ZLOČIN U LORI - Documenta

26. rujna 2005. godine
Optuženicima Tonči Vrkiću, Davoru Baniću, Anti Gudiću i Anđelku Botiću uručeno je
rješenje o produljenju pritvora, koje je donijelo Vijeće za ratne zločine na raspravi održanoj
23. rujna 2005. godine.
Svjedok Zvonko Giljanović je rekao da poznaje opt. Davora Banića od prije rata, iz
Boksačkog kluba iz Splita, svjedok je bio Banićev trener od 1980. do 1988. godine. Nakon
tog vremena, svjedok ne zna što je opt. Banić radio. Opt. Miljenka Bajića poznaje, također, iz
sporta. Svjedok je, 1991. godine, bio je član vojne policije, 1992. godine bio je zapovjednik u
Imotskom, na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Sa optuženicima nije imao kontakata.
Na upit zamjenika ŽDO iz Splita kako objašnjava da se njegovo ime, našlo u knjizi
dežurstava za vojno istražni centar (VIC) Loru, u lipnju 1992. godine; na popisu osoba, koje
su bile imenovane kao osobe koje su ovlaštene kontaktirati sa zatvorenicima, svjedok je rekao
da on o tome nema saznanja, da nije bio u Lori sa zatvorenicima, bio je angažiran u
Imotskom, ne zna tko je to napisao.
Svjedoci Tadija Bokanović i Ante Mamić – nisu prisutni, čitanje ranijih iskaza
Uz suglasnost svih strana u postupku, Predsjednica vijeća pročitala je iskaze svjedoka Tadije
Bokanovića i svjedoka Ante Mamića, koje su davali tijekom istrage i ranije glavne rasprave.
Svjedok Ante Mamić saslušan je u istrazi dana 6. prosinca 2001. godine. Rekao je da je
1991. godine bio pripadnik MUP RH. Od 25. svibnja 1992. godine do listopada 1994. godine
bio je u vojnoj policiji. Po dolasku u vojnu policiji, mjesec i nešto više, radio je kao vozač, a
potom je prešao na druge poslove. Nije radio na privođenju zatvorenika, nema saznanja kada
je formiran zatvor u Lori. Zna da je jedno vrijeme zapovjednik u zatvoru u Lori bio opt.
Tomislav Duić. Iz 72. bojne vojne policije je znao Tonča Vrkića, Miljenka Bajića, Josipa
Bikića i Davora Banića, dok Emilija Bungura, Antu Gudića i Anđelka Botića ne poznaje. U
Lori je bio svega jednom ili dvaput, i to kod preseljenja zapovjedništva zatvora. U ćelijama
nije bio. Rekao je da među zatvorenicima nije vidio žene i djecu. Nema saznanja tko je sve
bio u zatvoru. Nije čuo za maltretiranja u zatvoru, niti se sjeća da je tako što vidio. Spomenuo
je zatvorenika po imenu Slaviša, kome je dopustio da telefonira. Ne sjeća se da se taj
zatvorenik žalio na maltretiranje. Poznaje Maria Barišića.
Svjedok Tadija Bokanović saslušan je također u istrazi i tijekom prijašnjeg postupka. Tada
je izjavio da je 1992. godine postao član 72. bojne vojne policije. Od optuženika poznaje opt.
Tomislava Duića, opt. Tonča Vrkića, opt. Miljenka Bajića, opt. Josipa Bikića i opt. Davora
Banića, dok opt. Emilia Bungura, opt. Antu Gudića i opt. Anđelka Botića ne poznaje. Godine
1991. i 1992. radio je u jedinicama posebne namjene. Nije boravio u prostoru Lore, nema
saznanja o zatvaranju zarobljenika. Nema saznanja o tome tko je bio zapovjednik zatvora u
Lori. Za Vojno istražni centar Lora je saznao mjesec i pol dana nakon svoga dolaska. O
kritičnom događaju je saznao iz medija.
27. rujna 2005. godine