
pouzdanosti. Ispitivanje procjenjivanje pouzdanosti. Pouzdanost kao element<br />
kvalitete. Primjena u grafičkoj industriji. Sposobnost procesa, koncepcija šest sigma<br />
<strong>za</strong> sposobnost procesa, mogućnosti smanjenja varijabilnosti procesa tiska.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama osiguravanja kvalitete te njihovo<br />
osposobljavanje <strong>za</strong> praktičnu primjenu navedenih metoda u tiskarskim sustavima.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi.<br />
Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989.<br />
M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000.<br />
H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic<br />
Arts, GATFPress, Pittsburgh, 1999.<br />
K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pittsburgh, 2001.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New Zork, 1996.<br />
Način polaganja ispita<br />
Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te<br />
praćenjem uspješnosti prola<strong>za</strong> na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 171
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19510 RAZVOJ TISKARSTVA<br />
Doc. dr. sc. Branka Lozo<br />
IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Razvoj pisma; počeci pisane komunikacijske evolucije, tehničke izvedbe, civili<strong>za</strong>cije<br />
Mezopotamije, Egipatska i Antičke civili<strong>za</strong>cije; Liber, papirus, byblos: etimološko<br />
tumačenje; pergament; Kina – patent izrade papirnih listova, Afrika, Europa; Srednji<br />
vijek u Europi: Španjolska, Italija, Njemačka: manufaktura papira iz vlakana tkanine;<br />
svojstva papira, svojstva pergamenta, šivani uvez knjiga, ukoričenje u kožu, drvo,<br />
hriselefantinu; Pismeni staleži, prepisivači; prva sveučilišta: Zadar između Bologne i<br />
Pari<strong>za</strong>; knjižnice; Hrvatska glagoljica: 4. službeno pismo Rimokatoličke crkve; Mainz<br />
1454, Gutenberg: pokretna slova, preša, tisak, naklada, podloga; Biblija u 42 retka,<br />
sačuvani primjerci; Ekspanzija tiskarske vještine po Europi do 1500. god: Njemačka,<br />
Italija, Francuska, Hrvatska: prve tiskare, inkunabule, 1483 – Misal po <strong>za</strong>konu<br />
Rimskoga dvora; Višeslojna važnost Gutenbergova stroja: primarni red – kontinuirani<br />
razvoj tiskarskih strojeva, razvoj proizvodnje papira i tiskarskih boja, tipografija;<br />
sekundarni red – dostupnost knjige, razvoj školstva i opismenjavanja, počeci<br />
nakladništva, nove <strong>forme</strong> informiranja, periodistika; tercijarni red – dostupnost<br />
znanja i informacija, globalna komunikativnost, papirni novac, institucija pošte,<br />
marke, kartonska ambalaža, transporti; Hrvatska: Pavlini – manufaktura papira;<br />
Isusovci – razvoj školstva, 1607. gimnazija, 1669. Zagrebačko sveučilište;<br />
Benediktinci – njegovanje glagoljaštva; Tiskari, istovremeno i nakladnici,<br />
intelektualci: Grgur Senjanin, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Gašpar Turčić, Šimun<br />
Kožičić Begna, Hermagoras Kraft; Izrada papira – dominacija nad pergamentom; 16.<br />
st. manufaktura, postupak: tekstilna vlakna, obrada, izrada lista; 17. st. uređaj <strong>za</strong><br />
mljevenje vlakana; 18. st. izrada papira u traci, Nicholas-Louis Robert;<br />
industrijali<strong>za</strong>cija proizvodnje papira, nove sirovine: 19. st. Fridrich Keller, Tilghman,<br />
izrada papira od vlakana drva, Foudrinier; 19.st. u Hrvatskoj: manufakture, mlinovi,<br />
Riječka tvornica papira, industrijska proizvodnja, asortiman, kvaliteta, značaj i<br />
reputacija u svjetskim razmjerima; Zagrebačka tvornica papira, 1895, u kontekstu<br />
industrijali<strong>za</strong>cije Zagreba, neuspjeli osnutak iz ekološko zdravstvenih razloga, nova<br />
lokacija na Zavrtnici; Chromos, tvornica tiskarskih boja; Antikviteti tiskarstva:<br />
zemljopisne karte, papirna numizmatika, filatelija, reklamni oglasi, etikete.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Cilj predmeta je osvijestiti kod studenata vrijednost nacionalne kulturne, a posebno<br />
pismene baštine u europskim i svjetskim civili<strong>za</strong>cijskim relacijama.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predviđa se nastava u formi predavanja, a provjera znanja seminarskim radovima<br />
studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A. Stipčević, Povijest knjige, Nakladni <strong>za</strong>vod Matice hrvatske, Zagreb, 1985.<br />
Z.. Jakobović, Počeci tiskarstva, Iz povijsti tehnike u Hrvatskoj, Rudjer, Zagreb, 1997.<br />
M. Čunčić, Izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
A. Lj. Lisac, Razvoj industrije papira u <strong>Zagrebu</strong>, Zagreb, 1961.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeni i usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Planira se provoditi anketa među studentima krajem semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 172
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: AMBALAŽA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 173
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 174
Kolegij 19537 AMBALAŽA 2<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
U RH, posebno danas kada se radi na usklađivanju svih područja industrijske proizvodnje s EU<br />
proizvodnjom i legislativom potrebno je školovati mlade stručnjake koji susposobni odgovoriti<br />
i<strong>za</strong>zovu takvog okruženja. Posebno se to odnosi na područje proizvodnje i pakiranja robe kao<br />
prepoznatljivog hrvatskog proizvoda a tu je svakako jedan od važnih <strong>za</strong>dataka izrada ambalaže.<br />
Oblik, tehnologiju, izgled (u novije se vrijeme to naziva brand) mogu <strong>za</strong>dovoljiti stručnjaci koji<br />
su upoznali suvremenu opremu, organi<strong>za</strong>ciju proizvodnje, konstrukciju kutija, njihovo pračenje s<br />
aspekta kontrole kvalitete i konačno pračenje novosti pri upotrebi novih materijala i rješenja u<br />
sve <strong>za</strong>htjevnijem obliku i kvalitetiu ambalaže. Kolegij studentima daje temeljno znanje iz<br />
područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog<br />
pogona. Opremanja i organi<strong>za</strong>cije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja.<br />
Izračunavanjem potrebnih količina materijala u proizvodnji ambalaže te izračunavanjm vremena<br />
izrade naklada. Ergonomaski arspekti u proizvodnji ambalaže i pogonu kartonaže. Terminski<br />
plan rasporeda naklada u proizvodnji ambalaže.<br />
Linija proizvodnje transportnih amerikan kutija i linija složive kartonske kutije <strong>za</strong>tvaranje<br />
<strong>za</strong>ticanjem. Kombinacije, raspored strojeva linije i mogućnosti svakog pojedinog stroja linije.<br />
Transportni putovi u pogonu, priručna odlagališta <strong>za</strong> ulazne i izlazne poluproizvode uz svaki<br />
stroj. Izračun prostora <strong>za</strong> odlaganje u ovisnosti od brzine stroja. Proračun kapaciteta linije.<br />
Automatika suvremenih strojeva i njihovo povezivanje u jedan informatički lanac kojeg nadgleda<br />
voditelj smjene. Proračun transportne amerikan kutije od vlaovitog kartona. Objašnjenje svih<br />
parametara potrbnih <strong>za</strong> dobar proračun. Izrada nacrta prire<strong>za</strong> kutije. Proračun složive kartonske<br />
kutije. Objašnjenje svih parametara potrebnih <strong>za</strong> dobar proračun. Kutije koje imaju ojačivače,<br />
njihova uloga, korist i izrada. Materijali i oblici ojačivača. Optimali<strong>za</strong>cija pri iskorištavanju<br />
materijala pri izradi prire<strong>za</strong> kutija ovisno o tehnologiji uz poštivanje <strong>za</strong>danih smjerova vlakanaca<br />
<strong>za</strong> pojedini tip kutije. Nabrajanje grešaka koje se mogu pojaviti na kutijama, mjesto njihova<br />
nastanka, uzrok nastanka i način otklanjanja greške. Organi<strong>za</strong>cija pogona pomoću terminskog<br />
plana i blok sheme. Načini kako se mogu izbječi uska grla proizvodnje. Ispitivanje kutija na<br />
slobodni pad, kontrolirani pad, tribološke postavke pri transportu, otpornost na vlaženje,<br />
otpornost na požar, otpornost na trešnju. Ispitivanje kutija BCT i ECT testovima. Njihova<br />
statistička obrada i tumačenje rezultata. Načini izrade i upotrebljivost hypa-ambalaže, selfkutija,<br />
blok-kutije, bačava, sprej-boce, plastenke, blister-ambalaža, envo-ambalaža, skinambalaža,<br />
streč-ambalaža, strip-ambalaža. Posebnosti pri izradi i eksploataciji skupljajućih<br />
omota, vreća s ventlom, laminatnih vreća, provlačnih kutija, teleskopskih kutija, kutija s<br />
odvojivim dnom i poklopcem, kombiniranih kutija. Skladišta sirovine i gotove robe. Načini<br />
transporta i klimatski <strong>za</strong>htjevi određenih materijala u skladištima. posebni <strong>za</strong>htjevi priv<br />
rukovanju i pakiranju gotovih prire<strong>za</strong> kartonskih kutija. Ergonomski <strong>za</strong>daci svakog radnog<br />
mjesta u proizvodnji ambalaže s posebnim osvrtom na tehnološka mjesta gdje se upotrebljava<br />
uglavnom ljudski rad.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organi<strong>za</strong>tor i voditelj pogona <strong>za</strong><br />
proizvodnju ambalaže. Može biti projektant ambalaže, istraživač u laboratorijima <strong>za</strong> ispitivanje<br />
kvalitete novokonstruiranih oblika ambalaže ali i provjera postojeće s aspekta održanja kvalitete.<br />
Također može raditi u proizvodnji roba koje se pakiraju u pogonima koji pakiraju svoje<br />
proizvode <strong>za</strong> potrebe trgovine te u transportnim i trgovačkim poduzečima kao stručnjaci koji<br />
određuju i provjeravaju kvalitetu ambalaže potrebne <strong>za</strong> kvalitetno pakiranje i čuvanje ogređene<br />
robe.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982.<br />
O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972.<br />
F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag,<br />
Leipzig, 1971.<br />
H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pismeno i usmeno.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminari tijekom semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 175
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19438 TISAK AMBALAŽE<br />
Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča<br />
VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Tisak ambalaže: jucer, danas, sutra.<br />
Tiskarske podloge i kako na njima tiskati ambalažu. Tisak na fleksibilnim i krutim<br />
podlogama. Tisak na formiranoj ambalaži.<br />
Procesi tiska ambalaže:<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u fleksotisku.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u knjigotisku lettersetu.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u ofsetu.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u bakrotisku.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u sitotisku.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u elektrostatskom tisku.<br />
Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u inkjet tisku.<br />
Di<strong>za</strong>jn ambalaže u službi proizvodnog procesa. Oslajavanje: dekoracija i <strong>za</strong>štita. Bar<br />
kod.<br />
Zaštita okoliša.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Ambalaža pokriva 45% tiska te se ovdje naučavaju specifičnosti tiska u tom<br />
području.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja i labaratorijske viježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
N. R. Eldred, Package Printing, Plainview, Jelmar Publishing Co, New York, 2000.<br />
P. E. J. Legierse, Decoration of Packaging, Pira International, Hertfordshire, 1999.<br />
H. Forcnio, Digital Package Printing, Pira International, Hertfordshire, 2002.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
A. White, High Quality Flexography, Pira International, Hertfordshire, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Uvjet pristupanju ispitu su <strong>za</strong>vršene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 176
Kolegij 32565 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 1<br />
32566 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 2<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
Izv. prof. dr. sc. Darko Babić<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
IX. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Podjele ambalaže s aspekta materijala, namjene, upotrebe i kvalitete. Povijest ambalaže i<br />
upoznavanje s kolegijem. Staklena ambalaža. Materijali, njihov sastav i svojstva. Izrada<br />
stakla. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje staklene<br />
ambalaže, skladištenje, transport, recikaža staklene ambalaže. Tehnologija izrade staklene<br />
embalaže puhanjem toplog zraka u velikoserijskoj proizvodnji Drvo, Materijali, njihov<br />
sastav i svojstva. Drvena ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva,<br />
upotrebljivost. Zatvaranje drvene ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade<br />
drvene ambalaže od dasaka i pruća. Ručna izrada drvenih bačava. Pakiranje u drvenu<br />
ambalažu i priprema drvene ambalaže <strong>za</strong> pakiranje hrane. Metal, Materijali, njihov sastav i<br />
svojstva. Metalna ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost.<br />
Priprema metalne ambalaže <strong>za</strong> pakiranje hrane. Pakiranje u metalnu ambalažu na<br />
linijama. Vrste sprayeva i njihov način rada. Rad raspršivaća na limenkama i bocama bez<br />
upotrebe stlačenog plina. Zatvaranje metalne ambalaže, skladištenje, transport.<br />
Tehnologija izrade metalne ambalaže vučenjem i varenjem. Plastične folije u postupku<br />
pakiranja. Strech folije i termo skupljajuče folije. Plastika, Materijali, njihov sastav i<br />
svojstva. Punjenje vreća i <strong>za</strong>tvaranje. Plastična ambalaža. Vrste ambalaže, podjele,<br />
upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje plastične ambalaže, skladištenje, transport.<br />
Tehnologija izrade plastične ambalaže puhanjem i prešanjem. Priprema plastične<br />
ambalaže <strong>za</strong> pakiranje hrane. Pakiranje u plastičnu ambalažu na linijama. Reciklaža<br />
plastične ambalaže. Tekstilna ambalaža, Materijali, njihov sastav i svojstva. Tehnologija<br />
izrade tekstilne ambalaže. Vrste, podjele, upotreba i svojstva. Pakiranje u tekstilnu<br />
ambalažu na linijama. Naknadna upotrebljivost.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije <strong>za</strong>posleni su u svim proizvodnim pogonima<br />
različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom<br />
toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade<br />
ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže,<br />
potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama,<br />
transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera<br />
<strong>za</strong>htijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i<br />
tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen<br />
onima čiji je interes upravo potreba <strong>za</strong> takvim znanjima, ali i svima onima koji se<br />
opredjeljuju <strong>za</strong> rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon,<br />
transport, trgovina, institut) riječ. Predmet se temelji na suradnji s poznatim domaćim<br />
potrošačima ambalaže (Podravka, Pliva, Franck, Saponia, Dukat i Konzum).<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London,<br />
1998.<br />
A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons,<br />
Inc., New York, 1997.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala,<br />
potrošaća ambalaže.<br />
Način polaganja ispita<br />
Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij.<br />
Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Seminari tijekom semestra.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 177
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19440 PAKIRANJE<br />
Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uvod. Povijesni razvoj pakiranja. Osnovni pojmovi i funkcija pakiranja. Pregled<br />
različitih principa pakiranja. Uloga pakiranja i moderna industrija pakiranja. Trendovi<br />
razvoja. Pakiranje u kartonsku i papirnu ambalažu. Principi pakiranja. Specifični<br />
<strong>za</strong>htjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi<br />
izvedbe. Staklena ambalaža. Osnovni principi pakiranja staklene ambalaže. Specifični<br />
<strong>za</strong>htjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi<br />
izvedbe. Plastična i metalna ambalaža. Principi pakiranja. Specifični <strong>za</strong>htjevi s<br />
obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi izvedbe.<br />
Svojstva materijala <strong>za</strong> pakiranje, principi i standardne metode određivanja svojstava<br />
materijala. Problemi koji se javljaju prilikom transporta i u eksploataciji. Utjecajni<br />
čimbenici koji mogu uzrokovati oštećenja pakiranog proizvoda. Utjecaj vibracija.<br />
Strojevi <strong>za</strong> pakiranje. Principi razvoja procesa pakiranja. Sistematski prikaz strojeva<br />
<strong>za</strong> formu, punjenje, blombiranje u kontinuiranim i automatskim pakirnim linijama.<br />
Utjecaj di<strong>za</strong>jna proizvoda na proces pakiranja. Specifični <strong>za</strong>htjevi koji se postavljaju<br />
na pakiranje s obzirom na oblik proizvoda. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi izvedbe s<br />
obzirom na oblik proizvoda. Zahtjevi na pakiranja s obzirom na tisak. Specifičnosti<br />
<strong>za</strong>htjeva s obzirom na različite tehnike tiska. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi izvedbe.<br />
Zahtjevi na pakiranje s obzirom na doradne procesa. Tehničko tehnološki <strong>za</strong>htjevi<br />
izvedbe. Pakiranje i okoliš, utjecaj pakiranja na <strong>za</strong>gađenje okoliša, mogućnosti<br />
recikliranja, <strong>za</strong>konska regulativa ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> pakiranje. Kontrola kvalitete i pakiranja.<br />
Primjena alata kontrole kvalitete u procesu pakiranja. Koncept «zero defects»,<br />
primjena kontrolnih karata i prihvatljivosti uzoraka. Proces pakiranja, uporaba<br />
računala u anali<strong>za</strong>ma i rješavanju problema upravljanja, specifikacije, proizvodnje i<br />
testiranja sistema <strong>za</strong> pakiranje.<br />
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA<br />
Stjecanje znanja iz područja pakiranja, kao sastavnog dijela tehnološkog procesa<br />
proizvodnje, sukladno razvoju suvremenih tehnologija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 15 sati vježbi.<br />
Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
W. Soroka, Fundamentals of Packaging Technology, Technomic Pub Co.,<br />
Leicestershire, 1999.<br />
A. Emblem, J. McDermott, Packaging: the Facts, Institute of Packaging,<br />
Leicestershire, 2000.<br />
F. A. Paine, The Packaging User’s Handbook, Blackie and Son, Glasgow, 1991.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
A. L. Brady, K. S. Marsh, Encyclopedia of Packaging Technology, John Willey & Sons,<br />
New York, 1997.<br />
Način polaganja ispita<br />
Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te usmeni ispit.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te<br />
praćenjem uspješnosti prola<strong>za</strong> na ispitu.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 178
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19441 AMBALAŽA I OKOLIŠ<br />
Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča<br />
IX. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Uloga ambalaže. Ekološki simboli na ambalaži. Mjesto ambalaže u promocijskom<br />
spletu. Životni ciklus ambalažnog proizvoda. Energija <strong>za</strong> proizvodnju ambalažnih<br />
materijala i ambalaže. Utjecaj na kvalitetu zraka i voda proizvodnjom celuloze i<br />
papira. Ekološki aspekt proizvodnje PE-LD, PELLD, PE-HD, PVC, PP, PET. Ekološki<br />
aspekt proizvodnje staklene i metalne ambalaže. Tisak na ambalaži i okoliš. Sigurnost<br />
ambalaže u kontekstu migracije. Nanotehnologije i papirna, kartonska i plastična<br />
ambalaža.<br />
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Pravilnik o ambalažnom otpadu. Zbrinjavanje<br />
iskorištene papirne i kartonske ambalaže. Kompostiranje, deponiranje, spaljivanje.<br />
Metode reciklacije papirne i kartonske ambalaže. Utjecaj tehnike tiska, vrste boje i<br />
<strong>tiskovne</strong> podloge na kvalitetu recikliranih vlakanaca. Ekološki aspekt procesa<br />
reciklacije: bilanca CO 2 , teški metali, organoklorni spojevi. Metode oporabe plastike,<br />
materijalna oporaba, energijska oporaba. Ekološki aspekti reciklacije staklene<br />
ambalaže i oporabe metalne ambalaže.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Osigurava se osposobljenost studenta <strong>za</strong> tržište rada, <strong>za</strong> nastavak na višim studijskim<br />
razinama, <strong>za</strong> kritičko razmišljanje o znanstvenoj disciplini u domeni predmeta i<br />
primjeni određenih znanstvenih postignuća.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s<br />
asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih<br />
sveučilišta. Studente se animira <strong>za</strong> rad na znanstvenim projektima (uključujući rad <strong>za</strong><br />
rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Postoji mogućnost učenja<br />
na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom.<br />
Provjera znanja uključuje: kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom<br />
semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na<br />
projektima, razinu znanja na ispitima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
F. Lox, Packaging and Ecology, PIRA International, Leatherhead,1999.<br />
S. E. Selke, Packaging and the Environment, CRC Press, Rev.Ed., Portland, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. Palmer, Recycling plastic, F.Watts, GRAD?, 1999.<br />
L. Göttsching, H. Pakarinen, Recycled Fiber and Deinking, FPEA and TAPPI, Helsinki,<br />
2000.<br />
Časopis: Packaging Technology and Science<br />
Način polaganja ispita<br />
Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet <strong>za</strong> polaganje pismenog i usmenog ispita.<br />
Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je <strong>za</strong> usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s<br />
pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%,<br />
rezultat usmenog dijela ispita s 40%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspješnost izvedbe prati se metodom <strong>za</strong> procjenu postignuća uz normiranje preko<br />
bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izla<strong>za</strong>ka na ispit.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 179
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 180
OPIS PREDMETA<br />
Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA<br />
Modul: DIZAJN GRAFIČKOG PROIZVODA<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 181
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 182
Kolegij 33072 GRAFIČKI DIZAJN 3<br />
33073 GRAFIČKI DIZAJN 4<br />
Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda<br />
VIII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Di<strong>za</strong>jniranje vizualnog identiteta (di<strong>za</strong>jn <strong>za</strong>štitnog znaka i lika firme) na bazi estetike<br />
vizuane strukture odnosno formalno-psiholoških i perceptivnih vrijednosti rasporeda<br />
optičkih elemenata. Univer<strong>za</strong>lne i komunikacijske vrijednosti znakova. Zaštitini znak i<br />
logotip. Metodologija, stili<strong>za</strong>cija idejne skice, reali<strong>za</strong>cija rješenja. Visokoformalizirani i<br />
niskoformalizirani stilovi u praksi di<strong>za</strong>jna, deskriptivni i lapidarni znak. Piktogrami.<br />
Anali<strong>za</strong> znaka i značenja. Formalno-semantička anali<strong>za</strong>. Referencijalne funkcije<br />
znaka. Ostale funkcije, estetska, konativna, fatička, metalingvistička, emocionalna.<br />
Redi<strong>za</strong>jn, pojam i praksa. Metoda dekonstrukcije. Knjiga standarda, dokument i<br />
priručnik, aplikacije znaka firme i logotipa, standardi. Natječaj i kreativna oblikovna<br />
praksa.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Poznavajući sve ekonomske, tehničke i druge reference grafičkog proizvoda, studenti<br />
se osposobljavaju <strong>za</strong> samostalnu kreaciju, di<strong>za</strong>jn. Također, osposobljavaju se <strong>za</strong><br />
javne natječaje di<strong>za</strong>jna grafičkih proizvoda kao i <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju njihove izvedbene<br />
prakse.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i<br />
konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i reali<strong>za</strong>cije svih<br />
pojedinačnih praktičnih radova programa.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
J. Murphy, M. Rowe, How to Design Trademarks and Logos, F&W Pubns, Oxford,<br />
1991.<br />
B. M. Pederson, Graphic Corporate Identity, Graphic Press, 1994.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Priručnik grafičkih standarda <strong>za</strong> Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984.<br />
Priručnik grafičkih standarda <strong>za</strong> Mediteranske igre u Splitu, 1979.<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnih radova i knjige standarda.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 183
Kolegij REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 1<br />
REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 2<br />
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda<br />
VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Reali<strong>za</strong>cija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog oblikovnog problema od<br />
ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. Prvi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske<br />
jedinice: Anali<strong>za</strong> rješenja realiziranih u okviru grafičkih medija. Osmišljavanje metodologije novog<br />
idejnog rješenja. Prijedlog reali<strong>za</strong>cije novih ideja u okviru grafičkih medija korištenjem linije, plohe i<br />
boje kao osnovnim strukturalnim elementima vizualne <strong>forme</strong>. Definiranje reali<strong>za</strong>cije idejnog rješenja<br />
korištenjem teksta, slike, teksta i slike. Normativi reali<strong>za</strong>cije rješenja i aplikacija. Metode reali<strong>za</strong>cije<br />
ideje u ovisnosti o karakteru ideje i ciljanom mediju. Tehnološke mogućnosti reali<strong>za</strong>cije u okviru<br />
reprodukcijskog procesa. Kvaliteta reali<strong>za</strong>cije idejnog rješenja. Reali<strong>za</strong>cija idejnog rješenja <strong>za</strong>štitnog<br />
znaka i logotipa. Knjiga standarda. Ocjena uspješnosti predočavanja vizualne poruke uvjetovane<br />
medijskim ograničenjima.<br />
Drugi dio predmeta (semestar) odnosi se na reali<strong>za</strong>ciju idejnih rješenja pojedinih grafičkih medija:<br />
kataloga i prospekta (vrsta i namjena poruke, načini reali<strong>za</strong>cije), plakata (lapidarna i temporalna<br />
rješenja, načini reali<strong>za</strong>cije), knjige (omota, naslovnice, predlista, <strong>za</strong>lista i definiranje stranice knjige<br />
korištenjem teksta, slika, ilustracija), novina (obzirom na vrstu i namjenu, način reali<strong>za</strong>cije), slikovnice,<br />
vrijednosnih papira i dokumenata. Definiranje tehnološkog procesa reali<strong>za</strong>cije idejnih rješenja<br />
grafičkim medijima uvažavajući specifičnosti svakoga od njih. Ocjena prilagođenosti semantičkih<br />
vrijednosti idejnih rješenja tehničkoj izvedbi grafičkih medija u okviru grafičkih proizvoda. Reali<strong>za</strong>cija<br />
redi<strong>za</strong>jna <strong>za</strong>štitnog znaka i logotipa, knjige, slikovnice, novina, plakata, kataloga i prospekta. Ocjena<br />
uspješnosti reali<strong>za</strong>cije redi<strong>za</strong>jna grafičkih medija u okviru tehnoloških mogućnosti.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Opće kompetencije odnose se na rješavanje problema pri odabiru tehnološkog procesa reali<strong>za</strong>cije<br />
ideje u okviru grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih programa sa ciljem<br />
samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u okvirima estetskih, tehnoloških i<br />
ekonomskih <strong>za</strong>datosti. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih<br />
iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije idejnih rješenja u okviru grafičkih<br />
medija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi.Predavanja se temelje na<br />
teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja<br />
studenti učestvuju u anali<strong>za</strong>ma i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici<br />
gdje se studenti educiraju u primjeni grafičkih programa s praktičnom izvedbom idejnih rješenja<br />
realiziranih na način koji <strong>za</strong>dovoljava mogućnost tehnološkoh procesa.<br />
Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama i<br />
praktičnim radovima studenata.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
H. Kipphan, Handbook of Printing Media, Springer, Berlin, 2001.<br />
F. J. Romano, Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999.<br />
M. Oldach, Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Cincinati, Ohio, 1995.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. Kelby, Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002.<br />
G. D. Bouton et al., Photoshop 7 iznutra, Miš, Zagreb, 2003.<br />
M. Beaumont, Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991.<br />
A. Swann, Designed Right!, North Light Books, , Cincinati, Ohio, 1990.<br />
Način polaganja ispita<br />
Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba poka<strong>za</strong>ti svoje znanje<br />
realiziranjem <strong>za</strong>danog grafičkog medija uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju.<br />
60% od ukupnog ispita odnosi se na reali<strong>za</strong>ciju i prezentaciju <strong>za</strong>danog grafičkog medija korištenjem<br />
grafičkih programa na računalu, dok se 40% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način posjećenošću<br />
studenata predavanjima i njihov interes <strong>za</strong> aktivno sudjelovanje u okviru predavanja.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 184
Kolegij 19453 PRIMIJENJENA FOTOGRAFIJA 2<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij Primijenjena fotografija 2 je nastavak kolegija Primijenjena fotografija 1. Kolegij upoznaje<br />
studente s različitim pravcima u pristupu fotografiji koja se ostvaruje kroz tiskane medije, primjenom<br />
kolor fotografije te primjenom i mogućnostima digitalne fotografije. Također se obrađuju specifičnosti<br />
kompozicije kolor fotografije i sustavi fotografija - otisak, odabir optimalnog sustava i tehnike rada,<br />
testiranja u fotografiji te pristup novinskoj, scenskoj, reklamnoj, propagandnoj i angažiranoj<br />
fotografiji.<br />
Kroz predavanja se uvodno obrađuju fotografski stilovi, autori i pravci koji su bitno utjecali na<br />
današnju fotografiju koja se finalno ostvaruje kroz grafički proizvod (prvi ilustratori, agencija Magnum,<br />
Bauhaus, itd.) Slijedi komparativna anali<strong>za</strong> sustava koji se primjenjuju kod fotografije koja se<br />
ostvaruje kroz tiskane i elektronske medije (crno-bijeli negativ-pozitiv sustav, crno-bijeli dijapozitiv<br />
sustav, kolor negativ-pozitiv sustav, kolor dijapozitiv sustav, kolor dijapozitiv-pozitiv sustav, instant<br />
fotografija i digitalna fotografija) i njihovom primjenom kod fotografija namijenjenih reprodukciji u<br />
grafičkom proizvodu. Također se analiziraju izvedeni sustavi kojiimaju svoju primjenu isključivo ako se<br />
fotografija ostvaruje kroz grafički proizvod. Analizira se utjecaj karaktera svjetla na snimanje te<br />
modulacija efekta izborom sustava, materijala i načina mjerenja svjetla (spot, integralno, segmentno).<br />
Kolegij obrađuje i osnovnu primjenu boje u kompoziciji fotografije i fotografski pristup perspektivi,<br />
kadru i rakursu te fotografske tehnike njihovog ostvarivanja. Posebno se obrađuje pristup i tehnike u<br />
novinskoj (fotovijest, fotointerview, fotokomentar, foto<strong>za</strong>nimljivost, fotosekvenca, fotopriča, fotoesej,<br />
fotoreportaža, dokumentarna fotografija), sportskoj, reklamnoj (fotografija ugođaja, fotografija koja<br />
uvjerava, fotografija koja objašnjava, produkt fotografija) i modnoj fotografiji kao tipičnim vidovima<br />
fotografije namijenjene reprodukciji u pojedinom lancu grafičke reprodukcije te fotografije kao<br />
metodološkog pristupa vizualnoj kreaciji i dijelu grafičkog di<strong>za</strong>jna. Kroz navedene teme razrađuju se<br />
specifični odnosi fotografske semantike, sintakse i tehnike.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom na nivou njezine praktične primjene u području<br />
fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti<br />
fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse te se studenti osposobljavaju kreativno koristiti<br />
pojedine sustave kroz sve faze fotografiranja - od snimanja do gotove fotografije - u klasičnim i<br />
digitalnim tehnikama rada. Studenti stječu znanja potrebna <strong>za</strong> odabir optimalne tehnike rada, ovisno o<br />
fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao<br />
kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i<br />
Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada<br />
ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih<br />
fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja <strong>za</strong> poslove kao što su urednik fotografije, fotografilustrator,<br />
fotoreporter te znanja potrebna <strong>za</strong> rad u timu grafički di<strong>za</strong>jner - grafički urednik - urednik<br />
fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih<br />
autorskih radova što je često preduvjet <strong>za</strong> dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava – predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u<br />
fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje<br />
praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000.<br />
M. Freeman, How to take and develop color photographs, Chartwell Books, Inc., New Jersey, 1988.<br />
P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
J. Hedgecoe, Sve o fotografiji i fotografiranju, Mladost, Zagreb, 1977.<br />
T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - anali<strong>za</strong> predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje poka<strong>za</strong>no kroz<br />
analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 185
Kolegij 19454 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 1<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij Umjetnička fotografija 1 predstavlja logičan slijed kolegija Primijenjena fotografija 1 i 2.<br />
Kolegiji Umjetnička fotografija 1 i 2 omogućuju studentima kreativan izraz kroz medij fotografije<br />
uz orijentaciju na mogućnost primjene fotografije kroz grafički di<strong>za</strong>jn i proizvod.<br />
Kroz predavanja kolegija Umjetnička fotografija 1 studenti se upoznavaju s razvojem<br />
fotografskih tehnika i stilova (umjetnička fotografija 19. stoljeće, fotografski piktorali<strong>za</strong>m,<br />
impresioni<strong>za</strong>m, reali<strong>za</strong>m i dinami<strong>za</strong>m), istaknutim fotografima pojedinih stilova i njihovim<br />
utjecajima na današnju kreativnu fotografiju općenito i, posebno, današnju fotografiju<br />
primijenjenu u grafičkom di<strong>za</strong>jnu.<br />
Kroz Kolegij se analiziraju specifičnosti fotografskog izražavanja i fotografskih tehnika stvaranja<br />
slike kroz crno-bijelu fotografiju i mogućnost njihove izložbene, web i tiskane prezentacije.<br />
Posebno se obrađuju posebne fotografske tehnike - filteri <strong>za</strong> crno-bijelu fotografiju, sandwich,<br />
zoomiranje, paniranje, silueta, retikulacija, maskiranje i deformacije pri povećavanju, fotogram,<br />
raster, solari<strong>za</strong>cija, bareljef, fotografika, oslabljivanje, pojačavanje, retuširanje i trik fotografija<br />
te high key i low key. Prikazuju se mogućnosti spomenutih tehnika u «klasičnim» i digitalnom<br />
fotografskom sustavu (kompjutorska obrada fotografija - «digitalni fotografski laboratorij») te<br />
prednosti i nedostaci pojedinih fotografskih sustava u području umjetničke fotografije pod<br />
pretpostavkom izložbene, tiskane ili web prezentacije. Također se obrađuje problematika <strong>za</strong>štite<br />
autorskoh prava fotografa kroz osnovne pravne i, posebno, tehničke aspekte, ovisno o načinu<br />
kroz koji se prezentira, tj. ostvaruje fotografsko djelo.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2.<br />
Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj.<br />
mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije.<br />
Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije,<br />
primarno, realizirali kroz tiskane medije.<br />
Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz<br />
odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija.<br />
Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna<br />
znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i<br />
pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna<br />
znanja <strong>za</strong> poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja<br />
potrebna <strong>za</strong> rad u timu grafički di<strong>za</strong>jner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz<br />
ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova<br />
što je često preduvjet <strong>za</strong> dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani,<br />
rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja -<br />
praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000.<br />
Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989.<br />
The Photobook, Phaidon, London, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
F. Heidtmann, Kunstphotographische Edeldruckverfahren Heute, Berlin Verlag, Berlin, 1986.<br />
M. Bačić, J. Mirenić-Bačić, Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.<br />
V. Mojsilović, Fotografija od ideje do reali<strong>za</strong>cije, Tehnička knjiga, Beograd, 1984.<br />
P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - anali<strong>za</strong> predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje<br />
poka<strong>za</strong>no kroz analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 186
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19455 DIZAJN I OKOLIŠ<br />
Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Humana ekologija. Ekološki problemi suvremenog svijeta. Demografska ekspanzija.<br />
Ekološki problemi urbanih aglomeracija. Tehničko - tehnološki razvoj i okoliš.<br />
Uvod u problematiku ekodi<strong>za</strong>jna. Ve<strong>za</strong> između ekodi<strong>za</strong>jna i društvene odgovornosti.<br />
Di<strong>za</strong>jniranje ekološki prihvatljivog proizvoda. LCA kao holistička procjena utjecaja<br />
proizvodnje i grafičkog proizvoda na okoliš. Elementi specifičnosti odabira unutar<br />
LCA. Pregled čimbenika procjene životnog ciklusa. LCA <strong>za</strong> materijale digitalnih i<br />
konvencionalnih tehnika.<br />
Di<strong>za</strong>jn u odnosu na proizvodnju materijala i nanotehnologiju. Elektronika,<br />
informacijske i komunikacijske tehnologije u odnosu na di<strong>za</strong>jn i inovacije, ekonomske<br />
<strong>za</strong>konitosti, društvenu solidarnost i ekološku odgovornost. Ekodi<strong>za</strong>jn i održivi razvoj.<br />
Studio grafičkog di<strong>za</strong>jna. Podržavanje i implementacija ekološko prihvatljivih<br />
čimbenika pri kreaciji proizvoda. Korištenje principa ekodi<strong>za</strong>jna vlastitog promotivnog<br />
materijala.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Sadržaj predmeta omogućuje posti<strong>za</strong>nje visoke razine kompetetivnih znanja i<br />
vještina, potiče kreativnost i kritički odnos, omogućuje djelotvorno uključenje na<br />
tržište rada i nastavak studija na višoj razini.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s<br />
asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih<br />
sveučilišta. Studente se animira <strong>za</strong> rad na znanstvenim projektima (uključujući rad <strong>za</strong><br />
rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja<br />
na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje<br />
kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute<br />
praćenjem nastave, kvalitetom seminarima, aktivnostima na projektima, razinom<br />
znanja na ispitima.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A.Chick, The Graphic Designer’s Green Book, Graphic Press Corp., Zürich, 1998.<br />
N. Ashby, Materials and Design, ABS Group Inc., Oxford, 2000.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
G. Eyring, Green Products by Design: Choice for A Cleaner Environment, DIANE<br />
Publishing Co.,Boston, 1999.<br />
Način polaganja ispita<br />
Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet <strong>za</strong> polaganje ispita. Pozitivno ocijenjen<br />
pismeni ispit uvjet je <strong>za</strong> usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s<br />
udjelom od 40%, aktivnost na seminarima i kvaliteta seminarskog rada, sudjelovanje<br />
na projektima s 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Uspješnost izvedbe prati se metodom <strong>za</strong> procjenu postignuća uz normiranje preko<br />
bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izla<strong>za</strong>ka na ispit.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 187
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19456 DIZAJN ODABRANOG GRAFIČKOG<br />
PROIZVODA<br />
Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković<br />
IX. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Di<strong>za</strong>jn specifičnog proizvoda, opći i specifični <strong>za</strong>htjevi. Karakteristični primjeri. Anali<strong>za</strong><br />
semantičkih vrijednosti poruke i kognitivno-psiholoških osobina korisnika. Knjige,<br />
novine, plakat, katalozi, prospekti, vrijednosni papir, poslovna dokumentacija, dječja<br />
literatura itd. Proizvodna dokumentacija. Redi<strong>za</strong>jn, karakteristične instrukcije.<br />
Identifikacija grafičkog proizvoda u standardnoj nomenklaturi. Anali<strong>za</strong> sličnih medija.<br />
Usklađenje na nivou tehnologije (radni nalog). Izbor i odabiranje pojedinačnog<br />
di<strong>za</strong>jna grafičkog proizvoda. Redi<strong>za</strong>j odabranog grafičkog proizvoda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Uz opće osposobljavanje u di<strong>za</strong>jnu grafičkih medija u ovom nastavnom predmetu<br />
studenti se osposobljavaju u smjeru odabranog interesa sa konkretnim <strong>za</strong>datostima.<br />
Razvija se sposobnost sintetitiranja prije svega tehnoloških, ekonomskih i estetskih<br />
komponenti na nivou di<strong>za</strong>jna odabranog grafičkog proizvoda.<br />
OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA<br />
Nastava se izvodi predavanjima i vježbama te konzultacijama koje pridonose analizi<br />
i<strong>za</strong>branih rješenja praktičnog rada. Provjera znanja odvija se analizom odabranog<br />
grafičkog proizvoda.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
L. L. Cyr, Broshure Design that Works, Roskport Publisher Inc, Massachusetts, 2002.<br />
C. D. Cullen, Catalog Design: The Art of Creating Desire, Roskport Publicher Inc,<br />
Massachusetts, 2002.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
R. L. Harris, Information Graphic: A Comprehensive Illustrated Reference, Oxford<br />
University Press INC, Oxford, 2000.<br />
Način polaganja ispita<br />
Predajom praktičnog rada odabranog grafičkog proizvoda.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Anonimnom anketom studenata.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 188
Kolegij 19457 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 2<br />
Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač<br />
Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Kolegij Umjetnička fotografija 2 nadopunjava znanja stečena kroz kolegije Primijenjena<br />
fotografija 1, Primijenjena fotografija 2 i Umjetnička fotografija 1.<br />
Kroz predavanja se studenti uvodno upoznavaju s razvojem fotografije u Hrvatskoj od pojave<br />
dagerotipije i kalotipije, preko mokrog kolodijskog postupka, ambrotipije, pojave prvih<br />
fotoateliera, pojave fotoamaterizma i umjetničke fotografije do fotografije pedesetih i šezdesetih<br />
godina 20. stoljeća i moderne hrvatske fotografije. Analiziraju se neke specifične fotografske<br />
tehnike koje su kroz različite povijesne fotografske stilove umjetničke fotografije otvorile put<br />
miksmedijskom pristupu fotografiji (plemenite tehnike tiska - gumeni tisak, uljni tisak, brom<br />
tisak, karbon tisak, fotogravura i sl.), multimedijski i aplikacijski pristup fotografiji (fotografija i<br />
kompjutor, fotografija i američki retuš, aplikacija crteža i boje na fotografiju i sl.) te današnje<br />
tehnike, klasične i digitalne, koje omogućuju simulaciju navedenih tehnika. Analizira se<br />
reproducibilnost fotografija specifičnih tehnika te njihova primjenjivost pri di<strong>za</strong>jniranju grafičkog<br />
proizvoda, a ovisno o lancu grafičke reprodukcije. Obrađuju se tehnike uvođenja boje u crnobijelu<br />
fotografiju kroz primjenu posebnih fotografskih tehnika kao što su toniranje, koloriranje,<br />
zračni kist - klasičnim i digitalnim tehnikama. Posebno se obrađuju aspekti kolor fotografije te<br />
posebne fotografske tehnike orijentirane kolor fotografiji (kreativni sustav filtera, manipulacija<br />
efekta temperaturom svjetla i sl.) odnosno prije analizirane posebne tehnike uz upotrebu kolor<br />
fotografskih sustava. Općenito se uspoređuju mogućnosti klasičnih i digitalnih fotografskih<br />
sustava kroz faze snimanja, obrade i ispisa ovisno o namjeni i načinu prezentiranja - izložbe,<br />
web, tisak.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2.<br />
Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj.<br />
mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije.<br />
Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije,<br />
primarno, realizirali kroz tiskane medije.<br />
Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz<br />
odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija.<br />
Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna<br />
znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i<br />
pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna<br />
znanja <strong>za</strong> poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja<br />
potrebna <strong>za</strong> rad u timu grafički di<strong>za</strong>jner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz<br />
ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova<br />
što je često preduvjet <strong>za</strong> dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani,<br />
rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja -<br />
praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T., Publishing, Zagreb, 2000.<br />
Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989.<br />
The Photobook, Phaidon, London, 1998.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
A. Baieley, A., Hollowaz, Sve o fotografiji u boji, Mladost, Zagreb, 1979.<br />
Z. Gursky, Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac, 1998.<br />
M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998.<br />
Način polaganja ispita<br />
Usmeni ispit - anali<strong>za</strong> predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje<br />
poka<strong>za</strong>no kroz analizu fotografija.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i<br />
afinitetu studenata. Anketa.<br />
Grafički <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u <strong>Zagrebu</strong> 189
Change language