18.11.2014 Views

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Ženka jelina moljca igličara<br />

saznanje koliko centimetara neke<br />

dohvatljive grane treba pregledati<br />

na svakom stablu. Iz iskustva se zna<br />

da se na 10 cm nalazi oko 80 iglica pa<br />

prema tome oko 1000 iglica nalazi se<br />

na grančici čija ukupna dužina izbojaka<br />

iznosi 120 do 130 cm. Pristupajući<br />

stablu kontrolor se odlučuje koju<br />

granu treba pregledati. Ne smije se<br />

dogoditi da pregleda dvije ili više pa<br />

tek onda da se odluči za jednu.<br />

Kokon je bijele boje (ponekad<br />

i bjelkasto crvenkast), neproziran,<br />

dugačak (6 do 7 mm), valjkastog oblika<br />

sa suženim krajevima u srednjem<br />

dijelu, promjera dva do tri mm. Nalazi<br />

se, u pravilu, na donjoj strani iglice,<br />

a rijetko na tankoj grančici ili izbojku.<br />

Novi kokoni su zaobljeni i svježe bijele<br />

boje, eventualno crvenkasti. Stari<br />

su više ili manje smežurani i prljavo<br />

sivkasti. Prosječan broj kokona na<br />

1000 iglica izračunava se na osnovu<br />

pronađenih kokona i pregledanih<br />

stabala. Podatci se razvrstavaju u tri<br />

stupnja jačine napada: slabi napad<br />

(manje od 0,5 kokona na 1000 iglica),<br />

srednji (od 0,5 do 5,0 kokona na 1000<br />

iglica) i jaki napad s više od 5,0 kokona<br />

na 1000 iglica. Dobiveni podatci<br />

upisuju se u posebne obrasce.<br />

Treba napomenuti da se pregledavaju<br />

svi odjeli u kojima je jela zastupljena<br />

s više od 10%.<br />

Prva godina kontrole moljaca<br />

jelinih iglica, na području delničke<br />

podružnice, bila je 1995. Od 1296<br />

pregledanih odjela, u njih 581 zabilježena<br />

je slaba zaraza, u 289 odjela<br />

srednja i jedan posto jake zaraze u 13<br />

odjela. Tijekom sljedećih godina povećava<br />

se zaraza u kategoriji slabog<br />

napada.<br />

Tijekom 2008. pregledano je<br />

1511 odjela. Slab intenzitet zaraze<br />

zabilježen je u 50 posto odjela, srednji<br />

intenzitet u 32 posto odjela i jak<br />

Suhari<br />

intenzitet samo u devet odjela, što je<br />

manje od jedan posto.<br />

Zanimljivo je da je ovog štetnika<br />

u šumarsku entomologiju prvi uveo R. Hartig 1896. vršeći opažanja<br />

u 30-40 godina starim mješovitim sastojinama jele i smreke u Bavarskoj.<br />

U našoj zemlji, s ovim štetnikom, prvi puta su se šumarski<br />

stručnjaci „susreli“ 1954. Tada su u jelinim šumama na području Gorskog<br />

kotara, <strong>Šuma</strong>rija Fužine, zabilježene velike štete od ovog nametnika.<br />

Kako je kao šumski štetnik bio nepoznat, nije se dovoljno poznavala<br />

njegove biologija, ekologija, a poznavanje načina suzbijanja<br />

bilo je oskudno.<br />

Kako su se štete izazvane njime i dalje povećavale, neke devastirane<br />

sastojine morale su se posjeći, jer se pokazalo da se radi o vrlo<br />

ozbiljnom primarnom štetniku jele.<br />

Po prof. dr. sc. Milanu Androiću štete od njega manifestiraju se<br />

kroz nekoliko pokazatelja:<br />

- sušenje i vađenje još nedozrelih stabala,<br />

- gubitak prirasta stabala koja su napadnuta,ali se nisu osušila.<br />

Gubitak je ovisan o stupnju gubitka iglica,<br />

- napadnuta stabla ne rađaju sjemenom pa je onemogućeno prirodno<br />

pomlađivanje,<br />

- u prorijeđenim sastojinama tlo je izloženo atmosferskim djelovanjima,<br />

što je veoma štetno, naročito na vapnenoj podlozi. U tlu<br />

dolazi do promjena fiziološke i biokemijske strukture koja umanjuje<br />

sposobnost tla za regeneracijom odnosno pomlađivanjem.<br />

Stablo koje je izgubilo više od 60 posto iglica će prije ili kasnije<br />

uginuti, a ono koje je izgubilo 90 posto iglica će se osušiti.<br />

Godine 1967. u Gorskom kotaru moljcem jelinih iglica bilo je<br />

zaraženo više od polovice gospodarskih jedinica u kojima prednjači<br />

Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME 5

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!