Fire Boss

Struka i praksa
Provjere valjanosti utvrdile su da je
potrošnja kisika u toj vježbi jednaka minimalnom
preporučenom standardu za
VO 2
Max od 3 litre/min.
U Službi za požare i spašavanje u
Helsinkiju kardiorespiratorna kondicija
cjelokupnog aktivnog osoblja redovito
se testira od 1988. Broj vatrogasaca koji
nisu kvalificirani za «skakanje u dim»,
zbog svog niskog VO 2
Max (manje od 3
litre/min), smanjio se s 27% na 16%.
Osobni komentar
Zadaci gašenja požara i spašavanja
često su fizički naporni i izvode
se u opasnim okolnostima koje zahtijevaju
korištenje teške osobne zaštitne
opreme. Kako bi se izbjegao preveliki
fizički i mentalni napor vatrogasci trebaju
biti zdravi i u formi i trebaju imati
dobre fizičke sposobnosti za rad tijekom
cijele karijere. Redovito nadgledanje vatrogasaca
korištenjem pouzdane, valjane
tehnike i standarda, zajedno s multisektoralnim
strategijama za podršku kako bi
se promovirali zdravlje i dobra kondicija,
trebalo bi biti sastavna značajka prakse
na radnom mjestu.
Literatura:
Buskirk ER & Hodgson JL 1987. Age
and aerobic power. The rate of change in
men and women. Fed. Proc 46, 51824 –
1829.
Gledhil N & Jamnik VK 1992. Characterization
of the physical demands of
firefighting. CanJ.Sports Sci. 17,3,207 –
213.
Horowitz MR & Montgomery DL
1993. Psychological profile of firefighters
compared to norms for the Canadian population.
Can.J.Pub:Health 84,1,50-53.
Lemon PWR & Hermiston RT 1977.
The human energy cost of firefighting.
J.Occ.Med. 19,8,558-562.
Lohevaara V et al 1985. Cardiorespiratory
strain in jobs that require respiratory
protection. Int.Arc.,Occ&Env.
Health 55, 195-206.
O’Connel ER et al 1986. Energy costs
of simulated stair climbing as a job related
task in firefighting. J.Occ.Med
32,7,638-643.
Sothman MS et al 1990. Advancing
age and the cardiorespiratory stress of
fire supression. Determining a minimum
standard for aerobic fitness. Hum.Perf.
3,4,217-236.
Sykes K & Schofield SG 1993. A comparison
of conventional and lightweight
cylinders. Fire Int. 140, Sept.
Sykes K & Schofield SG 1997. Energy
costs of firefighting tasks; development
of a job-related test. Unpublished MSc
Thesis
Tekst pripremio:
Boris Banjan, prof., dipl.ing.
World Rescue Organisation u Hrvatskoj
Spašavanje ljudi prilikom prometnih
nezgoda jedan je od osnovnih poslova
vatrogasaca diljem svijeta.
Svjetska organizacija za spašavanje
World Rescue Organisation, WRO,
objedinjuje sve aktere u takvim akcijama
spašavanja. Dnevno, oko 3200
osoba pogiba u prometnim nesrećama
(što je otprilike 8 zrakoplova Jumbo Jet)
te je razumljiva potreba bolje i učinkovitije
organizacije spašavanja ljudi u
prometnim nezgodama. Članovi WRO
su predstavnici više vatrogasno-spasilačkih
organizacija iz cijelog svijeta koji
kroz zajedničko učenje i vježbanje postižu
sigurnije spašavanje ljudi.
Kako bi se što bolje pripremili za taj
posao, koji je često nevjerojatno kompleksan,
dio svjetskih vatrogasaca se za
to priprema kroz natjecanja. Svjetsko
prvenstvo u spašavanju (World Rescue
Challenge) koje se održava svake godine
možda je najpoznatije natjecanje
takve vrste. Cilj tog natjecanja je poboljšavanje
učinkovitosti intervencija,
dijeljenje zajedničkih iskustava, učenje
postupaka s novim alatima i na novim
prometnim sredstvima ali i podizanje
svijesti građana o velikom broju žrtava
i ogromnim financijskim štetama koje
uzrokuju prometne nezgode (oko 518
bilijuna dolara godišnje!).
U tom natjecanju sudjeluju mnogobrojni
internacionalni timovi spasilaca
(ubrzo i hrvatski nadamo se) koji su podijeljeni
u ekipe po 6 članova:
Zapovjednik-je odgovoran za
intervenciju, izdaje zapovijedi
i brine o komunikaciji s bolničarom
te međusobnom komunikacijom
grupa,
Bolničar-nalazi se kod pacijenta
od dolaska na mjesto intervencije
do kraja, prati njegovo zdravstveno
stanje, imobilizira ga te
drži otvorene putove disanja,
svibanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 29