ObrtniÄke novine - broj 76 - Hrvatska obrtniÄka komora

AKTUALNO str. 3 

Donacija HOK-a 

KBC Rebro 

CEHOVI str. 8 

Uvođenje reda u 

graditeljski sektor 

MOZAIK str. 13 

Poticaji za malu 

plavu ribu 

OBRTNIČKE NOVINE 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

BROJ 76 • RUJAN 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

ŽUPANIJSKE STRANICE 

ZAGREB 

Suradnja Udruženja obrtnika 

i Udruge inovatora str. 20 

BJELOVAR 

Održan sajam 

u Gudovcu str. 21 

PAZIN 

Kaciga za predsjednika 

Mesića str. 22 

OSIJEK 

Jesen u Baranji str. 25 

SISAK 

Obrtnici u humanitarnoj 

akciji str. 27 

VARAŽDIN 

Stipendije Obrtničke 

komore str. 28 

JESEN U ZNAKU 

ZADAR 

Obrtnici u blokadi str. 29 

IZBORA 

str. 

2 

str. 14 i 19 

AKTUALNO str. 2 

Međunarodna 

konferencija u 

Bruxellesu 

CEHOVI str. 7 

Ribari traže odgodu 

početka pregovora 

s EU

Obrtničke novine AKTUALNO 

Subota, 23. rujna 2006. 

USKORO IZBORI ZA TIJELA KOMORSKOG SUSTAVA 

Obrtnici biraju svoje zastupnike 

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore usvojio je dvije važne odluke vezane uz predstojeće izbore za tijela udruženja obrtnika, 

područnih obrtničkih komora i Hrvatske obrtničke komore 

Snježana Tomić 

Krajem ove i početkom 

sljedeće godine istječu 

mandati članova tijela 

komorskog sustava u udruženjima 

obrtnika, područnim 

obrtničkim komorama 

i HOK-u, te su u tijeku pripreme 

za provođenje izbora 

za nove članove Skupštine 

te imenovanje ostalih tijela 

(Upravni odbor, Nadzorni 

odbor i Predsjednik) za novo 

mandatno razdoblje. 

U sustavu Hrvatske obrtničke 

komore djeluje 116 

udruženja obrtnika, 20 područnih 

(županijskih) obrtničkih 

komora i Hrvatska 

obrtnička komora. 

U cilju što kvalitetnijeg zastupanja 

zajedničkih interesa 

obrtnika i obrtništva u cjelini, 

Upravni odbor HOK-a, 

usvojio je dvije važne odluke 

vezane uz predstojeće izbore 

za tijela komorskog sustava 

HOK-a u sljedećem četverogodišnjem 

razdoblju (za 

udruženja obrtnika i područne 

obrtničke komore razdoblje 

od 2006.-2010., a za HOK 

od 2007.-2011.) 

Na sjednici održanoj 24. 

travnja 2006. godine Upravni 

odbor donio je Odluku o 

jedinstvenim rokovima za 

provedbu izbora u udruženjima 

obrtnika i područnim 

obrtničkim komorama za tijela 

komorskog sustava, koji 

počinju s 1. listopadom u 

udruženjima obrtnika, i završavaju 

s održavanjem konstituirajuće 

skupštine HOK-a, 

zaključno sa 28. siječnjem 

2007. godine. 

Na sjednici Upravnog odbora 

održanoj 18. rujna 2006. 

godine, donesena je Odluka 

za provođenje izbora u komorskom 

sustavu HOK-a, 

koja ističe aktivno bavljenje 

obrtom kao kriterij za izbor u 

tijela komorskog sustava. 

Postupak provedbe izbora 

utvrđuju skupštine udruženja 

obrtnika, područnih 

Dosadašnji skupštinari i predsjedništvo HOK-a, krovne obrtničke organizacije 

Prikaz tijela Hrvatske obrtničke komore: 

TIJELA HOK-a 

BROJ 

ČLANOVA 

TRAJANJE 

MANDATA 

Skupština 75 4 

Upravni odbor 23 4 

Nadzorni odbor 5 4 

Predsjednik Komore 1 4 

Rokovi za provedbu izbora za 

tijela komorskog sustava 

Podsjećamo, vezano uz predstojeće redovite izbore u 

udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama 

i Hrvatskoj obrtničkoj komori, za tijela komorskog 

sustava HOK-a (Skupština, Upravni odbor, Nadzorni 

odbor i Predsjednik) u sljedećem četverogodišnjem 

razdoblju, Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore 

na 35. sjednici održanoj 24. travnja 2006. godine donio 

je Odluku kojom se obvezuju udruženja obrtnika da 

izbore za mandatno razdoblje 2006. – 2010. godine provedu 

isključivo u vremenu od 1. do 31. listopada 2006. 

godine (01. 10. 2006. – 31. 10. 2006.). Također, obvezuju 

se područne obrtničke komore da izbore za mandatno 

razdoblje 2006. – 2010. godine provedu isključivo u 

vremenu od 15. studenoga do 15. prosinca 2006. godine 

(15. 11. 2006. – 15. 12. 2006.). 

Hrvatska obrtnička komora će nakon provedenih 

izbora po udruženjima obrtnika i područnim obrtničkim 

komorama održati konstituirajuću skupštinu 

i izabrati tijela Komore za mandatno razdoblje 2007. 

– 2011. godine od 15. prosinca 2006. godine do 28. siječnja 

2007. godine (15. 12. 2006. – 28. 01. 2007.). 

S. T. 

obrtničkih komora i HOK-a, 

u skladu sa svojim statutima. 

Obrtnicima, članovima matičnih 

udruženja obrtnika, 

moraju u njihovim udruženjima 

biti dostupne sve informacije 

o provedbi izbora 

– odluka o načinu i provedbi 

izbora, kao i vrijeme održavanja 

konstituirajuće skupštine, 

na kojoj će se birati članovi 

skupštine i imenovati 

tijela. 

U skupštinama udruženja 

obrtnika, područnih obrtničkih 

komora i HOK-a, mora 

biti osiguran princip teritorijalne, 

brojčane i strukovne 

zastupljenosti članstva. 

U skladu s odredbama 

statuta u udruženjima, područnim 

komorama i HOKu, 

članovi tijela mogu biti 

samo oni obrtnici koji redovito 

obavljaju svoju registriranu 

djelatnost i koji uredno 

podmiruju komorski doprinos. 

Podatke o obavljanju djelatnosti 

i urednom podmirenju 

komorskog doprinosa, 

udruženja obrtnika i područne 

obrtničke komore mogu 

dobiti u HOK-u. 

Skupština – Skupština je 

najviše tijelo upravljanja Komorom, 

a čine je predstavnici 

članova (obrtnika) i članica 

(područnih obrtničkih 

komora) Komore. Skupština 

donosi Statut HOK-a, financijski 

proračun i opće akte. 

Skupština također imenuje 

i razrješava predsjednika 

Komore, Upravni odbor, 

Nadzorni odbor i ostala 

radna tijela Skupštine. Izbor 

predstavnika u Skupštinu 

obavljaju Područne obrtničke 

komore vodeći računa o 

brojčanoj, strukovnoj i teritorijalnoj 

zastupljenosti članova. 

Upravni odbor – Članovi 

Upravnog odbora su predsjednici 

Područnih obrtničkih 

komora po položaju i četiri 

člana koja imenuje Skupština 

na prijedlog predsjednika 

Komore. Sjednicu Upravnog 

odbora saziva i njome predsjeda 

bez prava odlučivanja 

predsjednik Komore. 

Nadzorni odbor – Nadzorni 

odbor imenuje Skupština 

HOK-a. Ista osoba ne može 

istodobno biti član Nadzornog 

i Upravnog odbora 

HOK-a. 

Predsjednik – Predsjednika 

imenuje i razrješava 

Skupština iz redova članova 

Komore. Predsjednik predsjeda 

sjednicama Skupštine 

i Upravnog odbora. Predsjednik 

predstavlja i zastupa 

Hrvatsku obrtničku komoru 

u suradnji s Hrvatskim saborom 

i Vladom Republike 

Hrvatske, te ostalim tijelima, 

komorama, organizacijama i 

institucijama u zemlji i inozemstvu. 

NAJAVA: U BRUXELLESU ĆE SE U ORGANIZACIJI HOK- a I UEAPME 13. I 14. STUDENOGA ODRŽATI 

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA 

Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog 

i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektive ulaska u EU 

S obzirom na dugoročnu važnost i učinke pregovaračkog 

procesa RH s EU za ukupnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva, 

a posebice malih poduzetnika i obrtnika koji čine 

98 posto gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, a u 

skladu sa zaključcima sa 37. sjednice Upravnog odbora HOK-a, 

Hrvatska obrtnička komora i Europsko udruženje obrtnika, 

malih i srednjih poduzetnika (UEAPME), u suradnji s Nacionalnim 

vijećem za konkurentnost (NVK), Hrvatskom udrugom 

poslodavaca (HUP), Hrvatskom gospodarskom komorom 

(HGK) i Belgijskom komorom malih i srednjih poduzetnika 

(UNIZO) organizirat će 13. i 14. studenoga međunarodnu 

konferenciju u Bruxellesu s najvišim predstavnicima hrvatske 

vlasti, bruxelleske administracije i hrvatskoga gospodarstva, 

pod nazivom »Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, 

malog i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektive ulaska 

u EU«. 

Iz dosadašnjih kontakata u Zagrebu i Bruxellesu ustanovljen 

je velik interes hrvatskih, ali i europskih institucija za 

održavanje ove konferencije, te su obavljeni razgovori s predstavnicima 

različitih europskih institucija koje bi bile uključene 

u rad ove konferencije, kao i s predstavnicima hrvatske 

i europske diplomacije u Bruxellesu, kako bi se obradio što 

širi spektar tema, stručnjaka i gospodarskih institucija koje 

djeluju na području prilagodbe hrvatskoga gospodarstva europskim 

standardima i jačanju konkurentnosti naših poduzeća, 

obrta i institucija koje su nadležne za provedbu europskih 

integracija. 

Dva su osnovna cilja konferencije: 

1. Hrvatsko gospodarstvo, a posebice malo poduzetništvo i 

obrtništvo koje vidi svoju budućnost u EU, treba jače uključiti 

u proces europskih integracija, na konkretan i koristan način 

stvarajući prostor za otvoreni i kontinuirani dijalog između 

Vlade RH, europskih institucija i predstavnika hrvatskog poslovnog 

sektora. 

2. Europskim partnerima i pregovaračima jasno pokazati 

interes hrvatskog poslovnog sektora za vođenje kvalitetnih 

pregovora o uvjetima budućeg poslovanja hrvatskih poduzeća 

i obrta u EU i obratno, europskih poduzeća i obrta u 

RH. 

Da konferencija kao događaj ne bude kraj, već početak intenzivnije 

suradnje hrvatskog poslovnog sektora u jačanju 

konkurentnosti prema EU, zainteresiranim poduzetnicima 

ponudit će se uključivanje u inicijativu »EU-HRVATSKO PO- 

SLOVNO VIJEĆE«. 

Takav vid djelovanja uobičajena je europska praksa koja se 

očekuje od gospodarskih organizacija koje imaju interes aktivno 

se uključiti u procese europskih integracija i donošenje 

odluka koje se tiču vođenja poslovanja, trgovine, ulaganja. 

Konferencija će omogućiti hrvatskim i europskim predstavnicima 

malog gospodarstva kao i konkretnim poduzetnicima 

i drugim zainteresiranim stranama da u zajedničkoj analizi s 

vodećim europskim stručnjacima utvrde glavne izazove stvaranja 

konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg 

poduzetništva nakon završenog postupka screeninga hrvatskog 

zakonodavstva. 

Konferencija će se sastojati od plenarnog dijela u kojem će 

se prisutnima obratiti visoki predstavnici hrvatske Vlade i Europske 

komisije, te tri tematska okrugla stola na kojima će se 

obraditi sljedeća područja: 

• stvaranje konkurentnog malog i srednjeg poduzetništva 

• kako pregovori RH s EU mogu potaknuti brži gospodarski 

rast i zapošljavanje 

• značenje europskog jedinstvenog tržišta i prednosti koje 

ono donosi malim poduzetnicima 

• fondovi Europske unije namijenjeni jačanju poduzetništva 

i gospodarske infrastrukture. 

(N. V.)


AKTUALNO 

Obrtničke novine 

GOSPODARSKI FORUM NA JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZAGREBAČKOM VELESAJMU 

Najavljeno školovanje kadrova 

za potrebe gospodarstva 

Novina ovogodišnjeg Jesenskog sajma je projekt pod nazivom Hrvatska – društvo znanja, a usmjeren je na male i srednje poduzetnike, 

ali i gospodarstvenike, menadžere i inovatore, radi međusobnog povezivanja, te povezivanja sa sveučilištima, znanstvenicima i institutima 

ZAGREB – Ključni izazovi 

hrvatske razvojne politike 

u 2007. godini trebaju biti 

rast zaposlenosti, te usklađivanje 

ekonomske efikasnosti 

i društvene pravednosti, 

poručio je u pozdravnom 

pismu hrvatski predsjednik 

Stjepan Mesić, prilikom otvaranja 

82. jesenskog međunarodnog 

zagrebačkog velesajma 

(JMZV). 

Ovogodišnji JMZV okuplja 

1710 izlagača iz 42 zemlje, a 

prema riječima direktora ZV-a 

Davorina Speveca, činjenica 

da je velik broj izlagača iz inozemstva 

potvrđuje poslovni 

interes za hrvatsko tržište, ali 

i internacionalizaciju JMZV-a 

i njegov ugled u svijetu. 

Hrvatska – društvo 

znanja 

Novina ovogodišnjeg Jesenskog 

sajma je projekt pod 

nazivom Hrvatska – društvo 

znanja, koji su predstavili ministar 

gospodarstva Branko 

Vukelić i ministar znanosti 

Dragan Primorac, a usmjeren 

je na male i srednje poduzetnike, 

ali i gospodarstvenike, 

menadžere i inovatore, radi 

međusobnog povezivanja, te 

povezivanja sa sveučilištima, 

znanstvenicima i institutima. 

Gospodarski forum 

Najviše pozornosti privukao 

je tradicionalni gospodarski 

forum na kojem 

Tradicionalni gospodarski forum 

je predstavljena »Hrvatska 

strategija gospodarskog razvoja« 

uz sudjelovanje potpredsjednika 

Vlade Damira 

Polančeca, ministara Branka 

Vukelića, Božidara Kalmete, 

Marine Matulović-Dropulić, 

predstavnika obrtničke 

i gospodarske komore, te 

brojnih gospodarstvenika. 

»Hrvatska je u proteklih 

godinu dana ostvarila pozitivne 

rezultate, posebno na 

području rasta BDP-a koji 

bi ove godine trebao biti 4,5 

posto, a po glavi stanovnika 

7000 eura. Prisutno je i 

stalno smanjenje inflacije, 

unatoč porastu cijena nafte, 

a nezaposlenost je najmanja 

u posljednjih šest godina i 

iznosi 12,7 posto«, rekao je 

tom prilikom Polančec. Ministar 

gospodarstva Branko 

Vukelić, najavio je »izvoznu 

ofanzivu«, koja će se bazirati 

na udruživanju izvoznika u 

clustere, od kojih bi desetak 

bili ciljano izvozni clusteri. 

»Definirat ćemo izvozni 

konsenzus, probleme s kojima 

se susrećemo, te osigurati 

kredite, poslove i potpore 

našim izvoznicima, uz pojačanu 

aktivnost gospodarske 

diplomacije«, zaključio je 

Vukelić, naglašavajući potrebu 

okrupnjavanja i u ostalim 

gospodarskim granama, 

posebno obrtnika, malih i 

srednjih poduzetnika, s ciljem 

jačanja konkurentnosti 

na tržištu. Najavljeni su i 

novi poticaji u poljoprivredi, 

zaštiti okoliša, reforme 

zdravstva, mirovinskog sustava, 

sudstva i javne uprave, 

te daljnje uvođenje reda 

u području graditeljstva. 

(ON) 

Šafran: Posebno 

podržavam 

projekt Hrvatska 

– društvo znanja 

Komentirajući događaje 

na Jesenskom 

velesajmu predsjednik 

HOK-a Stjepan Šafran 

pozdravio je inicijativu 

okrupnjavanja i clusterizacije, 

te poticanja malog 

i srednjeg poduzetništva. 

»Posebno podržavam 

projekt Hrvatska 

– društvo znanja, jer je 

to još jedan korak prema 

kvalitetnijem strukovnom 

obrazovanju, povezivanju 

gospodarstva 

i obrazovanja, jačanju 

inovativnosti, te stvaranju 

radne snage za 

potrebe tržišta«, rekao 

je Šafran. Predsjednik 

HOK-a naglasio je kako 

i veliki gospodarski subjekti 

moraju više raditi 

na povezivanju s obrtnicima 

i malim poduzetnicima, 

u smislu kooperacije, 

koja bi zamijenila 

dosadašnji uvoz. 

IN MEMORIAM 

Mijo Sertić 

ugledni zagrebački postolar 

i obrtnički aktivist 

Na zagrebačkom groblju Mirogoju obrtnici i Zagrepčani 

27. srpnja oprostili su se od Mije Sertića, uglednog 

zagrebačkog obrtnika. Postolar, koji je punih 45 godina 

držao radionicu na Zrinjevcu u Zagrebu, Mijo Sertić je u 

obrtničkim krugovima bio posebice cijenjen zbog golemog 

i upornog zalaganja za bolja obrtnička prava i uvjete 

gospodarenja te ujedinjenje svih hrvatskih obrtnika. 

Od 1980. do 1982. godine bio je predsjednik Udruženja 

obrtnika Grada Zagreba i potpredsjednik Saveza samostalnih 

privrednika, preteče današnje Hrvatske obrtničke 

komore (HOK). Također je bio jedan od osnivača Obrtničke 

štedno-kreditne zadruge u Zagrebu te jedan od inicijatora 

izgradnje Doma obrtnika Hunjka na Sljemenu. 

Osim što je bio cijenjeni zagrebački majstor, Mijo Sertić 

je ostavio duboki trag u razvoju organiziranog hrvatskog 

obrtništva i udario temelje Hrvatskoj obrtničkoj komori, 

izjavio je u povodu smrti Mije Sertića predsjednik HOK-a 

Stjepan Šafran. Zagrepčani, kao i njegove kolege, pamte 

Miju Sertića, po savjesnom radu i manirama pravog gospodina, 

koji su, na žalost, nestali sa zagrebačkih ulica. 

Rođen je u Karlovcu 1920. godine. U Zagreb je došao 

1941. godine, a postolarski obrt na Zrinjevcu vodio je od 

1948. do 1993. godine, kada je otišao u zasluženu mirovinu. 

S. T. 

Izaslanstvo HOK-a u Iloku 

REALIZIRANA DONACIJA HOK-a: KUPLJEN EHOKARDIOGRAF KLINICI 

ZA PEDIJATRIJU KBC REBRO ZAGREB 

Velika pomoć za male pacijente 

Akciji »Veliko srce 

malom srcu« Hrvatska 

obrtnička komora 

donirala je 150.000 kuna 

prilikom proslave svoje 150. 

obljetnice u prosincu 2002. 

godine, a donaciju je tada 

uručio predsjednik HOK-a 

Stjepan Šafran prof. dr. Ivanu 

Malčiću. Pored naše Komore, 

u akciju su se uključili i 

Tondach Hrvatska sa 100.000 

kuna, te Mazda sa 50.000 

kuna. 

Trebalo je proći još vremena 

da se prikupe donacije za 

potrebni ehokardiograf koji 

stoji gotovo 500.000 kuna, a 

prijeko je potreban u fetalnoj 

kardiologiji. 

Naime, u Hrvatskoj se godišnje 

rodi petstotinjak djece 

sa srčanim greškama, a kada 

se takva greška dijagnosticira, 

ponekad je već prekasno. 

Novoosnovano Udruženje obrtnika Ilok, 

u najistočnijem gradu Lijepe Naše, 14. 

srpnja 2006. godine ugostilo je predsjednika 

Hrvatske obrtničke komore Stjepana 

Šafrana i glavnog tajnika dr. Petra Sindičića. 

Domaćini su im bili g. Jaroslav Masarini, 

predsjednik UO Ilok, Milko Zaborsky, 

zamjenik predsjednika, Kornelija Lukičić, 

tajnik Udruženja i Mladen Papak, gradonačelnik 

Grada Iloka. Predstavnici Udruženja 

domaćina goste su upoznali s problemima s 

kojima se susreću pri početku rada. Veliku 

pomoć pri osnivanju Udruženje je imalo od 

područne obrtničke komore Vukovarskosrijemske 

županije, o čemu su njegovi predstavnici 

obavijestili predsjednika Šafrana. 

Predsjednik Šafran obećao je svesrdnu pomoć 

Komore pri obavljanju osnovnih zadataka 

i komunikaciji s ostalim udruženjima iz 

Hrvatske. Udruženje obrtnika Ilok predložilo 

je organiziranje skupa u Iloku, na kojem 

bi obrtnici iz cijele Hrvatske upoznali jedni 

druge sa svojim radom te mogućnostima 

suradnje s obrtnicima iz drugih županija na 

pripremi za ulazak u Europsku uniju. 

Vrata Udruženja obrtnika Ilok širom su 

otvorena za sva dobronamjerna udruženja 

i obrtnike Lijepe Naše, jer zajedničkim 

radom i druženjem možemo pomoći jedni 

drugima pri ostvarivanju ekonomskih ciljeva. 

Također, možemo pridonijeti kvalitetnijem 

obavljanju naše djelatnosti i promociji 

razvoja obrtništva. 

Kornelija Lukičić 

Prof. dr. Ivan Malčić i donatori 

Upravo je ehokardiograf bitan 

za rano dijagnosticiranje 

srčanih oboljenja dok je dijete 

još u maternici, te je time, 

moglo bi se reći, uspostavljena 

fetalna kardiologija u 

Hrvatskoj. 

U HOK-u je 22. rujna održan sastanak 

vodstva Ceha trgovine HOK-a i predstavnika 

Udruge malih trgovaca sjeverozapadne 

Hrvatske, »Kaj« iz Varaždina, koja broji 150 

članova i ima 200 prodajnih objekata. 

Povod za sastanak su sve izraženiji problemi 

u poslovanju s Tvornicom duhana Rovinj, 

a koji se očituju prije svega u kontinuiranom 

i osjetnom smanjenju trgovačkog rabata, te 

uvjetovanju malim trgovcima da robu iz robnog 

asortimana TDR-a, nabavljaju isključivo 

preko distributera kojeg određuje proizvođač. 

Ceh trgovine i Udruga »Kaj« razmotrili su 

nekoliko mogućnosti suprotstavljanja malih 

trgovaca ovakvom načinu poslovanja i donesen 

je zaključak da se u što kraćem vremenu 

dogovori sastanak predstavnika Ceha 

Kako je naglasio prof. dr. 

Ivan Malčić, aparat se koristi 

isključivo da se isprati trudnoća 

sa što manje problema i 

da se rođeno dijete pravilno 

liječi, a ne da se takva trudnoća 

prekine. 

MALI TRGOVCI 

Na pripremljenoj prezentaciji 

ehokardiografa u Klinici 

za pedijatriju KBC Rebro, 15. 

rujna ove godine, predstavnici 

klinike zahvalili su se donatorima, 

jer upravo su oni 

dali veliki poticaj akciji u namjeri 

nabave aparata svojim 

velikodušnim prilozima. Kao 

znak zahvale, uručene su im 

slike hrvatskih naivaca. 

– Ponosni smo da možemo 

voditi brigu o najmanjima, 

iako mi i inače vodimo brigu 

o djeci kroz naše strukovno 

obrazovanje. Najsretniji smo 

kada možemo pomoći još nerođenoj 

djeci – kazao je predsjednik 

Hrvatske obrtničke 

komore Stjepan Šafran. 

Iskreno se nadamo da smo 

ovom pomoći omogućili 

svim malim srcima da zakucaju 

još jače. 

Tamara Pavelić 

Problemi u poslovanju s TDR-om 

trgovine HOK-a s upravom TDR-a, kako bi 

se pokušalo uskladiti stavove i pronaći odgovarajuće 

rješenje. 

Predsjednik Ceha trgovine HOK-a 

Boris Vukelić

Obrtničke novine MEĐUNARODNA SURADNJA 


SURADNJA S OBRTNICIMA NJEMAČKE POKRAJINE 

SJEVERNE RAJNE I VESTFALIJE 

Suradnjom i zajedničkim 

projektima do konkurentnosti 

R 

ealizacija zajedničkih projekata 

za dobivanje sredstava 

iz fondova EU, koji 

bi hrvatskim obrtnicima omogućili 

lakšu prilagodbu poslovanja 

na EU tržištu, bila je jedna od 

glavnih tema sastanka između 

predstavnika Sabora obrtničkih 

komora Zapadne Njemačke (Der 

Westdeutscher Handwerkskammertag 

– WHKT) i Hrvatske 

obrtničke komore (HOK), održanog 

25. kolovoza u Zagrebu. 

Predsjednik WHTK-a Franz Josef 

Knieps i tajnik WHTK-a Reiner 

Nolten, u pratnji predsjednika 

Hrvatskog udruženja hotelijera i 

ugostitelja njemačke savezne pokrajine 

Sjeverne Rajne i Vestfalije 

Dinka Čuture, razgovarali su sa 

predsjednikom HOK-a Stjepanom 

Šafranom, glavnim tajnikom 

dr. Petrom Sindičićem i savjetnikom 

za međunarodnu suradnju 

mr. Natkom Vlahovićem, i kao 

konkretni doprinos budućoj suradnji 

ponudili su pomoć HOK-u 

u izradi Studije o konkurentnosti 

hrvatskog obrtništva, a na temelju 

sličnih iskustava s mađarskim 

obrtnicima. Obje strane pokazale 

su zanimanje za sklapanje zajedničkih 

poslova njemačkih i hrvatskih 

obrtnika (npr. u području 

metala, elektronike, plastike i poljoprivrede). 

– Njemačka pokrajina Sjeverna 

Rajna i Vestfalija jedna je od 

najrazvijenijih regija u Europi i 

vodeći izvoznik njemačkih proizvoda 

koji su visoko konkurent- 

ni u cijelom svijetu te smo zainteresirani 

za ulaganja u Hrvatsku 

– kazao je predsjednik WHTK-a 

Franz Josef Knieps. Članice 

WHTK-a su obrtničke komore 

Aachen, Istočna Vestfalija, Arnsberg, 

Dortmund, Düsseldorf, 

Köln i Munster. 

Predsjednik HOK-a Stjepan 

Šafran naglasio je želju za osnivanjem 

tzv. joint venture poduzeća, 

namijenjenih proizvodnji 

za treća tržišta. 

– Hrvatski obrtnici imaju kvalitetne 

proizvode, ali nemaju ime 

i ugled poput njemačkih obrtnika, 

stoga bi stvaranje zajedničkog 

proizvoda omogućilo hrvatskim 

obrtnicima da konkuriraju 

na trećim tržištima – zaključio je 

Šafran. 

Na sastanku su također razmotrena 

iskustva njemačke i 

hrvatske komore na području 

strukovnog obrazovanja. 

Predstavnici HOK-a ujedno 

su pozvali njemačke kolege na 

»Konferenciju o konkurentnosti 

hrvatskog obrtništva, malog i 

srednjeg poduzetništva – izazovi 

i perspektive ulaska u EU«, 

koja će se, u organizaciji HOK-a 

i UEAPME, održati u studenome 

u Bruxellesu. 

Izaslanstvo WHTK boravilo je 

u Hrvatskoj od 24. do 27. kolovoza, 

a tijekom posjeta imalo je razgovore 

i u Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva, te 

je obišlo Slobodnu zonu Varaždin 

i Gospodarsku zonu Krapina. 

Renata Palorec 

Poslovni razgovori hrvatskih i 

talijanskih obrtnika drvne struke 

N 

Njemačka delegacija na sastanku u HOK-u 

Hrvatski i talijanski obrtnici u razgovoru 

a temelju višegodišnje 

suradnje Hrvatske obrtničke 

komore i Udruženja 

obrtnika Vicenza, u prostorijama 

Hrvatske obrtničke komore 

21. rujna održani su poslovni 

razgovori talijanskih i hrvatskih 

obrtnika drvne struke. Na razgovorima 

je sudjelovalo 5 tvrtki, 

članica Udruženja obrtnika 

Vicenza iz djelatnosti proizvodnje 

PVC stolarije, restauracije 

stolarije i starog namještaja te 

proizvodnje komplementarnih 

dijelova za namještaj, proizvodnje 

vanjske i unutrašnje stolarije i 

namještaja po narudžbi, trgovine 

sirovine od drveta te proizvodnje 

stilskog namještaja i komplementarnih 

masivnih dijelova. 

Njihovi predstavnici došli su u 

Hrvatsku s ciljem pronalaženja 

poslovnih partnera za kupnju ili 

distribuciju njihovih proizvoda u 

Hrvatskoj, ali i za zajednički nastup 

na tržištu. S hrvatske strane 

na razgovorima je sudjelovalo 16 

obrtnika iz drvne branše, koji se 

bave izradom građevinske stolarije, 

uređenjem i opremanjem 

interijera, poslovnih prostora 

i ugostiteljskih objekata, preradom 

drveta, proizvodnjom i 

prodajom masivnog namještaja i 

dr. Predstavnici talijanskih tvrtki 

doputovali su u Hrvatsku u pratnji 

Barbare Kalinić, predstavnice 

hrvatsko-talijanske udruge 

Sportello Vicenza Croatia, koja 

djeluje s ciljem poslovnog povezivanja 

hrvatskih i talijanskih 

poduzetnika. Na poslovnim razgovorima 

sudjelovao je i Mauro 

Costa, dopredsjednik Udruženja 

obrtnika Vicenze i predsjednik 

Konzorcija obrtnika izvoznika, 

koji već više od 20 godina djeluje 

unutar Udruženja obrtnika 

Vicenze. Prema njegovim riječima, 

talijanski obrtnici izvoznici 

zainteresirani su za poslovnu 

suradnju s hrvatskim obrtnicima, 

odnosno sklapanje zajedničkih 

poslova za treća tržišta, u što se 

i sam uvjerio prošle godine prilikom 

sudjelovanja na burzi metalaca 

u Vicenzi. R. Palorec 

MEĐUNARODNA POSLOVNA SURADNJA 

Pregled ponude i potražnje, RUJAN 2006. 

Hrvatski obrtnici metalske 

struke u Švicarskoj 

Hrvatski obrtnici posjetili su renomiranog proizvođača strojeva i 

opreme za obradu metala u Švicarskoj – »MIKRON« 

U 

suradnji s predstavnicima 

tvrtke »Matroby 

d.o.o.«, Hrvatska obrtnička 

komora organizirala je 

od 27. do 29. kolovoza za zainteresirane 

obrtnike i poduzetnike 

obilazak pogona renomiranog 

proizvođača strojeva za 

obradu metala i CNC strojeva, 

tvrtku »MIKRON« u njihovim 

pogonima u Švicarskoj. »MI- 

KRON«, tvrtka sa sjedištem 

u gradu Nidau u Švicarskoj, 

svjetski je poznati i priznati 

proizvođač strojeva i opreme 

za obradu metala, CNC strojeva, 

lasera i preša za metal, 

čije proizvode za hrvatsko tržište 

zastupa tvrtka »Matroby 

d.o.o.« iz Popovca kraj Zagreba. 

Za putovanje se prijavilo 

jedanaest obrtnika, troje predstavnika 

tvrtki iz branše obrade 

metala jer su viđeni strojevi posljednja 

tehnologija u ovoj domeni. 

Organizator je osigurao 

komforan autobus, besplatni 

smještaj i besplatnu prehranu 

svim sudionicima putovanja, 

te stručne prevoditelje, kao i 

ovlaštene i stručne osobe – prezentatore. 

Oni su obrtnicima 

omogućili prezentaciju rada na 

strojevima iz prve ruke, zajedno 

s dodatnim specifikacijama 

i pojašnjenjima vezanim uz 

tehničke osobine strojeva. Nakon 

prezentacije strojeva, organiziran 

je obilazak svih pogona 

tvrtke »MIKRON«, njihovih 

NAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKT 

ureda, te su obrtnici upoznati 

s radom poduzeća, cijenama i 

uvjetima prodaje strojeva, garancijama 

i servisima. 

Istaknuta je važnost ovakvih 

prezentacija, kojima se obrtnicima 

uz edukaciju vezanu uz 

nove tehnologije, omogućuje 

prezentacija modernih strojeva 

na licu mjesta, dakle u pogonima, 

te im se nude modeli 

i načini nabavke strojeva, kojima 

će uz svoje znanje i stručno 

osposobljavanje djelatnika 

koje osigurava proizvođač 

strojeva, postati konkurentniji 

na domaćem, i što je najvažnije, 

na zahtjevnom europskom i 

svjetskom tržištu. 

Dražen Horvat 

IZASLANSTVO ZAPADNOAUSTRALSKO-HRVATSKE 

TRGOVAČKE KOMORE U HOK-u 

Zajednički poslovi povezuju 

domovinu i dijasporu 

Unapređenje poslovne 

suradnje dviju 

komora i razmjena 

informacija u svrhu poslovnog 

povezivanja obrtnika 

i poduzetnika iz Hrvatske 

i Zapadne Australije, bile 

su teme današnjeg sastanka 

izaslanstva Zapadnoaustralsko-hrvatske 

trgovačke 

komore (WACCC), na čelu 

s predsjednikom Brianom 

Rakichem, s predsjednikom 


(HOK) Stjepanom Šafranom 

i suradnicima, održanog u 

HOK-u. 

– Nakon našeg posjeta 

Zapadnoj Australiji, napravili 

smo značajne korake u 

uspostavi poslovnih veza, 

a nekoliko naših obrtnika 

sklopilo je poslove s poduzetnicima 

iz Zapadne Australije. 

Osim ulaganja u Hrvatsku, 

zanimanju nas mogućnosti 

osnivanja mješovitih 

poduzeća u Hrvatskoj, s 

ciljem stvaranja zajedničke 

proizvodnje za treća tržišta 

– istaknuo je predsjednik 


Stjepan Šafran. 

Brian Rakich, predsjednik 

WACCC-a, napomenuo je 

da već nekoliko generacija 

zapadnoaustralskih Hrvata 

uspješno posluje u Australiji, 

no zanimaju ih i mogućnosti 

Poslovni ljudi Zapadne Australije u HOK-u 

ulaganja u domovini, a upravo 

je cilj dviju komora pomoći 

im da uspostave poslovne 

veze s hrvatskim obrtnicima 

i poduzetnicima. 

Na sastanku je istaknut 

problem nedostatka kvalificirane 

radne snage, koji 

Zapadnu Australiju muči 

već više od 20 godina, a u 

posljednje vrijeme, zahvaljujući 

naslijeđenom sustavu 

obrazovanja, s njime se 

suočavaju i hrvatski gospodarstvenici. 

Stoga, Hrvatska 

obrtnička komora posebno 

skrbi o strukovnom obrazovanju, 

koje je potrebno 

uskladiti s potrebama tržišta 

rada, a njezine napore podržala 

je i hrvatska Vlada, 

napomenuo je predsjednik 

HOK-a Stjepan Šafran. 

Izaslanstvo Zapadnoaustralsko-hrvatske 

trgovačke 

komore boravi u Hrvatskoj 

od 18. do 21. rujna. Osim 

razgovora u Hrvatskoj obrtničkoj 

komori, održani su 

sastanci u Ministarstvu vanjskih 

poslova i europskih integracija, 

Ministarstvu mora, 

turizma, prometa i razvitka, 

Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva, te u 

Hrvatskoj gospodarskoj komori, 

a Hrvatska obrtnička 

komora kao domaćin, organizirala 

je obilazak Jesenskog 

međunarodnog zagrebačkog 

velesajma. 

R. Palorec 

Ponuda primljena putem Udruženja 

obrtnika Vicenza, ITALIJA 

Stolarski obrt »ŠIPEK« 

HRVATSKA 

AFP agentur für personalvermittlung 

NJEMAČKA 

Talijanski poduzetnik traži hrvatskog partnera – stolara koji bi bio u 

stanju proizvoditi manje serije drvenih elemenata za dječje sobe. 

Radi se o postoljima za noćne lampe, elementima dječje sobe. 

Za početak bi se dogovorila isporuka i dogovarala ponuda za 25, 50 i 

100 komada proizvoda iz svake serije – svakog elementa. 

Za više informacija i fotografije traženih elemenata javiti se u Hrvatsku 

obrtničku komoru ili direktno u Udruženje obrtnika Vicenza. 

Nudi se poslovna suradnja domaćim i stranim proizvođačima i trgovcima 

namještaja u obliku pružanja usluga montaže namještaja, 

ugradnje ili manje serijske proizvodnje pojedinih elemenata namještaja. 

Jezici korespondencije su hrvatski i engleski. 

Traže se kontakti i poslovna suradnja s obrtima i malim poduzećima 

iz domene obrade metala, osobito obrade na CNC mašinama. 

Jezici korespondencije: hrvatski ili engleski. 

g. Zlatko Šipek 

Gajeva 17, Igrišće 

10297 Jakovlje 

Hrvatska 

Dodatni upiti u HOK-u; Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr. 

Adresa: 

Weiherstrasse 1/1 

78050 Villingen-Schwenningen 

Deutschland 

Kontakt osoba u Hrvatskoj obrtničkoj komori: 

Dražen Horvat, 

telefon: 01/48 06 650, 

e-mail: drazen.horvat@hok.hr 

ili kontakt osoba u Vicenzi: 

gđa Barbara Kalinić, 

telefon: 0039/0444/321 443 

e-mail: sportello.vicenzacroazia@vi.camcom.it 

g. Zlatko Šipek 

Telefon: 00385/1/3351 949 

Mobitel: 00385/91/527 6006 

Kontakt osoba: g. Anđelko Folnegović 

Mobitel: 00385/98/309 353 

Mobitel Nj.: 0049/1727 308 969 

Faks: 0049/07721/993 089 

e-mail: afpagentur@aol.com


SAJMOVI 

HRVATSKI OBRTNICI NA 39. CELJSKOM MOS-u 


Vrijedni poslovni kontakti kod susjeda 

Na ovogodišnjem 39. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju (MOS), koji se održavao od 6. do 13. rujna, po jedanaesti put nastupili su i 

hrvatski obrtnici, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore 


Strojevima i opremom 

za metal, plastiku, 

drvo, električnim napravama, 

namještajem i 

unutarnjom dekoracijom, 

kao i opremom za građevinarstvo, 

suvenirima i 

umjetničkim zanatstvom 

predstavilo se 10 obrtnika 

i poduzetnika. Nastup 

obrtnika, članova HOK-a, 

sufinancira Hrvatska obrtnička 

komora s 50 % iznosa 

troškova izlaganja. Obrtnici 

su, kao i ranijih godina, 

izlagali na skupnoj izložbi 

HOK-a u paviljonu L1 (prvi 

kat) na površini od 50 m 2 . 

U razgovoru s novinarima 

iz Hrvatske na HOK-ovom 

štandu, potpredsjednik 

HOK-a Josip Novogradec 

istaknuo je kako je ovaj sajam 

vrlo važan za hrvatske 

Izložbeni prostor HOK-a 

obrtnike i ukupno hrvatsko 

gospodarstvo, te da se obrtnici 

u Celju iz »prve ruke« 

mogu upoznati s načinom 

rada i primjerima iz prakse 

tržišta EU te steći vrijedne 

poslovne kontakte. 

Među ovogodišnjim izlagačima, 

po treći put na Celjskom 

sajmu nastupio je obrt 

Slovenski ministar Andrej Vizjak u obilasku štanda HOK-a 

»PEMPER antene«, vlasnice 

Vlatke Pemper iz Svete 

Nedjelje, koji je izložio nove 

modele logaritamskih antena. 

Dugogodišnji izlagač 

na sajmovima u organizaciji 

HOK-a, stalno prisutan na 

slovenskom tržištu je obrt 

»DUNI« ljevaonica obojenih 

metala, vlasnika Nikole 

Ulama iz Kumrovca. Na 

sajmu u Celju predstavio 

je novu paletu proizvoda 

– umjetničke i industrijske 

odljevke. Tvrtka »LIMA 

d.o.o. proizvodnja strojeva 

i trgovina«, vlasnika Vladi- 

mira Furjanića iz Kamanja, 

u ponudi je imala strojeve 

s novim tehnološkim rješenjima 

i modernog dizajna. 

Obrt »PNEO«, vlasnika 

Marjana Kolmana iz Sv. Ivana 

Zeline, koji se bavi proizvodnjom 

i servisiranjem 

automatskih i poluautomatskih 

strojeva za pakiranje 

i zamatanje, te pružanjem 

usluga pakiranja, izložio je 

svoj proizvodni asortiman. 

Jedan od stalnih izlagača 

HOK-a na sajmu u Celju je 

i Hotel Crikvenica – »MIL- 

MAN KAVA d.o.o.«, vlasnika 

Miljenka Manestre iz 

Crikvenice. Njihov pogon 

za prženje i pakiranje kave 

koji je otvoren 1997. godine, 

predstavlja jedan od najsuvremenije 

opremljenih 

pogona te vrste u Hrvatskoj. 

Renomirani proizvođač 

podnih rešetki visoke 

kvalitete »MASERVICE 

VRBOVEC«, vlasnice Đurđe 

Bešan iz Vrbovca, svoje 

proizvode plasira na tržište 

EU i na područje država 

regije. Na sajmu je izlagao 

uzorke stepeništa, nove 

modele odvodnih kanalica 

i gazišta. Drugi nastup na 

sajmu u Celju imao je obrt 

»IMB«, vlasnika Ivana Marasa 

iz Bjelovara, na kojem 

se predstavio specijalno 

formiranim oprugama od 

žice i trake. 

Celjski sajam 

KARTONAŽA HU- 

DETZ, vlasnika Marijana 

Hudetza iz Zagreba, obrt 

je koji je prvi put nastupio 

na sajmu u Celju. Predstavio 

je proizvodni program 

i pogone putem uzoraka 

kartonskih kutija i proizvoda 

od kartona. Na sajmu u 

Na 39. MOS-u ove godine nastupilo je 1511 izlagača 

iz 35 zemalja svijeta. Kako je istaknuo pomoćnik direktora 

Celjskog sajma Robert Otorepec, interes izlagača 

bio je toliki da su morali povećati izložbeni prostor te 

su postavili još jednu montažnu dvoranu površine 1000 

m². Osim hrvatskih obrtnika i tvrtki, kolektivno su nastupili 

i izlagači iz Italije i Srbije. Uz izlagački prostor 

HOK-a, bio je štand Hrvatske gospodarske komore 

– županijske komore Krapina, gdje se predstavilo šest 

tvrtki. 

Otvarajući ovogodišnji MOS, ministar gospodarstva 

Slovenije, Andrej Vizjak, naglasio je kako MOS iz godine 

u godinu postaje sve važnija gospodarska manifestacija 

za Sloveniju, ali i za zemlje u regiji, te da predstavlja 

svojevrsnu sponu tranzicijskih zemalja JI Europe i EU. 

Celju u organizaciji HOK-a 

prvi put je izlagala i tvrtka 

»ICOM«, vlasnika Zdenka 

Pongraca, predstavljajući 

multimedijalni kiosk, kao 

i novootvoreni obrt »RS 

mont«, vlasnika Roberta 

Poslovni razgovori 

obrtnika i poduzetnika 

iz zemalja regije 


obrtnička 

komora u suradnji 

s Obrtnom 

zbornicom Slovenije organizirala 

je sudjelovanje 

hrvatskih obrtnika i poduzetnika 

na poslovnim 

razgovorima održanim 

11. 09. 2006. godine na sajmu 

u Celju. Organizator 

poslovnog susreta bila je 

Obrtna zbornica Slovenije, 

a uz hrvatske obrtnike 

sudjelovali su i poduzetnici 

iz Slovenije, Makedonije, 

Bosne i Hercegovine 

i Kosova. Za razgovore se 

s hrvatske strane prijavilo 

10 sudionika, a ukupno 

je sudjelovalo više od 70 

poduzetnika i tvrtki iz 

gore navedenih država. 

Bio je ovo još jedan u nizu 

Strmečkog iz Ivanca, koji je 

predstavio nove programe 

u proizvodnji i ugradnji 

pročišćivača za otpadne 

vode, namijenjenih proizvodnim 

industrijama u 

EU. 

organiziranih poslovnih 

susreta i razgovora hrvatskih 

obrtnika i poduzetnika 

kojima Hrvatska 

obrtnička komora želi što 

više olakšati uspostavu 

poslovnog povezivanja s 

partnerima iz inozemstva, 

te olakšati prezentaciju i 

izlazak hrvatskih obrtnika 

na inozemna tržišta. Obrtnici 

koji su bili prisutni 

razgovorima pohvalili su 

organizaciju i tehničku 

podršku na samim razgovorima, 

te je tako vlasnik 

obrta »PECHO« Tomislav 

Pecho iz Samobora izrazio 

zadovoljstvo razgovorima 

na kojima je ostvario 

niz konkretnih poslovnih 

kontakata. 

D. Horvat 

U GRAZU ODRŽAN PRVI SAJAM GASTRONOMIA 

Šarolika gastro ponuda za profesionalne ugostitelje 

U 

Grazu je od 10. do 

13. rujna održan 

prvi specijalizirani 

sajam Gastronomia za 

profesionalne ugostitelje, 

gdje su se mogli informirati 

o najnovijim trendovima 

u ugostiteljstvu i 

hotelijerstvu. 160 izlagača 

iz Austrije i inozemstva 

prezentirali su ono što bi 

se ubuduće svakako trebalo 

naći u ponudi i u loncu 

profesionalnih ugostitelja. 

Prema riječima direktora 

Sajma Graz Nilly Naila, na 

Direktor sajma Nilly Nail i savjetnik HOK-a za suradnju s 

Austrijom Slavko Befić u razgovoru s medijima 

prvoj Gastronomiji bilo je 

prisutno malo inozemnih 

izlagača, ali dok ne izgrade 

nove sajamske hale u koje 

će uložiti oko 58 milijuna 

eura, cilj im je privući što 

više posjetitelja, a kasnije će 

se, s proširenim sajamskim 

prostorom, orijentirati na 

veći broj tvrtki koje izlažu. 

Voditeljica sajma Gastronomia 

Evelyn Straitz, 

istaknula je da sajam pokriva 

ključne segmente: 

prehrambene proizvode i 

dodatke prehrani, pića, hotelske 

i ugostiteljske uređaje, 

tekstilne obloge za hotele, 

radnu odjeću, sanitarne 

uređaje i wellness. 

Gastronomia je ponudila 

i mnoga popratna događanja. 

Tako je Didi Dorner, 

kuhar s »tri kuharske kapice«, 

uživo predstavio svoju 

slavnu »cuisine intuitive«, 

Didi Dorner 

»Bistro Vitale« pokazao 

je zdravo, prirodno kulinarstvo, 

uz informacije o 

idealnoj dijetalnoj kuhinji, 

Destillata-Tasting-Lounge 

imala je degustacije vrhunskih 

konjaka, a »Eis Live« 

(Sladoled uživo) te roštilj 

također su bili vrhunske 

kulinarske atrakcije. 

BÖG (Beste Österreichische 

Gastlichkeit – najbolja 

austrijska gostoljubivost) 

predstavila je svoj »Service-Contest« 

(nadmetanje 

u uslužnosti), a održan je i 

Dan štajerske gastronomije. 

Osim toga, organizirane 

su i radionice s međunarodno 

poznatim savjetnikom 

za gastronomiju Josefom 

Meringerom, na teme 

motiviranja djelatnika, 

njihova daljnjeg obrazovanja, 

korištenja suvremenih 

instrumenata naručivanja. 

Široka ponuda ovogodišnje 

Gastronomije zaokružena 

je radionicom Štajerskog 

društva za narodnu 

glazbu (Staeirisches Volksliedwerk) 

na temu »Glazba 

u gostionici«. 

Hrvatski novinari i ugostitelji 

posjetili Gastronomiju 

Gastronomiju su obišli hrvatski novinari, specijalizirani 

za turizam i gastronomiju, a organizirano su došli i ugostitelji 

iz Zagreba i Zagrebačke, te Krapinsko-zagorske županije. 

Član Ceha ugostitelja HOK-a Branko Greblički, kojeg 

smo sreli u Grazu, naglasio je kako postoji potreba za ovakvim 

sajmovima, jer se ugostiteljima pruža prilika vidjeti 

kako se mogu pozicionirati na tržištu sa svojom ponudom. 

Krapinsko-zagorska županija, iz koje dolazi Greblički, 

upravo doživljava ekspanziju kontinentalnog turizma. 

Snježana Tomić

Obrtničke novine OGLAS 

Subota, 23. rujna 2006.


CEHOVI 


ZBOG NUŽNOSTI PRIMJENE ODLUKE O PROGLAŠENJU ZERP-a 

Ceh ribara traži odgodu početka pregovora o ribarstvu s EU! 

Članovi Ceha ribara HOK-a u Pregovaračkoj skupini o poglavlju 13. Ribarstvo (Tonči Božanić, Ante Fabijanić, Željko Majdanić i Antun 

Pavlović), odlučili su privremeno povući se iz rada Pregovaračke skupine 

Ceh za ribarstvo, akvakulturu 

i poljodjelstvo 

Hrvatske obrtničke 

komore zatražio je odgodu 

početka pregovora o poglavlju 

13. Ribarstvo sa EU, sve 

dok se Hrvatski sabor ne očituje 

o ZERP-u (Zaštićenom 

ekološko-ribolovnom pojasu), 

zaključeno je na sjednici 

Ceha, održanoj 29. kolovoza 

u Zagrebu. Ujedno, Ceh ribara 

podržao je odluku svojih 

članova u Pregovaračkoj skupini 

o poglavlju 13. Ribarstvo 

(Tonči Božanić, Ante Fabijanić, 

Željko Majdanić i Antun 

Pavlović), da se privremeno 

povlače iz rada Pregovaračke 

skupine, ako pregovori za 

ribarstvo počnu prije nego 

što uslijedi donošenje odluke 

Hrvatskog sabora o ZERP-u. 

Podršku ovoj odluci dao je u 

ime Sindikata ribara RH i njegov 

predsjednik Petar Baranović, 

kao i predsjednik grupacije 

za morsko ribarstvo pri Hrvatskoj 

gospodarskoj komori, 

Miro Kučić, također članovi 

Pregovaračke skupine. 

Bez obzira na navedeni 

stav, članovi Ceha ribara surađivat 

će do početka pregovora 

s voditeljem i ostalim 

članovima pregovaračke skupine 

u pripremi materijala za 

pregovore, ali na način kao da 

je ZERP proglašen u cijelosti. 

Na sjednici je istaknuto da 

je prvenstveni cilj Ceha zaštita 

interesa hrvatskih ribara 

nakon ulaska Hrvatske u EU. 

Sve što se želi da bude prihvaćeno 

za vrijeme pregovora s 

EU, usuglašeno je na razini 

našeg Ceha, sve je argumentirano 

i sve je moguće izboriti 

i od toga se neće odstupiti. 

Glavni stavovi Ceha su jasni 

i objektivno prihvatljivi, a 

o detaljima, kako je rečeno, 

uvijek postoji spremnost za 

raspravu. 

Pored činjenice da je na 

dnevnom redu Hrvatskog 

sabora prijedlog odluke o 

ZERP-u, još od prošle sjednice, 

Vlada RH se o tome do 

sada nije očitovala, što ne 

dopušta Saboru da tu točku 

raspravi. Ceh ribara obratit 

će se glavnom pregovaraču 

s EU Vladimiru Drobnjaku, 

te uputiti zahtjev Vladi RH 

i Hrvatskom saboru da se 

odgodi početak pregovora 

s EU za poglavlje 13. Ribarstvo, 

dok Sabor ne definira 

sadašnju, važeću Odluku o 

proglašenju ZERP-a, koja 

nalaže sklapanje Ugovora o 

ribarstvu s EU za područje 

ZERP-a, a za što očito nije 

bilo interesa od strane naših 

prekomorskih susjeda. 

Pregovori o ribarstvu bez 

jasnog određenja statusa 

ZERP-a RH nemaju smisla, 

smatra Ceh ribara, stoga se 

traži hitna saborska rasprava 

o ZERP-u na Jadranskom 

moru i njegovo proglašenje 

u cijelosti. 

Na skorašnjim 11. susretima 

ribara HOK-a, koji će 

se održati 20. i 21. listopada 

u Brelima, gdje su pozvani i 

kolege s Malte, najznačajnija 

rasprava vodit će se upravo 

o zaštiti hrvatskih ribarskih 

interesa prilikom ulaska Hrvatske 

u EU, te konzultirati 

malteška pregovaračka iskustva, 

koja su rezultirala time 

da je Malta, i nakon ulaska 

u EU, uspjela sačuvati svoj 

Zaštićeni ribolovni pojas za 

domaće ribare. 


11. SUSRET RIBARA HOK-a 

Hrvatska obrtnička komora organizira tradicionalni 11. susret ribara 

koji će se održati 

u Brelima 

20. i 21. listopada 2006. godine 

u hotelima »Maestral« i »Marina« 

Domaćin jedanaestog Susreta ribara je Obrtnička komora Splitsko- 

-dalmatinske županije. 

Predsjednik Organizacijskog odbora je Vitomir Pap, potpredsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, a članovi Organizacijskog odbora 

su: 

▪ Dražan Krolo, predsjednik OK Splitsko-dalmatinske županije 

▪ Tonči Božanić, predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo 

HOK-a 

▪ Romeo Mikičić, potpredsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i 

poljodjelstvo HOK-a 

▪ Ante Fabijanić, član Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo 

HOK-a 

▪ Antun Pavlović, član Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo 

HOK-a 

Na jedanaestom Susretu ribara, kroz stručna izlaganja i raspravu, 

razmotrit će se sljedeće tematske cjeline: 

– Aktualni trenutak hrvatskog ribarstva 

– Realizacija projekata izgradnje veletržnica ribom u Poreču i 

Rijeci 

– Regulacija prometa ribom u Grčkoj 

– Problem oko plasmana ulova male plave ribe 

– Razvoj ribarskog zadrugarstva – iskustva i preporuke 

– Definiranje upravljačkih ribolovnih zona u ribolovnom moru 

RH 

– Pregovaračka iskustva Malte s EU iz područja ribarstva 

– Malteški ribolov nakon ulaska u EU 

– Marikultura 

– Problematika ribolova malim ribolovnim alatima 

S obzirom na zanimljivost tema i važnost problematike, značajni 

dio vremena predviđenog Programom, bit će rezerviran za raspravu 

tijekom koje će sudionici moći iznijeti svoja mišljenja. Skupu će 

prisustvovati, osim velikog broja ribara i predstavnika znanstvenih 

institucija i ustanova, predstavnici županijskih obrtničkih komora, 

kao i dužnosnici Hrvatske obrtničke komore, a očekuje se dolazak 

i gostiju iz Malte i Grčke koji će predstaviti svoja iskustva, vezana 

uz pregovore i ulazak u Europsku uniju, te funkcioniranje njihovih 

ribarskih asocijacija i ustroj ribarske infrastrukture. 

Očekuje se nazočnost visokih državnih dužnosnika, predstavnika 

nekoliko ministarstava, saborskih zastupnika, županijskih čelnika i 

drugih uglednih gostiju, te predstavnika medija. 

Tijekom održavanja jedanaestog Susreta ribara, bit će upriličena i 

izložba ribarske opreme, te proizvoda vezanih uz ribarstvo. 

Pozive ribarima, dužnosnicima, saborskim zastupnicima i drugim 

sudionicima Susreta koji dolaze s područja pojedine županije, a nisu 

na popisu uzvanika HOK-a, upućuje pojedinačno i neposredno svaka 

područna obrtnička komora, te za njih snosi troškove. 

Radni dio i smještaj sudionika 11. susreta ribara je u hotelu 

»MAESTRAL« i »MARINA«. 

Rezervacije hotelskog smještaja na ime i prezime, obavljat će područne 

obrtničke komore. 

Rezervacija hotelskog smještaja: 

Hotel »Maestral« i »Marina« 

Kontakt osoba: gđa Marita Zeljko 

Mail adresa: maestral@bluesunhotels.com 

Telefon: 021/ 60 36 70, ili 021/ 60 36 71 

Fax: 021/ 60 36 88 

Cijena hotelskih usluga (PDV je uključen u cijenu): 

Polupansion u dvokrevetnim 

sobama 

175,00 kuna po osobi dnevno 

Polupansion u jednokrevetnoj 

sobi 


Za korištenje dvokrevetne 

sobe kao »single use« dodatak 80,00 kuna 

Dodatak za puni pansion 80,00 kuna po osobi/obroku 

Boravišna pristojba 


Pozivamo sve ribare i ostale zainteresirane da se odazovu u što 

većem broju, te da svojom nazočnošću uveličaju ovaj, za ribarstvo 

izuzetno značajan skup. 

Dragutin Pejčić

Obrtničke novine CEHOVI 


OD LISTOPADA NA SNAGU STUPA PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERILIMA ZA DAVANJE SUGLASNOSTI ZA 

ZAPOČINJANJE OBAVLJANJA DJELATNOSTI GRAĐENJA 

Uvođenje reda u graditeljski sektor 

Za dobivanje suglasnosti potrebno je ispuniti zahtjeve iz Pravilnika: minimalnu stručnu osposobljenost i broj radnika, te tehničku opremljenost 

Jasmina Galant Cvek 

Dugo najavljivani Pravilnik 

o uvjetima i 

mjerilima za davanje 

suglasnosti za započinjanje 

obavljanja djelatnosti građenja, 

u nadležnosti Ministarstva 

zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva, 

u čijem su Povjerenstvu za 

izradu propisa sudjelovali i 

predstavnici Hrvatske obrtničke 

komore, objavljen je u 

Narodnim novinama br. 89. 

od 7. kolovoza 2006. godine. 

Pravilnik ima za cilj stati 

na kraj fiktivnim tvrtkama 

(tvrtkama bez radnika i opreme), 

koje svojim nerealnim 

ponudama nerijetko pobjeđuju 

na natječajima, a potom 

ugovoreni posao odrađuju, 

ustupajući ga brojnim podizvođačima 

po nepovoljnijim 

uvjetima. 

Početak primjene Pravilnika 

je 1. listopada ove godine, 

a prijelazni rok – rok za prilagodbu 

je osamnaest mjeseci, 

odnosno 1. travnja 2008. 

godine. U tom će razdoblju, 

sve građevinske tvrtke koje 

žele graditi građevine ili 

izvoditi pojedine radove na 

građevinama većim od obiteljske 

kuće, trebati udovoljiti 

uvjetima iz Pravilnika glede 

stručne osposobljenosti i 

broja radnika kao i tehničke 

opremljenosti. 

Suglasnost 

za građevine veće od 

400 m² 

Iznimno, za poslodavce 

čiji radnici imaju najmanje 10 

godina iskustva na pojedinim 

poslovima građenja, ovisno 

o vrsti građevine, Pravilnik 

predviđa mogućnost ishođenja 

uvjetne suglasnosti koja 

se izdaje na rok do 1. travnja 

2009., nakon čega je poslodavac 

dužan ispuniti uvjete 

iz Pravilnika (postizanje potrebne 

stručne spreme). 

Veoma je važno napomenuti, 

da sukladno Zakonu 

o gradnji (NN 175/03 i 

100/04), suglasnost (licenca) 

nije potrebna za obavljanje 

poslova građenja obiteljske 

kuće i druge građevine čija 

građevinska (bruto) površina 

ne prelazi 400 m 2 , te da 

su novim Pravilnikom definirane 

četiri kategorije građevina, 

zatim pojedini radovi 

i manje složeni radovi 

na tim građevinama, za koje 

je potrebno ishoditi suglasnost 

Ministarstva (klasifikacija 

građevina prikazana 

je u tablici). 

Suglasnost se izdaje na 

rok od 5 godina i na zahtjev 

izvođača može se produljiti. 

Zahtjev za produljenje suglasnosti 

podnosi se najranije 

godinu dana, a najkasnije 

šest mjeseci prije isteka roka 

važenja suglasnosti. U odnosu 

na građevine i radove 

za koje je suglasnost dana, 

u navedenom razdoblju (5 

godina), može se na zahtjev 

izvođača i izmijeniti. 

Izvođačima koji ne poštuju 

uvjete iz Pravilnika, bit će 

oduzeta suglasnost i moći će 

podnijeti zahtjev za njezino 

ponovno izdavanje najranije 

po proteku tri mjeseca od 

dana pravomoćnosti rješenja 

o oduzimanju suglasnosti. 

Po isteku roka valjanosti 

suglasnosti (5 godina), za 

njezino će produljenje, osim 

već navedenih uvjeta iz Pravilnika, 

biti potrebno priložiti 

dokaz da osobe koje su u 

skladu s posebnim propisom 

dužne upotpunjavati i usavršavati 

znanje za obavljanje 

poslova graditeljstva imaju 

propisani broj bodova sukladno 

tom propisu. 

Za veće građevine 

– udruživanje 

Za postupke davanja, mijenjanja, 

produljenja i oduzimanja 

suglasnosti Ministarstvo 

će na pet godina imenovati 

Povjerenstvo u kojem 

će biti i dva predstavnika 

HOK-a. 

Većina obrtnika građevinara, 

moći će samostalno 

ishoditi suglasnost (licencu) 

za manje složene radove na 

građevinama skupine I., II., 

III. i IV., te za izvođenje pojedinih 

radova na građevinama 

skupine I., II., III. i IV. 

Međutim, vrlo je vjerojatno 

da će se za izvođenje kompletnih 

građevina skupine 

IV. (to su građevine, građevinske 

bruto površine od 

400 do 800 m 2 i za koje nije 

potrebno provesti kontrolu 

glavnog projekta), s obzirom 

na visoko postavljen kriterij 

glede broja radnika (ukupan 

broj potrebnih radnika, poslovođa 

odnosno predradnika 

i voditelja radova je 45), 

Skupine građevina 

Osobito tehničko-tehnološki zahtjevna građevina 

(građevina skupine I) je građevina od interesa RH, 

za koju građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo 

(javne ceste, željezničke pruge, međunarodni 

granični prijelazi, vojne građevine, elektrane...) 

Tehničko-tehnološki zahtjevna građevina 

(građevina skupine II) je građevina koja ispunjava 

najmanje jedan od uvjeta određenih posebnim 

propisima iz područja: zaštite od požara, zaštite 

na radu, zaštite okoliša (stambeni kompleksi 

– neboderi, školske zgrade, stadioni...) 

Tehnički zahtjevna građevina (građevina skupine 

III) je ona za koju se mora provesti kontrola glavnog 

projekta s obzirom na sva tri bitna zahtjeva: 

mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od buke 

te uštedu energije i toplinsku zaštitu (veći stambeni 

i drugi objekti) 

Građevina skupine IV je ona za koju se ne 

mora provesti kontrola glavnog projekta (manji 

višestambeni objekti i sl.) 

Pojedini radovi na građevinama skupine I, II, III 

i IV (svi radovi osim završnih građ. radova na 

zgradama – vanjski i unutarnji i instalacijskih i 

izolacijski radovi) 

Manje složeni radovi na građevinama skupine I, 

II, III i IV (završni građ. radovi na zgradama vanjski 

i unutarnji i instalacijski i izolacijski radovi) 

»Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na 

zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, 

koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže 

namijenjene stanovanju« 

obrtnici građevinari trebati 

na neki način udružiti. 

U manje složene radove na 

građevinama skupine I., II., 

III. i IV. svrstani su završni 

građevinski radovi na zgradama 

(vanjski i unutarnji) i 

Površina građevina *** 

prema Pravilniku o kontroli 

projekata NN 89/00 i 

Zakonu o gradnji NN 

175/03 i 100/04 

Kontrola projekta 

prema Pravilniku 

o kontroli 

projekata NN 

89/00 

Potrebna suglasnost 

Ministarstva 

(licenca), prema 

Pravilniku za 

davanje suglasnosti 

NN 89//06 

Minimalan broj 

radnika bez 

voditelja radova 

i predradnika 

odnosno 

poslovođa 

Minimalan broj 

voditelja radova 

i predradnika 

odnosno 

poslovođa 

Nije bitna Da Da 500 23 

Nije bitna Da Da 300 16 

Građevinske bruto površine 

800 m 2 i više ili prema drugim 

uvjetima iz Pravilnika 


od 400 do 800 m 2 ili prema 

drugim uvjetima iz Pravilnika 

instalacijski i izolacijski radovi, 

a pod pojedinim radovima 

na građevinama skupine 

I., II., III. i IV., podrazumijevaju 

se svi ostali radovi osim 

završnih, instalacijskih i izolacijskih 

radova. 

*** površina je samo jedan od uvjeta uz ostale uvjete iz Pravilnika, kao npr.: raspon konstrukcije, visina konstrukcije i dr. 

Primjerice, manje složeni 

radovi kod izgradnje vrtića 

su: radovi žbukanja, zatim 

tesarski – krovni radovi, fasadni 

radovi i dr., a pojedinim 

radovima se smatraju 

npr. radovi zidanja. (Sukladno 

klasifikaciji iz Pravilnika, 

vrtić (ako je veće površine od 

400 m2) spada u jednu od navedenih 

skupina građevina.) 

Kratak rok prilagodbe 

Pravilnikom su predviđeni 

i odnosi u budućnosti. Tako 

je već sada, unaprijed, propisano 

da nakon potpisivanja 

ugovora s kojim se uređuje 

područje obavljanja djelatnosti 

građenja između Republike 

Hrvatske i Europske unije, 

izvođač koji ima sjedište 

izvan Republike Hrvatske, a 

na području Europske unije, 

može obavljati djelatnost 

građenja građevine prema 

propisima zemlje u kojoj ima 

sjedište. 

Hoće li se tada povećati 

konkurentnost, a time i kvaliteta 

u građevinskom sektoru, 

te koliko će to pogodovati 

povećanom dolasku stranih 

tvrtki, ostaje za vidjeti. Sigurno 

je jedino da građevinarima 

ostaje relativno kratko 

razdoblje za prilagodbu te 

obveza zapošljavanja većeg 

broja stručnih radnika i bolja 

tehnička opremljenost ukoliko 

žele ishoditi suglasnost 

Ministarstva. 

Iako su početni prijedlozi 

predstavnika HOK-a bili 

manje zahtjevni u pogledu 

potrebnog broja radnika i 

stručne spreme, na žalost, 

konačna verzija Pravilnika, 

iako kompromis u odnosu 

na početne zahtjeve Ministarstva, 

još uvijek će predstavljati 

problem za obrtnike. 

Klasifikacija građevina sukladno Zakonu o gradnji NN 175/03 i 100/04, Pravilniku o uvjetima i mjerilima za davanje 

suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja NN 89/06 i Pravilniku o kontroli projekata NN 89/00 

Opći pregled 

Da Da 120 10 

Ne Da 40 5 

/ / Da 10 2 

/ / Da 3 1 


do 400 m 2 Ne Ne / /


CEHOVI 


ODGOVORNOST, OPASNOST I NEPOSTOJANJE ZAKONSKE REGULATIVE OKUPILI DIMNJAČARE 

Uključivanje dimnjačarstva u europske trendove 

Za realizaciju plana rada sekcije formirana su tri povjerenstva od kojih jedno za pravila i norme struke, drugo za etiku i kodeks dimnjačara i treće 

za suradnju s tijelima državne uprave i drugim institucijama 

VIROVITICA – U vrijeme 

kad se u Republici Hrvatskoj 

sve prilagođava propisima 

u Europskoj uniji, dimnjačari 

nemaju ni svoj zakon ni 

pravilnike o struci, pa je na 

njihovu inicijativu, nedavno, 

pri Cehu uslužnih obrta 


osnovana Sekcija dimnjačara. 

Član sekcije zadužen za 

nekoliko slavonskih županija 

među kojima je i Virovitičkopodravska 

je Stipe Vlahović, 

predsjednik Udruženja 

obrtnika Baranje. Vlahović 

je, radi upoznavanja naših 

dimnjačara s dosadašnjim 

aktivnostima sekcije, održao 

sastanak u prostorijama 

Udruženja obrtnika Virovitice. 

On je informirao da 

je do sada njemački zakon 

preveden na hrvatski jezik, 

da je potrebno žurno realizirati 

usvojeni program i plan 

rada, te da treba organizirati 

stručni seminar za dimnjačare 

Hrvatske. 

TURISTIČKI KOMENTAR 

Neprijavljeni gosti – priča 

u nastavcima! 

Pero Gabrić 

Izvještaji o broju gostiju na 

našoj rivijeri i ovoga ljeta 

nisu bili (niti su mogli biti!) 

bez već poznatih dodataka o 

tzv. utaji turista što u prijevodu 

znači – neprijavljivanju korisnika 

smještaja u domaćinstvima, 

apartmanima, vilama, 

vikendicama... Taj šverc traje 

već najmanje tri desetljeća, a 

neprijavljivanje praktično znači 

utaju novca od boravišne 

pristojbe i utaju poreza. Mjeri 

se uglavnom milijunima kuna 

po sezoni, a opravdava se olinjalim 

pričama o rodbini, bliskim 

prijateljima, kumovima, 

kumama... 

Koliko je (i) ovoga ljeta na 

Jadranu, od Umaga do Cavtata, 

bilo neprijavljenih gostiju? 

To uglavnom malo tko zna, a 

ponajmanje naša turistička organizacija 

i njezini »mehanizmi« 

pa ne trebaju nimalo čuditi 

naslovi u medijima poput 

»Pune plaže – prazne knjige«, 

»Ilegalni turisti«, »Majstori 

utaje po gasu do daske!«, »U 

ilegali oko 70 posto gostiju« 

(npr. Rogoznica...), »Stigla 

kumine kume kuma«, »Apartmani 

puni rođaka« i slični. 

Ova tragikomična (najblaže 

rečeno) priča započela je prije 

tridesetak godina i, dobro je 

poznato, iz godine u godinu 

(ili sezone u sezonu) imala je 

sve više podataka o tom obliku 

»poslovanja«, sve više raznih 

(plitkih) opravdanja ili pravdanja, 

»tajne službe« domaćina 

sve su se više usavršavale 

u praćenju kretanja inspekcija, 

uostalom došlo je čak dotle 

da je početkom sezone 2003. 

tadašnja ministrica turizma 

Pave Župan-Rusković izjavila 

(u »Vjesniku«) kako »...nemamo 

lijeka protiv iznajmljivanja 

na crno«... 

Pamti se »Jordanić 

– tours«... 

Nemamo ga, na žalost, ni 

danas. Eto, i ljeto 2006. prošlo 

je u znaku utaje gostiju (krađe 

Stipe Vlahović, predsjednik 

Udruženja obrtnika Baranje 

Mnoštvo prijedloga 

Za realizaciju plana rada 

formirana su tri povjerenstva, 

od kojih jedno za pravila 

i norme struke, drugo 

za etiku i kodeks dimnjačara 

i treće za suradnju s tijelima 

državne uprave i drugim institucijama. 

Virovitičko-podravsk dimnjačari 

su prihvatili sve što 

im sekcija nudi, no od Vlahovića 

traže da se usvoje njihove 

primjedbe i prijedlozi. 

Među ostalim, traže prošire- 

državnog novca!), a u sjećanju 

su ostala (i pamtit će se dugo!) 

zbivanja na dijelovima obale u 

vrijeme dok je glavni državni 

inspektor bio g. Branko Jordanić. 

Čini se da mu je »pukao 

film« i zajedno sa svojim ljudima 

krenuo je u strožu kontrolu 

koja je rezultirala nevjerojatnim 

rezultatima. Na primjer: u 

pojedinim mjestima (zadarsko 

područje) inspektori su nakon 

pregleda »papira« kod iznajmljivača 

ustanovili utaje više 

od stotinu posto (primjerice: 

131 i 180 posto!?) i naš duhoviti 

narod tu je akciju nazvao 

»Jordanić-tours«... Ipak, najzanimljivije 

je to da su naši 

turistički oci jedva-jedvice tu i 

tamo spominjali tu akciju. 

Svi su »došli jučer«... 

Uglavnom, svi neprijavljeni 

gosti u »cimer fraj« sustavu 

»došli su jučer ili noćas«, ponegdje 

su stigli »...ma evo nima 

ni desetak minuta«, a srećom 

po domaćine oni su za posjete 

inspektora »bili na plaži« 

tako da službene osobe nisu 

mogle vidjeti koliko je sunčanje 

ostavilo boje na njihovoj 

koži... A što se tiče »bliže i dalje 

rodbine« lako bi se moglo 

zaključiti da valjda nigdje na 

svijetu ljudi nisu međusobno 

rodbinski tako povezani kao u 

nas – tetkine tetke starija ‘ćer, 

Sa sastanka dimnjačara 

kumine kume kuma, rođak od 

cure starijeg sina... i tko bi sve 

te »titule« nabrojao... 

Tu su i strani maheri 

U posljednjih nekoliko sezona 

u igru su se uključili i 

– stranci. Oni su, poznato je, 

na hrvatskoj obali Jadrana pokupovali 

tko više znade koliko 

(starih) kuća i obnovili ih, 

sagradili su ili pokupovali i vikendice 

i apartmane koje sada 

pune (i) svojim rođacima, poslovnim 

prijateljima, itd. Na taj 

i još nekoliko načina i ti stranci 

uključili su se u liniju našega 

»crnog« ili »sivog« poslovanja, 

naravno osim na kopnu i na – 

moru (jahte, ilegalno ronjenje, 

vršljanje po podmorju, ugostiteljstvo...). 

Naravno, sve to nije 

»od jučer«, naprotiv, a dokle se 

dotjeralo vjerojatno ponajbolje 

potvrđuje svojedobna izjava 

saborskog zastupnika Ante 

Markova (inače predsjednika 

saborskog Odbora za turizam) 

kako »...ovoga ljeta Jadranom 

vršlja barem oko trideset posto 

neregistriranih turističkih 

plovila«... 

Naravno, ta plovila nisu 

prazna, na njima su posade i 

– gosti, pa je lako izračunati i 

tu brojku. Kao i ostale koje pripadaju 

u crnu kroniku našega 

turizma opravdano nazvanu 

– utajom! 

U Varaždinu 19. kongres ugostitelja i 

turističkih djelatnika HOK-a 

Zadovoljstvo nam je izvijestiti 

Vas, da Hrvatska 

obrtnička komora i ove 

godine organizira tradicionalni, 

19. kongres ugostitelja i 

turističkih djelatnika Hrvatske 

obrtničke komore koji će se 

održati 

8. i 9. studenoga 2006. godine 

u hotelu »Turist«, 

u Varaždinu. 

Domaćin ovogodišnjeg 

Kongresa ugostitelja i turističkih 

djelatnika je Obrtnička komora 

Varaždinske županije. 

Na ovogodišnjem Kongresu 

razmatrat će se stanje 

ugostiteljske struke, provesti 

rasprava o problemima, ograničenjima 

u poslovanju ove 

djelatnosti, odnosno općenite 

problematike ugostitelja. 

Očekujemo da će na Kongresu 

sudjelovati preko 400 

ugostitelja, predstavnici nadležnih 

institucija i ustanova, 

županijskih obrtničkih komora, 

kao i dužnosnici Hrvatske 

obrtničke komore, a jednako 

tako očekuje se nazočnost 

predstavnika nekoliko ministarstava, 

saborskih zastupnika, 

županijskih čelnika i drugih 

uglednih gostiju. 

Vjerujemo da će se tijekom 

Kongresa kroz međusobnu 

razmjenu informacija, znanja, 

a također i iznijetih prijedloga, 

ponuditi rješenja za prevladavanje 

teškoća i problema 

u poslovanju, te na taj način 

pridonijeti unapređenju poslovanja 

ugostitelja, podizanju 

kvalitete ugostiteljskih usluga, 

HOTEL / PANSION Jednokrevetna soba Dvokrevetna soba 

Bed&Brekfast 

Noćenje/doručak 

Half Bord 

polupansion 

Bed&Brekfast 

Noćenje/doručak 

Half Bord 

polupansion 

Hotel Turist (***) Varaždin 365,00 kn 435,00 kn 295,00 kn 370,00 kn 

Pansion Garestin (***) Varaždin 375,00 kn 415,00 kn 295,00 kn 375,00 kn 

Pansion Maltar (***) Varaždin 265,00 kn 345,00 kn 245,00 kn 325,00 kn 

Pansion Jurinjak (***) Varaždin 200,00 kn 280,00 kn 

Hotel Lagus ( *** ) Turčin 255,00 kn 300,00 kn 

Hotel Minerva ( *** ) 

Varaždinske toplice 

odnosno turističke ponude na 

obostrano zadovoljstvo i najvažnije 

na zadovoljstvo gosta. 

Imajući na umu odlične rezultate 

ovogodišnje turističke 

sezone i kontinuirani trend 

rasta Hrvatske kao »top« turističke 

destinacije, želja nam je 

između ostalog i na ovogodišnjem 

Kongresu zajedničkim 

naporima pronaći rješenja s ciljem 

što kvalitetnije pripreme 

za sljedeću turističku sezonu, 

ali i poboljšanje same kvalitete 

rada ugostitelja. 

Stručnost, produktivnost, 

edukacija samo su neki od zadataka 

koji će biti realizirani 

na ovogodišnjem Kongresu. 

Okvirna koncepcija Kongresa 

sastoji se od prvog dijela koji 

obuhvaća uvodna obraćanja, 

aktualnu problematiku, pitanja 

i raspravu, te stručnog 

dijela u kojem će se realizirati 

odvojena tematska predavanja/seminari, 

gdje će se fokusirati 

na najvažnija pitanja 

vezana uz ugostiteljsku struku; 

edukaciju, nove zakonske 

obaveze, nove trendove, usavršavanje 

postojećeg kadra, 

unapređenje poslovanje i dr. 

Okvirni program Kongresa 

po danima 

7. 11. utorak – dolazak sudionika, 

smještaj, sjednica 

Organizacijskog odbora, članova 

vodstva Ceha ugostitelja 

HOK-a i predsjednika županijskih 

cehova ugostitelja, večera. 

8. 11. srijeda – prijepodne: 

radni dio, uvodni pozdravi/ 

govori, izlaganja predsjednika 

županijskih cehova ugostite- 

nje povjerenstava svojim članovima, 

a među pravilnike 

struke koje treba donijeti, uz 

predložene, o Shunt dimnjacima, 

priključnim cijevima 

ložišta na dimnjake i razgraničenju 

dimnjaka, predložili 

su i pravilnik o upotrebi novih 

materijala za montažne 

dimnjake. 

Nadalje, dimnjačari se 

zalažu i za uporabu dimnjačarske 

odore, a vezano za 

suradnju s tijelima državne 

i lokalne uprave protiv su 

određivanja pravila od strane 

onih koji se u struku ne 

razumiju, a kad se nešto dogodi 

odgovornost je na dimnjačarima. 

Podizanje kvalitete 

Radi povećanja sigurnosti 

korisnika dimnjačarskih usluga, 

dimnjačari će posebno 

raditi na podizanju kvalitete 

svojih usluga, uključivanju 

u europske trendove, upozoravanju 

struktura vlasti, 

stručnjaka u graditeljstvu i 

javnosti na rješavanje problema 

izgradnje i održavanja dimovodnih 

objekata, te među 

ostalim, ali vrlo važnim, unapređivat 

će sustav obrazovanja 

za zanimanje dimnjačar. 

Na području županije djeluje 

8 dimnjačara, a dimnjačarske 

usluge pruža i poduzeće Komrad 

u Slatini. 

Katica Kovačević 

lja, predstavnika mjerodavnih 

institucija, rasprava/pitanja; 

poslijepodne: tematska predavanja, 

Svečana večera. 

9. 11. četvrtak prijepodne: 

predavanja/okrugli stolovi, 

sjednica Ceha, prezentacija zaključaka; 

poslijepodne: razgledavanje 

grada s vodičima, Gastro 

izložba. 

Za vrijeme Kongresa održavat 

će se »Izložba opreme i 

proizvoda za ugostiteljstvo« 

kao i Gastro izložba ugostitelja 

domaćina Kongresa, područne 

obrtničke komore Varaždinske 

županije. 

Smještaj sudionika i gostiju 

Kongresa organiziran je u 

sljedećim smještajnim kapacitetima, 

hotelima »Turist« *** 

u Varaždinu, »Lagus« *** u 

Turčinima i »Minerva« *** u 

Varaždinskim toplicama, te u 

pansionima »Garestin«, »Maltar« 

i »Jurinjak« ***, također u 

Varaždinu. 

Rezervacije smještaja vršiti 

će objedinjene iz pojedinih 

županija, odnosno preko pojedinih 

područnih obrtničkih 

komora. 

Rezervacija smještaja: 

tel. 042 321 112 ili 321 110 

fax. 042 321 113 ili 302 040 

n/p gđa. Ljiljana Čulek 

e-mail: ljiljana.culek@vz.htnet. 

hr 

Za sve dodatne informacije 

molimo Vas da se obratite u 

Hrvatsku obrtničku komoru 

na tel. 01 4806 631, ili e-mailom 

kresimir.tomic@hok.hr, 

Krešimir Tomić. 

315,00 kn 350,00 kn

10 Obrtničke novine CEHOVI 


NASTAVAK SEMINARA U PRAKSI ZA STOLARE 

CNC obradni centri u proizvodnji 

namještaja 

Na specijaliziranom sajmu Ambienta (Zagrebački velesajam) od 11. do 15. listopada 2006. godine u paviljonu broj 5 bit će izloženi strojevi 

više svjetski poznatih proizvođača CNC obradnih centara i CNC raskrajača ploča 

Hrvatska obrtnička 

komora je 7. 

listopada 2005. u 

Zagrebu i 16. studenoga 

2005. u Požegi uspješno 

nološke karakteristike. 

Pojavom strojeva s 

mehaniziranim podešavanjem, 

uz mehaničko-tehnološke 

karak- 

Komoda konstruirana programom MegaTISCHLERpro prije i poslije postavljanja 

konstrukcijskih rupa 

2. Proizvođači CNC strojeva, 

u uvjetima oštre 

međusobne konkurencije, 

nastoje što više pojeftiniti 

svoje strojeve 

zaključkom prikazan je 

praktičan primjer spoja 

specijaliziranog kompjutorskog 

programa za konstruiranje 

i izradu namjedvorani 

nije bilo moguće 

prikazati fizičku izradu 

uzoraka namještaja, već 

samo simulaciju rada 

upravljačkog programa 

Prikaz nekoliko programa za izradu elemenata gornje komode CNC obradnim 

centrom (svi programi za cijelu komodu se dobivaju samo jednom naredbom u 

CNC postprocesoru programa MegaTISCHLERpro) 

ki velesajam) od 11. do 

15. listopada 2006. godine 

u paviljonu broj 5 

biti izloženi strojevi više 

svjetski poznatih proizvođača 

CNC obradnih 

centara i CNC raskrajača 

ploča, upućuju se polaznici 

seminara, a i drugi 

zainteresirani stolari, da 

kao nastavak seminara 

u praksi provjere funkcionalnost 

veze specijaliziranog 

kompjutorskog 

programa za konstruiranje 

i izradu namještaja 

»MegaTISCHLER« s izloženim 

suvremenim CNC 

strojem bilo kojeg proizvođača. 

Zainteresirani stolari 

se mogu javiti u bilo 

koje vrijeme tijekom održavanja 

sajma Ambienta 

predavaču dipl. ing. 

organizirala i provela seminar 

»CNC obradni centri 

u drvnoj proizvodnji« 

(proizvodi od drva). 

Seminaru je prisustvovalo 

pedesetak polaznika, 

koji su se kroz anketu pozitivno 

izjasnili o novim 

spoznajama što su ih stekli 

kroz 3,5-satno predavanje 

s diskusijom. 

Cilj je bio dobiti odgovore 

na pitanja, poput 

ovih: Što je CNC obradni 

centar? Što treba učiniti 

ukoliko razmišljate o 

njegovoj nabavi? Kako se 

racionalno koristi CNC 

obradni centar? 

Vjerujete li da je CNC 

obradni centar rješenje za 

vas? Što trebate znati da 

bi bili sigurni u svoju odluku? 

Da podsjetimo, na seminaru 

su obrađene sljedeće 

polazne postavke: 

1. Nekada je pri izboru i 

nabavi strojeva dovoljno 

bilo samo procijeniti 

njihove mehaničko-teh- 

teristike postalo je sve 

značajnije procijeniti i 

organizacijsko-tehnološke 

karakteristike stroja. 

Danas, širenjem primjene 

kompjutorski upravljanih 

strojeva (CNC), 

uz navedene dvije karakteristike, 

pri izboru i 

nabavi strojeva presudnu 

ulogu imaju drvno 

- tehnološko - informatička 

znanja. 

i to uglavnom postižu 

na tehnološko-informatičkim 

komponentama, 

jer se zbog nedostatnih 

specijalističkih znanja 

kupci tu slabije snalaze. 

Tako se gotovo uvijek 

kupuju strojevi s 

minimumom softwarea 

(upravljačkog programa) 

koji pokriva samo 

osnovne mehaničko-teh - 

nološke karakteristike 

CNC obradni centar pri glodanju zaobljenja ploče komode 

štaja »MegaTISCHLER« s 

upravljačkim programom 

jednog suvremenog CNC 

obradnog centra. Naravno, 

u konferencijskoj 

jednog CNC obradnog 

centra. 

S obzirom na to da će 

na specijaliziranom sajmu 

Ambienta (Zagrebač- 

Slika 

ekrana 

jednog 

CNC 

obradnog 

centra 

pri 

simulaciji 

glodanja, 

bušenja i 

»nutanja« 

ploče 

komode 

(program 

izrađen 

CNC 

postprocesorom 

Mega 

TISCHLER 

pro-a) 

Antunu Tosenbergeru, 

u paviljonu 5, štand broj 

17a, tvrtke »ORG-CAD- 

Tosenberger«. 

Ivica Štambuk 

CNC obradni centar s izrađenom pločom komode 

stroja. No, u uvjetima 

pojedinačne-zanatske 

proizvodnje to najčešće 

nije dovoljno za brz 

povrat uloženih sredstava. 

Zaključeno je da je, 

zbog rastuće konkurencije 

među stolarima, nužno 

potrebno u zanatskoj 

proizvodnji primijeniti 

suvremene CNC obradne 

centre, no pri njihovu izboru 

više pažnje se mora 

posvetiti programskoj 

podršci, te stručnoj obuci 

korisnika. U skladu sa


OGLAS 

Obrtničke novine 11

12 Obrtničke novine CEHOVI 


VINO I OKO VINA 

I »zakleti« pilci često ustuknu pred 

– cijenama u vinskim kartama... 

Što i koliko u našoj turističkoj izvanpansionskoj ponudi znače vino i svi ugođaji oko loze i vina i 

zašto je, zapravo, u jednoj istodobno turističkoj i vinogradarsko-vinarskoj zemlji potrebno takvo 

pitanje koje se, što je još čudnije, postavlja iz sezone u sezonu? 

Pero Gabrić 

Jednom prigodom kad se 

(po tko znade koji put) 

pričalo o plasmanu naših 

vina i svega onoga oko vina 

(vinogorja, vinske ceste, konobe, 

podrumi, bukare...) u 

turističkoj ponudi, posebno u 

»žednim« ljetnim mjesecima, 

netko reče kako bi bilo sjajno 

kad bi nam nevolje tako sporo 

stizale kao što u turizam 

stiže vino! Šala ili ne, pomalo 

zločesta bockalica, ali zapravo 

to se može prihvatiti, čak i 

pozdraviti. Naravno, posebna 

je priča koliko takvim odnosom 

prema vinu i onome 

U razgovorima o tome s 

»akterima« na putovanju 

spomenute boce od proizvođača 

do pilca (i turista) nema 

ga koji nije »u pravu«, ali sigurno 

nije daleko od istine, 

naprotiv, primjedba kako 

ugostitelji visokim cijenama 

vina nadoknađuju cijene 

skupljim prehrambenim artiklima, 

posebno ribi (pa još 

ako je prava jadranska, ona 

tzv. oborita). Kao ono, tko 

god jede ribu mora je, naravno, 

zaliti vinom, pa kad se 

već zaletio u jedan trošak, 

mora i u drugi... 

Istarski majstori 

Vinski ugođaji nisu, zna 

se, samo u čašama ili bukarama 

nego i u vinogorjima 

(vinogradima), podrumima, 

konobama, vinskim cestama... 

Kako stojimo s tim 

oblikom ponude? Jedino Istri 

treba skinuti kapu i pozdraviti 

sve ono što su istarski 

vinogradari/vinari, u suradnji 

s tamošnjim turističkim 

djelatnicima, učinili na planu 

ovoga oblika turističke ponude. 

Istarske vinske ceste, 

podrumi, konobe... velikom 

većinom u unutrašnjosti 

poluotoka i »na brdu«, već 

godinama privlače brojne 

turiste i vinopilce (posebno 

u nas jedinstvena fešta – Dan 

otvorenih podruma!). Ostala 

vinogorja na obali i otocima 

od Umaga do Cavtata još 

kaskaju za Istrom... Zašto i 

dokle? 

Naravno, ne treba sad misliti 

ili shvaćati da ostali jadranski 

vinogradari – vinari 

nisu »turistički« raspoloženi, 

ali da su još daleko od inače 

sjajnih mogućnosti i dobrih 

vina, to, na žalost, stoji. 

Hvata ih fjaka... 

Naravno, treba (ne samo) 

ovoj priči dodati i jednu ža- 

losnu istinu, a to su naše već 

poslovično – kratke sezone. 

Još je uvijek naš turizam »naslonjen« 

ponajviše na glavni 

dio sezone (dakle, dva ljetna 

mjeseca). Čim prođe kolovoz 

ili padne kiša-dvije poslije 

Velike Gospe sezona se polako 

gasi. O produljenjima 

takvih sezona turističko vodstvo 

uporno priča već godinama. 

Izgleda da se mnogi 

od onih koji bi trebali slušati 

tu priču i u njoj praktično 

sudjelovati brzo umaraju i 

već početkom rujna hvata ih 

– fjaka... 

NAJAVA 

MEĐUNARODNIH 

SAJMOVA 

organizaciji i uz potporu Hrvatske obrtničke 

komore, domaći obrtnici nastupit će i ove 

U 

godine na značajnim međunarodnim sajmovima u 

okruženju – na Međunarodnom jesenskom sajmu u 

Grazu te na 13. generalnom BH sajmu ZEPS 06. 

Na Međunarodnom jesenskom sajmu u Grazu 

(Austrija) HERBSTMESSE 2006. (www.messecentergraz.at), 

koji se održava od 30. rujna do 8. listopada 

2006. godine, izlaže 9 hrvatskih obrtnika 

– paviljon Stadthalle 1, štand br. 335/337, na površini 

od 40 m 2 izlagačkog prostora. Obrtnici će 

predstaviti sljedeće djelatnosti: izrada metalne galanterije, 

proizvodnja i prerada proizvoda od metala, 

proizvodnja namještaja od inoxa za ugostiteljstvo, 

drvoprerađivačka djelatnost, obrada plastike, 

proizvodnja opreme za ugostiteljstvo, proizvodnja 

karniša i rozeta od inoxa, proizvodnja ručno brušenog 

kristala i proizvoda od kristala, te proizvodnja 

opreme za uređenje interijera. 

Hrvatska obrtnička komora organizira nastup na 

sajmu u Grazu od 1995. godine, na kojem je do sada 

nastupilo oko 120 obrtnika. 

U okviru Međunarodnog jesenskog sajma u Grazu 

HERBSTMESSE 06., Vlada Pokrajine Štajerske i 

Hrvatsko-austrijska trgovinska komora iz Graza, 3. 

listopada, organiziraju Dan Hrvatske. Dan Hrvatske 

bit će prilika za prezentaciju dosadašnje gospodarske 

suradnje Hrvatske i Austrije, kao i za predstavljanje 

mogućnosti razvoja i širenja poslovnih 

odnosa. O potencijalima i konkurentnosti hrvatskog 

obrtništva na tržištu EU, govorit će predsjednik 

HOK-a Stjepan Šafran, ujedno i potpredsjednik 

Hrvatsko-austrijske trgovinske komore. Dan Hrvatske 

prvi je put održan 2003. godine. 

Na sajmu ZEPS 06, koji se održava u Zenici 

(BiH) od 3. do 8. listopada, hrvatski obrtnici nastupit 

će peti put. Ove godine na štandu HOK-a izlagat 

će 13 obrtnika na 56 m² iz djelatnosti lijevanja 

obojenih metala, proizvodnje antena, strojeva za 

pakiranje i zamatanje, proizvodnje podnih rešetki, 

informatičkog inženjeringa… S. T. 

oko vina turistička Hrvatska 

zapravo gubi ili, recimo, propušta. 

Posezanje u boce... 

Ugostitelji dosad nisu 

objasnili zašto je, na primjer, 

butelja (dobra) stolnog vina 

znatno skuplja od bifteka 

(razlika je i do 40-ak kuna) ili 

nekog drugog dobrog jela, a 

da se i ne govori o cijenama 

poznatijih ili vrhunskih vina 

čijim proizvođačima valja 

odati priznanje, ali... Ništa ni 

od priznanja ni pohvale kad 

na putu od vinara do ugostitelja 

(ili trgovca) iz te boce 

svoje postotke uzima pet-šest 

i više raznih »posrednika« od 

malomišćanske do visokoforumske 

razine, itd. 

OBAVIJEST 

Odgoda 

primjene 

HACCP-a 

U »Narodnim novinama« 

broj 85/06. 

objavljena je Uredba 

o izmjeni i dopuni 

Zakona o hrani, kojom 

je prolongirana 

primjena članka 29. 

istoga Zakona, odnosno 

stupanja na 

snagu HACCP do 1. 

siječnja 2009. godine.


MOZAIK 

PROMOTIVNA AKCIJA HGK »KUPUJMO HRVATSKO« 

Obrtničke novine 13 

Proizvodimo i kupujmo kvalitetno – 

Budimo kroativni 

Tematski, akcija je vezana uz promoviranje proizvoda s prestižnim oznakama »Izvorno hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta«, pa je naglasak u svim 

gradovima stoga stavljen upravo na nastup tvrtki koje imaju te hrvatske znakove, a njih danas nosi ukupno 227 proizvoda 

Pod dodatnim nazivom 

»Proizvodimo i kupujmo 

kvalitetno – Budimo kroativni« 

5. rujna u Splitu startala 

je ovogodišnja promotivna 

akcija Hrvatske gospodarske 

komore »Kupujmo hrvatsko«. 

Slijedio je Osijek, 9. rujna, te 

Zagreb, 16. rujna, a službeni 

završetak je 30. rujna u Rijeci. 

Kao i prijašnjih godina, sastavni 

dio te akcije bile su prodajne 

prezentacije po promotivnim 

cijenama, uz sudjelovanje poznatih 

osoba iz politike, kulture, 

estrade i športa, uz sudjelovanje 

prosječno oko 100 

hrvatskih tvrtki. U Zagrebu je 

svoje proizvode predstavilo, 

primjerice, čak njih oko 200, 

od kojih je četrdesetak bilo 

s područja Grada Zagreba i 

Zagrebačke županije, a sve se 

održavalo na Trgu bana Josipa 

Jelačića. Inače, ove godine 

ta promotivna akcija HGKa 

traje kraće od prijašnjih, a 

koncentrirana je na četiri županije: 

Splitsko-dalmatinsku, 

Osječko-baranjsku, Zagreb i 

Primorsko-goransku, odnosno 

glavne gradove tih županija, 

no promotivnim vlakom obišla 

je i Karlovac (25. kolovoza), 

Krapinu (7. rujna), Đakovo 

(8. rujna), Voloder (10. rujna), 

Viroviticu (14. rujna), dok 

će u Pulu stići u listopadu, u 

sklopu održavanja Obrtničkog 

sajma. 

Tematski, akcija je vezana 

uz promoviranje proizvoda s 

prestižnim oznakama »Izvorno 

hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta«, 

pa je naglasak u svim gradovima 

stoga stavljen upravo 

na nastup tvrtki koje imaju te 

hrvatske znakove, a njih danas 

nosi ukupno 227 proizvoda, od 

čega 151 ima oznaku »Hrvatska 

kvaliteta«, a 76 »Izvorno hrvatsko«. 

Svrha akcije, pak, ostala 

je ista – poticanje hrvatske 

industrije i promocija domaćih 

proizvoda, s ciljem podizanja 

njihove konkurentnosti 

na globalnom tržištu. Od ove 

godine u ovu promotivnu akciju 

HGK-a, osim proizvodnje, 

uključena je i trgovina, posebice 

veliki trgovački centri, pa ju 

Konzum, na primjer, u svojim 

prodajnim centrima prati pod 

sloganom »Konzumirajmo hrvatsko«, 

a Getro »Kupujmo srcem, 

kupujmo hrvatsko«. 

Promotivna akcija, »Kupujmo 

hrvatsko« prvi put je 

provedena 1997. godine uz 

sudjelovanje 60 tvrtki s 280 

proizvoda. Ponovno je obnovljena 

2003. godine pod geslom 

»Reafirmirajmo 

domaće tržište 

– povećajmo zaposlenost«, 

uz 

sudjelovanje 232 

hrvatske tvrtke 

s oko 1000 proizvoda. 

Godinu 

dana poslije u toj 

promotivnoj akciji 

sudjelovalo 

su već 383 trgovačka 

društva, a 

promovirano je 

nekoliko tisuća 

proizvoda, što 

je bila i potvrda 

velikog interesa 

hrvatskih tvrtki 

za ovakav oblik 

promidžbe. Geslo 

akcije bilo 

je tada »Čuvajmo 

svoje radno 

mjesto – kupujmo hrvatsko«. 

Prošle godine, pak, tijekom 

četveromjesečnog trajanja te 

akcije, održane pod sloganom 

»Proizvodimo i kupujmo 

kvalitetno«, prodajne prezentacije 

održane su u 21 gradu 

kontinentalne Hrvatske i na 

Jadranu, uz sudjelovanje oko 

400 tvrtki iz poljoprivredne i 

prehrambene industrije, industrije 

pića, tekstilne, kemijske 

i elektroničke industrije 

te uslužnih djelatnosti, a sve 

to bilo je popraćeno bogatom 

gastronomskom ponudom, 

ponudom suvenira, regatom 

brodica i drugim događanjima. 

U Zagrebu se ta akcija 

održavala tijekom trajanja 

Jesenskog međunarodnog velesajma 

uz sudjelovanje oko 

250 tvrtki iz svih hrvatskih 

županija. Ovogodišnjoj akciji 

dodan je i slogan »Budimo 

kroativni«, kojim se želi dati 

dodatni poticaj hrvatskom 

gospodarstvu za povećanje 

proizvodnje i veći izvoz, uz 

intenciju da hrvatska industrija 

kontinuirano radi na osmišljavanju 

novih proizvoda 

koji će svoje mjesto pronaći na 

domaćem i zahtjevnom svjetskom 

tržištu. 

Snježana Habulin 

»KALJSKE RIBARSKE NOĆI« – 4. RIBARSKO SAVJETOVANJE: 

Čobanković najavio izmjene poticaja za malu plavu ribu 

KALI – U Kalima na otoku 

Ugljanu održano je 4. ribarsko 

savjetovanje o problematici ribarske 

djelatnosti u kontekstu 

približavanja Hrvatske Europskoj 

uniji, kao i proučavanja 

plave ribe u Jadranu, a na kojem 

je kao aktualnost najavljena 

mogućnost izmjene Vladine 

odluke kojom su nedavno 

smanjeni državni poticaji za 

niže faze prerade plave ribe. 

Otvaranju skupa nazočio je i 

ministar poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva 

Petar Čobanković, pomoćnik u 

ministarstvu i ravnatelj Uprave 

ribarstva dr. Ivan Katavić, župan 

Zadarske županije Ivo Grbić, 

predsjednik Vijeća Udruženja 

ribarstva i prerade ribe 

HGK Miro Kučić, predsjednik 

Ceha ribara HOK-a Tonći Božanić, 

te mnogobrojni ribari ovog 

najribarskijeg mjesta u zemlji. 

U najribarskijem mjestu u 

državi u najribarskijoj županiji 

Čobanković je osvrnuvši se, 

naime, na prosvjede i nezadovoljstvo 

ribara zbog smanjenih 

državnih poticaja za preradu 

plave ribe, rekao, kako su ga 

takve reakcije iznenadile, jer je 

Vlada RH smanjenje poticaja 

prihvatila na prijedlog Udruge 

riboprerađivača pri Hrvatskoj 

obrtničkoj komori. Čobanković 

je uz pohvalu Kalima i Zadarskoj 

županiji izrazio, uz službene 

aktivnosti koje provodi na 

ovom području, i zadovoljstvo 

Zagrebački obrtnici u Gudovcu 

Četrnaesti međunarodni bjelovarski sajam, 

namijenjen prije svega poljoprivredi, ali i 

obrtništvu, održan je na sajamskom prostoru 

Gudovec od 8. do 10. rujna 2006. godine. 

Obrtnici Obrtničke komore Zagreb na ovome 

su sajmu nastupili tradicionalno već petu 

godinu, na ukupno 167 m², od čega na 90 m² 

poluzatvorenog prostora, 50 m² otvorenog prostora 

i 27 m² zatvorenog prostora. Godine 2005. 

Komora je nastupila na 105 m² poluzatvorenog 

prostora. Petnaest obrtnika izlagača na sajmu 

su predstavili sljedeće djelatnosti: izrada etnosuvenira 

i tekstilnih rukotvorina, proizvodnja 

ukrasa, metalna galanterija i proizvodnja lanaca, 

masažno-terapijski uređaji, proizvodnja 

U Kalima se okupio velik broj ribara i dužnosnika 

mogućnostima korisnih neformalnih 

druženja. Kao značajne 

aktivnosti Vlade najavio je: 

– Izgradnju ribarske flote 

koju smo otpočeli uz značajne 

državne poticaje, a najavljujem 

da ćemo dogodine ići i na drugi 

natječaj omogućujući uključenje 

i ostalima. Provode se 

značajne aktivnosti na izgradnji 

infrastrukture, odnosno ribarskih 

luka kao pretpostavke 

razvoja jednako kao i sustava 

veletržnica i općenito izmjena 

u smislu trženja ribe. Nismo 

sjedili i plakali suočavajući se 

s mnoštvom problema, a zadovoljan 

sam što na ovim susretima 

od jednog do drugog 

mogu nešto novo iznijeti. Uz 

obnovu flote, mi smo prvi put 

od veljače uveli kompenzaciju 

od 14 posto cijene za bijelu 

ribu. Svjesni da nemamo infrastrukturu 

koja bi od pristaništa 

do veletržnica omogućavala 

komercijalizaciju, ovo smo i 

nazvali kompenzacija. Istovremeno, 

ona nam mora pomoći 

u statistici kako bismo prikazivali 

stvarne količine ulova, a 

konačno to znači i porezne prihode. 

To će biti bitno za kvote 

koje tražimo od EU – istaknuo 

je, među ostalim, Čobanković. 

Čobanković je najavio nastavak 

proširenja ribarske luke 

Lamjana u Kalima kao i skoro 

građevinskih strojeva i proizvoda od metala, 

proizvodnja rezervnih dijelova za autoindustriju, 

poljoprivredne i radne strojeve, proizvodnja 

opreme za grijanje i građenje te kovanih ograda, 

proizvodnja podnih rešetki, oprema i proizvodnja 

plastenika, proizvodnja miješalica za 

stočnu hranu, mlinovi i transporteri te umjetničko 

kovanje. 

Najveće zanimanje za ovaj sajam pokazali su 

obrtnici iz udruženja obrtnika Vrbovec, Dubrava, 

Velika Gorica, Samobor i Udruženja obrtnika 

grada Zagreba. Izlagače obrtnike na sajmu 

su posjetili Mato Topić, predsjednik Obrtničke 

komore Zagreb i Boris Trupec, tajnik. 

F. Zoković 

ribarsku luku u Gaženici u 

Zadru. Zatražio je snažnije povezivanje 

ribara u zadruge uz 

potporu države. 

Ministar Čobanković je istaknuo 

da je EU hrvatski interes 

i za hrvatsku korist pa i u području 

ribarstva gdje su promjene 

najsnažnije. Kao najbitniju 

izmjenu koja se provodi, a 

sukladna je potrebi uključenja 

u EU istaknuo je izgradnju sustava 

i institucija s naglaskom 

na – trženje. 

– Pri tom nisam nikad istaknuo 

u prvi plan sivu i crnu 

ekonomiju u ribarstvu polazeći 

od toga da je krivnja države 

što nije izgradila sustav trženja 

Pripreme za sajam u Križevcima 

Započele su pripreme za 

međunarodni obrtnički i 

gospodarski sajam koji će se 

ove godine održati u Križevcima 

od 10. do 12. studenoga. 

Ovogodišnji sajam održat će 

se u novim prostorima. 

– Sajam vraćamo u vrijeme 

Martinja, a ove godine održat 

će se u prostorima vojarne 

koju je Grad Križevci nedavno 

dobio. Prostor se još treba 

urediti, a imat ćemo na raspolaganju 

2500 četvornih metara 

zatvorenog i 1500 četvornih 

Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara HOK-a: 

Na ribare se ne odnosi, ali ih – pogađa! 

– Mi nismo imali posebnu raspravu na tu temu. Ja zastupam 

ribare, a korisnici ove mjere nisu ribari, već riboprerađivači, odnosno 

oni kojima ribari prodaju ribu. Ispalo bi da nas se to ne 

tiče. No, na žalost, nije tako. Prvo čemu se protivimo je svako 

smanjenje novca za poticaje u ribarstvu uopće. Ne bi bilo logično 

da dopuštamo da se smanjuje novac koji je namijenjen našoj 

branši. Drugo i još bitnije je što, iako to ne ide direktno k ribarima, 

jasno je da će riboprerađivači posljedice te mjere prebaciti 

na ribare – dakle, pokušati njima smanjiti otkupnu cijenu za 

ono što su izgubili na poticajima. Značajan je problem i to što se 

to događa u ovom trenutku. Znamo da se manje-više radi o inćunima, 

a vi u Zadru bolje od ikoga znate kakvo je stanje ondje 

gdje se ribarima smanjuje otkupna cijena inćuna od strane vlasnika 

zbog, navodno, velikog ulova. Sada je došla i ova mjera. 

I konačno, istina je da je riječ o nižoj fazi prerade, ali je isto tako 

istina da se radi o izvozu i to 10.000 tona ribe, čime Hrvatska 

ostvaruje značajne devizne prihode – kazao nam je Tonći Božanić, 

predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore. 

ribom, a mi smo osigurali sufinanciranje 

u Poreču i Rijeci, 

a vjerujem i u Zadru do kraja 

ove ili početkom iduće godine. 

Potom se osvrnuo na aktualno 

protivljenje posljedicama 

Izmjena i dopuna Zakona o 

poticajima u ribarstvu koje su 

provedene i na osnovi traženja 

Udruženja ribarstva i riboprerade 

HGK. 

– Nismo očekivali velike probleme, 

jer smo poštovali struku 

snižavajući potpore nižim fazama 

obrade ribe poput soljenja i 

smrzavanja u korist viših faza. 

metara otvorenog prostora što 

je barem dvostruko više nego 

u dvorani gdje su se dosad 

održavali sajmovi. 

Nova lokacija daje nam i 

veće mogućnosti te povećani 

broj izlagača, a priredit ćemo 

i posebni program u duhu 

Martinja. 

Kao i svake godine, i ove su 

osmišljeni zabavni programi, 

a posebnost će biti po prvi put 

Martinjska biškupska konferencija 

na kojoj će se okupiti 

svi oni koji krste mošt u vino 

No sada kad vidimo da bi se 

sve to moglo odraziti na štetu 

ribara, odnosno cijene ribe, 

spreman sam sjesti i o tome 

donijeti nove odluke – kazao 

je Čobanković. 

Riječ je o protestima riboprerađivača 

s naglaskom na 

soljenje inćuna što je doživjelo 

revoluciju posljednjih godina 

s vrhuncem ove godine, u 

kojoj je već prerađeno 10.000 

tona inćuna, dodao je ministar 

Čobanković. 

– Sjest ćemo i razgovarati 

– kazao je, na kraju, ministar. 

za Martinje – otkrio nam je 

predsjednik Organizacijskog 

odbora i koprivničko-križevački 

dožupan Josip Koren. I ovim 

putem poziva sve zainteresirane 

obrtnike iz Hrvatske da se 

prijave za sudjelovanje na sajmu, 

a organizator je Križevački 

poduzetnički centar, no obrtnicima 

će u prijavi rado pomoći i 

županijski Centar za poduzetništvo, 

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke 

županije 

i sva udruženja obrtnika. 

A. Sočev

14 Obrtničke novine OGLAS 

Subota, 23. rujna 2006.


SAVJETNIK 


• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

Obrtnički savjetnik 

RAD U INOZEMSTVU 

Modaliteti rada i boravka stranih 

državljana u Republici Austriji – I. dio 

Potaknuti brojnim i sve češćim upitima obrtnika, u ovom članku dajemo prikaz modaliteta rada i boravka stranih državljana u Republici 

Austriji, s posebnim osvrtom na ostvarivanje prava na isplatu različitih oblika novčanih naknada tijekom nezaposlenosti 

Alan Vajda, dipl. iur. 

I. Uvodne napomene 

Rad stranih državljana u 

Republici Austriji regulira 

Zakon o strancima (Fremdengesetz) 

i Zakon o zapošljavanju 

stranih državljana 

(Auslanderbeschhaftigunggesetz). 

Stoga, ukoliko poslodavac 

iz Republike Austrije 

želi zaposliti stranog 

državljanina, potrebno je 

putem Zavoda za zapošljavanje 

(Arbeitmarktservice 

– AMS) zatražiti da mu 

izda prvu radnu dozvolu 

za zapošljavanje (Beschaftigungsbewilligung) 

ili 

ga može zaposliti, ukoliko 

strani državljanin osobno 

posjeduje jednu od radnih 

dozvola (Arbeitserlaubnis, 

Befreiungsschein) ili jednu 

od dozvola za naseljavanje 

s pravom zapošljavanja 

(npr. dokaz o naseljavanju, 

dozvolu za trajni boravak 

itd.). 

II. Ulazak u 

Republiku Austriju 

Važeći Zakon o strancima 

razlikuje kategoriju stranih 

državljana koji žele kratkotrajno 

boraviti u Republici 

Austriji (npr. da dođu u posjet), 

od kategorije stranih 

državljana koji imaju namjeru 

dulje boraviti u Republici 

Austriji (npr. kako 

bi radili ili se školovali). 

III. Viza za 

kratkotrajni boravak 

(Einreisetitel-Visa) 

Za kratkotrajni boravak 

(npr. ako dolazite u posjet 

rodbini ili na odmor) potrebno 

je ishoditi vizu. Također 

je važno napomenuti 

da navedenim osobama 

tijekom njihovog boravka 

nije dozvoljen rad unatoč 

činjenici da posjeduju vizu. 

Državljanima određenih 

zemalja (među kojima su 

sve susjedne zemlje, pa i 

Republika Hrvatska) omogućeno 

je da borave u Republici 

Austriji do tri mjeseca 

bez posjedovanja vize. 

IV. Vrste viza: 

A viza: tranzitna viza za 

strance koji preko Republike 

Austrije imaju transfer 

za daljnje putovanje 

B viza: viza za prolaz 

kroz Austriju (tijekom pet 

dana od ulaska u Republiku 

Austriju) 

C viza: turistička viza. To 

je najvažniji tip vize koji se 

najčešće dodjeljuje i omogućava 

boravak u Republici 

Austriji do tri mjeseca 

(može biti izdana i na kraće 

razdoblje). C viza vrijedi u 

svim zemljama potpisnicama 

Schengenskog sporazuma 

i ne može se produljiti u 

Republici Austriji. 

D viza: ova viza može se 

dodijeliti na najdulje šest 

mjeseci, ali vrijedi samo za 

Republiku Austriju. 

Države-potpisnice »Scengenskog 

sporazuma« su: 

Republika Austrija, Kraljevina 

Belgija, Kraljevina 

Danska, Savezna Republika 

Njemačka, Republika Finska, 

Republika Francuska, 

Republika Grčka, Republika 

Italija, Veliko Vojvodstvo 

Luksemburg, Kraljevina 

Nizozemska, Republika 

Portugal, Kraljevina Švedska, 

Kraljevina Španjolska 

kao i Republika Island i 

Kraljevina Norveška. 

V. Oblici boravka u 

Republici Austriji 

Za dulji boravak u Republici 

Austriji strancima koji 

nisu državljani neke od zemalja 

članica Europske unije 

ili Švicarske Konfederacije 

potrebno je ishoditi: 

1. dozvolu za naseljavanje 

(Niederlassungsbevvilligung) 

ili 

2. boravišnu dozvolu 

(Aufenthaltserlaubnis). 

Također je vrlo značajno 

da se dozvola za boravak 

u Republici Austriji može 

dodijeliti samo na temelju 

jedne određene svrhe boravka, 

a koja se na temelju 

zahtjeva stranke može pod 

određenim uvjetima i promijeniti. 

VI. Opći preduvjeti 

za dodjelu dozvole za 

boravak u Republici 

Austriji 

Obveza podnošenja zahtjeva 

za boravak u inozemstvu 

Zahtjev za dodjeljivanje 

prve boravišne dozvole 

potrebno je podnijeti u inozemstvu 

putem diplomatsko-konzularnog 

predstavništva 

Republike Austrije, i 

to prije dolaska u Republiku 

Austriju, time da je tamo 

također potrebno pričekati 

i završetak samog postupka 

dodjeljivanja boravišne 

dozvole, a s obzirom na to 

da strani državljanin smije 

ući u Republiku Austriju 

tek pošto mu predmetna 

boravišna dozvola bude i 

dodijeljena. 

Osigurana sredstva za život 

(Gesicherter Lebensunterhalt) 

Boravišna dozvola može 

se dodijeliti samo ukoliko 

strani državljanin ima na 

raspolaganju dovoljno vlastitih 

financijskih sredstava 

za život u Republici Austriji 

(obiteljski prihod mora 

prelaziti osnovicu za dodjeljivanje 

socijalne pomoći). 

Zdravstveno osiguranje 

(Krankenversicherung) 

Što se tiče zdravstvenog 

osiguranja, strani državljanin 

mora imati zaključeno 

odgovarajuće zdravstveno 

osiguranje koje pokriva sve 

vrste rizika. 

Osigurani smještaj 

Prilikom podnošenja 

zahtjeva za izdavanje boravišne 

dozvole strani državljanin 

mora dokazati da 

ima osiguran odgovarajući 

smještaj koji je u skladu s 

prilikama u njegovom mjestu 

boravka u Republici 

Austriji, s time da se kao 

dokaz u praksi može prihvatiti 

Ugovor o najmu stana 

(Untermietvertrag). 

Nedostatak statusa osobe koja 

predstavlja opasnost za javni 

red, mir i sigurnost 

Ukoliko određena fizička 

osoba, tj. strani državljanin 

predstavlja opasnost za javni 

red, mir i sigurnost, tj. 

ako je, na primjer, bio kažnjavan 

(kako u Republici 

Austriji tako i u inozemstvu), 

ili ako se radi o slučaju 

duljeg nezakonitog boravka 

u Republici Austriji, 

neće mu se izdati dozvola 

za boravak u Republici Austriji. 

Zdravstveno uvjerenje 

(Gesundheitszeugnis) 

Strani državljani koji namjeravaju 

boraviti u Republici 

Austriji dulje od šest 

mjeseci, moraju posjedovati 

zdravstveno uvjerenje kojim 

nadležni liječnik potvrđuje 

da ne boluju od određenih 

bolesti (npr. zarazne 

bolesti). Međutim, postojanje 

jedne od takvih bolesti 

ne dovodi automatski do 

uskraćivanja prava na izdavanje 

boravišne dozvole. 

Integracijski sporazum 

(Integrationsvereinbarung) 

Prilikom podnošenja zahtjeva 

za izdavanje boravišne 

dozvole strani državljanin 

je dužan potpisati i 

tzv. integracijski sporazum 

kojim se obavezuje da će u 

određenom roku završiti 

tečaj poznavanja njemačkog 

jezika. 

VII. Vrste boravišnih 

dozvola 

Boravišna dozvola 

za učenike i studente 

(Aufenthaltserlaubnis) 

Strani državljanin može 

dobiti ovu boravišnu dozvolu 

samo ako dolazi na 

studiranje ili školovanje u 

Republiku Austriju, time da 

treba unaprijed posjedovati 

potvrdu da je upisan (čak i 

kao izvanredni student) na 

neki fakultet (Zulassung) ili 

u određenu školu. 

Također je potrebno da 

strani državljanin radi produljenja 

boravišne dozvole 

svake godine donese potvrdu 

o školovanju, odnosno 

uspjehu na studiju, time da 

je istu s pripadajućim zahtjevom 

potrebno podnijeti 

putem Direkcije savezne 

policije Republike Austrije 

koja predstavlja nadležno 

tijelo za podnošenje zahtjeva 

za produljenje predmetne 

boravišne dozvole. 

Međutim, bračni partner 

i maloljetna, odnosno 

nevjenčana djeca stranog 

državljanina mogu kao 

članovi njegove obitelji dobiti 

boravišne dozvole, a 

na temelju činjenice da je 

stranom državljaninu odobrena 

boravišna dozvola, s 

time da oni u Republici Austriji 

ne smiju raditi. 

Priključivanje članova obitelji 

stranog državljanina koji 

živi u Republici Austriji tzv. 

Familiennachzug 

Bračni partneri i maloljetna, 

odnosno nevjenčana djeca 

stranog državljanina koji 

posjeduju dozvolu za naseljavanje 

(Niederlassungsbevvilligung) 

ili dokaz o naseljavanju 

(Niederlassungsnachvveis), 

imaju se pravo 

priključiti svom članu obitelji 

koji boravi u Republici 

Austriji.

16 Obrtničke novine SAVJETNIK 


seljavanje – unbefristte Niederlassungsbe-willigung), 

može također podnijeti zahtjev 

za izdavanje dokaza 

o naseljavanju. Organ vlasti 

u tom slučaju ima pravo 

utvrditi ispunjava li strani 

državljanin sve potrebne 

preduvjete. 

Promjena svrhe boravka 

(Anderung des 

Aufenthaltszwecks) 

Postoji teoretska mogućnost 

promjene svrhe boravka, 

međutim, u praksi to je 

teško izvedivo. 

Završetak boravka 

(Aufenthaltsbeendigung) 

Zakon o strancima pravi 

razliku između protjerivanja 

iz zemlje (Ausweisung) 

i zabrane boravka (Aufenthaltsverbot). 

Dok osoba 

koja je protjerana mora napustiti 

Republiku Austriju, 

ona kojoj je izrečena zabrana 

boravka nema se pravo 

u nju vratiti. 

Međutim, za njih je potrebno 

osigurati odgovarajući 

broj mjesta u godišnjoj 

kvoti dozvola za boravak, 

jer u Republiku Austriju po 

ovoj osnovi svake godine 

smije se doseliti samo onoliko 

novih stranih državljana 

koliko je to dozvoljeno 

odgovarajućom Uredbom 

Savezne vlade Republike 

Austrije, pa stoga članovi 

obitelji moraju uzeti u obzir 

dulji rok glede izdavanja 

odobrenja na doseljavanje u 

Republiku Austriju. 

Članovi obitelji koji se 

namjeravaju priključiti stranom 

državljaninu prvo 

dobivaju boravišnu dozvolu 

sa svrhom boravka pod 

nazivom »vođenje zajedničkog 

domaćinstva« (Familiengemein-schaft), 

jer je 

njihov boravak povezan s 

boravkom stranog državljanina. 

Međutim, tek nakon četiri 

godine boravka oni mogu 

podnijeti zahtjev kako bi 

dobili vlastitu »dozvolu za 

naseljavanje za sve vrste 

boravka« (furjeglichen Aufenthaltszweck), 

koja im 

između ostalog omogućava 

i rad u Republici Austriji. 

Tijekom prve četiri godine 

takva dozvola za naseljavanje 

može im se odobriti pod 

uvjetom da uspiju dobiti 

prvu dozvolu za zapošljavanje 

(Beschaftigungsbevvilligung). 

Ključna radna snaga 

(Schlusselkratte) 

Na temelju restriktivnih 

zakonskih propisa u Republiku 

Austriju se mogu 

doseliti još samo oni strani 

državljani koji se smatraju 

»ključnom radnom snagom«. 

Strani državljanin 

se smatra »ključnom radnom 

snagom» ukoliko mu 

je unaprijed zagarantirana 

bruto zarada koja čini 60 % 

tzv. »najviše osnovice za 

plaćanje doprinosa za obvezna 

osiguranja«. 

Prema dostupnim podacima 

za 2004. godinu, ta je 

zarada iznosila oko 2070 

eura bruto mjesečno. Međutim, 

za stjecanje dozvole boravka 

navedena kategorija 

stranih državljana mora ispunjavati 

i još jedan od niže 

navedenih preduvjeta: 

1) da ima traženu fakultetsku 

diplomu, završenu 

višu školu ili neko drugo, 

posebno priznato obrazovanje, 

2) da njegovo zapošljavanje 

ima posebno značenje 

za određenu regiju ili dio 

radnog tržišta ili da bude 

povezano sa stvaranjem 

novih radnih mjesta odnosno 

osiguravanjem postojećih, 

ili 

3) da on ima odlučujući 

utjecaj u rukovodstvu poduzeća, 

ili njegovo zapošljavanje 

treba prouzrokovati 

prijenos investicijskog 

kapitala u Republiku Austriju. 

Dodjeljivanje dozvola za 

naseljavanje »ključnoj radnoj 

snazi« također podliježe obvezi 

pronalaska slobodnog 

mjesta u godišnjoj kvoti 

(Quotenpflicht). U njenom 

okviru i članovi obitelji takvog 

stranog državljanina 

(bračni partner i maloljetna, 

nevjenčana djeca do 

navršene 18. godine) mogu 

dobiti dozvole za naseljavanje 

(dakle, smiju se doseliti 

istovremeno ili nešto kasnije), 

ali ne smiju raditi. 

Da bi neki strani državljanin 

dobio dozvolu za naseljavanje 

kao »ključna radna 

snaga«, njegov budući poslodavac 

mora nadležnom 

organu vlasti – Zavodu za 

zapošljavanje podnijeti već 

prilikom postavljanja zahtjeva 

i obrazloženi pristanak 

poslodavca (begrundete 

Zustimmung des Arbeitgebers), 

s time da je Zavod 

obvezan donijeti rješenje u 

roku od šest tjedana. Dozvola 

za naseljavanje za 

»ključnu radnu snagu« vrijedi 

i kao dozvola za zapošljavanje, 

tako da osobama 

koje je posjeduju ne treba 

posebna dozvola za rad. 

Poslije prvih godinu dana 

rada i »ključnoj radnoj snazi« 

treba radna dozvola na 

osnovi Zakona o zapošljavanju 

stranaca – po pravilu 

dvogodišnja radna dozvola 

(Arbeitserlaubnis), koja se 

na zahtjev dobiva od nadležnog 

Zavoda za zapošljavanje 

(Arbeitsmarktservice 

– AMS). 

Rukovodeći kadar od 

posebnog značenja (Besondere 

Fuhrungskrafte) 

Stranci na rukovodećim 

pozicijama koji zarađuju 

120 % od navedene osnovice 

imaju status »rukovodećeg 

kadra od posebnog 

značenja«, s time da njima 

ne treba radna dozvola na 

osnovi Zakona o zapošljavanju 

stranih državljana i 

imaju pravo na dodjeljivanje 

dozvole za naseljavanje 

bez mjesta u postojećoj 

godišnjoj kvoti. U Republiku 

Austriju također mogu 

doći boraviti i raditi njegov 

bračni partner i djeca (do 

21. godine, ali i starija ako 

im strani državljanin osigurava 

sredstva za život). 

Osobe koje dolaze na rad iz 

susjedne zemlje (Pendler), volonteri 

(Volontarlnnen), osobe 

za čuvanje djece (Au Pairs) 

Osobe koje posjeduju 

dozvolu za rad u Republici 

Austriji na temelju jednog 

od gore navedenih statusa 

mogu dobiti boravišnu dozvolu 

(Aufenthaltserlaubnis). 

Povlašteni državljani trećih 

zemalja – čIanovi obitelji 

gore navedenih državljana 

su: 

1) njihovi bračni partneri, 

2) njihova djeca, unuci, 

kao i djeca i unuci njihovog 

bračnog partnera do 21. godine 

života, ali i starija, ako 

im navedeni strani državljanin 

osigurava sredstva za 

život, te 3) njihovi roditelji, 

bake i djedovi, kao i roditelji 

i bake i djedovi njihovog 

bračnog partnera, ako im 

navedeni strani državljanin 

osigurava sredstva za 

život. 

Svi gore navedeni članovi 

obitelji imaju zakonsko 

pravo da im se izda dozvola 

za naseljavanje. Njihove 

dozvole ne podliježu godišnjoj 

kvoti, time da zahtjeve 

mogu podnijeti u Republici 

Austriji. Ove osobe su također 

oslobođene potpisivanja 

»integracijskog sporazuma« 

(završavanja tečaja 

njemačkog jezika u određenom 

roku), te ne moraju 

priložiti zdravstveno uvjerenje. 

Poslije dvije godine 

nakon stjecanja glavnog 

prebivališta u Republici 

Austriji (Hauptwohnsitz in 

Osterreich), one stječu pravo 

da im se dodijeli dokaz 

o naseljavanju, a što mogu 

dobiti putem Savezne policijske 

direkcije Republike 

Austrije. 

Bračni partneri i maloljetna 

djeca povlaštenih 

»državljana trećih zemalja« 

imaju također pravo na dodjeljivanje 

dozvole za naseljavanje 

bez potrebe pronalaženja 

mjesta u godišnjoj 

kvoti, ali samo pod uvjetom 

da se ne žele zaposliti. 

VIII. Boravak u 

Republici Austriji 

Sljedeća dozvola za 

naseljavanje 

Ukoliko je strani državljanin 

već naseljen u Republici 

Austriji, ima pravo na dodjeljivanje 

sljedeće dozvole 

za naseljavanje (Niederlassungsbevvilligung), 

ako za 

to i dalje ispunjava zakonom 

propisane preduvjete. 

Svaka sljedeća dozvola ove 

vrste dodjeljuje se bez potrebe 

pronalaženja odgovarajućeg 

mjesta u godišnjoj 

kvoti za tu godinu. Kako bi 

se izbjegao problem glede 

navedenog, potrebno je da 

zahtjev za produljenje dozvole 

bude podnesen prije 

roka isticanja prethodno 

izdane dozvole. 

Integracijski sporazum 

(Integrationsvereinbarung) 

Strani državljanin neke 

od »trećih zemalja«, koji se 

u Republiku Austriju doselio 

nakon 1. siječnja 1998. 

godine, odnosno onaj koji se 

sada doseljava, mora ispuniti 

obveze propisane u »integracijskom 

sporazumu« 

koji je strani državljanin 

potpisao, tj. mora završiti 

»Integracijski tečaj njemačkog 

jezika« (Deutsch-Integrationskurs). 

Oni koji to ne 

učine tijekom tri godine od 

trenutka potpisivanja obaveze, 

mogu biti sankcionirani, 

dok im poslije četiri 

godine prijeti kao sankcija 

mjera protjerivanja iz Republike 

Austrije. 

Međutim, od obaveze 

potpisivanja »integracijskog 

sporazuma« oslobođene su, 

između ostalih, i sljedeće 

grupe stranih državljana iz 

»trećih zemalja«, i to: 

1) stranci sa statusom 

»ključne radne snage« i 

njihovi članovi obitelji pod 

određenim preduvjetima, 

2) mala djeca, djeca u 

školskom uzrastu, kao i stare 

i bolesne osobe, 

3) osobe koje su u stanju 

da dokažu dovoljno poznavanje 

njemačkog jezika, i to 

u skladu sa svojim životnim 

okolnostima u razgovoru 

s nadležnim službenikom 

ili pomoću odgovarajuće 

diplome, odnosno dokaza 

o poznavanju njemačkog 

jezika – Sprachkenntnisnachweis). 

Neograničena boravišna 

i radna dozvola 

– dokaz o naseljavanju 

(Niederlassungsnach weis) 

Dokaz o naseljavanju 

je od siječnja 2003. godine 

jedina vremenski neograničena 

boravišna dozvola. 

Njegovi imatelji mogu se 

zaposliti na cijelom teritoriju 

Republike Austrije bez 

potrebe pribavljanja posebne 

radne dozvole. 

Strani državljanin može 

zatražiti dokaz o naseljavanju 

ukoliko ispunjava opće 

preduvjete, tj. ako je već bar 

pet godina naseljen u Republici 

Austriji i ima redovite 

mjesečne prihode na osnovi 

dozvoljenog zaposlenja ili je 

bračni partner ili maloljetno 

dijete neke takve osobe 

i s njom živi u zajedničkom 

domaćinstvu, ili je u Republici 

Austriji završio ili završava 

obvezno školovanje 

(schulpflichtig). 

Ako strani državljanin 

već posjeduje neograničenu 

boravišnu dozvolu (npr. neograničenu 

dozvolu za na- 

Protjerivanje 

iz Republike Austrije 

Strani državljanin koji 

boravi ilegalno u Republici 

Austriji može biti protjeran 

iz zemlje na temelju odgovarajućeg 

rješenja. Ova 

se mjera, međutim, može 

izreći i onim stranim državljanima 

koji više ne ispunjavaju 

preduvjete za navedenu 

svrhu daljnjeg boravka. 

U tom slučaju organ vlasti 

mora provjeriti osobne i 

porodične interese određene 

osobe. Što je netko 

dulje naseljen u Republici 

Austriji (posjeduje dozvolu 

za naseljavanje ili dokaz 

o naseljavanju), to je bolje 

zaštićen od izricanja mjere 

protjerivanja iz zemlje. Poslije 

osam godina boravka 

u Republici Austriji, strani 

državljanin može biti protjeran 

još samo ukoliko je 

pred nekim sudom pravomoćno 

osuđen. 

Zabrana boravka u Republici 

Austriji 

Izrečena zabrana boravka 

obuhvaća ne samo obavezu 

stranog državljanina da napusti 

zemlju, već i zabranu 

da se u nju vrati (Ruckkehrverbot). 

Zabrana boravka 

može se, na primjer, izreći 

u slučaju počinjenja kaznenih 

djela i izrečenih presuda 

zbog njih, ali i ako strani 

državljanin radi »na crno« 

ili ne posjeduje sredstva za 

život. 

Kao i u slučaju protjerivanja, 

i ovdje važi pravilo 

da se moraju uvažiti osobni 

i porodični interesi stranog 

državljanina. Oni koji su 

u Republici Austriji dulje 

naseljeni bolje su zaštićeni 

i od izricanja zabrane boravka. 

Poslije prestanka važenja 

razloga koji su doveli 

do izricanja mjere zabrane 

boravka, spomenuti strani 

državljanin može podnijeti 

zahtjev za ukidanje zabrane 

(Antrag auf Aufhebung 

des Aufenthaltsverbotes). 

Međutim, državljanima 

neke od zemalja članica 

Europske unije, odnosno 

članovima njihove obitelji 

i članovima obitelji austrijskih 

i švicarskih državljana 

zabrana boravka može se 

izreći samo u slučaju izvršenja 

vrlo teških kaznenih 

djela.


SAVJETNIK 

IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT 


Ukidaju se porezne olakšice poduzetnicima 

Od 1. siječnja 2007. godine ukidaju se porezne olakšice na plaće novih zaposlenika, troškove za istraživanje i razvoj, troškove za školovanje i 

usavršavanje djelatnika, zapošljavanje invalida i dr. 

Najnovije izmjene Zakona 

o porezu na dobit 

objavljene u Narodnim 

novinama broj 57/06, 

posljedica su aktivnosti vezanih 

uz usklađenja hrvatskog 

zakonodavstva s pravnom 

stečevinom Europske unije. 

Dosadašnje porezne olakšice 

i oslobođenja ocijenjene 

su u Europskoj komisiji kao 

nespojive s funkcioniranjem 

jedinstvenog tržišta, kao i s 

pravnom stečevinom Europske 

unije. Novine donesene 

novim Izmjenama zakona o 

porezu na dobit stupit će na 

snagu 1. siječnja 2007. 

S obzirom na veliki broj 

obrtnika koji su obveznici 

poreza na dobit, donosimo 

pregled novih izmjena. 

Ukidanje poreznih 

olakšica i stavaka koji 

dodatno smanjuju 

poreznu osnovicu 

U skupini stavki koje 

umanjuju osnovicu poreza 

na dobit, ukidaju se sljedeće 

olakšice: 

– svote plaća i doprinosa 

na plaću novih zaposlenika 

za razdoblje za koje se utvrđuje 

porez, a koja je isplaćena 

do dana podnošenja porezne 

prijave, 

– svote troškova nastale za 

istraživanje i razvoj, 

– svote troškova nastale za 

školovanje i stručno usavršavanje 

zaposlenika. 

Do sada su navedeni troškovi 

uz to što su korišteni kao 

rashodi pri redovnom obračunu 

poslovanja, korišteni i 

kao dodatna olakšica, i time 

su dva puta umanjivali poreznu 

osnovicu. Često su na taj 

način pridonijeli iskazivanju 

poreznog gubitka koji je porezni 

obveznik mogao prenositi 

idućih pet godina. 

Novim izmjenama zakona 

izmijenjena je točka 5. članka 

6. koja sada propisuje da se 

porezna osnovica može smanjiti 

dodatno za svotu poticaja 

u obliku poreznog oslobođenja 

ili olakšice sukladno 

posebnim propisima. Pritom, 

ovi poticaji moraju biti odobreni 

u skladu s posebnim 

propisima o državnim potporama. 

Porezni obveznici koji 

koriste porezna oslobođenja 

ili olakšice iz članka 6. stavka 

1. točka 5. obvezni su osigurati 

posebno knjigovodstveno 

praćenje poslovnih događaja 

i obračun dobiti za djelatnost 

za koju koriste ova porezna 

oslobođenja ili olakšice. 

Ukidanje poreznih 

olakšica za posebne 

poduzetnike 

Novim izmjenama zakona 

ukidaju se olakšice za 

određene skupine poreznih 

obveznika i to: 

– briše se članak 25. kojim 

se oslobađaju plaćanja poreza 

na dobit porezni obveznici 

koji su registrirani i obavljaju 

isključivo istraživačko-razvojnu 

djelatnost 


su bili uređeni poticaji 

ulaganja za novoosnovana 

trgovačka društva, te oslobođenje 

od porezna na dobit 

za brodarsku djelatnost od 

iskorištavanja brodova u međunarodnoj 

plovidbi 


se propisivala snižena stopa 

poreza na dobit za porezne 

obveznike koji zapošljavaju 

osobe s invaliditetom. 

Ovime se ne ukida u potpunosti 

mogućnost umanjenja 

porezne osnovice za sve 

navedene porezne olakšice i 

oslobođenja. Njih će se ubuduće 

moći koristiti na temelju 

Zakona o državnim potporama 

NN 140/05. i Uredbe 

o državnim potporama NN 

50/06. 

Donošenjem Pravilnika o 

porezu na dobit kojeg treba 

donijeti ministar financija u 

idućih šest mjeseci od dana 

stupanja Zakona na snagu, 

uredit će se detaljnija pravila 

o mogućnostima korištenja 

poreznih olakšica na osnovi 

državnih potpora. 

Neven Završki 

Potpore tradicijskim, deficitarnim i proizvodnim obrtima Grada Zagreba 

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba na temelju Pravilnika o kriterijima i načinu dodjele potpora tradicijskim, deficitarnim 

i proizvodnim obrtima (Službeni glasnik Grada Zagreba 9./05.), 

raspisuje 

Natječaj 

za dodjelu potpora tradicijskim, deficitarnim i proizvodnim obrtima 

1. Korisnici potpora: Korisnici potpora su obrtnici koji 

obavljaju tradicijske, deficitarne i proizvodne obrte sa 

sjedištem na području grada Zagreba. Tradicijski obrti 

su: cvjećarski i izrada umjetnog cvijeća, fotografski, 

izrada slika na porculanu, brijački, frizersko-vlasuljarski, 

frizerski, keramičarski, klesarski, krovopokrivački, 

izrada bunara, obrada kamena, pećarsko-keramičarski, 

tesarski, zidarski, bojanje predmeta od tekstila i kože, 

kišobranarski, izrada muških šešira, izrada ženskih šešira, 

izrada kapa, izrada rublja, steznika i pojasa, izrada 

narodnih nošnji, presvlačenje dugmadi, ćilimarski, 

pozamanterijski, tkalački, izrada čipki, krojački (izrada 

odjeće po mjeri i popravci), vunovlačarski, knjigovežnički, 

kartonaža, litografski, tiskarski, krznarski, 

kožuharski, limarski, bravarski, kovački, žicopletački 

i žličarski, izrada fenjera, brusačko-oštrački, ljevački, 

potkivački, puškarski, pekarski, postolarski, opančarski, 

soboslikarski, staklarski, staklopuhački, staklobrusački, 

duborezački, kolarski, bačvarski, košarački i pletarski, 

popravak stilskog i drugog namještaja – stolarski, restauriranje 

namještaja, izrada igračaka i ukrasnih predmeta 

od drva, tapetarski, torbarski, remenarski, rukavičarski, 

urarski (proizvodnja i popravci), izrada vezova i popluna, 

zlatarski (izrada i popravak predmeta od zlata), četkarski, 

izrada duhačkih instrumenata, izrada gudačkih i 

trzačkih instrumenata, izrada muzičkih instrumenata s 

klavijaturom, ugađanje glasovira, mesarski i kobasičarski 

(proizvodnja i prerada mesa), dimnjačarski, užarski, 

izrada dječjih igračaka, izrada vaga, izrada sita, izrada 

nalivpera, izrada lutaka, svjećarski i medarski, mlinarski, 

prerada spužvi, lončarski, proizvodnja mlinskih kamena, 

izrada i popravak čamaca, izrada vesla, prerada 

drvenih šiba, izrada predmeta od komušine, čišćenje i 

češljanje starih užadi, učinanje opančane kože, samaraški, 

restauriranje umjetničkih djela, lijevanje umjetnina, 

uzgoj pčela, proizvodnja meda i pčelinjeg voska. Deficitarni 

obrti su: elektroinstalaterski, kovinoglodački, 

armirački radovi, izolacijski radovi, postavljanje parketa 

i drugih drvenih podnih obloga, tapisona i linoleuma, 

pedikerski, kozmetičarski. Proizvodni obrti su: alatničarski, 

bakrokotlarski, brušenje koralja, drvogalanterijski, 

drvotokarski, graverski, izrada kravata, kitničarski, 

kovinopojasarski-metalopojasarski, licitarski-svjećarski, 

lončarski-keramičarski, metalogalanterijski, drvorezbarski, 

filigranski (izrada i popravak predmeta od srebra), 

glazbalarski, izrada amblema i aplikacija, izrada brtvila, 

izrada drvene ambalaže od otpadnog drva, izrada i 

postavljanje RTV-antena, izrada ispušnih cijevi, izrada 

ključeva, izrada kozmetičkih preparata i mirisnih sredstava, 

izrada mreža, izrada okvira i uokvirivanje slika, 

izrada opruga, izrada ortopedskih pomagala, izrada papirnate 

konfekcije, izrada pušačkog pribora, izrada svjetiljki 

i sjenila za svjetiljke, izrada slamnatih šešira, izrada 

tijesta i kora za pite, izrada ukrasa za novogodišnje jelke, 

izrada zaštitne odjeće, izrada zaštitnih traka za prozore, 

izrada zavjesa, izrada, popravak i servis pribora za pisanje 

i graviranje, mehanička prerada ljekovitih biljaka, 

pismoslikarski, pjeskarski, plastičarski, pletenje stropne 

trske, prerada čaja, prerada dlake trave, pročišćavanje i 

prerada perja, proizvodnja imitacije nakita, proizvodnja 

začina, sitotisak i svilotisak, stolarski, strojno i ručno ple 

tenje, šivanje autopresvlaka, šivanje kožne odjeće, šivanje 

vreća, tokarski, trikotažerski. 

2. Namjena korištenja potpora: Potpore se odobravaju za: 

a) razvoj obrtničke djelatnosti: nabavu opreme, uređivanje 

poslovnog prostora, edukaciju naučnika i zaposlenih, 

promotivne aktivnosti (troškovi izlaganja na sajmovima 

i troškovi izrade promidžbenog materijala), certifikate 

kvalitete i znakove »Hrvatska kvaliteta«, »Izvorno hrvatsko« 

ili »Zagrebački suvenir« 

b) sufinanciranje dijela troškova poslovanja: spomeničku 

rentu. Pravo na korištenje potpora ostvaruje se za tekuću 

kalendarsku godinu. 

3. Kriteriji za dodjelu potpora: poboljšavanje uvjeta rada 

radionice, educirani naučnici, ulaganja u edukaciju zaposlenih, 

posebne karakteristike proizvoda, ostvarena 

priznanja na sajmovima i izložbama, duljina obavljanja 

obrta, obiteljska tradicija. 

4. Visina potpora: Visina potpora ovisna je o ukupno utvrđenom 

koeficijentu prema kriterijima iz Pravilnika. Najviši 

pojedinačni iznos potpore može iznositi 20.000,00 

kuna godišnje, a najniži 5 000,00 kuna. Obrt sa statusom 

kulturnog dobra, odnosno koji je preventivno zaštićen 

ostvaruje pravo na najviši pojedinačni iznos potpore. 

5. Zahtjev za dodjelu potpora: Zahtjev za dodjelu potpora, 

s pripadajućom dokumentacijom, podnosi se Povjerenstvu 

za potpore tradicijskim, deficitarnim i proizvodnim 

obrtima preko Gradskog ureda za gospodarstvo. 

Uz zahtjev za dodjelu potpora prilaže se sljedeća 

dokumentacija: program razvoja djelatnosti s prikazom 

poboljšavanja uvjeta rada radionice (nabava opreme ili/i 

uređivanje prostora); presliku rješenja o osnivanju obrta 

s upisanom djelatnošću i obrtnicu; račune, predračune 

za nabavu opreme, odnosno troškovnik za uređivanje 

prostora; potvrdu o educiranju zaposlenika; potvrdu 

Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb o 

educiranim naučnicima; presliku priznanja na sajmovima 

i izložbama; dokaz o posjedovanju certifikata kvalitete 

ili znakova: »Zagrebački suvenir«, »Hrvatska kvaliteta« 

ili »Izvorno hrvatsko«; – potvrdu Hrvatske obrtničke 

komore, Obrtničke komore Zagreb o obiteljskoj tradiciji 

obrta; presliku žiro-računa. 

Obrazac Zahtjeva za dodjelu potpora može se dobiti u 

GRADSKOM UREDU ZA GOSPODARSTVO GRADA 

ZAGREBA, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1; sobe 106 i 109, 

tel. 61-01-106 i 61-01-109. 

Obrazac Zahtjeva za dodjelu potpora može se dobiti u Hrvatskoj 

obrtničkoj komori, a nalazi se i na sljedećoj adresi: 

www.zagreb.hr. 

Popunjeni obrazac zahtjeva podnosi se Gradskom uredu za 

gospodarstvo, osobno, a nepotpuni se zahtjevi neće razmatrati. 

Odluka o dodjeli potpora 

Konačnu odluku o dodjeli potpora donosi Gradsko poglavarstvo 

Grada Zagreba, a odobrena se sredstva isplaćuju na 

žiroračun obrtnika. 

Trajanje natječaja 

Natječaj je otvoren 45 dana od dana objavljivanja. 

(Natječaj je objavljen 9. 9. 2006. u »Večernjem listu« i »Jutarnjem 

listu«). 

Potpore inovatorima Grada Zagreba 

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba na temelju Pravilnika 

o uvjetima za odobravanje potpora inovatorima (Službeni 

glasnik Grada Zagreba 8/05) 

raspisuje 

NATJEČAJ 

za odobravanje potpora inovatorima radi pripreme 

inovacija za poduzetničko korištenje 

I. KORISNICI POTPORA SU: • Fizičke i pravne osobe 

koje razvijaju i promoviraju inovacije za poduzetničko 

korištenje prema uvjetima i kriterijima u točkama 2.1., 2.3. 

i 4.1.2. Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg 

poduzetništva u Gradu Zagrebu, a čije je prebivalište ili 

sjedište na području Grada Zagreba. • mladi inovatori, 

učenici zagrebačkih osnovnih, strukovnih i srednjih škola 

i studenti Sveučilišta u Zagrebu do 27 godina starosti. 

II. 

NAMJENA POTPORA: Potpore su namijenjene za financiranje: 

• provedbe zaštite industrijskog vlasništva u zemlji 

i inozemstvu; • razvoja i tehničko-tehnološke obrade inovacija;• 

tržno-ekonomske obrade inovacija; • sufinanciranje 

promotivnih aktivnosti u svrhu predstavljanja inovacije 

poslovnoj javnosti; • poticanje rada mladih inovatora; • 

poduzetničkog obrazovanja inovatora. Potpore se odobravaju 

i za naknadno pokriće troškova, koje je inovator 

ostvario u razvijanju inovacije prije raspisivanja natječaja. 

Potpore se ne odobravaju za iste inovacije i namjene za koje 

su već odobrene prema prethodnim natječajima. 

III. NAČIN KORIŠTENJA POTPORA: Potpore se koriste 

preko Tehnološkog parka d.o.o., Zagreb, Drvinje 63, a 

doznačuju se isključivo na temelju predračuna ili računa 

izvršiteljima odobrenih usluga. Potpore se ne odobravaju 

za iste inovacije i namjene za koje su već odobrene prema 

prethodnim natječajima. 

IV. KRITERIJI ZA DODJELU POTPORA: Izbor inovacija za 

koje će se dodijeliti potpora, obavlja se prema sljedećim 

kriterijima: • ocjeni dokumentacije za zaštitu industrijskog 

vlasništva; • pokazateljima o tržišnoj poziciji inovacije; 

• uspjehu prethodnih inovacija u tržišnoj primjeni; 

• osvojenim nagradama i priznanjima na domaćim i 

inozemnim izložbama inovacija; • ekološkoj podobnosti i 

energetskoj prihvatljivosti inovacije; • ocjeni kreativnosti 

mladih inovatora. 

V. ZAHTJEV ZA DODJELU POTPORA: Obrazac Zahtjev 

za potporu može se dobiti na sljedećim mjestima: 

TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB d.o.o. Zagreb, Drvinje 63, tel. 

36 67 101 ili SAVEZ INOVATORA ZAGREBA Zagreb, Trg 

žrtava fašizma 14, tel. 46 12 517. 

Zahtjev za potporu, s pripadajućom dokumentacijom, podnosi 

se Savjetu za potpore inovatorima preko Tehnološkog parka 

Zagreb d.o.o., Zagreb, Drvinje 63. 

VI. ZAHTJEVU ZA DODJELU POTPORA TREBA PRILO- 

ŽITI: • presliku osobne iskaznice ako je inovator fizička 

osoba; • presliku registracije o osnivanju pravne osobe, 

ako je inovator pravna osoba; • mladi inovatori dokaz o 

pohađanju škole (fakulteta); • dokaz o zatraženoj ili dodijeljenoj 

zaštiti industrijskog vlasništva; • predračun Državnog 

zavoda za intelektualno vlasništvo o troškovima 

provedbe zaštite (ako postoji); • opis tehničkog rješenja, 

namjene, načina i mjesta primjene inovacije; • preslike 

priznanja, diploma i nagrada dodijeljenih na tuzemnim 

i inozemnim priredbama; • tehničko-tehnološku dokumentaciju 

(ako postoji); • rezultate ispitivanja inovacije 

(ako postoje); • poslovni ugovor, predugovor ili druge 

dokaze o tržišnoj realizaciji inovacije (ako postoje); • poslovni 

ugovor ili druge dokaze o tržišnoj realizaciji prethodnih 

inovacija (ako postoje). 

VII. ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA: Zahtjevi za potporama 

mogu se podnositi u roku 45 dana od objave natječaja 

u dnevnom tisku. Svim podnositeljima zahtjeva bit 

će odgovoreno u roku 90 dana od podnošenja istog.

18 Obrtničke novine SAVJETNIK 


ZAŠTITA POTROŠAČA 

Zaštitom kupca do poslovnog uspjeha 

Prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na jesen očekujemo izmjene i dopune 

Zakona o zaštiti potrošača 

Anđelko Vojvoda 

Usporedno s otvaranjem 

slobodnog 

tržišta europskih 

država članica, kao i u 

zemljama u procesu pridruživanja, 

ojačava se 

proces zaštite potrošača. 

Navedeno zahtijeva 

dodatne troškove, ali je 

nužno potrebno kako bi 

se osigurala minimalna 

razina sigurnosti proizvoda 

i usluga, povećala 

zaštita zdravlja i života, 

a time istodobno utjecalo 

na funkcioniranje tržišnog 

gospodarstva. 

Zakonom o zaštiti potrošača 

(NN. 96/03) objedinjena 

je i uređena zaštita 

osnovnih prava potrošača 

pri kupnji proizvoda 

i usluga, kao i pri drugim 

oblicima stjecanja proizvoda 

i usluga na tržištu. 

Navedeno se ostvaruje 

putem prava na zaštitu 

gospodarskih interesa 

potrošača, pravo na zaštitu 

od opasnosti za život, 

zdravlje i imovinu, pravo 

na djelotvornu pravnu 

zaštitu potrošača, pravo 

na informiranje i izobrazbu 

potrošača, pravo na 

udruživanje potrošača sa 

svrhom zaštite njihovih 

interesa, pravo na predstavljanje 

potrošača i ravnopravno 

sudjelovanje 

predstavnika potrošača u 

radu tijela koja rješavaju 

o stvarima od interesa za 

potrošače. 

Slobodno kretanje 

roba 

Potpuno ukinut nekadašnji 

granični nadzor 

(carine i kvote) za zemlje 

EU i djelomično smanjen 

za zemlje u procesu 

pridruživanja rezultat 

je temeljnog postulata 

nastanka EU. Slobodno 

kretanje roba (ovdje naglašavamo: 

oslobođeno 

administrativnih barijera, 

ali ne i sanitarnog te 

tehničkog nadzora) potrebno 

je u cilju sigurnog 

rada i života neprekidno 

kontrolirati i nadzirati. 

Stoga se postavlja pitanje: 

»Kako u uvjetima 

slobodnog kretanja roba 

učinkovito zaštititi potrošača?« 

Odnosno, kako se 

zaštititi od nekvalitetnih 

i opasnih roba, (poluproizvoda 

i gotovih proizvoda) 

te pritom vlastitim 

proizvodom steći konkurentsku 

prednost na 

tržištu EU, koje trenutačno 

broji oko 450 milijuna 

stanovnika. 

Kao što je već poznato, 

potpisivanjem Sporazu- 

ma o stabilizaciji i pridruživanju 

(SSP) u tijeku je 

normativno usklađivanje, 

koje vjerujemo neće naići 

na velike prepreke, ali 

će se provedba i nadzor 

usvojenih standarda morati 

kontinuirano pratiti, 

a u slučaju povrede sankcionirati 

od strane svake 

zemlje članice. Navedeno 

je na tehničkom prostoru 

uređeno osnovnim principima 

EU regulative putem 

novog pristupa i općeg 

pristupa, kojim se uređuje 

sustav akreditacije, mjeriteljstva, 

normizacije, 

odnosno CE označavanje 

za proizvodnju i trgovinu 

(strojevima, elektroproizvodima 

i opremom, konstrukcijskim 

i građevnim 

materijalima, opremom 

za pomorstvo, sredstvima 

osobne zaštite, radio 

i telekomunikacijskom 

opremom, medicinskom 

opremom, posudama 

pod tlakom, liftovima, 

igračkama i dr.). Takvom 

provedbom nadzora u 

konstrukciji, probnim serijama, 

proizvodnji i trgovini 

za određenu skupinu 

proizvoda, omogućava se 

slobodan pristup EU tržištu. 

RAPEX i RASSAF 

Jedan od dodatnih alata 

za zaštitu potrošača 

je uspostava RAPEX-a 

– sustava za prijenos i 

brzu razmjenu podataka 

o štetnosti uporabe određenih 

proizvoda na tržištu 

(RAPEX – Rapid Alert 

System). Putem RAPEX-a 

države članice upozoravaju 

o proizvodima (osim 

hrane, farmaceutskih i 

medicinskih proizvoda) 

koji predstavljaju ozbiljnu 

prijetnju za zdravlje i 

sigurnost potrošača. Europska 

komisija je 2. ožujka 

ove godine predstavila 

Izvještaj za 2005. godinu 

o brzom upozoravanju na 

opasne proizvode. 

Izdvajamo: Prošle se godine 

gotovo udvostručio broj 

upozorenja na opasne proizvode 

na europskom tržištu 

s 388 u 2004. do 701 u 2005. 

Blizu 50 % opasnih proizvoda 

su uvozni proizvodi. 

Četvrtina od svih proizvoda, 

na koje se upozorava su 

igračke, a slijede električni 

uređaji. Te dvije kategorije 

proizvoda bile su najopasnije 

i 2004. godine. U 2005. za 

80 % povećano je obavješćivanje 

o ozbiljnim rizicima u 

odnosu na prethodnu godinu. 

U takvim proizvodima 

opasnost uglavnom (32 %) 

prijeti od električnog udara. 

Iako je tijekom 2005. znatno 

unaprijeđen sustav obavještavanja, 

pogotovo u nekim 

novim članicama, takvo povećanje 

ne može se objasniti 

tek poboljšanom metodom 

izvješćivanja. 

Slijedeći direktive EU i 

u RH, na temelju čl. 8. Zakona 

o općoj sigurnosti 

proizvoda (NN. 158/03) 

potrebno je donijeti uredbu 

o sadržaju i postupku 

obavješćivanja drugih 

tijela državne uprave, 

međunarodnih subjekata 

DATUM: 

Primjer: HR - RASFF-2006/20 TABLICA 1: OBAVIJEST O OPASNOSTI/ALERT, 

http://www.hah.hr/pdf/tjedan20hr.pdf, i http://wwww.hah.hr/pdf/tjedan13hr.pdf 

MJESTO 

UZORKOVANJA 

BR: 

18. 05. 2006. tržište 015/06 

17. 05. 2006. tržište 016/06 

17. 05. 2006. tržište 017/06 

17. 05. 2006. tržište 018/06 

17. 05. 2006. tržište 019/06 

18. 05. 2006. tržište 020/06 

18. 05. 2006. tržište 021/06 

28. 03. 2006. granica ABS/06 

24. 03. 2006. granica ABT/06 

i javnosti o rizicima koji 

mogu predstavljati proizvodi 

za zdravlje i sigurnost 

ljudi, o stavljanju tih 

proizvoda na tržište, odnosno 

o mjerama poduzetim 

za njihovo povlačenje 

s tržišta. 

Članak 8. 

Vlada Republike Hrvatske 

uredbom će propisati sadržaj 

i postupak obavještavanja 

drugih tijela državne uprave, 

međunarodnih subjekata 

i javnosti o rizicima koje 

mogu predstavljati proizvodi 

za zdravlje i sigurnost 

ljudi, o stavljanju tih proizvoda 

na tržište, odnosno o 

mjerama poduzetim za njihovo 

povlačenje s tržišta. 

U području proizvodnje 

i prometa hrane glavna 

pozornost pridaje se 

zdravstvenoj ispravnost 

i higijeni hrane. Osim 

vrlo kvalitetnih i strogih 

zakonskih propisa u 

području proizvodnje, 

DATUM: OBAVIJEST OD: BR: RAZLOG OBAVIJESTI: 

06/06/2006 BELGIJA 2006.0352 

06/06/2006 GRČKA 2006.0353 

06/06/2006 GRČKA 2006.0354 

06/06/2006 GRČKA 2006.0355 

06/06/2006 GRČKA 2006.0356 

arsen i preveliki sadržaj nitrata u flaširanoj 

vodi 

promijenjena senzorska svojstva ovčjih 

kostiju 

promijenjena senzorska svojstva 

zamrznutih goveđih kobasica 

obmana – promijenjen datum zamrznutih 

kriški slanine 

otpuštanje di(2-etilheksil)adipat (DEHA) sa 

folije za pakiranje hrane 

06/06/2006 ITALIJA 2006.0357 aflatoksini u prženom i slanom pistaciju 

06/06/2006 BELGIJA 2006.0358 

RAZLOG OBAVIJESTI: 

sadržaj sumpornog dioksida u keksima veći 

od dozvoljenog 

Salmonella spp u ribljem brašnu – hrana za 

životinje 

Salmonella spp u super smjesi za piliće i 

super smjesi za nesilice – hrana za životinje 


životinje 


životinje 


životinje 


životinje 

povećan sadržaj aerobnih mezofilnih 

bakterija i plijesni u oljuštenim orasima 

povećan broj mikroorganizama u pripravku 

za dijetetski napitak 

prerade i prometa hrane 

i Hrvatska agencija za 

hranu (Osnivač je Vlada 

RH) osnovana 14. lipnja 

2003. na temelju Zakona 

o hrani, također provodi 

zadaću zaštite potrošača. 

Zakonom o hrani iz 2003. 

godine i drugim propisima, 

stvorena je snažna 

baza za osiguranje sigurne 

hrane, dok se uvođenje 

načela HACCP – sustava 

u proizvodnji i prometu 

hrane smatra bitnom 

dogradnjom i uvjetom 

u povezivanju s EU. Sve 

navedeno, Odlukom Vijeća 

Europe 92/59/EEC iz 

1992., također dodatno se 

prati uvođenjem Žurnog 

sustava obavještavanja 

otpuštanje 4,4’-diaminodifenilmetana sa 

kuhinjskog pribora 

EU RASFF, a u Republici 

Hrvatskoj HR RASFF. 

Izmjene i dopune 

Zakona o zaštiti 

potrošača 

Uspostavom predstavljenog 

integriranog sustava 

kontrole proizvoda 

za očekivati je povećanje 

zadovoljstva potrošača, 

a time i zaštite zdravlja i 

života. Prema najavama 

ZEMLJA 

PODRIJETLA: 

Turska 

Italija 






Rumunjska 

Francuska 

iz Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva, 

na jesen očekujemo 

izmjene i dopune Zakona 

o zaštiti potrošača koje 

moraju biti u skladu sa 

sljedećim EU direktivama: 

Primjer: EU - RASFF-2006/23 TABLICA 1: OBAVIJEST O OPASNOSTI 

http://www.hah.hr/pdf/tjedan23.pdf ili http://ec.europa.eu/food/rapidalert/index_en.htm 

ZEMLJA 

PODRIJETLA: 

SAUDIJSKA ARABIJA 

ŠPANJOLSKA VIA 

NIZOZEMSKA 

NIZOZEMSKA 

NIZOZEMSKA 

FRANCUSKA 

IRAN VIA 

NJEMAČKA 

NIZOZEMSKA


SAVJETNIK 


Acquis Poglavlje 23: 

Zaštita potrošača i 

zdravlja 

1. Direktiva Vijeća 

84/450/EEZ od 10. 

rujna 1984. o usklađivanju 

pravnih propisa, 

uredbi i upravnih 

propisa država članica 

koji se odnose na zavaravajuće 

oglašavanje. 


85/374/EEZ od 25. 

srpnja 1985. o usklađivanju 

zakona, propisa 

i administrativnih 

odredbi država članica, 

a koje se odnose na 

odgovornost za neispravne 

proizvode. 


85/577/EEZ od 20. 

prosinca 1985. godine 

za zaštitu potrošača 

u pogledu ugovora 

sklopljenih izvan poslovnih 

prostorija. 


87/102/EEZ od 22. 

prosinca 1986. za 

usklađivanje zakona, 

uredbi i upravnih 

propisa država članica 

koji se odnose na 

potrošačke kredite u 

skladu s izmjenama i 

dopunama Direktive 

Vijeća 90/88/EEC te 

Direktive 98/7/EZ. 


87/357/EEZ od 25. 

lipnja 1987. o usklađivanju 

pravnih propisa 

država članica koji se 

odnose na proizvode 

koji, budući da nisu 

kakvim se predstavljaju, 

ugrožavaju 

zdravlje ili sigurnost 

potrošača. 


90/314/EEZ od 13. 

lipnja 1990. godine 

o paket-putovanjima, 

paket-odmorima i paket-turama. 

7. Direktiva 2001/95/EZ 

Europskog parlamenta 

i Vijeća od 3. prosinca 

2001. godine o općoj 

sigurnosti proizvoda 

– opozivajući Direktivu 

Vijeća 92/59/EEZ 

od 29. lipnja 1992. o 

općoj sigurnosti proizvoda 

u siječnju 2004. 


93/13/EEZ od 5. travnja 

1993. o nepoštenim 

uvjetima u potrošačkim 

ugovorima. 

9. Direktiva 94/47/EC 


i Vijeća od 26. 

listopada 1994. o zaštiti 

kupaca s obzirom 

na određene aspekte 

ugovora koji se odnose 

na pravo korištenja 

nekretnina na osnovi 

time-sharinga. 

10. Direktiva 97/7/EZ Europskog 

parlamenta i 

Vijeća od 20. svibnja 

1997. o zaštiti potrošača 

vezano na ugovore 

na daljinu – Izjava Vijeća 

i Parlamenta glede 

članka 6 (1) – Izjava 

Komisije glede Članka 

3 (1), prvi redak. 



i Vijeća od 6. listopada 

1997. koja nadopunjuje 

Direktivu 84/450/ 

EEZ vezano uz zavaravajuće 

oglašavanje 

kako bi se uvrstilo poredbeno 

oglašavanje. 



i Vijeća od 16. veljače 

1998. o zaštiti potrošača 

u prikazivanju 

cijena proizvoda koji 

su ponuđeni potrošačima. 



i Vijeća od 19. svibnja 

1998. o sudskim 

nalozima za zaštitu 

interesa potrošača. 

14. Direktiva 1999/44/ 

EZ Europskog parlamenta 


svibnja 1999. o nekim 

aspektima prodaje 

robe široke potrošnje 

i popratnim jamstvima. 

15. Direktiva 2002/65/ 



rujna 2002. o oglašavanju 

na daljinu financijskih 

usluga za 

potrošače, kojom se 

izmjenjuje Direktiva 

Vijeća 90/619/EEZ i 

Direktive 97/7/EZ i 

98/27/EZ. 

16. Uredba 2006/2004/EZ 


i Vijeća od 27. listopada 

2004. o suradnji 

između državnih tijela 

odgovornih za provedbu 

zakona o zaštiti 

potrošača (Uredba o 

suradnji oko zaštite 

potrošača). 

17. Direktiva 2005/29/ 



svibnja 2005. vezano 

uz neispravne trgovačke 

postupke trgovaca 

prema potrošačima 

na unutarnjem 

tržištu koja izmjenjuje 

Direktivu Vijeća 

84/450/EEZ, Direktive 

97/7/EZ, 98/27/ 

EZ i 2002/65/EZ Europskog 

parlamenta i 

Vijeća te Uredbu (EZ) 

br. 2006/2004 Europskog 

parlamenta i Vijeća 

(Direktiva o Neispravnim 

trgovačkim 

postupcima). 

Jasno je svima da se moraju 

štititi i poštivati prava 

potrošača te se očekuje 

da će najavljene izmjene i 

dopune slijediti EU načela. 

Ipak, i sami potrošači 

moraju poznavati zakon i 

svoja prava, ali i obveze i 

način ostvarivanja prava. 

Primjena Regule preuzete 

iz rimskog prava »CAVE- 

AT EMPTOR« – »Neka 

kupac bude oprezan kod 

kupnje« bitno će uštedjeti i 

vrijeme i novac. Zaštita potrošača 

ne smije se shvaćati 

kao prisila i ograničenje 

poslovanja proizvođača i 

trgovaca naspram kupaca, 

već normalan razvojni put 

prepoznavanja potreba 

kupca. Time se tek stvara 

okruženje u kojem se štiti 

kupac, a trajnom obvezom 

uočavanja i mjerenja potreba 

i zadovoljstava kupaca, 

ostvaruje se uspjeh u 

poslovanju. 

SUD ČASTI 

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE 

Zagreb, Ilica 49 

Broj: O-I-40/06 

Zagreb, 28. lipnja 2006. g. 

PRESUDA 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom 

od sudaca R. B., kao predsjednika vijeća, te A. K. i J. B., kao 

članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Petra Dabelića, 

Babino Polje – otok Mljet, Sobra 35, kojeg zastupa Dražen 

Crnković, odvjetnik iz Zagreba, Vlaška 77, protiv prijavljenog: 

»TIHO-GRAD«, građevinski obrt, vl. Tihomir Vranješ, iz 

Zagreba, Trg Ivana Kukuljevića 6, radi povrede dobrih poslovnih 

običaja, nakon rasprave održane 28. lipnja 2006. godine, 

u prisutnosti z.z. punomoćnika prijavitelja Ane Kebet, 

odvjetničke vježbenice prijavitelja, a u odsutnosti zastupnika 

prijavljenog, 

PRESUDIO JE 

Prijavljeni »TIHO-GRAD« – građevinski obrt, vlasnik Tihomir 

Vranješ, Zagreb, Trg Ivana Kukuljevića 6 

ODGOVORAN JE 

što je dana 18. 02. 2006. godine s prijaviteljem Petrom Dabelićem 

sklopio pismeni ugovor o izvođenju obrtničkih radova 

na kampu u Uvali Sutomiholjska, otok Mljet, s pravima i obvezama 

stranaka u tom ugovoru, a prijavljeni se, pored drugih 

obveza, obvezao izvesti radove u roku 40 dana po zaključenju 

ugovora pa unatoč tome što je prijavitelj svoju obvezu 

iz ugovora ispunio, prijavljeni je dana 13. ožujka 2006. godine 

napustio gradilište, a da radove nije dovršio, a izvedeni radovi 

su nekvalitetni i suprotni pravilima struke te se unatoč 

opomeni pred tužbu od 21. ožujka 2006. g., da nastavi s radovima 

i ukloni nedostatke, umjesto toga prijavitelju telefonom 

zaprijetio, 

čime je postupio protivno odredbama članka 5. Pravilnika o 

Sudu časti Hrvatske obrtničke komore, a što se sve smatra povredom 

dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta, 

pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. toč. 3. Pravilnika o 

Sudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjera 

JAVNA OPOMENA 

UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU 

Obrazloženje kao nepotrebno ispušteno 

SUD ČASTI 

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE 

Broj: O-I-53/2006 

Zagreb, 7. lipnja 2006. g. 

PRESUDA 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore, u vijeću sastavljenom 

od sudaca R. B. kao predsjednika vijeća, te J. B. i A. K. kao 

članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Gvozdana 

Vukašina iz Zagreba, Maksimirska 107, protiv prijavljenog: 

Automehaničarski i autolimarski obrt, vl. Roman Kovačević, 

iz Zagreba, Petrova 101a, radi povrede dobrih poslovnih 

običaja, nakon održane glavne rasprave dana 7. lipnja 2006. 

godine u prisutnosti prijavitelja, a u odsutnosti zastupnika 

prijavljenog, 

PRESUDIO JE 

Prijavljeni: Automehaničarski i autolimarski obrt, vl. Roman 

Kovačević, Zagreb, Petrova 101a 

ODGOVORAN JE 

što je dana 21. travnja 2006. godine primio na popravak automobil 

prijavitelja marke ‘Mazda 323’ 1.3 LX, reg. br. ZG 283 

L, s dijagnozom kvara brtvila glave motora, uz ugovorenu 

cijenu popravka od 2.000,00 kuna te na traženje za dijelove 

primio 1.000,00 kuna, ali nije izdao potvrdu ni račun pa se 

tijekom popravka utvrdilo da nije kvar u brtvilu, već da je 

pukla glava motora te je naknadno dogovoren popravak za 

300 eura, a s limarom, djelatnikom prijavljenog, ugovoren je 

popravak karoserije za 1.000,00 kuna, da bi prijavitelj vozilo 

preuzeo 9. svibnja 2006. godine, ali mu prijavljeni nije izdao 

račun ni nakon obećanog roka od tri dana, pa ni do podnošenja 

prijave 16. 05. 2006. g., a niti do zaključenja rasprave 7. lipnja 

2006. godine, a automobil nije popravljen unatoč traženju i 

reklamaciji prijavitelja, čime je postupio protivno odredbama 

članka 5. Pravilnika o Sudu časti Hrvatske obrtničke komore, 

a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih običaja u 

obavljanju obrta pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 

3. Pravilnika o sudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče 

mjera 

JAVNA OPOMENA 

UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU 

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno

20 Obrtničke novine Subota, 23. rujna 2006. 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB 

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

10000 ZAGREB, Ilica 49 

Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555 

Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615 

E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hr 

Predsjednik: Mato Topić 

Tajnik: Boris Trupec 

STRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆ 

Potpisan Ugovor o suradnji između 

Udruženja obrtnika grada Zagreba 

i Udruge inovatora Hrvatske 

redsjednik Udruženja obrt- 

grada Zagreba Ivan 

Pnika 

Obad i dr. sc. Stanislav Čajavec, 

predsjednik Udruge inovatora 

Hrvatske potpisali su 15. rujna 

2006. godine u Svečanoj dvorani 

Udruženja obrtnika grada Zagreba 

Ugovor o poslovnoj suradnji 

između Udruženja obrtnika grada 

Zagreba i Udruge inovatora 

Hrvatske. Predmet Ugovora je 

Stanislav Čajavec i Ivan Obrad 

uspostavljanje poslovne suradnje 

na zajedničkim djelatnostima u području komercijalizacije inovacija i 

drugih djelatnosti koje pridonose probitku i unapređenju zagrebačkog 

obrtništva i hrvatskog inovatorstva. To je i jedan od načina za jačanje 

konkurentske sposobnosti obrtništva i uključivanje u europske tokove 

tržišta. 

– Dosadašnja suradnja koju smo ostvarili s Udrugom inovatora Hrvatske 

pokazala je da naši obrtnici znaju, mogu i stalno rade na inovativnim 

rješenjima u djelokrugu svoga rada. Ovo svakako obuhvaća i 

naša nastojanja uključivanja obrtnika u kontinuirano ulaganje u znanje 

kroz programe cjeloživotnog učenja. Osnivanjem Obrtničkog učilišta 

stvorile su se mogućnosti za bržu komercijalizaciju inovacija, a uz punu 

podršku Grada Zagreba na ostvarenju ovoga programa izgradit će se i 

moderan obrtnički centar – naglasio je u svom govoru Ivan Obad. 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA 

OBRTNIČKA KOMORA 

DUBROVAČKO-NERETVANSKE 

ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK, Široka 4/2 

Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560 

E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hr 

Predsjednik: Svetan Pejić 

Tajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943 

STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA KALAFATOVIĆ 

Rezultati upisa učenika u programe 

obrtničkih zanimanja u šk. god. 2006./2007. 

R 

ezultati upisa učenika u programe obrtničkih zanimanja u 

2006./2007. šk. god. još jednom su pokazali kako se pri odabiru 

zanimanja učenici ne vode putem koji bi im nakon završenog školovanja 

osigurao posao u struci, već odabiru ona zanimanja kojima je 

tržište rada zasićeno. 

Posebice slab interes iskazan je za proizvodna zanimanja kao što su 

stolar, slastičar, zidar, bravar, dok je najviše učenika upisano u zanimanja 

kuhar i konobar za kojima je, uglavnom tijekom turističke sezone, 

velika potražnja u našoj Županiji. U 7 strukovnih škola na području Dubrovačko-neretvanske 

županije ukupno je upisan 341 učenik u 15 različitih 

obrtničkih zanimanja. U programe deficitarnih zanimanja, kao što 

je primjerice zanimanje stolar, u posljednje tri godine upisano je svega 7 

učenika. Isti je slučaj i s programom za zanimanje slastičar, te zanimanja 

građevinske struke za koja gotovo ne postoji nikakav interes. Na temelju 

izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Dubrovnik, 

Upravni odbor Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije 

donio je Odluku o stipendiranju učenika deficitarnih zanimanja, koja 

će se realizirati do kraja ove godine, a kojom će se, nadamo se, stimulirati 

učenici za odabir pojedinih deficitarnih zanimanja u budućnosti. 

Dodjela koncesija na 

pomorskom dobru 

Uzgoj školjaka i ribe u Malostonskom 

zaljevu i Malom moru 

U 

pravo je u tijeku natječaj za dodjelu uzgojnih polja u Malostonskom 

zaljevu i Malom moru za djelatnost uzgoja školjaka i ribe. 

Na temelju objavljenog natječaja, Vlada RH u ovom uzgojnom području, 

koje je ujedno i zaštićeni dio prirode, dodijelit će više od 300 

uzgojnih polja za koja će se javiti oko stotinu uzgajivača školjaka i 

riba. Za realizaciju ovog vrlo ozbiljnog i složenog posla budućim 

koncesionarima veliku pomoć pruža Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske 

županije i Udruženje obrtnika Dubrovnik. Nakon 

okončanja ovog postupka, očekuje se da će se konačno srediti katastar 

uzgojnih polja na ovim prostorima i da će se uvesti red u uzgoju i 

prometu školjaka. U tijeku su isplate novčanih poticaja za uzgoj ribe i 

školjaka koji se odnose na prvo polugodište 2006. godine. Ta je informacija 

vrlo pozitivno iznenadila ovdašnje uzgajivače školjaka i ribe 

jer je isplata poticaja u ranijim razdobljima veoma kasnila. 

ODRŽANA 27. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA OK ZAGREB, KOJOM JE 

PREDSJEDAO PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB MATO TOPIĆ 

Upravni odbor OK Zagreb u znaku vrlo 

uspješnih rezultata u obrazovanju 

U 

Zagrebu je 11. rujna 2006. 

održana sjednica Upravnog 

odbora OK Zagreb. 

Veći dio tema obuhvaćao je poslove 

i zadaće OK Zagreb na 

obrazovanju za obrtnička zanimanja. 

Na sastanku je razmatrana 

realizacija upisa u šk. god. 

2006./07., za strukovna zanimanja. 

Upravni odbor ocijenio je 

pozitivnom i uspješnom realizaciju 

ovogodišnjih upisa. 

Brošura »Upisi« koju je izdala 

OK Zagreb u potpunosti je ispunila 

očekivanja informiranja 

roditelja i učenika, te je upis gotovo 

u cijelosti ostvaren. 

Također je donesena odluka o 

kriterijima za dodjelu stipendija 

za deficitarna strukovna zanimanja, 

kao i odluka o dodjeli 25 

stipendija za šk. god. 2006./07., 

O 

brtnička komora Zagreb 

predvođena predsjednikom 

Matom Topićem 12. rujna 2006. 

godine organizirala je za svoje 

obrtnike posjet Međunarodnom 

sajmu obrtništva (MOS) u Celju. 

To je najveća sajamska i poslovna 

manifestacija Slovenije, a i najveći 

obrtnički sajam u regiji, koji 

je ove godine održan od 6. do 13. 

rujna, i već tradicionalno okupio 

velik broj izlagača i posjetitelja. 

Ovogodišnji sajam je 39. po redu, 

a zbog velikog interesa izlagača 

organizatori su postavili još jednu 

montažnu dvoranu povećav- 

Prokušani recept za »uspjeh preko noći« 

U obitelji Baničević iz Smokvice na otoku Korčuli više od stotinu godina njeguje se tradicija i 

U 

obilasku vinara i vinogradara 

naše Županije preporučeno 

nam je iz Udruženja obrtnika 

Korčula – Lastovo da se ovaj put 

zadržimo u Smokvici, u vinariji 

»TORETA«, čiji je vlasnik Frano 

Baničević. 

Nakon ugodnog razgovora i 

obilaska degustacijske sale i podruma, 

dojmove bismo mogli 

sažeti u formuli uspjeha većine 

obrta i poduzetništva uopće: spoj 

tradicije, angažmana cijele obitelji 

i najnovijih tehnologija u proizvodnji. 

U degustacijskoj dvorani, koja 

se nalazi u Smokvici nedaleko od 

glavne otočke prometnice, izloženi 

su muzejski primjerci različitih 

pomagala kojom se unazad više 

od stotinu godina koristila obitelj 

Baničević u obradi vinograda i 

proizvodnji vina. Među ostalim 

vrijednim eksponatima, pozornost 

nam je privukao i filtar za 

vino iz 1910. godine. Iste je godine 

najnovije tehnologije u proizvodnji vrhunskih vina 

pradjed našeg domaćina 

proglašen 

najboljim vinarem 

Dalmacije (od Zadra 

do Boke). »Revoluciju« 

u obradi 

zemlje i preradi 

vina donio je 

upravo pradjed 

Svetan Pejić, predsjednik obrtničke komore 

Dubrovačko-neretvanske županije 

Z 

a razgovor s predsjednikom 

Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske 

županije Svetanom 

Pejićem, uglednim ugostiteljem 

iz Dubrovnika, uputno 

je i za manje važne teme pronaći 

neko mirno mjesto, jer našeg sugovornika 

poznaje gotovo svatko 

u Dubrovniku, pa mu se tako 

stalno netko javlja, pozdravlja ili 

nudi svježu ribu za njegove restorane. 

Zato u komorskom uredu 

započinjemo razgovor s trenutačno 

najaktualnijom temom, a 

to su predstojeći izbori za tijela u 

komorskom sustavu. 

– Najvažnije je da obrtnici u izborima 

koji su pred nama za svoje 

predstavnike u tijelima Udruženja 

obrtnika, Obrtničke komore 

Dubrovačko-neretvanske županije 

i Hrvatske obrtničke komore 

izaberu ljude koji su uspješni poduzetnici 

i koji imaju odgovarajući 

ugled u svojoj sredini, a ujedno 

su spremni odvojiti svoje slobodno 

vrijeme za promicanje osobnih 

i zajedničkih interesa obrtništva. 

Upravni odbor OK Zagreb 

a koje zajedno dodjeljuju Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

i Obrtnička komora 

Zagreb u iznosu od 300.000 kn u 

omjeru 50% : 50%. 

U tijeku je također i oglašavanje 

natječaja za dodjelu 150 

Tko nije spreman odvojiti vrijeme 

za pripremu ili prisutnost sastancima 

svoje sekcije, Ceha ili drugog 

tijela, proučavanja propisa iz 

svoje djelatnosti ili slično, bolje je 

da se ne prihvaća nikakve funkcije. 

Stoga je velika odgovornost na 

sadašnjim vodstvima Udruženja 

obrtnika da prilikom provođenja 

izbora za odgovarajuća tijela, 

upoznaju sve zainteresirane s 

njihovim pravima, ali i obvezama 

koja iz obnašanja određene funkcije 

proizlaze. 

• Čime ste u proteklom mandatu 

bili zadovoljni, a što mislite 

da se moglo bolje napraviti? 

– Ovo je dijelom vezano uz 

prethodno pitanje jer je dio zadovoljstva 

u proteklom razdoblju 

vezan za suradnju s vrijednim i 

požrtvovnim ljudima u našem 

Upravnom odboru, cehovima i 

odborima, ali isto tako sam razočaran 

osobama koje su »zalutale« 

među nas, bilo da su bile potpuno 

neaktivne ili su oko sebe širile 

negativnu energiju koja znatno 

Međunarodni sajam obrtništva u Celju 

Obrtnici OKZ-a posjetili sajam 

ši tako sajam za još 

oko 1000 četvornih 

metara. Na sajmu 

se predstavilo 1511 

izlagača, od kojih 

952 iz 35 zemalja 

svijeta. 

Hrvatska obrtnička 

komora i ove 

je godine organizirala 

izlaganje svojih 

obrtnika na sajmu, ali interes 

je bio gotovo dvostruko manji 

nego prethodnih godina, tako 

da je ove godine na Međunarodnom 

sajmu u Celju izlagalo samo 

17 naših izlagača. Izložbeni prstor 

OK-a na sajmu u Celju bila 

je izložba na kojoj su se predstavili 

hrvatski obrtnici s različitim 

djelatnostima kao npr. izradom 

koji se zbog bolesti 

vinove loze – filoksere, morao 

otisnuti u Ameriku odakle je po 

povratku sa sobom donio, za ono 

vrijeme, najnapredniju tehnologiju 

u obradi zemlje – željezni plug i 

spoznaju da se može napredovati 

samo uz primjenu najnovije tehnologije. 

Da se takav stav prema poslu 

ukorijenio u ovu obitelj, shvatili 

smo kada smo došli u podrum 

gdje se koristi napredna tehnologija 

proizvodnje i čuvanja vina 

koja se u svakom trenutku kontrolira 

putem računalnog sustava. 

Danas vinarija »TORETA« posjetiteljima 

nudi 

vrhunska i kvalitetna 

autohtona 

bijela vina 

Pošip i Rukatac, 

crveno vino Toreta, 

te jedini u 

Hrvatskoj proizvode 

desertno 

vino Prošek od 

sorte Pošip. Od oko 40.000 proizvedenih 

boca gotovo polovica se 

proda u atraktivnom degustacijsko-izložbenom 

prostoru, kojega 

je u proteklih godinu dana posjetilo 

više od 10.000 ljubitelja dobre 

kapljice, a ostale količine se izvoze 

ili se njima opskrbljuju bolje 

vinoteke u Hrvatskoj. 

Kao i naš prethodni sugovornik 

s Pelješca i gospodin Baničević 

smatra da se naprijed može ići 

samo s kontinuirano visoko kvalitetnim 

proizvodom, što uz geografske 

i klimatske pogodnosti 

koje imaju smokvički vinogradi, 

otežava svaki rad. Zadovoljan 

sam suradnjom s Udruženjima 

obrtnika, Županijom i njezinim 

odjelima, Poreznom upravom, 

Zavodom za zapošljavanje, a posebno 

bih naglasio izvanrednu 

suradnju s HGK županijskom komorom 

Dubrovnik i Dubrovačkim 

centrom za poduzetništvo. 

Smatram da dobrom suradnjom 

svih potpornih institucija poduzetništva 

možemo postići bolje 

rezultate. S tim u vezi započeli 

smo projekt Centra potpornih institucija 

gdje bi na jednoj lokaciji 

bili svi subjekti, sa zajedničkom 

multifunkcionalnom salom za 

sastanke i drugim korisnim sadržajima 

za poduzetnike. 

Možemo biti zadovoljni stalnim 

povaćenjem broja obrta i nešto 

promijenjenom strukturom, 

ali ne možemo biti zadovoljni 

slabim interesom mladih za strukovne 

škole, pogotovo za deficitarna 

zanimanja. 

• Kako vidite komorski sustav 

u sljedećem razdoblju? 

stipendija Grada Zagreba za 

obrtnička deficitarna zanimanja, 

pa su ove dvije stipendije pridonijele 

uspješnom upisu učenika i 

povećanom interesu za obrtnička 

zanimanja. Donesena je i odluka 

o održavanju seminara – radionica 

u udruženjima obrtnika 

s područja Zagrebačke županije 

uz subvenciju po polazniku, a 

na temelju natječaja Zagrebačke 

županije. 

Prihvaćeno je i podržano održavanje 

priredbe Hair Collection 

2007. godine, kao i prijedlozi 

Ceha frizera i kozmetičara OK 

Zagreb koji su upućeni HOK-u. 

Primljena je i informacija 

Nadzornog odbora o prihvaćanju 

izvješća o materijalnom i 

financijskom poslovanju Obrtničke 

komore Zagreb za razdoblje 

1. 01. – 30. 06. 2006. godine. 

Nadzorni odbor se pohvalno 

izrazio o višestruko smanjenim 

izdacima za mobilne telefone, 

gorivo za automobil, poklone 

poslovnim partnerima, dnevnice 

i putne troškove. 

strojeva, proizvodnjom opreme 

za obradu strojeva, plastičnih 

materijala i drva, te proizvođači 

autohtonih hrvatskih suvenira. 

Prvi su se put na sajmu predstavili 

Kartonaža Hudetz, Icom 

s multimedijalnim kioskom, te 

RS mont s novim programima u 

proizvodnji i ugradnji pročišćivača 

za otpadne vode. 

Hrvatski obrtnici na sajmu 

u Celju mogli su se upoznati s 

načinom rada i primjerima iz 

prakse tržišta Europske unije te 

steći nove poslovne kontakte. 

Proteklih su godina poslovnim 

rezultatima sajma bili zadovoljni 

gotovi svi izlagači, a dio njih 

je još i za vrijeme trajanja sajma 

ostvario konkretne poslovne rezultate. 

podrazumijeva velika ulaganja u 

nova znanja i tehnologiju. Smatra 

da bi država trebala davati kvalitetnije 

poticaje za otvaranje novih 

radnih mjesta, pogotovo na otocima 

gdje je demografska slika 

sve gora kao i da zaštiti savjesne 

proizvođače vina od prodaje »na 

crno« vina sumnjive kvalitete. 

Za uspjeh obitelji Baničević čiji 

svi članovi sudjeluju u zajedničkom 

poslu vrijedi ona misao da su 

za »uspjeh preko noći« potrebne 

godine mukotrpnog rada. Koliko 

je taj rad mukotrpan još jednom 

smo se uvjerili kada nam je pred 

samo obavljivanje ovog teksta 

gospodin Baničević javio da mu 

je nedavni grad(tuča) odnio gotovo 

polovicu ovogodišnjeg uroda. 

Možda nam je sada jasnije podrijetlo 

jednog dalmatinskog izraza 

za poljoprivrednika – težak, a 

otvara nam se i pitanje osiguranja 

poljoprivrednih površina o čemu 

ćemo u nekom idućem prilogu. 

– Hrvatska obrtnička komora 

u proteklom se razdoblju dokazala 

kao ozbiljna institucija od 

koje njezino članstvo može imati 

dosta koristi. Uspješno je reagirala 

na određene slabosti unutar 

vlastitih redova, a sada predstoji 

da se učini korak naprijed u prilagođavanju 

ovog sustava potrebama 

obrtnika koje su drukčije 

nego prije dvadeset ili trideset 

godina. Osnovni postulati malog 

poduzetništva nisu se značajno 

mijenjali dugi niz godina, ali razvoj 

tehnologije, globalizacija, 

približavanje ulaska Hrvatske u 

EU i niz drugih okolnosti, stavlja 

dodatne izazove pred današnjeg 

obrtnika. Tim izazovima će morati 

odgovoriti i naš komorski 

sustav.



14. JESENSKI MEĐUNARODNI STOČARSKI, GOSPODARSKI I OBRTNIČKI 

SAJAM U GUDOVCU KOD BJELOVARA 

Jednostavno – naš sajam! 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA 


BJELOVARSKO-BILOGORSKE 

ŽUPANIJE 

Tradicionalno, po 13. 

put, obrtnici Bjelovarsko-bilogorske 

županije 

predstavili su svoje proizvode 

i usluge na Jesenskom 

bjelovarskom sajmu. Naravno, 

i ovaj put u organizaciji 

Područne obrtničke komore 

Bjelovar, suorganizatora Sajma, 

ali i uz njezinu veliku 

financijsku potporu. Dodaju 

li se tome, od Udruženja do 

Udruženja različita, ali kod 

svih znatna financijska sredstva 

izdvojena za sajmovanje, 

dobiju se, također već tradicionalno, 

iznimno povoljni 

uvjeti za nastup na ovom Sajmu. 

Kompletna »logistika« u 

pripremi i za vrijeme trajanja 

Sajma, koju za obrtnike posve 

besplatno odrade djelatnici 

Komorskog ureda tako 

dođe kao točka na i, zadnji argument 

da Bjelovarski sajam 

ovdašnji obrtnici već dulje 

zovu naprosto »Naš sajam«! 

Ove je godine na 350 četvornih 

metara, od čega 

200 zatvorenog prostora 

Obrtničke hale, nastupilo 

33 obrtnika raznih struka i 

iz svih Udruženja obrtnika 

u sastavu POK-a Bjelovar. 

Bjelovara, Čazme, Daruvara 

i Garešnice. Nastupili su 

metaloprerađivači, tekstilci, 

vinari, cvjećari, mesoprerađivači, 

trgovci, uslužni obrti, te 

umjetnički i tradicijski obrti. 

Posebnu pažnju i interes 

posjetilaca izazvali su umjetnički 

i tradicijski obrti, užari, 

svjećari i medičari, proizvođači 

tradicionalnih drvenih 

suvenira i obrti koji se bave 

vezom na kućnom tekstilu, 

a kojih ima dosta u Županiji 

i oduvijek daju poseban štih 

bjelovarskom obrtništvu! 

Detalj sa sajma 

Sajam u Gudovcu svake godine privlači sve veći broj izlagača 

Drveni suveniri i uporabni 

predmeti, vezene posteljine, 

licitarska srca, ručno pleteni 

bičevi… kao da su izašli 

ravno iz bakinih škrinja i »vitrina« 

i donijeli dašak davno 

prošlih, toplih vremena! Ili je 

to samo nostalgija!? Svejedno, 

rijetko tko nije zastao sa 

smiješkom na licu i toplinom 

u srcu! 

Prepoznavši već prije nekoliko 

godina nedostatak 

stručne radne snage, glavnom 

kočnicom razvoja obrtništva, 

POK Bjelovar je kao 

43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/I 

Telefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280 

Telefaks: ++ 385 043/ 241 280 

E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Renić 

Tajnik: Davorin Vezmarović 

STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆ 

jednu u nizu svojih akcija u 

tom smjeru i na Sajmu osigurao 

besplatan nastup dviju 

strukovnih škola, Ugostiteljske 

i prehrambene i Obrtničke, 

obje iz Bjelovara! Učenici 

su, uz sudjelovanje voditelja 

praktične nastave, demonstrirali 

stečene vještine i prikazivali 

posjetiteljima najinteresantnije 

dijelove svoje 

praktične nastave. 

Posebno živo bilo je i na 

kontinuiranoj degustaciji novog 

»Kasačkog piva« iz Like 

koje u županiji zastupa jedan 

bjelovarski obrt! Mnogima, 

čini se, nije bilo moguće iz 

prve procijeniti njegovu kvalitetu, 

pa su se vraćali i više 

puta… 

Ukupni dojam o obrtničkom 

nastupu na ovom Sajmu, 

na posljetku bi se mogao 

sažeti konstatacijom da su 

svi bili zadovoljni, obrtnici 

intenzivnim kontaktima i 

interesom, odnosno ostvarenom 

prodajom, posjetitelji 

doista bogatom izložbom, a 

Komorski ured, potpomognut 

i tajnicima svih Udruženja, 

još jednom besprijekorno 

organiziranom akcijom! 

I najvažnije, uza sve teškoće 

koje i dalje stoje pred 

obrtnicima, a o kojima je i 

na Sajmu, među obrtnicima 

bilo puno govora, ova izložba 

je nedvojbeno potvrdila 

da obrtništvo ipak snažno 

širi krila i intenzivno se približava 

europskim standardima. 

Stalnim inzistiranjem 

na kvaliteti i izvrsnosti dosta 

je obrtnika u Bjelovarskobilogorskoj 

županiji uspjelo 

stvoriti prepoznatljivo ime 

i respektabilnu reputaciju i 

veličinu obrta, riječju brand 

koji jamči budućnost njima, 

ali i mnogim njihovim zaposlenicima! 

Uostalom i sam detalj da je 

predsjednik POK-a Bjelovar, 

Renić, ovaj put na otvorenju 

Sajma, uz predsjednika 

HOK-a Šafrana, ugostio čak 

šest predsjednika područnih 

komora, dovoljno podupire 

tezu da se dobar glas daleko 

čuje! 

POTPISANI UGOVORI O KORIŠTENJU VLADINE FINANCIJSKE POMOĆI 

GRADOVIMA I OPĆINAMA 

Infrastruktura i poduzetničke zone 

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA 


BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

Potpore su dobile zone u Novoj Gradiški, Brodskom Stupniku i Vrpolju u drugom krugu 

očekuje se da će sredstva dobiti i zone u Cerniku i Slavonskom Šamcu 

Nakon što je 16 općina 

i gradova potpisalo 

ugovor o namjenskom 

trošenju sredstava 

Vladine potpore označen je 

i početak korištenja višemilijunskog 

iznosa. Izgradnja 

vodoopskrbnih, vodoodvodnih 

sustava, plinofikacija, izgradnja 

cesta, neki su od 16 

projekata općina i gradova 

Brodsko-posavske županije 

koji su dobili Vladinu nepovratnu 

financijsku pomoć. 

– Ukupna vrijednost koju 

će Fond za regionalni razvoj 

dodijeliti ovdašnjim jedinicama 

lokalne samouprave je 4,6 

milijuna kuna. Tijekom rujna 

i listopada očekujemo da započne 

i povlačenje odobrenih 

sredstava – kaže Stjepan Bošnjaković, 

pročelnik Upravnog 

odjela za gospodarstvo Brodsko-posavske 

županije. Općine 

i gradovi iz ove županije 

dobit će na osnovi nacionalne 

strategije razvoja poduzetničkih 

zona dodatna sredstva. 

U prvoj grupi povjerenstvo 

Brodsko-posavska županija 

napravila je prvi korak 

na ostvarivanju projekta navodnjavanja 

poljoprivrednih 

površina. Na javnom natječaju 

izabrana je tvrtka Hidroing 

iz Osijeka koja će za milijun 

Stjepan Bošnjaković, pročelnik za gospodarstvo 

Ministarstva gospodarstva 

odobrilo je sredstva za tri poduzetničke 

zone: Industrijski 

park Nova Gradiška (dva 

milijuna kuna), Industrijska 

zona »Rižino polje« u općini 

Brodski Stupnik (1,5 milijuna 

kuna) i Poduzetnička zona 

Vrpolje (200.000 kuna). 

– Očekujemo još sredstava 

za projekte koje smo kandidirali. 

Između ostalog i dodatna 

sredstva za Industrijski 

park Nova Gradiška, te 

zone u Slavonskom Šamcu 

i Cerniku. Riječ je o zonama 

koje su u prvoj skupini prioriteta. 

Očekujemo ukupno 

oko pet milijuna kuna poticaja 

za poduzetničke zone u 

Brodsko-posavskoj županiji. 

Za poduzetničke zone potporu 

je u svom proračunu 

predvidjela i Brodsko-posavska 

županija. Udruživanjem 

sredstava s jedinicama 

lokalne samouprave 

nastojimo osigurati povoljnije 

uvjete za poduzetnike 

– kaže Bošnjaković. Među 

poduzetničkim zonama u 

Brodsko-posavskoj županiji 

najažurnija je ona u Novoj 

Gradiški gdje je jedan pogon 

već započeo s radom, a na 

više parcela traju užurbani 

građevinski radovi. Slaže 

se s tom tvrdnjom i Bošnjaković 

podsjećajući da napredak 

pojedinog projekta 

poduzetničke zone prije svega 

ovisi o ažurnosti lokalne 

samouprave. Uz potporu na 

izgradnji i opremanju zona, 

jedinice lokalne samouprave 

mogu računati na potporu 

županije i u privlačenju investitora. 

Dugo najavljivani projekt navodnjavanja 

kuna napraviti plan navodnjavanja 

ove županije. – Očekujem 

da će plan navodnjavanja 

biti gotov do kolovoza 2007. 

godine. Plan bi trebao proći 

i dvije faze javne rasprave, u 

prvoj bi o njemu raspravljala 

šira javnost, a potom i struka. 

Konačnu odluku o planu navodnjavanja 

donijet će županijska 

skupština – kaže Željko 

Burazović, pročelnik Upravnog 

odjela za poljoprivredu 

Brodsko-posavske županije. 

Siromašan županijski proračun 

neće moći podnijeti tako 

veliku investiciju, zato županija 

nastoji prikupiti svu potrebnu 

dokumentaciju kako 

bi projekt prijavila za potporu 

nekom od EU fondova. 

35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1 

Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440 

Telefaks: ++ 385 035 / 407 441 

E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonimir Ćirić 

Tajnica: Željka Pergl 

STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJAN 

Privatizacija 

sušionice četvrti put 

Tvrtka Fiedler iz Splita ponudila je 15 milijuna kuna 

za ulazak u vlasništvo sušionice voća i povrća u 

Vrpolju. Ponuda je poslana u srpnju, a početkom rujna 

još nije bilo konkretnih dogovora. – Činimo ono što 

možemo u skladu sa zakonom. Fiedleru smo ponudili 

da odmah uđe u Sušionicu u formi zakupa. S vrlo 

simboličnim zakupom, zapravo, gotovo bez zakupa. 

Vlasničke odnose ne možemo riješitu u roku jednog ili 

dva tjedna – kaže ministar poljoprivrede Petar Čobanković. 

Ministar ističe kako privatizacija neće ići bez 

javnog natječaja. 

– Bez natječaja nema dodjele. I to je opće poznata 

stvar. Zainteresirani smo i želimo gospodina Fiedlera 

zadržati i zato smo mu ponudili vrlo atraktivan zakup 

prostora. Bitno nam je da netko tko želi ondje uspostaviti 

proizvodnju i plasirati je, radi ondje. 

Gospodin Fiedler se pokazao dosta ozbiljan i mi smo 

željeli omogućiti da odmah započne s radom i svojim 

aktivnostima. Međutim, ne može se pitanje vlasništva 

bilo kojeg objekta riješiti preko noći, pa tako ni Sušionice 

iz Vrpolja – kaže ministar Čobanković. 

Prema posljednjim informacijama dobivenim od 

župana Šime Đurđevića, proces privatizacije sušionice 

ipak napreduje u željenom smjeru. Prema županovim 

riječima sve bi trebalo biti gotovo do kraja siječnja 

2007. godine.


KARLOVAČKA ŽUPANIJA 


KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC, J. Haulika 14 

Telefon: ++ 385 047/ 612 058 

Telefaks: ++ 385 047/ 611 742 

E-mail: okkz@ka.t-com.hr 

web: www.obrtnicka-komora-karlovac.hr 

Predsjednik: Ivan Podvorac 

Tajnik: Miroslav Seljan 

STRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆ 

Tko je sve izlagao 

DEKOR, vlasnik Josip Skradski, Karlovac, STOLARIJA VERDI, vlasnik 

Damir Vergot, Vividina, GRIJANJEVOD, vlasnik Ivan Petrunić, 

Karlovac, ALMONT GAŠPIĆ, vlasnik Stjepan Gašpić, Draganić, KLE- 

SARSTVO STANKOVIĆ, vlasnik Darko Stanković, Karlovac, GSR, vlasnik 

Darko Gregurec, Karlovac, LIMARIJA BRODARIĆ, vlasnik Ivan 

Brodarić, Karlovac, PORTA CROATIA, vlasnik Darko Ivica Bertović, 

Ogulin, STOLARIJA RIBIČIĆ, vlasnik Josip Ribičić, Karlovac, ZLAT- 

KO STAREŠINČIĆ, tesarski obrt, Karlovac, PEKARA ROŽIĆ, vlasnik 

Želimir Rožić, Karlovac, PARKETMONT, vlasnik Marko Drakšić, Karlovac, 

GUMING, vlasnik Jasenko Bosiljevac, LIMKO, vlasnik Darko 

Kosić, Karlovac, STUDIO KA, vlasnik Anton Krivanek, STOLARIJA 

FERENAC, vlasnik Mirko Ferenac, Vrhovac, ELEKTROMEHANIKA 

KUNF, vlasnik Slavko Kunf, Karlovac, COLIBRI, vlasnica Kristina Erdeljac 

Baniček, Karlovac, PEKARA DUJAM, vlasnik Mijo Dujam, Karlovac, 

ZLATNA NIT, vlasnica Ivančica Rubido, Karlovac, JUSTINA, 

vlasnice Ankica Jelić i Ivana Žilić, Karlovac, DESIGN STUDIO NIVES, 

vlasnica Nives Kosić, Karlovac, FOTO FIGURA, vlasnica Mirjana Vukašinović, 

Slunj, ART-A, vlasnica Alma Dubravčić, Karlovac, PEKARA 

MUS, vlasnica Sonja Mus, Ribnik, KERAMIKA NOVA, vlasnica Katarina 

Lamza, BALON ART STUDIO, vlasnica Marija Martinić, Karlovac, 

izlagači poduzeća DRVOTRGOVINA d.o.o. Karlovac, STATUS izvorna 

kućna pomagala d.o.o. Karlovac, ECO PHARM d.o.o. Centigrad 

Izlagači iz ostalih županija 

TERMIKA d.o.o. Novi Marof, BAČVARSKA RADIONA ŠEPERIĆ 

NIKOLA Jastrebarsko, WELLMEDIC d.o.o. Zagreb, LANA, vlasnica 

Nada Lasić, Bedekovčina, DENY, vlasnica Denisa Vrančić, Sveta Nedjelja, 

REKLAMAPLAST, vlasnik Dražen Grdanjski, Samobor udruge 

i ostale institucije 

UDRUGA VINARA VIVODINA, UDRUGA SIRARA RAKOVICA, 

NADA, Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju, Karlovac, KORAK 

Karlovac, EUROHERC OSIGURANJE Zagreb – podružnica Karlovac, 

CROATIA OSIGURANJE podružnica Karlovac, OBRTNIČKA 

ŠTEDNO-KREDITNA ZADRUGA Karlovac, OBITELJSKO EKOLOŠ- 

KO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Lovro Krnić, MUP – PU 

KARLOVAČKA 

ISTARSKA ŽUPANIJA 


ISTARSKE ŽUPANIJE 

52100 PULA, Mletačka 12/1 

Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993 

Telefaks: ++ 385 052 / 383 744 

E-mail: ok-istre@ok-istra.hr 

Predsjednik: Vili Šaina 

Tajnik: Eros Sorić 

STRANICU PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆ 

Dobra organiziranost 

uvjet o(p)stanka obrtnika 

Ako se mi obrtnici ne organiziramo bolje, nećemo moći o(p)stati 

na tržištu. O tome zorno govori trgovina u kojoj je s pojavom 

velikih lanaca opao broj obrtnika koji se tome nisu mogli suprotstaviti. 

Da su bili organizirani, vjerujem da ne bi došlo do zatvaranja 

tolikog broja njihovih radionica (dućana), rekao je Aldo Ukanović, 

predsjednik Udruženja obrtnika Poreča i potpredsjednik 

Područne obrtničke komore Istarske županije. 

Čelni čovjek porečkih obrtnika ističe da će Obrtnički dom u 

Poreču, gradnja kojeg se uspješno odvija, biti upravo u funkciji 

reorganiziranja porečkih obrtnika. Cilj je da se dalje razvijaju, 

a na tržištu nastupaju putem clustera ili konzorcija. Zbog svoje 

neorganiziranosti jako malo sudjeluju u realizaciji investicijskih 

projekata, smatra Ukanović. On upozorava da u 2006. hotelijeri 

Riviera holding i Plava laguna, te grad Poreč, investiraju 250 do 

300 milijuna kuna u građevinske radove. Porečki obrtnici ne sudjeluju 

ni u pet posto realizacije tih projekata samo zbog toga što 

nisu organizirani za zajednički nastup, pa onda nemaju ni potrebne 

reference za natječaje. 

Ukanović kao poznati istarski obrtnik u niskogradnji gotovo 

četiri desetljeća s pravom podsjeća da u najrazvijenijim državama 

obrtnici te mali i srednji poduzetnici ostvaruju od 60 do 65 posto 

bruto nacionalnog dohotka te da zemlje s razvijenim obrtništvom 

bilježe najmanju nezaposlenost. 

Osvrćući se na izgradnju Doma obrtnika (veličine 3500 četvornih 

metara u kojem će obrtnici zauzimati 2200 m² a ostali će prostor 

koristiti Poslovnica Istarske kreditne banke Umag i gradska 

kuglana) predsjednik porečkog Udruženja kaže da samo složna 

braća kuću grade i nada se da će na predstojećim izborima njegove 

kolege dati svoj glas najsposobnijim članovima za vođenje Udruženja 

u idućem četverogodišnjem mandatu. 

Obrtnički sajam na 20. karlovačkim danima piva 

Dodijeljeno pet priznanja za najuređenije 

sklopu 20. karlovačkih 

dana piva na prostoru 

štandove 

U 

ŠRC-a »Korana« ove 

je godine po šesti put organiziran 

i Obrtnički sajam. Interes 

za sajam među obrtnicima 

svake je godine sve veći, a 

ove se godine okupilo četrdesetak 

izlagača na više od 700 

četvornih metara izložbenog 

prostora. U organizaciju se uz 

Obrtničku komoru Karlovačke 

županije i karlovačko Udruženje 

obrtnika uključio i županijski 

Centar za poduzetništvo, a 

pokrovitelji sajma i ove godine 

bili su Grad Karlovac i Karlovačka 

županija. 

Kako bi među obrtnicima 

potaknuli natjecateljski duh 

Obrtnička komora svake godine 

organizira izbor najljepše 

uređenih štandova. Ove je godine 

ocjenjivačka komisija na 

čelu s Ružicom Češković imala 

pune ruke posla tako da je 

ravnopravno podijeljeno čak 

pet priznanja. Za najuređenije 

štandove priznanja su podijeljena 

Stolariji Ribičić, tvrtki 

»Limko«, Pekari Rožić, Design 

studiju Nives i Ekološkom obiteljskom 

poljoprivrednom gospodarstvu 

Lovro Krnić. 

Među posjetiteljima su bili i ministri Vukelić, Rončević i Kirin 

Kaciga za Mesića od buzetskog obrtnika 

K 

ad je predsjednik Republike 

Hrvatske Stjepan 

Mesić proteklog 

ljeta posjetio Kamp vatrogasne 

mladeži u Fažani, istarski su 

ga vatrogasci ugodno iznenadili 

poklonivši mu vatrogasnu 

kacigu. Riječ je o proizvodu 

buzetskog obrtnika dipl. ing. 

Ivana Akrapovića. Plastika 

Akrapović Buzet djeluje već tri 

desetljeća i na početku je imala 

osam, a sada 20 radnika. U 

bivšoj Jugoslaviji zapošljavala 

je čak 42 djelatnika, ali su zbog 

tržišnih (ne)prilika morali mijenjati 

asortiman i smanjiti broj 

zaposlenih. Akrapović se opredijelio 

za izradu predmeta od 

plastike, kozmetičku ambalažu, 

sredstva zaštite na radu te 

cestovnu signalizaciju. S proizvodnjom 

vatrogasnih kaciga 

krenuli su 1995. i one zauzimaju 

najznačajnije mjesto, a gotovo 

cjelokupna proizvodnja se 

izvozi. Tvrtka surađuje s više 

inozemnih instituta za vatro- 

Nagrađeni obrtnici, vlasnici najljepše uređenih štandova 

Predsjednik stavlja kacigu 

Prva brodica iz 

poslovne zone Gradina 

funtanjanskoj marini u kolovozu je porinuta prva višenamjenska 

brodica izgrađena u brodogradilištu Gama Marina 

U 

iz Gradine, buduće poslovne zone općine Sv. Lovreč. Osnivači 

i vlasnici Kristian Gaćina i Vladimir Marinović već su deset godina 

prisutni u nautici, a bave se prodajom nautičke opreme te 

montažom i servisiranjem brodske navigacijske opreme. Gradnja 

prvijenca trajala je 15 mjeseci, a kupac je Mirko Medica iz Rovinja 

(bavi se ribolovom i prijevozom putnika i ronilaca). Brodica duljine 

12,44 i širine 4,22 metra teži nešto manje od 11 tona. Projektna 

brzina je 29 Nm, a na testnim vožnjama postignuta je brzina veća 

od 31 Nm. S obzirom da je brodica višenamjenska (uređena je za 

prijevoz putnika i ronilaca te ribarenje i slično), vlasnici očekuju 

narudžbe tako da bi godišnje izgradili pet do šest plovnih jedinica 

s tim da bi rokovi izgradnje bili puno kraći, oko četiri mjeseca. 

Cijena brodice kreće se od 63 do 190.000 eura (bez PDV-a). 

Inače, svih dana održavanja 

karlovačkih dana piva obrtnička 

izložba naišla je na veliki 

odaziv posjetitelja tako da 

se procjenjuje da je izložbeni 

prostor posjetilo oko osamdeset 

tisuća Karlovčana, od 

kojih su mnogi bili iznenađeni 

izloženim proizvodima, misleći 

da se oni ne proizvode u 

karlovačkoj županiji, kao i njihovom 

kvalitetom. Treba reći 

da nije bilo gotovo nijednoga 

gospodarstvenika koji nije obišao 

izložbeni obrtnički prostor. 

Već sama ta činjenica dovoljno 

govori o opravdanosti organizacije 

ovog sajma, koji je prema 

riječima Mire Seljana, tajnika 

županijske Obrtničke komore, 

postao sastavni dio najpoznatije 

karlovačke manifestacije. 

– Zahvaljujemo Gradu Karlovcu 

na dobroj suradnji pri 

organizaciji i održavanju naše 

izložbe, kao i Karlovačkoj županiji 

– rekli su uglas Ivan Podvorac 

i Josip Skradski, čelnici 

županijske Obrtničke komore 

Karlovačke županije i karlovačkog 

Udruženja obrtnika. 

Treba reći da su tijekom održavanja 

Karlovačkih dana piva 

obrtnički izložbeni prostor posjetili 

i brojni uzvanici, a među 

njima su bili ministri Branko 

Vukelić, Berislav Rončević, Ivica 

Kirin, te predsjednik HOK-a 

Stjepan Šafran. Svi oni su sa zanimanjem 

razgledali izložene 

proizvode karlovačkih obrtnika 

koji iz godine u godinu postaju 

sve respektabilniji gospodarski 

potencijal. 

– I ovaj sajam još je jednom 

potvrdio da se obrtništvo počelo 

sve više cijeniti i da je postalo 

ravnopravan partner svim gospodarskim 

subjektima. Veseli 

nas činjenica da je obrtništvo 

postalo partner i to ne potencijalni 

nego bitan segment koji 

vuče prema naprijed. Nadam 

se da će ova promocija obrtništva 

dodatno potaknuti obrtnike 

Karlovačke županije da i u budućnosti 

organiziraju slične aktivnosti, 

a da već na sljedećim 

Danima piva svoje proizvode 

brojnim posjetiteljima prezentira 

još veći krug obrtnika – poručio 

je Stjepan Šafran. 

Obrtnički sajam razgledalo je oko 80 tisuća posjetitelja 

gastvo te s vatrogasnim organizacijama 

s ciljem istraživanja 

potreba krajnjih korisnika. Vatrogasci 

se oduvijek zalažu da 

kaciga mora maksimalno štititi 

glavu, lice i zatiljak pri gašenju 

požara, posebice u situacijama 

visokih temperatura. Tako je 

došlo do projektiranja i proizvodnje 

vatrogasnih kaciga 

PAB FIRE, PAB FIRE 02 i PAB 

FIRE 03, a kasnije COMPACT 

III FF, namijenjene vatrogascima 

pri gašenju šumskih požara. 

Istraživanja u Akrapovićevu 

obrtu dovela su do projektiranja 

školjke kacige, koja se izrađuje 

od novog kompozitnog 

materijala, puno otpornijeg na 

visoke temperature. Buzetski 

je obrtnik među prvima u svijetu 

koji proizvodi takve kacige 

za 21. stoljeće, za sada probne 

količine, a redovna će proizvodnja 

početi kada na snagu 

stupe norme za njezinu izradu. 

Upravo takva vatrogasna kaciga 

poklonjena je predsjedniku 

Mesiću. 

Dogovorena poslovna 

konferencija u Puli 2007. 

sklopu rujanskog bihaćkog sajma EKO BIS, Jasna Jaklin 

U Majetić, tajnica Županijske komore Pula, te Ugo Fabijan, 

predsjednik Ceha proizvodnih djelatnosti Obrtničke komore IŽ i 

Ester Jurinović, v. d. tajnika Udruženja obrtnika Pula, dogovorili 

su se s predsjednikom Privredne komore Unsko-sanskog kantona 

Ismetom Pašalićem i suradnicima da se idućeg proljeća u Puli 

održi Poslovna konferencija obrtnika i tvrtki iz Istre i spomenutog 

Kantona. U radu bi sudjelovale i talijanske tvrtke (turizma, 

graditeljstva i prerađivačke industrije) iz područja koje pokriva 

Centro Estero Veneto. 

Na sajmu u Bihaću Istra se predstavila ribljim i purećim prerađevinama 

rovinjske Mirne i Marimirne, te pazinskog Purisa, a 

posjetitelji su vidjeli i Ziganteove tartufe, te vina i maslinovo ulje 

poznatih istarskih proizvođača.


Održan 14. Zagorski Gospodarski Zbor 

U sklopu Zbora priređena stručna 

predavanja i okrugli stolovi 

Zagorski gospodarski zbor održan od 5. do 9. rujna 2006. u Krapini, u sklopu Tjedna kajkavske 

kulture u organizaciji Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije 

O 

brtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije bila je suorganizator 

14. zagorskoga gospodarskog zbora 

koji se održavao od 5. do 9. rujna 2006. u 

Krapini, u sklopu Tjedna kajkavske kulture. 

Zbor je otvorila županica Krapinsko-zagorske 

županije Vlasta Hubicki. O sadašnjoj 

situaciji u gospodarstvu, te o tome kako 

obrtnici i trgovačka društva promišljaju 

svoju budućnost, na otvaranju su govorili 

predsjednici županijske obrtničke i gospodarske 

komore Dragutin Ranogajec i Ivica 

Cerovečki. 

Na gospodarskoj izložbi predstavilo se 

40-ak gospodarstvenika i obrtnika, od kojih 

je većina proizvođača i to metalne, drvne, 

tekstilne i prehrambene djelatnosti. 

U sklopu 14. zagorskog gospodarskog 

zbora održavana su stručna predavanja: 

OKRUGLI STOL s temama iz gospodarstva 

– »Kontinentalni turizam u RH i perspektive 

razvoja toplica« s predavačem Zdenkom 

Mičićem, državnim tajnikom za turizam, 

»Bespovratni poticaji u malom i srednjem 

poduzetništvu« s predavačem dipl. ing. 

Leom Begovićem, pomoćnikom ministra za 

obrt, Ministarstva gospodarstva, rada i po- 

IZLAGAČI OBRTNIČKE KOMORE KZŽ NA 14. ZAGOR- 

SKOM GOSPODARSKOM ZBORU 

»ATELIJER VARGA« proizvodnja umjetničke i unikatne keramike, 

vl. Darko Varga, Zlatar 

BAČVARSKA I KAČARSKA RADIONICA, vl. Drago Petek, 

Đurmanec 

»BGS« obrada stakla, proizvodnja, trgovina, vl. Lidija Božiček, 

Desinić 

BRAVARSKO-KOVAČKA RADIONICA, vl. Stjepan Mišak, 

Sv. Križ Začretje 

»DIGISIGN«, vl. Marija Strmečki, Krapina 

»EPO – OROSLAVJE«, vl. Vladimir Jagečić, Oroslavje 

»GROFELNIK« zajednički obrt, vl. Josip i Anita Grofelnik, Pregrada 

HTZ OPREMA PRESEČKI, vl. Zlatko Presečki, Petrovsko 

»JOSIP PLEŠKO« obrada metala i trgovina, vl. Davor Pleško, 

Zabok 

»YVONNELL« trgovina i proizvodnja, vl. Marina Toldy, Krapina 

»KONIG« modni salon i trgovina, vl. Boris Pospiš, Đurmanec 

»KAMINKO« građevinarstvo i prijevoz, vl. Stjepan Mužek, Petrovsko 

duzetništva RH; OKRUGLI STOL Udruge 

inovatora Hrvatske s temama »Razvoj inovatorskog 

pokreta« i »Komercijalizacija inovacija«, 

te Prve tehničke škole »N. Tesla«: 

»Obrazovni sustav i inovatorstvo«. 

Okupljene gospodarstvenike i obrtnike 

ugodno je iznenadila gastronomska ponuda 

Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika 

OKKZŽ koji su u suradnji s Grupacijom vinogradarstva 

i vinarstva pri HGK – Županijskoj 

komori Krapina organizirali Gastro 

ponudu na temu »Sljubljivanje zagorskih 

vina i autohtonih zagorskih specijaliteta«. 

Nosioci Gastro ponude bili su: 

Restoran »ZELENJAK« vl. Branko Greblički, 

Kumrovec 

Restoran »RODY« vl. Zdravko Klanjčić, 

Gornja Stubica 

Restoran »PURGA« vl. Goran Klancir, 

Zlatar Bistrica 

Gostionica »PREŠA« vl. Zdravko Presečki, 

Krapina 

Gostionica »POD STARIM KROVOVI- 

MA« vl. Damir Frljužec, Krapina 

Catering – priprema slastica, vl. Anita 

Grofelnik, Pregrada 

Tijekom tjedna kajkavske kulture u organizaciji 

Obrtničke komore Krapinsko-zagorske 

županije posjetiteljima su se pružale 

besplatne obrtničke usluge sljedećih obrtnika: 

FRIZERI: »JASMINA« frizerski salon za 

žene i muškarce, vl. Jasmina Pažić, Konjščina 

»SAN« modni frizerski salon, vl. Zdenkica 

Žnidarec, Veliko Trgovišće 

KOZMETIČAR: KOZMETIČKI SALON 

»ANITA«, vl. Anita Jurman, Krapina 

POSTOLAR: POSTOLARSKA RADIO- 

NICA, vl. Josip Hršak, Krapina 

»LONČARIJA«, vl. Ivan Kovačić, Marija Bistrica 

»LJEVAONICA KRČELIĆ« zajednički obrt, vl. Stjepan Krčelić 

i Kruno Krčelić, Kraljevec na Sutli 

»MIKROBIT« informatika, trgovina i usluge, vl. Tomislav Jurinjak, 

Krapina 

METALO-PRERAĐIVAČKA RADIONICA »HORVAT«, vl. 

Silvio Horvat, Zlatar Bistrica 

MEDIČARSKO-SVJEĆARSKA RADIONICA »ZOZOLLY« 

UTEMELJENO 1882. god., vl. Vera Hubicki, Marija Bistrica 

»MARIJA MODNA ODJEĆA«, vl. Marija Smiljanec, 

Đurmanec 

»POLITEX« – izrada polirnih koluta i tekstilne galanterije, vl. 

Blaženka Maligec, Gornje Jesenje 

»SALON MS« proizvodnja, trgovina i usluge, vl. Mirjana Stupnišek, 

Krapina 

»STOLARIJA ČIČEK«, vl. Zvonko Čiček, Zlatar Bistrica 

»STAMP«, vl. Damir Majsec, Krapina 

OBRT ZA PROIZVODNJU I USLUGE »KRALJ«, vl. Snježana 

Kralj, Stubičke Toplice 

»TRADICIJSKI OBRTI MAJSTORA TOME«, vl. Tomo Kovačić, 

Marija Bistrica 

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA 


KRAPINSKO-ZAGORSKE 

ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA, Magistratska 2 

Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546 

300 547, 300 548 

Telefaks: ++ 385 049 / 370 616 

E-mail: okkzz@okkzz.hr 

Predsjednik: Dragutin Ranogajec 

Tajnik: Renata Vranić 


STRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆ 

Suradnja sa zapadnonjemačkom 

obrtničkom komorom 

Za vrijeme trodnevnog posjeta Hrvatskoj predstavnici Sabora 

obrtničkih komora zapadne Njemačke nakon Zagreba i Varaždina, 

posjetili su 25. kolovoza i Krapinu. 

Predsjedniku zapadnonjemačke obrtničke komore Franzu-Josefu 

Kniepsu i tajniku njihove komore gospodinu Reineru Noltenu, 

kojemu su se pridružili gospodin Jerko Čutura, predsjednik 

strukovne udruge Hrvatskih hotelijera i ugostitelja u Nordrhein- 

Westfalenu, te dr. Petar Sindičić, tajnik Hrvatske obrtničke komore, 

domaćini u Krapini bili su predsjednik Obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije Dragutin Ranogajec, gradonačelnik 

Josip Horvat i ravnatelj Srednje škole Krapina Ivan Rozijan. 

Razgovaralo se o mogućim modalitetima suradnje i mogućnostima 

ulaganja na području grada Krapine (gospodarska zona), a 

što bi, ocijenjeno je, bilo od zajedničkog gospodarskog interesa. 

Po završetku sastanka gosti su posjetili moderno opremljen poslovni 

prostor obrta »M. I.« elektrotehničke i metaloprerađivačke 

djelatnosti vlasnika Josipa Hršaka iz Krapine. 

Posebnim statusom zaustaviti nestajanje medičara 

SAJAM MEDIČARA I SVJEĆARA U KOPRIVNICI 

S otvorenja sajma medičara i svjećara u Koprivnici 

KOPRIVNICA – Udruženje obrtnika Koprivnica 

i Muzej grada Koprivnice već drugu 

godinu za redom provode projekt Stara 

umijeća i znanja, a nakon što je prošlogodišnji 

program bio posvećen klobučarima, ove 

godine su na red došli medičari i svjećari. 

Medenjaci, gverc, licitari, medeni bomboni 

i svijeće mogli su se u petak 15. rujna 

vidjeti i kupiti u središtu Koprivnice na čak 

12 štandova medičara i svijećara iz Hrvatske 

i Slovenije. 

– Istražujući povijest nekog zanata dajemo 

mu važnost u današnjem vremenu. Sve 

se slabije čuje glas klobučara, medičara, kišobranara, 

kitničarki... Upravo ovim projektom 

želimo zaustaviti nestajanje tradicijskih obrta 

– rekla je Jasmina Markota, tajnica koprivničkog 

Udruženja obrtnika. 

Na sajmu su sudjelovale medičarske obitelji 

Bičak, Husinec i Mahmet-Habazin iz 

Marije Bistrice, Gorišek-Prstec iz Karlovca, 

Obranković-Kronstein iz Siska, Cvrlja iz Svetog 

Ivana Zeline, Oslaković iz Samobora, Ranogajec-Blažeković 

iz Osijeka, Tomica Marica 

iz Zagreba, Špičko i Vrban iz Koprivnice i 

Perger i Celec iz Slovenije. 

Medičari i etnolozi su potom na Okruglom 

stolu raspravljali o sadašnjosti i budućnosti 

medičarstva, a dogovorena je suradnja sa 

slovenskim medičarima. Načelnica Odjela za 

razvoj obrta pri Ministarstvu gospodarstva 

Lidija Mekić i Ivica Štambuk iz Hrvatske obrtničke 

komore, etnolozi iz Koprivnice, Zagreba 

i Slovenije zajedno s gostujućim medičarima i 

domaćim predstavnicima obrtničkih institucija 

sudjelovali su na Okruglom stolu koji je bio 

posebno zanimljiv zbog žustre rasprave koja 

se vodila oko statusa medičarstva. Medičari 

smatraju da njihov status kao tradicijskog 

obrta nije upitan jer se radi gotovo kao prije 

200 godina, a etnolozi se ponekad previše 

miješaju u njihov posao. Iris Biškupić Bašić iz 

Etnografskog muzeja u Zagrebu kazala je da 

su prema čuvarima baštine ponekad prestrogi, 

ali da je to dio njihove struke, no istaknula 

je potrebu veće suradnje. 

Štambuk je predstavio nacrt prijedloga za 

Pravilnik o tradicijskim i umjetničkim obrtima 

te je dogovoreno da ga razmotre i medičari. 

Kao dobar primjer za odnos prema tradicijskim 

obrtima, posebice za medičare i klobučare, 

istaknut je Nürnberg gdje su oni dio muzeja 

u kojima su radionice. Dogovoreno je da se 

organizira posjet tome gradu i to za medičare 

i etnologe zajedno. Medičari su predstavnici 

Ministarstva objasnili da im ne treba samo status 

tradicijskog obrta nego i povlastice kako 

bi se održali na tržištu. Primjerice u Osijeku 

je nekada bilo 17, a sada je ostao samo jedan 

medičar, pa je vidljivo da zanat izumire i da je 

krajni čas da se nešto poduzme. 

– Udruženje obrtnika Koprivnica je uz 

pomoć partnera na ovom projektu uspjelo 

organizirati ovaj susret, pa su tako od Ministarstva 

gospodarstva dobivena sredstva u 

iznosu od 5000 kuna, a isti iznos donirala je 

i Hrvatska obrtnička komora. Uz pomoć lokalnih 

sponzora Podravke, Belupa i Zagreb 

osiguranja i sredstava koja su za svoj dio projekta 

dobili Muzej grada Koprivnice od Ministarstva 

kulture i Grada Koprivnice, uspjeli 

smo zaokružiti financijsku konstrukciju. Medičari 

ističu da neka sredstva treba usmjeriti i 

prema takvim obrtima koji djeluju stotinama 

godina, a ne samo prema trgovcima, ugostiteljima 

i prijevoznicima jer ipak su medičari 

među najstarijim zanatima i u izumiranju su. 

Iako je susret bio skroman, zadovoljio je sudionike-medičare, 

a to je najvažnije – ocijenila 

je Jasmina Markota. 

U koprivničkom Muzeju prigodnu izložbu 

Medičari i svjećari otvorila je najstarija 

živuća, školovana koprivnička medičarka 

Marija Kolarić. Ona je izložila vitrinu, komodu 

i još neke autentične predmete iz svoje 

medičarske radnje. Posjetitelji Muzeja tako 

imaju priliku do kraja listopada vidjeti zastavu, 

cehovski pečat, drvene i limene kalupe 

i brojne druge predmete koji su izvučeni iz 

prašine Muzeja Koprivnica, Muzeja prehrane 

Podravke i Hrvatskog povijesnog muzeja 

iz Zagreba, a svi ti predmeti izloženi su 

zahvaljujući ostavštini medičarskih obitelji 

Ferneker, Hajdak, Merk, Himenl, Ujlaki-Sulimanović, 

Kovačić (Haberštok), Šafar, Kolarić 

i Špičko. Tradiciju medičarskog i svjećarskog 

obrta u Koprivnici nastavljaju obrtničke 

obitelji Špičko, sljednici poznate medičarske 

obitelji Ujlaki-Sulimanović i obitelj Vrban, 

koji su na koprivničkom sajmu također 

izložili svoje proizvode, a samo za sajam, 

medičarski obrt Špičko izradio je licitarsko 

srce s grbom grada Koprivnice i stihovima 

Paje Kanižaja koje su na dar dobili pokrovitelji 

manifestacije gradonačelnik Zvonimir 

Mršić, načelnica u odjelu za razvoj obrta Ministarstva 

gospodarstva Lidija Mekić i Ivica 

Štambuk iz Hrvatske obrtničke komore. Oni 

su, pak, prilikom otvaranja sajma istaknuli 

da bi medičarski proizvodi trebali postati i 

suveniri, dok je gradonačelnik Koprivnice 

Zvonimir Mršić naglasio kako ćemo tradicijske 

obrte kao dodanu vrijednost uvesti u 

Europsku uniju. 

Adela Sočev 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 


KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE 

ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23 

Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701 

Telefaks: ++ 385 048 / 623 408 

E-mail: okkkz@kc.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonko Pecikozić 

Tajnik: Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEV 

Ugostitelji na sajmu u Grazu 

Ugostitelji na sajmu u Grazu 

Ugostitelji iz Koprivnice, Đurđevca i Virovitice u ponedjeljak, 11. 

rujna, posjetili su sajam Gastronomia u austrijskom Grazu. U organizaciji 

Udruženja obrtnika Koprivnica četrdesetak ugostitelja imalo je 

prilike vidjeti novitete na specijaliziranom sajmu ugostiteljstva i hotelijerstva. 

Oko 150 izlagača prikazalo je raznovrsnu opremu, prehrambene 

proizvode, pića i niz drugih ugostiteljskih potrepština, a naši 

su ugostitelji iskoristili posjet sajmu za uvođenje noviteta u svojim 

lokalima.


MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 


MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1 

Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971 

Telefaks: ++ 385 040 / 312 643 

E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hr 

Predsjednik: Slavko Faltak 

Tajnik: Anđelko Crnčec 

STRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGA 

Međimurski obrtnici – čuvari 

tradicijskih vrijednosti 

Nakon prošlogodišnje, vrlo uspješne promocije Međimurske 

županije na izložbi »Eko-etno Hrvatska«, ove se 

godine najsjevernija hrvatska županija predstavila na većem 

prostoru s još atraktivnijim i sadržajnijim nastupom nego 

lani. Velik doprinos uspješnom nastupu dali su i međimurski 

obrtnici – čuvari tradicijskih vrijednosti, koji su privlačili 

pozornost posjetitelja svojim atraktivnim tradicionalnim proizvodima. 

Zahvaljujući povećanoj aktivnosti turističkih zajednica i jedinica 

lokalne samouprave u nastojanju da građanima ponude 

što više sadržaja i kroz ljetne dane, međimurski tradicijski 

i umjetnički obrti imali su pune ruke posla. Nastupali su na 

gotovo svim manifestacijama u Međimurju i svim važnijim 

manifestacijama u susjednim županijama; od »Dana Zrinskih« 

u Čakovcu, »Ludbreškog sajma« u sklopu »Deset dana 

Svete Nedjelje« u Ludbregu, do Špancirfesta u Varaždinu. 

Upisi učenika u programe obrtničkih zanimanja 

Limari drugu godinu za redom ostaju bez naučnika. Nema interesa ni za autolimare, alatničare, 

autolakirere i fasadere 

Od ukupno 470 raspoloživih mjesta u programima za obrtnička 

zanimanja četiriju međimurskih srednjih škola, u oba 

je upisna roka popunjeno 345 mjesta u 15 razrednih odjela. 

Tako se u Tehničku, industrijsku i obrtničku školu u Čakovcu 

upisalo 152 učenika. I ove godine najviše je učenika 

pokazalo interes za strojobravara (26), tokara (26) i elektroinstalatera 

(20), nešto manje je upisano automehaničara (13), 

elektroničara-mehaničara (12), bravara (12), elektromehaničara 

(7) i autoelektričara (6), dok je najveće zanimanje učenika 

izazvalo novo zanimanje – obrađivač na numerički upravljanim 

strojevima, za koje je bilo rezervirano 30 mjesta. I dok se 

za novoformirana zanimanja traži mjesto više, za zanimanje 

limar već drugu godinu za redom nema kandidata, a trend 

silazne putanje na ljestvici popularnih zanimanja počeli su 

slijediti i autolimari i alatničari. 

Nastup obrtnika na 

jesenskim sajmovima 

Ovogodišnji listopad međimurski obrtnici će iskoristiti 

za promociju svojih djelatnosti, proizvoda i usluga na 

sajmovima u Splitu, Puli, Varaždinu i Križevcima. No, još 

uvijek premalo obrtnika iskorištava mogućnost koju pruža 

Komora sufinancirajući 50 posto izlagačkog prostora 

na četiri regionalna sajma. Sve informacije potražite na 

www.obrtnicka-komora-medjimurja.hr (gdje možete pronaći 

i »Kalendar jesenskih sajmova«) ili na broju telefona 

040/311-515. 

Za razliku od prošle godine kad je Graditeljska škola Čakovec 

upisala gotovo cijeli razred učenika više nego godinu 

prije, rezultati ovogodišnjih upisa su ispod očekivanja. Naime, 

za sva od 11 ponuđenih zanimanja pokazan je manjih 

interes učenika nego lani. Od 87 novoupisanih učenika, 21 

se opredijelio za zanimanje soboslikar-ličilac. Novih stolara 

će možda biti 17, instalatera grijanja i klimatizacije 16, zidara 

11 i pismoslikara 9. Za tesara se odlučilo petero učenika, 

po troje za plinoinstalatera i vodoinstalatera. Fasaderi i autolakireri 

su ostali na nuli. Raduje jedino činjenica što su 

se staklari maknuli s prošlogodišnje nule na dva upisana 

učenika. 

U školske klupe Gospodarske škole upisano je 23 frizera, 

15 krojača i 13 kozmetičara, a u klupe Srednje škole Prelog 27 

kuhara, 11 slastičara, 8 konobara, 6 mesara i 3 pekara. 

Majstorski ispiti 

Obrtničkoj komori Međimurske županije majstorski ispiti 

se održavaju dva puta godišnje. Nakon proljetnog 

U 

roka koji je održan u veljači, za jesenski rok se prijavilo 11 

kandidata za zanimanja očni optičar, frizer, plinoinstalater i 

elektroinstalater. 

Svi zainteresirani za polaganje majstorskih ispita u sljedećem, 

proljetnom roku koji će se održati u veljači iduće godine 

trebaju se javiti najkasnije 45 dana prije početka roka, odnosno 

do 7. siječnja 2007. godine. Cijena ispita iznosi 2600 kuna. 

Detaljne informacije možete saznati od Helene Drvoderić, 

stručne suradnice za obrazovanje u Obrtničkoj komori Međimurske 

županije na broj telefona 040/ 313 – 971. 

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJA 


LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ, 

Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: ++ 385 053 / 573 012 

Telefaks: ++ 385 053 / 573 012 

E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hr 

Predsjednik: Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: Ankica Šubarić 

STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJA 

Spomenička renta novi 

namet senjskim obrtnicima 

SENJ – Upravni odbor 

Udruženja obrtnika Senj pod 

predsjedanjem Milivoja Matičića 

raspravljao je nakon 

ljetne stanke o nizu točaka 

dnevnoga reda, a među njima, 

o visini cijene vode, spomeničkoj 

renti, izborima za 

sekcije i Skupštinu udruženja 

i drugom. Spomeničku rentu 

obrtnici smatraju previsokom 

i novim otežavajućim 

nametom zbog ionako otežavajućih 

uvjeta života i rada. 

Izbori za tijela sekcija bit će 

GOSPIĆ – Malo je bilo 

dvojbi oko organizacije i organiziranja 

ekipa i njihova 

putovanja u Zagorje nakon 

što je OK ličko-senjska zaprimila 

dopis kolega iz Krapinsko-zagorske 

županije 

za sudjelovanje na njihovim 

sportskim igrama održanim 

u Svetom Križu Začretju. 

– Iako nam je kalendar 

bio zgusnut zbog sjednice 

Upravnog odbora komore, 

posjete obrtnika Gospića i 

Perušića Vinkovcima, pripremama 

po udruženjima 

za izborne skupštine i našu 

smotru Jesen u Lici moralo 

se je, jednostavno rečeno, 

naći vremena za naše treće 

održani potkraj rujna i početkom 

listopada, a konstituirajuća 

Skupština u listopadu. 

Kad je u pitanju najviše tijelo 

Udruženja, na prethodnoj 

sjednici je dogovoreno i zaključeno 

da se broj delegata 

smanjuje s 29 na njih 25. 

Upravni odbor senjskih obrtnika 

izrazio je zabrinutost 

cijenom vode nakon puštanja 

u funkciju suvremenog 

pročistača, te će sa senjskim 

Komunalcem tražiti najoptimalnije 

rješenje. (Ž. M.) 

Ličani teško bez Zagoraca 

sudjelovanje i gostovanje u 

Zagorju, kazala je predsjednica 

POK, Ana Šerić Konjikovac 

koja je kao obično u 

maniri svojstvenoj Ličanima, 

domaćinima i organizatorima 

uručila poklone. 

Inače, poziv za sportske susrete 

prihvatilo je unatoč radnom 

danu petnaestak obrtnika, 

uglavnom iz Gospića, koji 

su sudjelovali u malom nogometu, 

streljaštvu i povlačenju 

konopa, a nisu razočarali ni u 

»trećem poluvremenu«. Uz 

rečeno bila je ovo prilika i za 

posjet kulturno-povijesnim 

znamenitostima kojih je prepun 

gotovo svaki zagorski 

brežuljak. (Ž. M.) 

Tko je tko u sekcijama UO Gospić 

GOSPIĆ – Na izbornim 

sjednicama proizvodne, 

uslužne i ugostiteljske sekcije 

izabrana su tijela i delegati 

koji će predstavljati struku 

i sekciju. U predsjedništvo 

proizvodne sekcije izabrani 

su Pavao Štimac (Perušić), 

Gordana Radaković (Mukinje), 

Manda Starčević (Pazarište), 

Ton Kajtazi (Gospić) 

i Neven Bašić (Perušić) koji 

su povjerenje za predsjednika 

ukazali Mandi Starčević, 

a dopredsjednika Gordani 

Radaković. U Skupštinu UO 

Gospić delegirani su M. Starčević 

i P. Štimac. 

Ugostiteljstvo i turizam u 

predsjedništvu sekcije predstavljat 

će Dragan Šop (Lički 

Osik), Joso Vrkljan (Gospić), 

Dragan Hećimović (Perušić), 

Ivan Ratković (Gospić), Božica 

Kurteš (Gospić), Nikola 

Vukić (Gospić) i Marko Sokolić 

(Gospić) koji su ujedno 

izabrani za Skupštinu UO 

Ne odustaju od vlastitog 

prostora 

GOSPIĆ – Kad je u pitanju kancelarijski prostor ličko-senjskih 

obrtnika, situacija je više nego loša jer su sva udruženja, 

računajući i komoru, podstanari. No od pronalaženja vlastita 

prostora se ne odustaje, o čemu su se očitovali i članovi 

upravnog odbora gospićkog udruženja. Unatoč dobroj namjeri, 

neprihvatljivim su ocijenili dvije dostavljene ponude 

za kupnju uredskog prostora te zaključili da se ponovno 

zatraži prijam kod gradonačelnika Gospića i ličko-senjskog 

župana. Raspravljalo se i o izborima po sekcijama te je zaključeno 

da se oni ponove u trgovačkoj i prijevozničkoj, koje 

nisu imale potreban kvorum za rad. Tajništvo udruženja 

zauzet će se za što bolji odaziv obrtnika za specijalističko 

usavršavanje iz zaštite na radu koje Zagreb inspekt održava 

u gospićkom Pučkom otvorenom učilištu. 

Zbog nešto skromnijeg financijskog stanja na žiroračunu te 

troškova oko izbora za tijela Udruženja, Upravni odbor je na 

prijedlog predsjednika Gorana Asića racionalizirao odlazak 

na smotre, sajmove i obrtnička druženja, te troškove sveo na 

one najnužnije. (Ž. M.) 

Dobar odaziv za stručno 

usavršavanje 

GOSPIĆ – Nakon prikupljanja prijava tijekom ljetnih mjeseci 

u Obrtničkoj komori Ličko-senjske županije počeli su ispiti 

za majstore i stručne osposobljenosti. Za majstorski se ispit 

prijavilo 13 kandidata za kuhara, frizera, automehaničara, 

klesara i zidara iz Senja, Gospića, Rijeke, Novalje, pa čak i Zagreba. 

Prema riječima stručnog suradnika za školstvo Josipa 

Serdara, ništa manji interes nije ni za stručnu osposobljenost, 

za koju se prijavilo 11 kandidata za zanimanje priprematelja 

jela i slastica, pomoćnog prodavača, trgovačko poslovanje i 

teracera. 

Sljedeći rok stručne osposobljenosti, dodaje Serdar, bit će 

u prosincu, a za majstore prema kalendaru HOK-a u veljači 

2007. godine. (Ž. M.) 

Gospić. Predsjednik sekcije je 

Nikola Vukić, a dopredsjednik 

Dragan Šop. 

Izabrano je i predsjedništvo 

uslužne sekcije u kojemu 

sjede Katica Asić (predsjednica, 

agencija za osiguranje), 

Ruža Maras (dopredsjednica, 

frizer), Ivan Oroslan (fotograf), 

Josip Milković (grafika) 

i Ernest Petry (agencija za 

nekretnine). U Skupštinu UO 

Gospić osim njih izabrani su 

još Josip Brezović (dimnjačar), 

Ika Balenović (kemijska 

čistiona) i Stjepan Obućina 

(uslužni zemljani radovi). 

Zbog nepostojanja kvoruma 

nisu održani izbori u 

prijevozničkoj i trgovačkoj 

sekciji o čemu je raspravljao 

i Upravni odbor te zaključio 

da se sazove nova sjednica 

u predviđenom roku jer će 

se konstituirajuća sjednica 

Skupštine održati najkasnije 

do svršetka listopada. 

(Ž. M.) 

Poklonili se Hrvatskim 

mučenicima 

GOSPIĆ/VINKOVCI – Članovi Upravnog odbora gospićkog 

Udruženja obrtnika predvođeni predsjednikom Goranom 

Asićem posjetili su posredovanjem ličko-senjske obrtničke 

komore i predsjednice Ane Šerić Konjikovac o vlastitom 

trošku manifestaciju Vinkovačke jeseni. Uz rečeno, Gospićani 

i Perušićani bili su gosti, vodili razgovore te dogovarali daljnju 

suradnju s predsjednikom POK-a, Ivanom Klarićem i UO 

Vinkovci, Andrijom Subotićem. 

Veći dio dana slobodne subote Ličani su iskoristili i posjetili 

Vukovar gdje su u Spomen-području Ovčara odali počast 

vukovarskim i hrvatskim mučenicima poginulim u Domovinskom 

ratu, te podno središnjeg križa zapalili svijeću. 

– Prvi put smo organizirano u ovom dijelu Hrvatske, koji je 

iznimno lijep i susretljiv. Nismo nastupali, ali nije isključena 

mogućnost da se organiziramo i u tom dijelu. Iako daleko od 

kuće, osjećali smo se kao da smo tamo zahvaljujući ponajprije 

ljubaznosti kolega iz POK-a i UO, te hotela Admiral u Vinkovcima 

– izjavio je predsjednik Goran Asić. (Ž. M.) 

Lički obrtnici u Vukovaru


UPIS U PROGRAME OBRTNIČKIH ZANIMANJA 

U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI 

Suficitarna zanimanja i dalje privlačnija?! 

I 

Obrtnička komora Osječko-baranjske županije ove će školske godine stipendirati deset učenika 

koji su se opredijelili za jedno od sedam deficitarnih zanimanja 

U 

trinaest je škola u Osječko-baranjskoj 

županiji koje školuju učenike 

za obrtnička zanimanja, u školskoj 

godini 2006./2007. upisano ukupno 888 

učenika, a bio je planiran upis njih 1164. U 

skladu s tim, umjesto ukupno 40 planiranih 

razrednih odjeljenja, bit će ih desetak manje, 

doznajemo od prof. Željka Belajdžića, stručnog 

suradnika za obrazovanje Obrtničke 

komore Osječko-baranjske županije. Kao i 

prethodnih godina, za nekoliko je programa 

obrtničkih zanimanja, koja su, na žalost, 

uglavnom suficitarna, vladao velik interes, 

a istodobno se za deficitarna zanimanja prijavio 

mali broj učenika. 

Stoga ne čudi što je Obrtnička komora 

Osječko-baranjske županije ove školske godine 

odlučila stipendirati baš učenike koji su 

se odlučili obrazovati po JMO za deficitarna 

obrtnička zanimanja. Natječaj za dodjelu 

stipendija objavljen je 15. rujna na internetskoj 

stranici www.okobz.hr i na oglasnoj ploči 

Komore. Prema tom natječaju, Komora će 

stipendirati učenike prvih razreda srednjih 

strukovnih škola koji se obrazuju po JMO 

za sljedeća deficitarna obrtnička zanimanja: 

zidar, tesar, krovopokrivač, bravar, limar, 

alatničar i tokar. Natječaj za dodjelu stipendija 

otvoren je 30 dana od dana raspisivanja. 

U ovoj će školskoj godini biti dodijeljeno 10 

stipendija u visini 500 kuna mjesečno. 

Inače, ove će se školske godine u školama 

Osječko-baranjske županije, kad je riječ 

o navedenim deficitarnim zanimanjima, za 

zanimanje zidar školovati 25 učenika, za zanimanje 

tesar pet, za bravara 18, za limara 

jedan, za alatničara jedan, te tokara 22, dok 

u zanimanju krovopokrivač ni jedan učenik 

zaslanstvo Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, koje su činili 

Karlo Mišković, predsjednik, Zlatko Tot, predsjednik Odbora za 

gospodarstvo i Blaženka Bogdan, tajnik, boravilo je 8. i 9. rujna u Sloveniji. 

Bio je to uzvratni posjet Obrtnoj zbornici Maribor, čiji su predstavnici 

posjetili ovogodišnji Obrtnički sajam u Osijeku. Predstavnike 

osječko-baranjskih obrtnika primili su predsjednik Obrtne zbornice 

Maribor Aleš Pulko, poslovna tajnica Olga Valent i njihovi suradnici. 

– Cilj je našeg posjeta uspostavljanje poslovne suradnje između obrtnika 

Osječko-baranjske županije i obrtnika Obrtne zbornice Maribor. 

Suradnja će se odvijati u obliku zajedničkih ulaganja, kooperativnih 

poslova te, ako bude interesa, lohn-poslova – ističe Blaženka Bogdan. 

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Poziv za suradnju s mariborskim obrtnicima 

Grad Rijeka priprema novu 

liniju komisionih kredita 

za koju će se moći kandidirati 

obrtnici te mali i srednji poduzetnici, 

isključivo za programe 

u funkciji razvoja gradskog 

(urbanog) turizma u Rijeci. 

Izbor kandidata i odobrenje 

kredita obavljat će se u dva 

stupnja: 

• u prvom stupnju stručno 

peteročlano povjerenstvo izvršit 

će prethodni odabir programa 

uzimajući u obzir u kojoj 

su mjeri programi u funkciji 

razvoja urbanog turizma 

• iza toga u drugom stupnju 

slijedi obrada kandidata u bonitetnom 

smislu, te izrada pri- 

nastojanjima da se turistima 

koji posjećuju Primor- 

U 

sko-goransku županiju što više 

prezentiraju izvorna domaća 

jela, obrtnici ugostitelji ne zanemaruju 

ni one goste koji u ponudi 

ovoga kraja očekuju i jela 

internacionalne gastronomske 

tradicije. 

Stoga će gotovo četiri desetljeća 

otkako je u Opatiji ispečena 

prva pizza u tadašnjoj državi, 

hotel »Imperial« biti meka za lju- 

nije vidio svoju budućnost. Dakle, u obzir za 

stipendiranje dolaze ukupno 72 učenika ako 

ispunjavanju sljedeće uvjete: da su državljani 

RH, da imaju status redovitog učenika, 

da imaju prebivalište na području Osječkobaranjske 

županije kontinuirano pet godina 

i nemaju odobren kredit, stipendiju ili drugi 

oblik novčanog primanja koji ima obilježja 

stipendije. Dakako, presudit će opći uspjeh 

iz svih predmeta u 7. i 8. razredu osnovne 

škole te socijalni status, što su dva kriterija 

za dodjelu stipendije. 

Kad je riječ o rezultatima upisa u školskoj 

godini 2006./2007., Obrtnička škola Osijek 

upisala je najviše frizera (47), pedikera (15), 

fotografa (15) i pekara (20). U Elektrotehničkoj 

i prometnoj školi Osijek najveći je broj 

učenika bio zainteresiran za zanimanje autoelektričar 

(17), dok se za elektromehaničara 

nije prijavio nijedan učenik. U osječkoj će 

se Ugostiteljsko-turističkoj školi 73 učenika 

školovati za kuhara, 41 za konobara i 14 za 

slastičara. Strojarska tehnička škola Osijek 

najviše će učenika obrazovati za zanimanje 

instalater grijanja i klimatizacije (33) i automehaničar 

(28), za zanimanje tokar nije bilo 

nijednoga zainteresiranog, a za alatničara i 

limara školovat će se samo po jedan učenik. 

Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku najviše 

je učenika privukla programom obrazovanja 

za soboslikara-ličioca (13), a zanimljivo 

je da nitko nije poželio postati klesar 

ili tesar, iako je planom upisa bilo predviđeno 

po deset učenika. Škola za tekstil, dizajn 

i primijenjenu umjetnost Osijek upisala je 

deset od planiranih 30 budućih krojača. 

Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo 

najveći broj upisanih učenika bilježi u 

Grad Rijeka aktivno u pravcu razvoja 

gradskog turizma 

U OBRTNIČKOJ KOMORI PGŽ NAJAVLJENA MANIFESTACIJA 

»PIZZA GASTRO« 

Natjecanje u izradi »hrvatske pizze« 

bitelje ovog izvorno talijanskog 

specijaliteta. Tamo će u vremenu 

od 22. do 25. listopada ove godine, 

u organizaciji agencije Talijanske 

udruge pizzaiola APES i 

opatijskog domaćina obrta »Paragvaj 

tours«, biti održana manifestacija 

pod nazivom »Pizza 

gastro«. U bogatom višednevnom 

programu, uz stručna predavanja 

i glazbena događanja, 

u spravljanju pizza će se okušati 

više od 150 pizzaiola. 

Zainteresirani obrtnici iz Osječko-baranjske županije trebaju ispuniti 

prijavni obrazac za poslovne razgovore sa slovenskim obrtnicima, 

koji će naći na internetskoj stranici www.okobz.hr ili u Komori, gdje 

mogu dobiti i dodatne informacije. Prijave se, prema riječima Blaženke 

Bogdan, primaju do 1. studenoga 2006. godine. Izaslanstvo Obrtničke 

komore Osječko-baranjske županije svoj je posjet Sloveniji iskoristio 

i za obilazak Obrtničkog sajma MOS 2006. u Celju. Tom je prigodom 

delegaciju Komore primio Miroslav Klun, predsjednik Obrtne zbornice 

Slovenije, koji je izviješten o zajedničkim planovima obiju komora 

čiji je cilj povezivanje obrtnika. 

Ivana RAB-GULJAŠ 

Tema natjecanja bit će »Pizza 

Hrvatske«, sa željom da se ovom 

originalnom gastronomskom 

specijalitetu da i hrvatsko obilježje 

i to korištenjem namirnica karakterističnih 

za ovo podneblje, 

kao što su pršut, sir, masline, goranske 

gljive i slično. Stručna će 

komisija ocjenjivati vjernost temi, 

okus, pripremu te sam izgled pizze, 

a osim stručnog žirija, svoj će 

sud dati i žiri koji će biti odabran 

među prisutnim posjetiteljima. 

programima soboslikar-ličilac (19), krojač 

(19), automehaničar (18), stolar (17), pekar 

(17) i frizer (16), za razliku od programa za 

školovanje vodoinstalatera, mesara, staklara 

ili limara, za koje nije bio zainteresiran 

nijedan učenik. U Prvoj srednjoj školi Beli 

Manastir najviše će se učenika obrazovati 

za instalatera grijanja i klimatizacije (17), a 

neprivlačnim se pokazalo zanimanje plinoinstalater 

s obzirom na to da za njega nije 

bilo zainteresiranih. Druga srednja škola 

Beli Manastir u ovoj će školskoj godini 

obrazovati 13 budućih frizera i sedam konobara. 

Srednja škola Donji Miholjac najviše 

je učenika privukla programom automehaničar 

(11), dok ove školske godine neće 

obrazovati vodoinstalatere i autolimare 

iako je to bilo planirano. Srednja škola Valpovo 

upisala je 30 budućih strojobravara, 

15 tokara i 10 stolara. Srednja škola Josipa 

Kozarca Đurđenovac najviše je učenika privukla 

programom za obrazovanje automehaničara 

(10), no nije uspjela upisati nijednog 

učenika za stolara iako je planom bilo 

predviđeno čak dvadeset upisnih mjesta. 

Srednja škola Izidora Kršnjavoga Našice 

školovat će, među ostalima, trideset frizera 

i 25 kuhara. 

– Iako je većini dobro poznato da će nakon 

školovanja za suficitarna zanimanja 

teško pronaći posao, mnogi učenici u njima 

ipak vide svoju budućnost. Obrtnička 

komora Osječko-baranjske županije ove će 

školske godine stoga stipendirati deset učenika 

koji su postupili drukčije opredijelivši 

se za jedno od sedam deficitarnih zanimanja 

– zaključuje prof. Belajdžić. 


jedloga za Poglavarstvo Grada 

Rijeke koje će donijeti konačnu 

odluku o odobrenju kredita. 

Povjerenstvo za odabir programa 

bit će sastavljeno od 

stručnih osoba, i u njemu će 

pored predstavnika Turističke 

zajednice Grada, Grada Rijeke 

i Županijske gospodarske komore, 

biti i predstavnik Udruženja 

obrtnika Rijeka. 

Nakon konstituiranja Povjerenstva 

bit će raspisan javni 

natječaj, o čemu će svi zainteresirani 

obrtnici i poduzetnici biti 

obaviješteni putem javnih medija, 

te na web stranici Udruženja 

obrtnika Rijeka. 

Željko Dimitrić 

Ovom će se manifestacijom 

Opatija naći uz bok nekoliko talijanskih 

gradova u kojima će biti 

organizirana takva natjecanja, što 

će istovremeno i obogatiti njezinu 

posezonsku ponudu. 

Mnoge će ova događanja 

podsjetiti na daleku 1967. godinu 

kad su se pizze prvi put 

našle u ponudi legendarne, a 

danas, na žalost, zatvorene pizzerije 

»Maja« u Opatiji. 

Željko Dimitrić 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 


OSJEČKO-BARANJSKE 

ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK, 

Svilajska 35/2 

Telefon: ++ 385 031 / 310 160 

Telefaks: ++ 385 031 / 310 161 

E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hr 

Predsjednik: Karlo Mišković 

Tajnica: Blaženka Bogdan 


STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB-GULJAŠ 

MANIFESTACIJA JESEN U BARANJI 

Sajam obrtništva 

okupio 30 izlagača 

sklopu četvrtog izdanja 

U tradicionalne manifestacije 

Jesen u Baranji, koja se održavala 

od 1. do 3. rujna u Belom 

Manastiru, 2. rujna održan je 

Sajam obrtništva, što je okupio 

trideset izlagača iz cijele Osječko-baranjske 

županije. – Među 

tridesetak izlagača dominirali 

su, što nam je iznimno drago, 

proizvođači. Osim obrtnika, na 

Sajmu su se predstavile različite 

udruge, a baranjski su ugostitelji 

Katarina Pustaji (»Kod Kaje«) 

i Arpad Šipec (»Kovač čarda«) 

kuhali autohtone specijalitete 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 


PRIMORSKO-GORANSKE 

ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA, Zanonova 1/III 

Telefon: ++ 385 051 / 325 599 

Telefaks: ++ 385 051 / 325 590 

E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hr 

Predsjednik: Igor Vrcelj 

Tajnik: Željko Dimitrić 

koje su besplatno podijelili sudionicima 

i posjetiteljima. Da bi 

ugođaj bio potpun, nastupili su 

i tamburaši. Ove nas je godine i 

vrijeme poslužilo, prvi put, naime, 

nije padala kiša, iako smo 

i za nju bili spremni jer nam je 

Grad Osijek ustupio natkrivene 

štandove – rekla nam je Ružica 

Bilkić, tajnica Udruženja obrtnika 

Baranje. 

Udruženje obrtnika zahvaljuje 

svim sudionicima Sajma, te 

Gradu Belom Manastiru i Gradu 

Osijeku. 


STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆ 

EDUKACIJA OBRTNIKA 

U pripremi seminar »Stručno 

usavršavanje obrtnika« 

otkraj rujna ove godine u Obrtničkoj komori Primorsko-goranske 

Pžupanije održat će se edukacija za obrtnike pod nazivom »Stručno 

usavršavanje obrtnika« koju će organizirati i izvesti Poslovni biro PBIRO 

d.o.o. iz Rijeke u suradnji s Obrtničkom komorom Primorsko-goranske 

županije. Edukacijski seminar je osmišljen i financiran iz programa edukacije 

u poduzetništvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 

za 2006. godinu. Dvodnevni program edukacije obuhvaćat će područja 

financijsko-ekonomskog poslovanja u obrtu i osnovnih znanja o podučavanju 

naučnika. Cilj je seminara upoznati obrtnike, kako one postojeće 

tako i buduće, s temeljnim znanjima koja su im potrebna kako bi unaprijedili 

kvalitetu i efikasnost obavljanja određene djelatnosti u obrtu. 

Tematska cjelina ekonomsko-financijsko poslovanje u obrtu polaznike 

će upoznati sa specifičnostima ekonomskog i financijskog praćenja 

poslovanja obrta, a naglasak je dan na obilježja vođenja poslovnih 

knjiga u obrtu, porezni sustav i utjecaj pojedinih poreznih davanja na 

poslovanje obrtnika, te na odrednice platnog prometa. U području edukacije 

o osnovnim znanjima o poučavanju naučnika polaznici će steći 

znanja o bitnoj ulozi obrtnika kao majstora i istovremeno njegovoj ulozi 

učitelja i pedagoga u radnom okruženju s naučnicima. 

Ovakvi seminari predstavljaju ulaganje u budućnost razvoja i unapređenja 

obrtništva u našoj županiji, u oživotvorenju programa razvoja 

Hrvatske kao društva znanja na svim razinama. 

Željko Dimitrić


POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 


POŽEŠKO-SLAVONSKE 

ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: ++ 385 034 / 272 457 

Telefaks: ++ 385 034 / 272 457 

E-mail: ok-pozega@po.t-com.hr 

Predsjednik: Krešimir Raguž 

Tajnik: Zvonko Martinović 

STRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆ 

KUTJEVČANI PROSLAVILI POČETAK 

BERBE I DOBIVANJE STATUSA GRADA 

Na smotri vina dodijeljeno 

12 zlata 

Ocjenjivanje vina 

odrumi su otvoreni u rano jutro, a do kasno u noć potrajala je fešta 

Pna jedinom svjetskom Trgu graševine kojom su 9. rujna Kutjevčani 

proslavili dobivanje statusa grada i početak ovogodišnje berbe. 

Manifestacija nazvana »Vino. Grad. Kutjevo« privukla je i brojne posjetitelje 

iz cijele Hrvatske, pa i inozemstva, a obilato se nazdravljalo 

biranim kapljicama 40-ak proizvođača najvinorodnijeg kontinentalnog 

kraja. Prešano je i prvo ovogodišnje grožđe koje, ustvrdili su 

stručnjaci, svjedoči da će berba 2006. rezultirati izvanrednim vinima 

u ovećim količinama. 

Poznati vodički fotograf Šime Strikoman snimio je ondje i svoju 64. 

milenijsku fotografiju, za koju mu je poziralo gotovo 1000 ljudi koji 

su svojim tijelima oblikovali grozd graševine. Manifestacija je uključivala 

i bogat glazbeni program, a također su dodijeljene nagrade ovogodišnje 

smotre vina u Kutjevu koju je Udruga vinara, vinogradara i 

voćara prvi put organizirala u rujanskome terminu. Pristiglo je 60-ak 

uzoraka bijelih i crnih sorti iz 2004. i 2005. godine, a članovi ocjenjivačke 

komisije kojom je predsjedala ugledna domaća enologinja prof. 

dr. Dubravka Premužić vinima kutjevačkoga, požeškoga i pleterničkoga 

podneblja dodijelili su čak 12 zlata, 43 srebra i tri bronce. S četiri 

su se zlata okitila vina Kutjeva d.d., čija je lanjska berba suhe graševine 

također proglašena šampionom smotre. Zlata su usto dobila vina 

Vlade Krauthakera, Petra Majetića, Branka Mihalja te Antuna i Željka 

Adžića. 

Proslava kutjevačkoga Dana grada i početka berbe postat će tradicionalna 

manifestacija i dio turističke ponude slavonske vinske 

prijestolnice koja je status grada dobila sredinom srpnja odlukom 

Hrvatskoga sabora. 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 


SPLITSKO-DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon:++ 385 021 / 470 114, 

470 116, 470 112 

Telefaks: ++ 385 021 / 470 115 

E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hr 

Predsjednik: Dražan Krolo 

Tajnik: Katja Šabić 

STRANICU PRIPREMILA: NADA BREZEC 

Veličanstveni ražanj 

osvaja Hrvatsku 

a ovogodišnjem sajmu u Gudovcu od 8. – 10. rujna, Splitsko- 

županija nastupila je kao partner Bjelovarsko-bilo- 

Ndalmatinska 

gorske županije. Okusi i mirisi Mediterana svjedoče o tome da južni, 

mediteranski dio Hrvatske i te kako ima što pokazati. U sklopu 

gastronomske ponude svoj vrhunski proizvod – ražanj na baterije, 

pokazao je i predsjednik Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije 

gospodin Dražan Krolo. 

Baterijski ražanj gospodina Krole osvojio je brojne nagrade u inozemstvu 

i zemlji te je odnedavno krenuo u masovnu proizvodnju. 

Baterijski ražanj bit će prikazan i na Jesenskom međunarodnom 

zagrebačkom velesajmu, na međunarodnom sajmu u Zenici i na međunarodnom 

Sajmu SASO u Splitu. 

Očitovanje na zakon o uslugama u turizmu 

Kratak rok za očitovanje U dopisu upućenome HOKu 

navodi se još šest primjedbi dičima, osim u visokim učiski 

Ceh ugostitelja usto drži 

također da se turističkim vo- 

obavljanja. Požeško-slavon- 

na tako važan propis 

koji regulira značajnu gospodarsku 

na prijedlog zakonskoga teklištima, 

omogući polaganje kako u zakon treba uvrstiti 

djelatnost prva je sta, uključujući one koje se stručnoga ispita i u srednjim mogućnost da se turističke 

primjedba koju je Ceh ugostitelja 

odnose na nejasnoće vezane stručnim školama, kao i u usluge koje se odnose na od- 

Obrtničke komore uz registraciju turističkih vo- 

HOK-u, a jedinicama lokalne mor i rekreaciju pružaju u 

Požeško-slavonske županije diča, ali i mogućnost iznimne samouprave da i same definiraju 

obiteljskim gospodarstvima 

uputio na prijedlog Zakona o naplate cijene niže od propisane 

specifične oblike turiz- 

koja nisu u upisniku, ali ima- 

pružanju usluga u turizmu. 

cjenikom. Predlaže se ma, odnosno uvjete njihova ju registriran obrt. 

NAKON DVA UPISNA ROKA U PRVE 

RAZREDE SREDNJIH ŠKOLA 

U obrtničkim zanimanjima 

učenika više nego lani 

Ma nije to iznenađenje, već rezultat dugogodišnjega rada i 

uvođenja učenicima atraktivnih programa – kazao je Zoran 

Čerti, ravnatelj požeške Tehničke škole koja je svih 240 mjesta u 

prvim razredima popunila već u ljetnome upisnome roku. Osim 

za tradicionalno primamljive četverogodišnje smjerove, zabilježila 

je i izuzetno velik interes za obrtnička zanimanja, primjerice, 

tokare i limare, što u mnogim sličnim školama u zemlji baš i nije 

bio slučaj. 

Tri preostale škole u Požeško-slavonskoj županiji koje nude 

strukovne programe nisu popunile kvote ni nakon jesenskoga 

roka, ali u Županijskoj obrtničkoj komori ističu kako su zadovoljni 

interesom jer je učenika upisanih u majstorska zanimanja više 

nego lani. U požeškoj je Obrtničkoj školi najveće zanimanje bilo 

za kuhare, konobare i soboslikare, a najmanje za tapetare. Poljoprivredna 

škola upisala je 15 planiranih pekara te 13 mesara, što 

je za dva manje od predviđenog. Majstorska su zanimanja nešto 

više »podbacila« u Srednjoj školi u Pakracu u koju se, primjerice, 

upisao svega jedan budući stolar, a nitko nije htio u tesare. 

Izlaganje na istarskome 

sajmu 

Područna komora Požeško-slavonske županije za svoje članove 

organizira izlaganje na 9. obrtničkom sajmu Istre koji se 

održava od 5. do 8. listopada u Puli. Sajam je namijenjen obrtnicima 

i proizvođačima te trgovcima opremom, materijalom i 

sirovinama, a zainteresirani izlagači trebaju se što prije javiti u 

tajništvo POK-a. 

Zadrugom do zaštite 

domaćih autoprijevoznika 

upanijska obrtnička komora 

Ži požeško Udruženje obrtnika 

pomoći će zaštititi domaću 

autoprijevozničku branšu koja 

je, čulo se na ljetnim sastancima 

s njezinim predstavnicima, ugrožena 

nelojalnom konkurencijom 

iz drugih gradova. Autoprijevoznicima 

iz Požeštine ponuđena 

je mogućnost osnivanja zadruge 

za koju se u provedenoj anketi 

pozitivno izjasnilo 95 posto 

11. međunarodni 

sajam SASO 

sklopu 11. međunarodnog 

sajma SASO održa- 

U 

va se i 8. sajam obrtništva, 

male privrede i poduzetništva, 

koji svake godine broji 

sve veći broj obrtnika i malih 

poduzetnika koji nastupaju 

preko svojih Obrtničkih komora. 

Zbog izuzetnog interesa 

molimo sve obrtnike da 

Dražan Krolo 

sudionika inače veoma posjećenih 

sastanaka. Klasteriziranjem 

branše, rečeno je, lakše bi se 

nosili s konkurencijom te bi usporedo 

povećali kakvoću usluge 

prijevoza s mogućnošću apliciranja 

i na druge javne natječaje. 

Udruženje obrtnika najavilo 

im je pravnu pomoć vezanu uz 

osnivanje i registraciju zadruge, 

a iznajmit će im i prostorije za 

početak rada. 

provjere u svojim Područnim 

komorama jesu su li osigurali 

svoje mjesto na vrijeme 

na sajmu koji svake godine 

bilježi velike uspjehe kako u 

sklapanju poslova, tako i u 

broju posjetitelja. Za sve informacije 

možete se javiti i u 

Područnu komoru splitskodalmatinsku. 

U SKLOPU PROGRAMA HRVATSKOGA 

ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 

Besplatno osposobljeni 

tesari i keramičari 

vanaestorica su polaznika 

Dzavršila besplatan dvomjesečni 

program osposobljavanja 

za zanimanja keramičar i tesar 

koji je, u suradnji s Ustanovom 

za obrazovanje odraslih 

»Obris«, provodila požeška Područna 

služba Hrvatskoga zavoda 

za zapošljavanje. Edukacija 

je obuhvaćala 120 sati nastave, 

od čega 40 sati predavanja i 

konzultacija te 80 sati instrukcija 

i praktičnoga rada, a završni 

im je ispit osigurao uvjerenje o 

osposobljenosti koje se upisuje 

u radnu knjižicu. 

Riječ je, dakako, o osobama 

koje su bile »na birou«, pa bi im 

novostečena znanja, kazao je Teo 

Polaganje zaštite na radu 

Udruženje obrtnika Požega 

organizira još jedan 

»krug« seminara za osposobljavanja 

propisana zahtjevima 

Zakona o zaštiti na radu. 

Osigurane su vrlo povoljne 

cijene polaganja ispita, a zainteresirani 

se trebaju javiti 

u tajništvo Udruženja do 1. 

Dio ponude sa sajma 

Tir, pročelnik požeške službe 

HZZ-a, trebala pomoći da lakše 

pronađu posao, posebice jer su 

tesari i keramičari na popisu veoma 

deficitarnih zanimanja. Tajnik 

požeškoga Udruženja obrtnika 

Ivo Mijoč, usto, na dodjeli 

uvjerenja upoznao je polaznike 

programa s mogućnostima otvaranja 

obrta, odnosno polaganja 

majstorskih ispita. 

S obzirom na raspoloživa 

sredstva, bio je to i jedini ovogodišnji 

program osposobljavanja 

za nezaposlene u Požeštini, ali se 

očekuje da će se mjera sufinanciranja 

obrazovanja za deficitarna 

zanimanja nastaviti provoditi i 

na godinu. 

listopada. Poželjno je da se 

jave što prije kako bi se mogli 

oblikovati popisi polaznika 

po kategorijama osposobljavanja, 

odnosno za rad na 

siguran način, zaštitu od požara 

i prvu pomoć, te kako bi 

ranije mogla početi polaganja 

ispita. 

Izbori pred vratima 

U Obrtničkoj komori splitsko-dalmatinskoj u tijeku 

je priprema za provedbu izbora za organe i tijela 

upravljanja unutar Komorskog sustava. Pri našoj 

komori djeluje dvanaest Udruženja obrtnika koji moraju 

provesti izbore do 31. listopada 2006., kako bi 

Obrtnička komora, u prvoj polovici prosinca mogla 

konstituirati svoje organe upravljanja.


Obrtnička komora i »MG Vrbanus« 

Sisak u humanitarnoj akciji 

brtnička komora Sisač- 

županije 

Oko-moslavačke 

i njezin predsjednik Željko 

Vrbanus, vlasnik kovačkog 

obrta koji je iskovao turistički 

vlakić, prihvatili su 

molbu umirovljenika Doma 

za starije i nemoćne osobe u 

Sisku i organizirali turističku 

vožnju »vlakićem – Bajkićem« 

ulicama Grada Siska 

nakon čega su se uputili u 

posjet Starome gradu. Uz 

šetnju oko kula Staroga grada 

mnogi su evocirali uspomene 

na mlade dane. Nakon 

što su se osvježili sokovima 

koje je osigurala Obrtnička 

komora SMŽ zadovoljni i 

raspjevani uputili su se u 

svoj Dom. To je za mnoge 

umirovljenike, među kojima 

su i nekadašnji aktivni 

obrtnici, bio pravi doživljaj. 

U KNINU ODRŽAN PRVI PODUZETNIČKI SAJAM 

Proizvode izložilo 68 obrtnika 

rujna, u kru- 

Početkom gu tamošnjeg poduzetničkog 

inkubatora Senjak, 

održan je prvi kninski poduzetnički 

sajam na kojem 

se okupilo 68 obrtnika iz 

Knina i susjednih općina. 

Predstavila se većina kninskih 

proizvodnih obrta, te 

Zbog zdravstvenog stanja 

većina nije u stanju prošetati 

ulicama grada i posjetiti 

»Stari grad« jedan od simbola 

Siska. Iako vlakić prima 

Turistički vlakić postao je umirovljenički »zug« 

Sisačko udruženje obrtnika 

pomoglo zaposlenicima i 

štedišama Obrtničke štednokreditne 

zadruge u stečaju 

Na redovitoj zajedničkoj sjednici upravnih i nadzornih odbora 

Udruženja i Društva obrtnika Sisak raspravljalo se 

i o zahtjevu zaposlenika i štediša Obrtničke štedno-kreditne 

zadruge u stečaju, koji su se u pisanom obliku obratili obrtnicima 

za pomoć. Kako je zbog nepremostivih poteškoća u poslovanju 

ta zadruga ostala bez poslovnog prostora, zamolili 

su obrtnike da im ustupe nekadašnji ured upravitelja zadruge 

za potrebe čuvanja arhive i ostale nužne poslove. Bez ikakve 

rasprave tom je zahtjevu udovoljeno, pa tako sada zaposlenici 

i štediše mogu bez naknade koristiti taj prostor do daljnjega. 

Inače u dijelu prostora postoje najmoprimci, ali za prizemni 

prostor, koji je teško iznajmljivati parcijalno, još uvijek se traži 

ozbiljan ponuđač. 

tvrtke Div i Knauf. Najveću 

pozornost na sajmu izazvali 

su stari zanati. 

Tako su posjetitelji mogli 

vidjeti atraktivne kninske 

tkalje, proizvođače drvenih 

bukara, kotlova za rakiju, 

kožne obuće, željeznoga 

alata i suvenira izrađenih 

S poduzetničkog sajma u Kninu 

U ŠIBENSKIM ŠKOLAMA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA I OVE GODINE 

OSTALO PUNO PRAZNIH KLUPA 

Nitko neće u tokare, stolare, bravare i mesare 

Iako je bilo planirano da se upiše 312 učenika, u šibenskoj 

Industrijsko-obrtničkoj školi novu školsku godinu započelo 

je njih 219. Prema riječima ravnatelja Vlade Rubelija poražavajući 

su pokazatelji interesa za trogodišnje programe, čija 

odjeljenja ova škola ne uspijeva popuniti već 11 godina. Ove 

godine nije upisan nijedan bravar i tokar, iako je za ta zanimanja 

otvoreno 15 mjesta. Takvo stanje posljedica je upornog 

nastojanja roditelja da im djeca pohađaju četverogodišnje programe, 

iako je nakon njihova završetka u takvim zanimanjima 

znatno teže dobiti posao. 

60-ak putnika to je bilo premalo 

za sve zainteresirane te 

je dogovoreno da se prvom 

prigodom ponovno organizira 

slično »putovanje«. 

Sajam »plodovi 

rada« u Dvoru 

U 

Dvoru je održan 

mali gospodarski 

sajam pod nazivom »Plodovi 

rada«. Na sajmu su 

predstavljena obiteljska 

poljoprivredna gospodarstva, 

poljoprivredne 

zadruge, turističke zajednice 

i udruge, te obrtnici, 

s područja Općine Dvor, 

ali i iz susjednih gradova 

i općina s područja Sisačko-moslavačke 

županije, 

što predstavlja značajan 

napredak. Sličan je 

sajam održan i prošle 

godine, ali samo za izlagače 

s područja Dvora. 

Zahvaljujući angažmanu 

općinske vlasti i pokroviteljstvu 

Sisačko-moslavačke 

županije, nastup 

je za sve sudionike bio 

besplatan. 

Počinju radovi na uređenju 

prostora komore 

Nakon dugog čekanja, isključivo zbog administrativnih 

zapreka, konačno je sve spremno za početak radova na 

definitivnom uređenju novog prostora, koji je Obrtnička komora 

Sisačko-moslavačke županije kupila prije dvije godine, 

u zgradi nekadašnje sisačke robne kuće. 

Prostor ukupne površine od 240 četvornih metara bit će podijeljen 

na uredski dio za potrebe POK-a i jednu višenamjensku 

dvoranu za susrete, predavanja i slične prigode, dok će u 

ulaznom, ostakljenom dijelu biti uređen izložbeni prostor, u 

kojem će se izmjenjivati radovi naših obrtnika. 

Izvođači su isključivo domaći koji su uz ponudu dali i značajan 

popust. Radove na novom prostoru izvode isključivo 

obrtnici članovi Komore, koji su cijenu svoje usluge snizili na 

najmanju moguću razinu, donirajući tako svoju komoru, te 

pozivajući i ostale kolege da učine isto. 

Želja je sviju u POK-u da radovi teku takvom dinamikom 

koja bi omogućila da se već ove godine Božić dočeka u novom, 

uređenom prostoru. 

od raznih prirodnih materijala. 

Istaknuto mjesto na 

sajmu imali su i poljoprivrednici, 

koji su na svojim 

štandovima ponudili pršut, 

sir, med, voće i povrće. Sajam 

je otvorio pomoćnik 

ministra gospodarstva Ivan 

Bračić, koji je posebno istaknuo 

podatak da je prošle 

godine u Hrvatskoj za dva i 

pol puta povećan broj novih 

poduzeća. 

Tim putem mora krenuti i 

kninsko gospodarstvo, koje 

će se temeljiti na tradiciji 

ovog podneblja – istaknuo 

je Bračić. 

Identični problemi muče i Školu za obrtnička zanimanja. 

Nije upisan nijedan stolar, mesar, pekar i cvjećar, dok je krojača 

samo troje. Popunjena su odjeljenja kozmetičara i frizera, 

no ta činjenica nikoga ne raduje, jer je šibensko tržište radne 

snage zasićeno tim profilima zanimanja. 

Apsurd ovogodišnjih upisa u ove srednjoškolske ustanove 

leži u činjenici da šibensko Remontno brodogradilište stalno 

traži stolare. Veliki trgovački centri stalno su deficitarni s mesarima, 

a podosta je i natječaja na kojima se traže krojači. Na 

takve natječaje, međutim, nitko se ne javlja. 

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 


SISAČKO-MOSLAVAČKE 

ŽUPANIJE 

44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 b 

Telefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998 

Telefaks: ++ 385 044 / 522 487 

E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hr 

Predsjednik: Željko Vrbanus 

Tajnik: Agan Velić 


STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆ 

Zaustavljen trend opadanja 

broja obrta u Sisačkomoslavačkoj 

županiji 

O 

brtnička komora Sisačko-moslavačke županije, proglasila je 2006. 

godinom zaustavljanja pada broja obrta. Prateći i analizirajući stanje 

sa zadovoljstvom možemo konstatirati pozitivan trend. Prema podacima 

iz Obrtnog registra kojeg vodi Ministarstvo gospodarstva, rada 

i poduzetništva, na dan 1. 08. 2006. u našoj Županiji registrirano je 2749 

obrta, što je više za 25 u odnosu na prvi kvartal, odnosno za 30 obrta u 

odnosu na početak godine. Još više raduje činjenica da je u odnosu na 

prvo tromjesečje broj aktivnih obrta veći za 67. To znači da se značajno 

smanjio broj onih koji se upisuju u OR samo da bi stekli pravo natjecati 

se za kredite i poticaje ili otvaraju obrt po principu »idem probati«. Isto 

tako raduje činjenica da je svega 1,7 posto obrta iz raznih objektivnih 

razloga prijavilo privremenu obustavu obavljanja djelatnosti. Taj pozitivan 

trend prisutan je na području cijele županije, čemu su svakako pridonijeli 

vrlo povoljni krediti kroz program »Poduzetnik«, bespovratna 

poticajna sredstva kroz brojne programe poticaja koje daju MINGORP i 

Sisačko-moslavačka županija, te vrlo povoljni uvjeti izlaganja na obrtničkim 

sajmovima zahvaljujući subvencijama HOK-a, POK-a i Županije. 

Tu pozitivnu sliku u obrtništvu kvari činjenica da je značajan broj 

obrtnika u blokadi, mnogi ne svojom krivicom, nego zbog financijske 

nediscipline u dužničko-vjerovničkim odnosima. 

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJA 


ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK, 

Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545 

Telefaks: ++ 385 022 / 336 641 

E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hr 

Predsjednik: Ante Mihić 

Tajnik: Slaven Jakelić 

STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALO 

VODIŠKE UŽANCE: FEŠTA OD 

PULENTE I ŠAŠE 

Turisti pojeli petsto porcija 

uristička zajednica i Udruženje obrtnika Vodica organizirali su kuli- 

feštu na vodičkoj rivi – spremanje starih vodičkih jela šaše i 

Tnarsku 

pulente. Fešta je priređena u sklopu manifestacije »Da se ne utrnu stare 

vodiške užance«, koja se u ovom mjestu tradicionalno održava početkom 

rujna. U vodičkim težačkim delicijama i domaćem vinu uživali su brojni 

strani gosti, uglavnom Česi i Nijemci, koji su pojeli više od petsto porcija. 

Jela su im na vodičkoj rivi pripremale stare Vodičanke, žene starije od 65 

godina, koje nisu zaboravile tradicionalne običaje svoga mjesta. U vrijeme 

kad se u Vodicama živjelo isključivo od mora i polja, šaša i pulenta 

bila su najomiljenija jela Vodičana. Šaša se inače spravlja od dva kilograma 

paradajza, pola kilograma kapule, četvrt litre maslinova ulja, stručka 

peršina, glavice bijelog luka, malo soli, jedne ljute paprike i lista lovora. 

Za skuhati porciju pulente potrebno je dvije litre vode, 2 žlice maslinova 

ulja, pola kilograma kukuruznog brašna, malo soli i jedan lovorov list. 

GOSPODARSKA ZONA PODI SVE 

ZANIMLJIVIJA OBRTNICIMA I 

PODUZETNICIMA 

Terene kupuje još osam tvrtki 

S 

Bjelovarski sajam na 

zajedničkom štandu 

a Bjelovarskom sajmu, koji se održava u Gudovcu, obrtnici Si- 

županije nastupili su pod pokroviteljstvom 

Nsačko-moslavačke 

Županije i u organizaciji obiju komora, gospodarske i obrtničke, na 

zajedničkom štandu i uz ostale izlagače vrlo kvalitetno prezentirali 

trenutačne mogućnosti županije i njezina gospodarstva. Prošle godine 

je SMŽ na sajmu u Gudovcu nastupila kao županija-partner, a ove 

godine u prostoru rezerviranom za zajedničke nastupe županija. 

ve veće je zanimanje poduzetnika i obrtnika za otkup terena na 

području Gospodarske zone Podi, čiju izgradnju financiraju Grad 

Šibenik i Europska komisija. Nakon što je u prvom turnusu prihvatilo 

sedam ponuda, šibensko Gradsko poglavarstvo odobrilo je kupnju 

zemljišta za još osam tvrtki. Riječ je o tvrtkama koje će se baviti proizvodnjom 

plovila, obradom metala, velikoformatnog stakla, uslugama 

čišćenja poslovnih prostora, autolimarijom, servisiranjem teških građevinskih 

strojeva, gradnjom i klimatizacijom prostora.


VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 


VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

Posjet Obrtnih zbornica Slovenije POK-u Varaždin 

Predstavljen 13. obrtnički 

sajam u Varaždinu 

42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/II 

Telefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950 

Telefaks: ++ 385 042/ 320 949 

E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hr 

Predsjednik: Rade Kušen 

Tajnik: Ivan Vusić 

STRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIK 

Upis učenika u 

šk. g. 2006./2007. 

početkom školske 2006./2007. godine može se sagledati i realizacija 

upisa učenika prvih razreda u obrtnička zanimanja. 

S 

Prema usuglašenom planu upisa u Varaždinskoj županiji srednje škole 

ponudile su ukupno 490 mjesta za obrtnička zanimanja. Od navedenog 

broja upisano je 450 učenika (92 posto) u šest srednjih škola. 

Tako je u Srednju strukovnu školu Varaždin upisano 148 učenika 

od 180 ponuđenih mjesta. Manje učenika upisano je zato što se za zanimanja 

mljekar, obućar i dimnjačar nije upisao nijedan učenik, dok 

se za zanimanja mesar od ponuđenih 20 upisalo samo 8 učenika isto 

kao i za zanimanje krojač (ponuđeno 15 mjesta). 

U Strojarsku i prometnu školu Varaždin od ponuđenih 90 mjesta 

upisano je 89 učenika, odnosno popunjena su sva mjesta. 

Elektrostrojarska škola Varaždin osigurala je 90 mjesta za obrtnička 

zanimanja, a upisan je 81 učenik. Razlika je u zanimanju tokar gdje 

je od ponuđenih 10 mjesta upisan samo 1 učenik. 

Rudarska i kemijska škola Varaždin ove je školske godine prvi put 

ostvarila 100%-tni upis, tj. od ponuđenih 30 mjesta upisano je 33 učenika 

u zanimanja zidar (19) i tesar (14). 

Gospodarska škola Varaždin ostvarila je upis preko 100 posto, tj. 

od ponuđenih 60 mjesta upisano je 72 učenika za zanimanja kuhar 

(41) i konobar (31). 

U Srednju školu Ivanec od ponuđenih 40 mjesta upisano je 27 učenika. 

Do razlike je došlo naročito kod zanimanja strojobravar gdje je 

zbog malog zanimanja upisan 1 učenik od ponuđenih 10 mjesta. 

Rezimirajući sve navedeno možemo u cjelini biti zadovoljni s 

ostvarenom realizacijom upisa naročito kod deficitarnih građevinskih 

zanimanja, no još je vidljiv mali interes učenika za zanimanja 

dimnjačar, obućar kao i za zanimanja metalne struke. 

Stručni suradnik za obrazovanje: 

Adriana Šolaja, prof. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 


VIROVITIČKO-PODRAVSKE 

ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/I 

Telefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258 

Telefaks: ++ 385 033 / 726 028 

E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Novogradec 

Tajnik: Božidar Jeremić 

STRANICU PRIPREMILA: KATICA KOVAČEVIĆ 

MAJSTORSKI ISPITI I ISPITI 

O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI 

Prijave će se primati do kraja rujna 

Pri Obrtničkoj komori Virovitičko-podravske županije u tijeku 

je prikupljanje prijava za polaganje majstorskih ispita i ispita 

o stručnoj osposobljenosti. Prijave će se primati do kraja rujna. 

Za polaganje majstorskih ispita do sada se prijavilo desetak 

kandidata u 7 različitih zanimanja, a zanimljivo je da će se u 

ovogodišnjem jesenskom roku prvi put moći polagati ispit za 

zanimanje natkonobar. Također je važno naglasiti da je ponovno 

uvedeno polaganje ispita za majstora trgovca. 

Pripreme za polaganje majstorskih ispita organizirat će se od 

sredine listopada, a polaganje ispita bit će u drugoj polovici studenoga 

i početkom prosinca. 

Za polaganje Ispita o stručnoj osposobljenosti (u listopadu), 

dosad se prijavilo 8 kandidata u 4 različita zanimanja. 

S položenim majstorskim ispitom i ispitom o stručnoj osposobljenosti 

stječe se mogućnost otvaranja vlastitog obrta. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA VIROVITICE 

Proslava Dana udruženja 24. rujna 

Najveće udruženje obrtnika u Virovitičko-podravskoj županiji, 

Udruženje obrtnika Virovitice, proslavit će u nedjelju, 

24. rujna, svoj dan. 

Pod predsjedanjem majstora Josipa Šulentića, predsjednika 

udruženja, održat će se svečana sjednica Skupštine na kojoj će se 

dugogodišnjim članovima uručiti priznanja. 

U prigodi obilježavanja 22. rujna, Dana virovitičkih obrtnika, 

održat će i već tradicionalna sportska nadmetanja. 

K. K. 

K. K. 

Obrtnička komora Varaždinske 

županije 

pozvala je potkraj 

kolovoza predstavnike Območnih 

obrtnih zbornica iz 

pograničnih regija Slovenije s 

ciljem predstavljanja 13. obrtničkog 

i gospodarskog sajma, 

koji se održava u Varaždinu 

od 5. – 8. listopada 2006. godine. 

Pozivu su se odazvali iz 

OOZ Ptuj predsjednik Vladimir 

Janžeković i tajnik Janez 

Rižnar, iz OOZ Lendava 

tajnica Danica Kovač i član 

Upravnog odbora Štefan Vučak, 

iz OOZ Ljutomer predsjednik 

Zvonko Mord i tajnik 

Marjan Kos, iz OOZ Ormož 

predsjednik Ivan Babič i tajnik 

Damjan Štibler. 

Predsjednik OKVŽ-a gospodin 

Rade Kušen i Miran 

Bojanić, direktor VALLA 042 

Stipendije Obrtničke komore 

Početkom svake nove školske godine Obrtnička komora Varaždinske 

županije u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju kriterija 

i postupaka za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola 

na području Varaždinske županije odobrava nove učeničke stipendije. 

Sa stipendiranjem učenika OKVŽ-e započela je još šk. g. 

1998./99. dodjelom prvih 5 stipendija, a u isto se u šk. g. 

2003./2004. uključilo i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. 

Tako je uz pomoć stipendija do sada završilo školovanje 

30 stipendista OKVŽ-a (većinom obrtničkih zanimanja). 

Krajem šk. g. 2005./2006. stipendirali smo ukupno 42 učenika 

obrtničkih zanimanja. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKI OBRTNICI I KUD VIROVITICA U SLOVENIJI 

Gosti i sudionici proslave 

ŠENTJERNEJ – Kao gosti i 

sudionici virovitičko-podravski 

obrtnici i KUD Virovitica 

sudjelovali su, krajem kolovoza, 

u završnici proslave Dana 

općine Šentjernej (Jernjejevu). 

Namjera Područne obrtničke 

komore (Območne obrtne 

zbornice) iz slovenskog Novog 

Mesta, na čelu s predsjednikom 

Ivanom Krajncom, nije 

bila samo ugostiti svoje kolege 

iz Hrvatske nego omogućiti 

im druženje i poslovne razgovore 

s obrtnicima Šentjerneja, 

upoznati ih sa znamenitostima 

te općine, te im omogućiti 

da sudjelovanjem u programu 

uveličaju proslavu Jernjejeva. 

Istodobno Krajnc je članovima 

OOZ iz Šentjerneja i vodstvu 

općine želio pokazati s kim je 

to njegova obrtna zbornica uspostavila 

suradnju, zašto rado 

dolazi u Viroviticu i sajam Viroexpo 

i zašto ga oduševljavaju 

folkloraši KUD-a Virovitica. 

Za dvodnevnog boravka u 

Šentjerneju delegacija Obrtničke 

komore Virovitičkopodravske 

županije na čelu s 

predsjednikom Josipom Novogradecom, 

nogometašima 

i folklorašima ispunila je sva 

očekivanja domaćina, pa i više 

od toga. Naime, nogometna 

reprezentacija POK-a Virovitice 

pobijedila je domaćine 

u dvije nogometne utakmice 

rezultatima 3:0 i 3:1, a KUD 

Virovitica je svojim nastupima 

i sudjelovanjem u svečanoj povorci 

ulicama Šentjerneja sve 

redom oduševio. 

d.o.o., u ime organizatora su 

predstavili uvjete izlaganja 

na 13. obrtničkom sajmu u 

Varaždinu, koji se i ove godine 

održava na istom prostoru 

u Graberju, zajedno s 

Dana općine Šentjernej 

Domaćini i delegacija POK-a Virovitica ispred tvornice Arex 

POK-ova nogometna reprezentacija 

11. sajmom PRIRODA, LOV, 

RIBOLOV i TURIZAM. Prošle 

godine su po prvi put održana 

u zajedničkom terminu 

ta dva navedena sajma što se 

pokazalo kao pun pogodak 

jer je posjećenost sajmovima 

znatno nadmašila sva očekivanja. 

Prema provedenoj 

anketi izlagači su bili jako 

zadovoljni posjetom sajmu i 

poslovnim rezultatima koje 

su ostvarili na sajmu. 

Organizatori 13. obrtničkog 

sajma u Varaždinu pozvali su 

predstavnike Obrtnih zbornica 

da organiziraju izlaganje 

svojih obrtnika i poduzetnika 

na sajmu i na predstavljanje 

gospodarstva regija Slovenije 

za vrijeme održavanja sajma. 

Predstavnici Območnih 

obrtnih zbornica su zahvalili 

na pozivu i obećali su da će 

njihovi obrtnici organizirano 

izlagati na sajmu u Varaždinu. 

Nakon sastanka u Obrtničkom 

domu sudionici su 

zajedno posjetili Špancirfest u 

Varaždinu. 

Upravni odbor OKVŽ-a na sjednici od 1. rujna 2006. g. donio 

je odluku o stipendiranju novih 17 učenika prvih razreda obrtničkih 

zanimanja u šk. g. 2006./2007. 

Stipendije su nepovratne u iznosu od 500 kuna mjesečno, a 

mogu ih dobiti učenici čiji roditelj ili staratelj ima posljednje 

tri godine prebivalište u Varaždinskoj županiji. Pravo prvenstva 

imaju učenici s boljim uspjehom u završnim razredima 

osnovne škole, kao i oni sa slabijim socijalnim obiteljskim prilikama. 

Prijave s popratnom dokumentacijom treba dostaviti u Obrtničku 

komoru Varaždinske županije, Kukuljevićeva 13/II, Varaždin, 

zaključno do 25. rujna 2006. godine. 

– Uz to što sam jako zadovoljan 

uspjesima nogometaša 

i KUD-a, htio bih istaknuti 

iznimno srdačnu dobrodošlicu 

naših domaćina, općinskog 

čelništva Šentjernej i njihova 

župana (načelnika općine) 

Franca Hudoklina koji su nas 

upoznali sa znamenitostima 

i vodećim obrtnicima općine. 

Tako smo obišli kartuzijanski 

samostan Pleterje s muzejom 

(etno selom) i Arex tvornicu 

oružja, vojne opreme i ski 

opreme za Elan koja je članica 

OOZ-a, a koja zapošljava 

40-ak radnika na visoko sofisticiranim 

strojevima. A puno 

toga čime se bave obrtnici i 

stanovništvo općine vidjeli 

smo i na velikom mjesnom 

sajmu upriličenom u prigodi 

proslave Dana općine – kazao 

je predsjednik POK-a Virovitice 

Josip Novogradec. 

K. Kovačević 

Predsjednik OOZ Novo 

Mesto Ivan Krajnc: 

– S velikim zadovoljstvom 

dva dana smo 

ugostili obrtnike-nogometaše 

i folklornu grupu 

KUD-a Virovitica koje je 

predvodio predsjednik 

POK-a i naš veliki prijatelj 

Josip Novogradec. 

To je bio najljepši poklon 

suradnji obiju komora, 

kako na stručnom, tako 

i na ostalim područjima 

suradnje.


U 

Četvrti vinkovački jesenski 

sajam gospodarstva 

sklopu Vinkovačkih jeseni, 

grad je od 15. do 17. 

rujna 2006. godine po četvrti 

puta organizirao Vinkovački 

jesenski sajam gospodarstva s 

težištem na obrtništvu, poljoprivredi, 

prehrambenoj industriji i 

šumarstvu. 

Bila je to prilika za sve obrtnike 

proizvođače iz vinkovačkoga 

kraja i cijele Vukovarsko-srijemske 

županije da brojnim gostima 

iz zemlje i inozemstva prezentiraju 

gospodarske potencijale ove regije, 

te pokažu svoje proizvode. 

Najava izbora za tijela udruženja obrtnika 

Poziv obrtnicima 

a temelju skupštinskih odluka o raspisivanju i provođenju izbora 

Nza tijela Udruženja obrtnika za mandat 2006. do 2010. u Udruženjima 

obrtnika Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok održat će se izbori 

tijekom listopada 2006. godine. 

U Udruženju obrtnika Županja obrtnici će svoje predstavnike izabrati 

po sekcijama, po sljedećem rasporedu: 

UGOSTITELJI, sa sjedištem u općinama – 9. 10. 2006. (ponedjeljak) u 10.00 

sati sa sjedištem u Gradu Županja – 9. 10. 2006. (ponedjeljak) u 12.00 sati. 

POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, 9. 10. 2006. (ponedjeljak) u 14.00 sati. 

OSOBNE USLUGE, 9. 10. 2006. (ponedjeljak) u 16.00 sati. 

TRGOVCI, sa sjedištem u općinama – 10. 10. 2006. (utorak) u 10.00 sati. 

TRGOVCI sa sjedištem u Gradu Županja – 10.10. 2006. (utorak) u 12.00 

sati. 

OBRADA METALA, 10. 10. 2006. (utorak) u 14.00 sati. 

INTELEKTUALNE USLUGE, 10. 10. 2006. (utorak) u 16 sati. 

PRERADA DRVA, 10. 10. 2006. (utorak) u 18.00 sati. 

GRADITELJSTVO I ZAVRŠNI RADOVI, 11. 10. 2006. (srijeda) 

10.00 sati – zidari 

12.00 sati – fasaderi, izolateri, oblaganje zidova 

14.00 sati – instalateri 

16.00 sati – ostali (rigips, limari itd.) 

PRERADA PREHRAMBENIH PROIZVODA, 11. 10. 2006. (srijeda) u 

18.00 sati. 

PRIJEVOZ TERETA CESTOM, 12. 10. 2006. (četvrtak) u 10.00 sati. 

PRIJEVOZ OSOBA, 12. 10. 2006. (četvrtak) u 12.00 sati. 

ODRŽAVANJE MOTORNIH VOZILA, 12. 10. 2006. (četvrtak) u 14.00 

sati. 

OSTALI (plastičari, proizv. svijeća, tiskare i dr.), 12. 10. 2006. (četvrtak) 

u 16.00 sati. 

U Udruženju obrtnika Vinkovci izbori po Sekcijama strukovnih skupina 

obavit će se po sljedećem rasporedu: 

H 

Udruženje obrtnika Vinkovci i 

županijska Obrtnička komora su 

kao i prethodnih godina organizacijski 

i financijski pomogle svakom 

obrtniku proizvođaču oko 

zakupa izložbenog prostora. 

Dosad je na sajmovima izlagalo 

više od četiri stotine izlagača, 

te ih je posjetilo više od 30.000 

posjetitelja, a prošlogodišnji Vinkovački 

jesenski sajam, održan 

u sklopu 40. vinkovačkih jeseni 

okupio je maksimalan broj izlagača, 

koliko ih prostor na kojem 

se održava može prihvatiti. 

SEKCIJA GRAĐEVINSKIH DJELATNOSTI – 3. 10. 2006. (utorak) u 17 

sati. 

SEKCIJA BRAVARA, METALACA I AUTOMEHANIČARA – 3. 10. 

2006. (utorak) u 19 sati. 

SEKCIJA USLUŽNIH DJELATNOSTI – 5.10. 2006. (četvrtak) u 17 sati. 

SEKCIJA PRIJEVOZNIČKIH DJELATNOSTI – 5. 10. 2006. (četvrtak) u 

19 sati. 

SEKCIJA PREHRAMBENIH DJELATNOSTI – 10. 10. (utorak) u 11 sati. 

SEKCIJA TEKSTILNIH I KOŽARSKIH DJELATNOSTI – 10. 10. 2006. 

(utorak) u 17 sati. 

SEKCIJA FRIZERA – 10. 10. 2006. (utorak) u 19 sati. 

SEKCIJA UGOSTITELJSKIH DJELATNOSTI – 17. 10. 2006. (utorak) u 

17 sati. 

SEKCIJA TRGOVACA – 17. 10. 2006. (utorak) u 19 sati. 

Konstituirajuća sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Vinkovci održat 

će se 29. listopada 2006. godine u 10.00 sati. 

Udruženje obrtnika Vukovar izbore po Sekcijama strukovnih skupina 

obavit će prema sljedećem rasporedu: 

Sekcija građevinskih djelatnosti – 3. 10. 2006. g. (utorak) u 17.00 sati. 

Sekcija uslužnih djelatnosti – 3. 10. 2006. g. (utorak) u 19.00 sati. 

Sekcija tekstilnih i kožarskih djelatnosti – 5. 10. 2006. g. (četvrtak) u 

17.00 sati. 

Sekcija frizera za muškarce i žene – 5. 10. 2006. g. (četvrtak) u 19.00 sati. 

Sekcija bravara – metalaca i automehaničara – 9. 10. 2006. g. (ponedjeljak) 

u 17.00 sati. 

Sekcija prehrambenih djelatnosti – 9. 10. 2006. g. (ponedjeljak) u 19.00 sati. 

Sekcija ugostiteljskih djelatnosti – 10. 10. 2006. g. (utorak) u 17.00 sati. 

Sekcija prijevozničkih djelatnosti – 10. 10. 2006. g. (utorak) u 19.00 sati. 

Sekcija trgovaca – 11. 10. 2006. g. (srijeda) u 17.00 sati. 

Konstituirajuća sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Vukovar održat 

će se 28. listopada 2006. godine. 

BLOKIRANI RAČUNI OBRTNIKA DOSEGLI ZASTRAŠUJUĆI IZNOS 

Blokirano 2122 zadarskih obrtnika na 

iznos od 239 milijuna kuna! 

rvatsko i zadarsko obrtništvo trese 

groznica nelikvidnosti i blokiranih 

računa koja prijeti srozavanju sektora 

koji je posljednjih 15-ak godina žilavošću 

i upornošću spašavao Hrvatsku i Zadarsku 

županiju od mnogo težih poslovnih i socijalnih 

stresova od onih koje smo preživljavali, 

a bili su katastrofalni. 

Ovog trenutka u Hrvatskoj je blokirano 

37.000 obrtnika, odnosno obrtničkih radionica 

s iznosom dugovanja od preko 4,3 milijarde 

kuna. Problem s kojim obrtnici na čelu sa 

Stjepanom Šafranom, predsjednikom Hrvatske 

obrtničke komore (HOK-a), već godinu 

dana muku muče sve je dramatičniji, jer broj 

blokiranih stalno raste. 

Kad smo počeli govoriti o ovom problemu 

na razini Zadra spominjali smo oko 1800 

obrtnika u blokadi, a kako je sada pitali smo 

Eduarda Vickovića, predsjednika Obrtničke 

komore Zadarske županije i potpredsjednika 

HOK-a? 

– Podatke je u našoj branši teško dobiti, 

ali napori da na nacionalnoj razini sredimo 

statistiku kazuju da je u Zadarskoj županiji 

2122 blokirana obrta. Ako znamo da je 

vršna brojka obrta na 5592, onda je jasan 

razmjer ovog problema. Ono što je dodatno 

problematično je trend u kojem smo u 

HOK-u prateći podatke vidjeli da posljednje 

dvije godine, s izuzetkom srpnja i kolovoza, 

i to ne svugdje, dolazi do konstantnog 

rasta broja blokiranih. Na dvije sjednice 

Upravnog odbora HOK-a raspravljali 

smo ovu problematiku i u dva navrata se 

nalazili s Ministarstvom financija. Najprije 

preliminarno na nižoj razini, a potom i 

s ministrom Ivanom Šukerom. Tome smo 

posvetili Skupštinu HOK-a, a sve to nabrajam 

da ilustriram ocjenu da je to temeljni 

problem hrvatskog obrtništva u ovom trenutku 

– kazao nam je zabrinjavajuće podatke 

Vicković. 

Uglavnom, višekratni pregovori i razgovori 

s Ministarstvom financija s pokušajima 

da se do nekih rješenja dođe na nacionalnoj 

razini, i da bi oni kolektivno vrijedili za sve 

Eduard Vicković, predsjednik Obrtničke 

komore Zadarske županije i potpredsjednika 

HOK-a 

obrtnike, nisu dali rezultat. Ministarstvo je 

kruto. 

Deblokada uvjet rada 

i vraćanja dugova 

– Pokušali smo doći do sporazuma o deblokadi, 

ne da se dug oprosti, nego da se 

omogući ljudima da posluju i postupno kroz 

posao vraćaju dugove. No, to po propisima 

i tumačenjima Ministarstva na taj način nije 

moguće. Pokušalo se sa sporazumom na toj 

razini o dugoročnijoj obročnoj otplati, no 

za sada nemamo dogovor. Uglavnom obrtnike 

se upućuje na individualno obraćanje 

Poreznoj upravi odnosno rješavanju svake 

situacije pojedinačno. Dakle, obrtnici sami 

podnose zahtjeve za obročne otplate, što 

se najčešće svodi na desetak rata. Porezna 

uprava ima uvid i može kroz stručne ljude 

ocijeniti koliko je koji obrtnik time u stanju 

riješiti svoje probleme tekućim prihodima. 

Naša je intencija, dakle, bila pronalaženje 

načina da se ljudima obrt deblokira kako 

bi mogli raditi i svojim radom riješiti nagomilane 

probleme. Tome ćemo težiti i dalje, 

barem kroz pokušaj dobivanja određene 

upute za porezne uprave – kazao nam je 

Vicković. 

Socijalna nevolja obrtnika 

specifična 

U najvećem broju slučajeva obrtnici su u 

dugovima, jer njima nisu platili za odrađen 

posao. Primjer je gdje je u konačnici njima 

dužna država. 

– Rijetko je obrtnik prva ruka koja je ugovorila 

posao s državom. Najčešće je obrtnik 

radio na nacionalnom projektu koji je plaćen 

iz državne kase, ali su između njega i 

države tvrtke koje nisu platile obrtnicima. 

Obrtnici su ispitali i strukturu dugovanja, 

odnosno blokada kad su obveze prema 

državi u pitanju. Iznenadili su se jer ne 

dominiraju doprinosi, ni ostali porezi već 

PDV. No, podatak je mogao biti očekivan 

jer doprinosi idu po prioritetu, a nevolja s 

PDV-om je što su ga mnogi obrtnici platili 

za posao koji su obavili, a nisu naplatili. 

– Ukupan iznos blokade ovih 2122 obrtnika 

iznosi 238,926.000 kuna što je iznimno 

velik iznos. Ne mogu govoriti posebno 

o Zadru, ali opći je podatak da je više od 

polovice obrtnika blokirano na iznose do 

50.000 kuna što nije zastrašujuće i traži 

fleksibilnost u smislu deblokada i omogućavanja 

da se poslovanjem dugovi riješe 

– zaključuje Vicković. 

Posebna i ekstremna socijalna nevolja, 

koja bi nastupila ako se ovi problemi ne 

riješe, je specifičnost obrtnika. Naime, trgovačka 

društva (dakle dionička društva i 

društva s ograničenom odgovornošću) odgovaraju 

samo imovinom tvrtki. Kod obrta 

je zakonski propisano da odgovaraju cjelokupnom 

imovinom. Dakle i kućom, stanovima, 

osobnim vozilima, zemljištem, odnosno 

svime što imaju i na čemu egzistiraju i 

njihove obitelji. Ponovimo, riječ je o 2122 

zadarske obitelji kojima manje ili više jako 

»gori pod prstima«. 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 


VUKOVARSKO-SRIJEMSKE 

ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI, Duga ulica 31 

Telefon: ++ 385 032/ 333 304 

Telefaks: ++ 385 032/ 339 461 

E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Klarić 

Tajnik: Đuro Kadoić 

ZADARSKA ŽUPANIJA 


ZADARSKE ŽUPANIJE 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 

Telefon: ++ 385 023/ 319-224 

319-273 

Telefaks: ++ 385 023/ 311-383 

E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hr 

Predsjednik: Eduard Vicković 

Tajnik: Ive Marin 


STRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDL 

In memoriam 

Zlatko Andrašević 

(6. 12. 1950. – 13. 8. 2006.) 

Dugogodišnji član Upravnog odbora i Skupštine, Udruženja 

obrtnika Županja, član Upravnog odbora i Skupštine 

Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije, član 

Sekcije fotografa HOK-a za područje Slavonije pri Hrvatskoj 

obrtničkoj komori, Zlatko Andrašević, umro je mlad, 

u 56. godini života. 

Kao obrtnik fotograf nastavljao je obiteljsku tradiciju. 

Bio je veseljak, ali je isto tako, kada je trebalo, bio ozbiljan 

i konstruktivan djelujući u Udruženju obrtnika Županja 

i Obrtničkoj komori Vukovarsko-srijemske županije. Svima 

će nedostajati njegova vedrina. 

STRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆ 

PODACI DRŽAVNOG ZAVODA ZA 

STATISTIKU O ZAPOŠLJAVANJU U 

OBRTU U LIPNJU 

Zadarski obrtnici samo u 

lipnju otvorili 578 novih 

radnih mjesta 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku hrvatski obrtnici 

tijekom lipnja otvorili su 5300 radnih mjesta, a najviše su 

u tom mjesecu zapošljavali obrtnici u priobalnim dijelovima Hrvatske, 

i to u malim obiteljskim hotelima i restoranima. 

Po novim zapošljavanjima u obrtu i slobodnim zanimanjima, 

naime, prednjači Primorsko-goranska županija, u kojoj je u samo 

mjesec dana otvoreno 1258 novih radnih mjesta, te Istarska županija 

na čijem su području obrtnici u lipnju povećali zaposlenost 

za novih 1068 radnika. Splitsko-dalmatinska županija treća je po 

visini novih zapošljavanja u obrtu, 947 u lipnju. Zadarski obrtnici 

su, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u lipnju 

otvorili 578 novih radnih mjesta, a u Šibensko-kninskoj županiji 

482. 

Zadarski obrtnici su, dakle, u ovoj statistici ipak zauzeli laskavo 

četvrto mjesto u zemlji. Ipak, zbog činjenice da je obrt već dulje 

od desetljeća spasonosni ventil u koji se slijevala rijeka »rezervne 

armije rada«, nastala likvidacijom bivših velikih tvrtki, i da rezerve 

novog zapošljavanja u obrtu i nisu velike, svakako se radi o 

jačoj potrebi za radnicima u sezoni, prije svega u ugostiteljstvu i 

uslugama koje su okrenute turizmu, dakle, privremenim brojkama. 

No uvijek postoji nada i za ostanak dijela privremeno zaposlenih 

u poslu i poslije isteka sezone.

30 Obrtničke novine GOSPODARSTVO 


VIJESTI IZ HGK 

Tajvanski gospodarstvenici 

u Zagrebu 

U organizaciji Tajvanskog trgovačkog predstavništva u 

Budimpešti (TAITRA) i Hrvatske gospodarske komore, u Zagrebu 

će od 27. rujna do 1. listopada boraviti tajvansko gospodarsko 

izaslanstvo u kojem sudjeluju predstavnici 30 tvrtki. 

Tajvanski gospodarstvenici zainteresirani su za poslovnu 

suradnju s hrvatskim tvrtkama i to u sektoru IT industrije, 

telekomunikacija, tekstilne industrije, kao i u proizvodnji 

elektronskih komponenti, autodijelova, hardwarea, alatnih i 

drugih strojeva, kućanskih aparata, sportske opreme i raznih 

materijala, uz osiguranje i financiranje izvoza. Hrvatsko-tajvanski 

poslovni forum održat će se 28. rujna u hotelu Sheraton. 

(sh) 

Posjet izaslanstva 

Rheinland – Phalza 

HGK – Komoru Zagreb 13. rujna posjetilo je gospodarsko 

izaslanstvo njemačke pokrajine Rheinland – Phalz, a u sklopu 

tog susreta održani su poslovni razgovori njemačkih i hrvatskih 

gospodarstvenika o mogućim oblicima daljnje suradnje, posebice 

u sektoru metalske industrije, građevinarstva i komunalnih 

djelatnosti. U njemačkom izaslanstvu sudjelovali su predstavnici 

tvrtki iz Mainza i drugih gradova Rheinland – Phalza, 

zainteresirani za poslovanje na hrvatskom tržištu. S njemačke 

strane, organizator tog poslovnog susreta bilo je Ministarstvo 

gospodarstva Rheinland – Phalza. Inače, Njemačka je jedan od 

najznačajnijih trgovinskih partnera Hrvatske, a vanjskotrgovinska 

razmjena tih dviju zemalja lani je iznosila 3,7 milijarde USD, 

pri čemu je hrvatski izvoz bio milijardu, a uvoz 2,7 milijarde 

dolara. (sh) 

Međukomorski susret 

Zagreb – Bukurešt 

Na inicijativu Trgovinsko-industrijske komore Bukurešta, 

HGK – Komoru Zagreb 22. rujna posjetio je Nicolae Vasile, 

potpredsjednik bukureštanske komore. Tema razgovora bili 

su mogući oblici međukomorske i gospodarske suradnje na 

razini dvaju glavnih gradova i regija, Također, razgovaralo 

se i o zajedničkom sudjelovanju Hrvatske i Rumunjske u 

projektima Europske unije. Te dvije zemlje lani su ostvarile 

robnu razmjenu u iznosu od 356,9 milijuna USD, od čega je 

hrvatski izvoz na rumunjsko tržište iznosio 81,4, a uvoz s tog 

tržišta 275,5 milijuna USD. U prvih šest mjeseci ove godine, 

pak, njihova ukupna robna razmjena je 120,6 milijuna USD. S 

rumunjskog tržišta Hrvatska najviše uvozi naftna ulja, osobne 

automobile i druga motorna vozila te gumenu obuću, ali 

i žensku konfekciju, dok u izvozu od robe prevladavaju duhanski 

proizvodi, keramičke i zidarske opeke, strojevi za sortiranje 

i prosijavanje, te polimeri i lijekovi. (sh) 

Nizozemski poziv malim i 

srednjim tvrtkama 

Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske pokrenulo je 

pilot-projekt namijenjen malim i srednjim tvrtkama u tranzicijskim 

zemljama, zainteresiranim za partnerstvo s nizozemskim 

investitorima. Naime, cilj projekta je pomoći im u 

pronalaženju onih nizozemskih kompanija koje su spremne 

investirati u njihove tvrtke ili određene programe. Realizacija 

projekta predviđena je u ovoj godini. Poziv je upućen i hrvatskim 

malim i srednjim tvrtkama, a one koje su zainteresirane 

za sudjelovanje u tom projektu, trebaju se javiti Veleposlanstvu 

Nizozemske u Zagrebu (Ekonomski odjel), Medveščak 

56. Više informacija i prijavni obrazac mogu se dobiti i na internetskoj 

adresi Komore Zagreb www.zg.hgk.hr. 

Između prijavljenih tvrtki, veleposlanstvo i nizozemska 

agencija EVD izabrat će kandidate za sudjelovanje u projektu. 

(sh) 

Poslovanje na zapadnom 

Balkanu 

U organizaciji nizozemskih ministarstava vanjskih poslova 

i gospodarstva, 18. listopada u Sarajevu će se održati 

poslovna konferencija pod nazivom »Doing Business in the 

Western Balkans«, uz sudjelovanje predstavnika resornih ministarstava 

i drugih institucija Albanije, Bosne i Hercegovine, 

Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije. U sklopu 

tih poslovnih događanja predviđen je i dolazak nizozemskih 

gospodarstvenika iz kompanija zainteresiranih za poslovno 

partnerstvo s tvrtkama iz zemalja zapadnoga Balkana. Također, 

sastavni dio tog međunarodnog skupa bit će i konferencija 

»Private Sector Development (PSD) Stakeholder Conference«, 

koja će se održati 19. listopada. (sh) 

Ekonomsku formulu po 

kojoj tradicionalna obitelj 

pridonosi gospodarstvu 

i rastu nataliteta, te 

povećanje društvenog blagostanja, 

vrijeme je očito pregazilo, 

barem ako je suditi prema 

najnovijem istraživanju 

rađenom na razini OECD-a, 

koje daje jednu sasvim drukčiju 

sliku o demografskom 

i gospodarskom rastu, te 

osvjetljava još uvijek do kraja 

neriješeno pitanje ravnopravnosti 

spolova unutar obiteljskih 

i društvenih okvira 

kao civilizacijske kategorije. 

Naime, već tridesetak godina 

polazište ekonomsko-demografskih 

analiza bila je 

tradicionalna obitelj u kojoj 

muškarac radi i privređuje, 

dok žena brine o kućanstvu 

i djeci. Uvriježeno mišljenje, 

čak i u razvijenim zapadnim 

zemljama, bilo je da takav 

vrijednosni sustav vodi bržem 

gospodarskom rastu i 

porastu nataliteta, no ono se 

sve više pokazuje netočnim, 

jer natalitet posvuda pada, 

a stanovništvo demografski 

stari. To znači da se radi o 

krizi tog društvenog koncepta, 

odnosno tradicionalnog 

gledanja na obiteljski način 

života, koji traži nove odgovore 

– zaključili su i ekonomski 

analitičari OECD-a. Cilj 

njihova istraživanja bio je pokazati 

što se događa između 

rasta gospodarstva, odnosno 

društvenog standarda, nataliteta 

i promjene tradicionalnih 

obiteljskih odnosa. Polazna 

teza bili su im, pak, paradoksi 

koji se događaju na 

svjetskoj sceni, gospodarskoj 

i političkoj, a nisu usporedivi 

s bivšim teorijama i uvjerenjima. 

Stereotipe, očito, zaključili 

su, treba mijenjati, jer se 

problemi koji predstavljaju 

paradoks pretvaraju sve više 

u stvarne, realne odgovore. 

Stoga, rekoše, treba shvatiti 

novu stvarnost. 

Klasično obiteljsko 

ustrojstvo 

Ravnopravnost spolova, 

utemeljena na feminizmu 

kao intelektualnom, političkom 

i društvenom pokretu 

s dugom povijesti, u zapadnom 

svijetu danas je i zakonom 

zajamčena, te se smatra 

civilizacijskom stečevinom. 

Nije išlo lako, jer uvijek je 

najteže raskrinkati prihvaćeni 

vrijednosti sustav, te se 

suprotstaviti predrasudama 

i ograničenostima, o čemu 

svjedoči i feministički pokret 

na Zapadu, koji je počeo 

potkraj 19. stoljeća, iako je 

feministička svijest o neravnopravnom 

položaju žena 

u društvu stara, vjerojatno, 

koliko i samo patrijarhalno 

društvo. No, dvadesetih godina 

prošloga stoljeća dolazi 

postepeno do radikalnih 

društvenih promjena i emancipacije 

žena na različitim 

područjima, ali tradicionalni 

koncept obitelji ostaje pri- 

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U ODNOSU NA NATALITET 

I GOSPODARSKI RAST 

Ekonomski paradoksi postaju realnost 

Istraživanje OECD-a pokazalo je da mnoge razvijene zemlje koje podupiru koncept 

klasične obiteljske organizacije u sklopu koje muškarac radi, a žena je kućanica, postižu 

degresivni rast u gospodarstvu i negativni rast u demografiji. Po mišljenju ekonomskih 

analitičara, autora tog istraživanja, one zemlje koje su napustile uvriježeni koncept 

obiteljske strukture, postići će veće uspjehe 

Snježana Habulin 

sutan kako u svagdašnjem 

životu, tako i u znanstvenim 

metodama. 

Međutim, devedesetih godina 

prošloga stoljeća i na 

tom planu dolazi do promjena. 

Američki ekonomisti 

Douglass North i Robert Fogel, 

plasirali su, primjerice, 

teoriju da institucionalni napredak 

pridonosi gospodarskom 

rastu. Oni su na originalan 

način pokazali mogućnost 

ekonomskog pristupa u 

interpretaciji institucionalne 

promjene i njezinog uspjeha 

na rast nacionalne ekonomije, 

za što su 1993. godine 

dobili i Nobelovu nagradu. 

Na taj način prvi su put u 

ekonomsku analizu uvedeni 

neekonomski sadržaji, koji 

su i kvantificirani. Takvom 

metodom poslužili su se i 

analitičari OECD-a, ispitujući 

ravnopravnost spolova u odnosu 

na natalitet i gospodarski 

rast. Ustvrdili su pri tome 

da mnoge razvijene zemlje 

koje podupiru koncept klasične 

obiteljske organizacije u 

okviru koje muškarac radi, a 

žena je kućanica, postižu degresivni 

rast u gospodarstvu 

i negativni rast u demografiji. 

Japanci, primjerice, koji 

inzistiraju na takvom obliku 

obiteljskog ustrojstva, mogu 

očekivati, kažu analitičari, da 

će im se 2050. godine smanjiti 

broj stanovnika sa 126 na 105 

milijuna, a samim tim past će, 

ističu, i njihova snaga u gospodarskoj 

strukturi svijeta s 

8 na 4 posto BDP-a. Izračun 

pokazuje da će udjel Europske 

unije istodobno pasti s 18 

na 8 do 10 posto BDP-a, dok 

će udjel SAD-a u društvenom 

proizvodu porasti s 23 na 26 

posto. Po mišljenju ekonomskih 

analitičara, autora tog 

istraživanja, one zemlje koje 

su napustile uvriježeni koncept 

obiteljske strukture, postići 

će veće uspjehe. 

Najveća stopa 

nataliteta u SAD-u 

Iznesenu tezu analitičari 

su potkrijepili i određenim 

kriteralnim sustavom, po kojem 

su s jedne strane ocijenili 

rast stope nataliteta, a s druge 

kako ljudi reagiraju u odnosu 

na pitanje obitelji. Pitali 

su ih jesu li za tradicionalnu 

obitelj u kojoj muškarac vodi 

glavnu riječ i hrani obitelj, a 

žena brine o kućanstvu i djeci, 

ili su za ravnopravno zapošljavanje 

muškarca i žene. 

Istraživanje je provedeno u 

ukupno 17 zemalja, a pokazalo 

je da zemlje u kojima 

pretežu odgovori o klasičnoj 

ulozi obitelji bilježe pad nataliteta, 

dok u onima u kojima 

prevladavaju odgovori o 

jednakosti spolova, natalitet 

raste. Slijedom toga, istraživači 

su zaključili da je sve 

to stvar mentalnog sklopa, 

te da ljudi koji su spremni 

za ravnopravnost spolova 

stvaraju motivaciju za veći 

natalitet i porast stanovništva. 

Prema rezultatima 

istraživanja najveću godišnju 

stopu nataliteta od 2,5 promila 

ima SAD, slijedi Novi 

Zeland s 2 promila, potom 

Irska s 1,9 i Norveška s 1,8. 

Nisku nastavljaju Australija, 

Nizozemska, Švedska i Velika 

Britanija, gdje se ta stopa 

kreće između 1,8 i 1,6 promila, 

te Kanada gdje ona iznosi 

1,5 promila. Sve su to zemlje 

u kojima natalitet raste iznad 

1 posto, a njima se približava 

i Njemačka. 

Anketa je pokazala da je 

u tim zemljama 70 posto ispitanika 

dalo potporu ravnopravnom 

zapošljavanju supružnika, 

a svega 30 posto 

klasičnoj obitelji. U zemljama, 

pak, gdje je između 50 i 

80 posto ispitanika stalo na 

stranu tradicionalne obitelji, 

a u tu kategoriju spadaju 

Japan, Italija, Španjolska, 

Austrija, Mađarska, Poljska 

i Češka, pokazalo se da je 

natalitet daleko niži i da se 

kreće između 1 i 1,3 promila. 

S obzirom na dobivene 

rezultate prema kojima mala 

potpora klasičnoj obitelji 

znači veći natalitet, analitičari 

OECD-a su konstatirali 

kako je evidentno da se u 

tom slučaju radi o jednom 

civilizacijskom pomaku koji, 

jasno, nije moguće definirati 

povezano s gospodarskim 

rastom i bogatstvom, jer Japan 

je, primjerice, jedna od 

najbogatijih zemalja, ali ima 

tradicionalni pogled na obitelj 

i ravnopravnost spolova, 

a slično je i s nekim drugim 

bogatim zemljama koje su se 

pokazale kao nazadne u gledanju 

na ravnopravnost spolova. 

Jedino kod nordijskih 

zemalja taj odnos korespondira, 

jer su one najnaprednije 

u pogledu ravnopravnosti 

spolova i drugih civilizacijskih 

kategorija, pa su na neki 

način i referentne točke koje 

se slijede. 

Demografska 

konsolidacija 

Ovo istraživanje potvrdilo 

je da su područja demografije 

zapravo ona koja dugoročnije 

pokreću i demografiju i gospodarski 

rast, naglašavajući 

da napretkom i civilizacijskim 

stečevinama neće doći 

do pada broja stanovništva i 

njegove demografske starosti, 

nego do konsolidacije stanovništva 

na novim osnovicama. 

Inače, u svijetu je vrlo malo 

istraživanja u kojima se uspoređuju 

mentalna, kao nemjerljiva, 

i materijalna, kao 

mjerljiva kategorija. Iako se 

usporedbe tih dviju kategorija 

čine često nemogućim, ekonomski 

analitičari složili su se 

da su na ovom primjeru one 

dobro ispale, s puno zakonitosti 

i u odnosima koji govore 

o velikim pravilnostima, pa se 

sa sigurnošću može govoriti, 

kažu, da svijet ide u jednu 

novu situaciju u kojoj te civilizacijske 

norme predstavljaju 

predtekst za novi gospodarski 

i demografski rast. U tom 

pogledu, ističu, ne treba imati 

skepsu. A upravo se skepsa 

provlačila kroz mnoge ekonomske 

analize unatrag tridesetak 

godina, kad se tvrdnja 

da društveni poredak utječe 

na gospodarski rast i demografsku 

sliku smatrala neprihvatljivom. 

Međutim, novija 

istraživanja pokazuju da je u 

tome bilo i ima istine, te govore 

o novim civilizacijskim 

stečevinama koje počinjemo 

prihvaćati i o kojima će svjetovi 

budućnosti sasvim sigurno 

voditi računa. 

Hrvatska gubi stanovništvo 

Temeljni problem Hrvatske danas je demografska slika. 

Na njezin negativni demografski trend upozorava i Odjel 

za ekonomske i socijalne poslove UN-a, koji je predvidio 

da će Hrvatska, nastavi li se taj trend, u sljedećih pedeset 

godina konstantno gubiti stanovništvo, pa bi 2050. imala 

860.000 stanovnika manje nego danas, a trećina bi bila starija 

od 69 godina. Hrvatski demograf prof. dr. Jakov Gelo 

upozorio je da bi nastavljanjem sadašnjeg trenda, po kojem 

Hrvatska u 12 godina izgubi grad od 80.000 stanovnika, za 

pola stoljeća broj stanovnika bio dvostruko manji.


GOSPODARSKA KRETANJA 

Indeksi industrijske proizvodnje u srpnju 2006. (prvi rezultati) 

VII. 2006. 

VII. 2006. I. – VII. 2006. 

Struktura 

VII. 2005. 

VII. 2005. I. – VII. 2005. 

U K U P N O 100,00 109,3 105,2 103,2 


Pripremila: Zrinka Debeljak 

Pojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u srpnju 2006. veća je za 5,2% 

u usporedbi sa srpnjem 2005., a u razdoblju od siječnja do srpnja 2006. veća 

je za 3,2% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnom 

mjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u srpnju 2006. veća 

je za 9,3%. Izvor: DZS Priopćenje br. 2.1.1/7. od 29. 8. 2006. 

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do srpnja 2006. – privremeni podaci 

I. –VII. 

2006. 

u tis. 

kuna 

Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven. 

uvoza 

u tis. 

USD 

u tis. 

eura 

u tis. 

kuna 

u tis. 

USD 

u tis. 

eura 

u tis. 

kuna 

u tis. 

USD 

u tis. 

eura 

izvozom 

u % 

33 603 873 5 686 932 4 602 477 71 681 909 12 143 365 9 819 398 -38 078 036 -6 456 433 -5 216 921 46,8 

Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od 

siječnja do srpnja 2006., prema privremenim podacima, iznosio 

je 33 604 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 71 682 milijuna 

kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 38 078 milijuna kuna. 

Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od 

siječnja do srpnja 2006. iznosio 5687, uvoz 12 143, a vanjskotrgovinski 

deficit 6456 milijuna američkih dolara. 

U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do srpnja 2006., izvoz 

je iznosio 4602, a uvoz 9819 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski 

deficit iznosio 5217 milijuna eura. 

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,8%. 

Izvor: DZS, Priopćenje br. 4.2.1/7. od 31. 8. 2006 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj 2006. 

VI. 2006. 

I. – VI. 

2006. 

VI. 2006. 

V. 2006. 

Indeksi 

VI. 2006. 

VI. 2005. 

I. – VI. 2006. 

I. – VI. 2005. 

Prosječna mjesečna 

isplaćena neto plaća, kune 4 640 4 549 99,0 104,7 105,0 

Realna neto plaća 99,1 100,7 101,3 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome 

u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 

2006. iznosila je 4640 kuna, što pokazuje nominalni pad za 1%, 

a realni za 0,9% u odnosu na svibanj 2006. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj 2006. u 

odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 4,7%, 

a realno za 0,7%. 

Za razdoblje od siječnja do lipnja 2006. prosječna mjesečna 

isplaćena neto plaća iznosila je 4549 kuna, što je u odnosu na 

isto razdoblje 2005. nominalno više za 5%, a realno za 1,3%. 

Izvor: DZS, Priopćenje br. 9.1.1/6. od 30. 8. 2006. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj 2006. 

VI. 2006. 

I. – VI. 

2006. 

VI. 2006. 

V. 2006. 

Indeksi 

VI. 2006. 

VI. 2005. 

I. – VI. 2006. 

I. – VI. 2005. 

Prosječna mjesečna 

bruto plaća, kune 6 684 6 549 98,6 105,3 106,0 

Realna bruto plaća 98,7 101,3 102,2 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome 

u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2006. iznosila 

je 6684 kune, što pokazuje nominalni pad za 1,4%, a realni za 

1,3% u odnosu na svibanj 2006. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj 2006. u odnosu na 

isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,3%, a realno 

za 1,3%. 

Za razdoblje od siječnja do lipnja 2006. prosječna mjesečna 

bruto plaća iznosila je 6549 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 

2005. nominalno više za 6%, a realno za 2,2%. 

Izvor: DZS, Priopćenje br. 9.1.2/6. od 30. 8. 2006. 

Zaposleni po djelatnostima u srpnju 2006. 

VI. 2006. VII. 2006. 

Indeksi 

VII. 2006. 

VI. 2006. 

Aktivno stanovništvo 1 718 558 1 726 268 100,4 

Ukupno zaposleni 1 444 087 1 455 515 100,8 

Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 130 425 1 137 033 100,6 

Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 268 671 273 725 101,9 

Osiguranici poljoprivrednici 2) 44 991 44 757 99,5 

Nezaposleni 3) 274 471 270 753 98,6 

Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 16,0 15,7 

1) Podatak za lipanj i srpanj 2006. privremen 

je. 

2) Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih 

osiguranika Hrvatskog zavoda 

za mirovinsko osiguranje. 

3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog 

zavoda za zapošljavanje. 

4) Stopa nezaposlenosti izračunana 

je kao odnos nezaposlenih prema 

ukupnome aktivnom stanovništvu. 

Izvor: DZS, Priopćenje br. 9.2.1/7. 

od 30. 8. 2006. 

Dolasci i noćenja turista u srpnju 2006. 

Dolasci 

VII. 2005. VII. 2006. 

indeksi 

VII. 2006. 

VII. 2005. 

VII. 2005. VII. 2006. 

indeksi 

VII. 2006. 

VII. 2005. 

Noćenja 

struktura 

noćenja, % 

VII. 2006. 

prosječan broj 

noćenja po 

dolasku 

Ukupno 2 533 384 2 560 938 101 15 100 106 15 503 078 103 100,0 6,1 

Domaći turisti 235 393 257 105 109 1 290 027 1 348 909 105 8,7 5,2 

Strani turisti 2 297 991 2 303 833 100 13 810 079 14 154 169 102 91,3 6,1 

Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dzs.hr 

Pojašnjenje: U Hrvatskoj je u srpnju 2006. u komercijalnim 

smještajnim objektima broj dolazaka turista veći za 1%, a broj 

noćenja turista za 3% u odnosu na srpanj 2005. 

Turisti su ostvarili 15 503 078 noćenja, od čega su 8,7% ostvarili 

domaći turisti, a 91,3% strani. 

U srpnju 2006. u odnosu na srpanj 2005. noćenja domaćih turista 

veća su za 5%, a noćenja stranih turista veća su za 2%. 

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su 

turisti iz Njemačke (16,2%), Slovenije (15,5%), Češke (10,3%), 

Austrije (8%) Italije (7,7%), Nizozemske (6,3%) i Mađarske 

(6,1%), što je ukupno 74,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili 

su 25,4% noćenja. 

Izvor: DZS Priopćenje br. 4.4.1/7. od 6. 9. 2006. 

OBRTNIČKE NOVINE 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166 10 000 ZAGREB 

Telefon: 01/4806 666 Fax: 01/4846 610 

E-mail: hok@hok.hr 

WEB: http//www.hok.hr 

Za nakladnika: Stjepan Šafran, 

predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Glavni urednik: Dr. Petar Sindičić 

Zagreb, PP 166; tel: 01/4812 262; 

fax: 01/4812 268 

Fotograf: Tomislav Smoljanović 

Administrator: Tamara Pavelić 

E-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hr 

NAKLADA: 100.000 

RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJU 

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D. 

Tražimo zastupnike!!! Programi proizvodnje za male i velike tvrtke


STUPNIČKA BERBA GROŽĐA 2006. 

Gazi grožđe, potegni iz bureta 

Stupničani već 21 godinu početkom rujna 

slave početak berbe grožđa 

Renata Palorec 

BRODSKI STUPNIK – Sezona 

berbe grožđa i ove je 

godine u stupničkom kraju 

započela prigodnom svečanošću 

pod nazivom »Stupnička 

berba grožđa 2006.«. 

Ova tradicionalna manifestacija 

održana je 10. rujna u 

Brodskom Stupniku, a trajala 

je cijeli dan. Nositelj manifestacije 

je KUD Zrinski iz 

Brodskog Stupnika, koji već 

21 godinu okuplja kulturnoumjetnička 

društva iz cijele 

Hrvatske, kako bi na svečan 

način obilježila početak sezone 

berbe grožđa. Prema 

riječima Petra Lovinčića, načelnika 

Općine Brodski Stupnik, 

Općina je i ove godine 

financijski potpomogla ovu 

manifestaciju, koja ima tradiciju 

u ovom kraju poznatom 

po uzgoju vinove loze i 

kvalitetnim vinima. 

Cjelodnevni program 

U sklopu obilježavanja 

berbe grožđa, načelnik Općine 

u društvu zamjenika 

župana Brodsko-posavske 

županije Zvonimira Lasla, 

saborskih zastupnika ovoga 

kraja i drugih lokalnih dužnosnika, 

posjetili su hotel i 

vinograd poznatog hrvatskog 

vinara Davora Zdjelarevića, 

uz pratnju KUD-a 

Zrinski, nakon čega su nazočili 

večernjem programu, 

koji se sastojao od zabavnog 

i natjecateljskog dijela. 

Mi smo, pak, posjetili jednu 

od rijetkih žena – proizvođačica 

vina, obrtnicu 

Đurđicu Jurković, vlasnicu 

obrta »Vinogradarstvo i podrumarstvo 

Jurković«. Obitelj 

Jurković generacijama se 

bavi vinarstvom i vinogradarstvom. 

– Krenuli smo s pola 

hektara starog vinograda, 

a danas na tri hektara vinograda 

imamo zasađenih 

11.500 loza. Naša vina spadaju 

u skupinu kvalitetnih 

vina, a uzgajamo četiri sorte 

– graševinu, pinot bijeli, 

chardonnay i rajnski rizling 

– kazala je Đurđica Jurković, 

Đurđica Jurković 

Ispred hotela Zdjelarević bilo je veselo 

koja danas cijeli posao obavlja 

sama, uz pomoć majke, a 

povremeno se osloni na sezonske 

radnike. 

Svoja kvalitetna vina plasira 

isključivo na domaće tržište, 

no, kako kaže, domaća 

vina su podcijenjena u odnosu 

na strana vina, koja preplavljuju 

hrvatsko tržište. 

Kvalitetna vina iz vinarije Jurković 

– Dosad smo radili s ugostiteljima, 

no oni radije kupuju 

jeftina vina iz uvoza u 

velikim trgovačkim lancima. 

Osim toga, odredba o nula 

promila jako je utjecala na 

pad prodaje. Država nas ne 

podržava, kao da je protiv 

nas, a sada da i želimo odustati, 

ne možemo. 

Uložili smo mnogo truda, 

muke i novca, a financijski 

rezultati su slabi – dodaje. 

Što se tiče planova za 

izvoz, Đurđica kaže da bi za 

to trebala imati veće količine 

grožđa, za što joj je potreban 

i veći podrum. No, zbog neriješenih 

imovinsko-pravnih 

pitanja ne može dobiti građevinsku 

dozvolu. 

Nastup KUD-ova razveselio je i staro i mlado 

Teško je biti 

proizvođač 

– U Sloveniji, Njemačkoj 

i drugim zemljama EU, država 

potiče vinogradarstvo 

subvencijama, niskim kamatama, 

ugostitelji su povezani 

s proizvođačima, a kod nas 

je sve postavljeno na krivom 

mjestu. Mi proizvođači donosimo 

»živi« novac, a država 

ulaže u trgovinu i usluge, 

pa nas tako preplavljuju jeftina 

vina iz Makedonije, Rumunjske, 

Bugarske. Ta vina 

nisu loša, ali uvoz uništava 

našu domaću proizvodnju 

– dodaje Đurđica. 

Nakon što smo dodirnuli 

probleme vinara, i mi smo se 

pridružili svečanom večernjem 

programu. U zabavnom 

dijelu programa brojnu publiku 

zabavila su kulturnoumjetnička 

društva, od kojih 

su neka »potegnula« čak iz 

Dalmacije. Vrhunac večeri 

bio je natjecateljski dio, koji 

se sastojao od gaženja grožđa 

na tradicionalni način, a 

noge su umočile djevojke iz 

KUD-ova. Muški, pak, dio 

ekipe, natjecao se u izvlačenju 

vina iz bureta pomoću 

natege. Tijekom dana održane 

su i vatrogasne pokazne 

vježbe, a Stupničani, i stari i 

mladi, odazvali su se u velikom 

broju, pa je fešta trajala 

do kasno u noć.

ObrtniÄke novine - broj 76 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine - broj 76 - Hrvatska obrtniÄka komora