Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
šumski štetnici<br />
UPRAVA ŠUMA DELNICE<br />
Zaštita od smrekovog potkornjaka<br />
pitanje je opstanka šuma<br />
Piše: Vesna Pleše<br />
Foto: B. Pleše, Arhiva<br />
Od 1995. na<br />
terenima delničke<br />
Uprave šuma<br />
vrši se kontrola<br />
populacije<br />
šumskog štetnika<br />
potkornjaka.<br />
Najveći broj<br />
evidentiran je u<br />
2005. (329.173)<br />
i otada njegov<br />
broj, zahvaljujući<br />
mjerama zaštite,<br />
pada. Prošle<br />
godine, od<br />
početka travnja<br />
do kraja kolovoza,<br />
evidentirano je<br />
116.733 šumska<br />
štetnika<br />
Potkornjaci su štetnici koji napadaju smreku i jelu.<br />
Njihovom širenju, kao masovnoj pojavi, najviše<br />
pogoduju klimatski uvjeti (suša), opće zdravstveno<br />
stanje šuma, ali i sastav sastojine (štete su<br />
uvijek veće u monokulturama i homogenim sastojinama,<br />
nego li u prirodnim heterogenim šumama).<br />
Provode život u „grizotinama“ koje naprave<br />
pod korom ili u drvu. Hodnici potkornjaka za svaku<br />
vrstu imaju određeni oblik, što pomaže<br />
prigodom njihove determinacije.<br />
„Grizotina“ se redovito sastoji od centralnog<br />
ili materinjeg hodnika, na čije<br />
rubove ženka polaže po jedno jaje u<br />
posebne udubine. Ličinke buše „materinji“<br />
hodnik, lijevo i desno, stvarajući<br />
zasebne zrakaste hodnike, na čijim<br />
krajevima se kukulje. Razvijeni kornjaš<br />
izlazi kroz posebnu rupu iznad mjesta<br />
kukuljenja. Prema lokaciji grizotina, dijele<br />
se na koraše i drvaše, a prema vremenu<br />
pojavljivanja na rane i kasne. Njihova gradacija<br />
može trajati tri do četiri godine. Mogu biti monogamni<br />
ili poligamni. Tako se pod korom može naći samo ženku<br />
ili jednog mužjaka sa više ženki. U usporedbi s ostalim<br />
kukcima, ženka odlaže mali broj jaja, u prosjeku pedesetak.<br />
Obzirom na način prehrane, potkornjaci se dijele<br />
na drvaše i gljivaše. Ličinke drvaša hrane se drvnim<br />
sokom, a ličinke gljivaša gljivicama Ambrosia sp., spore<br />
Potkornjaci<br />
Intenzitet napada utvrđuje<br />
se brojanjem kokona, obično<br />
u drugoj polovici travnja.<br />
Tada gusjenice završavaju<br />
svoj razvoj. Na donjoj strani<br />
iglice ispredu kokon u koji se<br />
zakukulje<br />
koje u hodnike dospiju skupa sa potkornjacima.<br />
Napad potkornjaka lako je uočiti u donjem dijelu<br />
stabla, budući da odmah izbacuju piljevinu. U slučaju<br />
bušenja kore piljevina je crveno-smeđa, u slučaju<br />
ubušivanja u „bijel“ i drvo, bijela. Suzbijanje se teško<br />
provodi, najčešće postavljanjem lovnih stabala (prevencija)<br />
ili pravilnim gospodarenjem kako bi se ova pojava<br />
na vrijeme spriječila.<br />
Prošle godine, od početka travnja<br />
do kraja kolovoza, evidentirano je u 41<br />
odjelu ukupno 116.733 potkornjaka.<br />
Najveći dio štetnika zabilježen je na<br />
terenima <strong>Šuma</strong>rija Tršće, Gerovo, Delnice,<br />
Fužine. Po mjesecima, najveći broj<br />
zabilježen je u lipnju (31.297) i u srpnju<br />
(39.107). Praćenje se vrši Theyshonovim<br />
klopkama upotrebom feromona<br />
Pheroprax.<br />
Uz kontrolu potkornjaka, smrekovog<br />
pisara (Ips typographus) i šesterozubnog<br />
smrekovog potkornjaka (Pytyogenes<br />
chalcographus), četrnaest godina vrši se u delničkoj<br />
podružnici i kontrola populacije moljca jelinih iglica<br />
(Argyresthia fundella).<br />
Intenzitet napada utvrđuje se brojanjem kokona,<br />
obično u drugoj polovici travnja. Tada gusjenice<br />
završavaju svoj razvoj. Na donjoj strani iglice ispredu<br />
kokon u koji se zakukulje. Pregledavaju se samo određena<br />
stabla jela u<br />
sastojini, grančica sa<br />
oko 1000 iglica, na<br />
njoj se broje kokoni.<br />
Kako je sva stabla<br />
nemoguće pregledati,<br />
da bi se dobili<br />
pouzdani podatci<br />
(prosjeci), šumari<br />
(kontrolori) služe se<br />
metodom polaganja<br />
linija i pregledavanjem<br />
jelinih stabala<br />
ili stabalaca<br />
do metar visine na<br />
toj liniji. Na svakom<br />
stablu ne treba odbrojavati<br />
1000 iglica,<br />
dovoljno je prije<br />
početka samog<br />
rada steći iskustvo<br />
na nekoliko stabala<br />
prebrojavanjem<br />
(koliko ima iglica na<br />
10 cm dužine grančica).<br />
Tako se stječe<br />
4 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language