You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
stari šumari<br />
ALFONS KAUDERS – ŠUMAR,<br />
PROFESOR, DOKTOR ZNANOSTI<br />
Čovjek koji je uživao pošumlja<br />
Alfons Kauders<br />
Obilježavajući<br />
stotu obljetnicu<br />
rasadnika<br />
Podbadanj<br />
u Crikvenici,<br />
senjske Uprave,<br />
u listopadu<br />
prošle godine,<br />
između ostalog<br />
predstavljen je<br />
i reprint knjige<br />
poznatog<br />
šumara Alfonsa<br />
Kaudersa<br />
„Nekoliko riječi<br />
o pošumljavanju<br />
krša naših<br />
primorskih<br />
kupališta“. Bila<br />
je to prigoda<br />
da se na<br />
jednom, ovako<br />
značajnom,<br />
skupu šumara<br />
svi skupa<br />
prisjete ovog<br />
poznatog<br />
šumara,<br />
profesora, ali i<br />
znanstvenika<br />
prigodom<br />
130-e obljetnice<br />
njegovog<br />
rođenja<br />
Najveći dio rada prof. Alfonsa<br />
Kaudersa u šumarstvu bio je<br />
vezan za pošumljavanje krša<br />
Hrvatskog primorja. „Upravo<br />
na tom golom kršu, gdje su oduvijek najteži<br />
uvjeti za rad šumarskog stručnjaka,<br />
stvorio je prof. Kauders golemo djelo. 25<br />
godina provedenih na području koje ljeti<br />
sunce pali, a zimi bura bije, predstavlja<br />
za njega doba u kojem neumorno vodi<br />
bitku sa teškim ekološkim uslovima da<br />
na siromašnom i degradiranom primorskom<br />
kršu podigne zelene <strong>šume</strong>“, (prof.<br />
dr. M. Androić).<br />
Radeći na kršu osmislio je i realizirao<br />
cijeli niz projekata: podigao je<br />
mnogobrojne borove kulture u predjelima Voljak, Lokvica,<br />
Zoričići, Podbadanj i dr.,<br />
-šumske kulture u bujičkom području kod Grižana,<br />
Drivenika, Bribira i Ledenica,<br />
-za vrijeme desetgodišnjeg rukovođenja Inspektoratom<br />
za pošumljavanje krša u Senju uspio je podići i<br />
uzgojiti velike površine šumskih kultura u Alinom bilu,<br />
Grebenu, Čardaku, Kelnovoj kosi, Debelom brigu, Krilu,<br />
Jakinoj strani i dr.<br />
-za njegovo vrijeme pošumljeno je na stotine hektara<br />
krša, izgrađeni su mnogi putovi,<br />
uređeni parkovi i podignuti mnogi<br />
rasadnici.<br />
Za svog plodonosnog radnog<br />
vijeka, osnovao je 11 rasadnika,<br />
među kojima i Podbadanj u Crikvenici<br />
1908.<br />
Srednju školu polazio je u<br />
Zagrebu i Karlovcu, gdje je maturirao 1897. U Zagrebu<br />
je 1902. završio <strong>Šuma</strong>rsku akademiju, a 1905. Filozofski<br />
fakultet. Službovao je kao šumar po raznim mjestima u<br />
Hrvatskoj. Između ostalog bio je asistent na <strong>Šuma</strong>rskoj<br />
akademiji u Zagrebu u Zavodu za uzgajanje šuma. Od<br />
1907. službovao je u Đakovu i Delnicama, u Crikvenici<br />
od 1908.-1919. kao kraljevski kotarski šumar, bio je i<br />
nadzornik ogulinske županijske oblasti, a od 1922.-<br />
1925. direktor je Kraljevske akademije šuma na Sušaku.<br />
Rukovoditelj senjskog Inspektorata za pošumljavanje<br />
krša, goleti i uređenje bujica postao je 1943. i na<br />
tom se mjestu zadržao šest godina. Potom je radio u<br />
Krš kod Oltara<br />
nad Svetim Jurjem<br />
Detalj iz rasadnika<br />
Podbadanj u<br />
Crikvenici<br />
„Upravo na tom golom kršu, gdje<br />
su oduvijek najteži uvjeti za rad<br />
šumarskog stručnjaka, stvorio je prof.<br />
Kauders golemo djelo“.<br />
<strong>Šuma</strong>rskom odsjeku Savske banovine, pa (1940.) kao<br />
inspektor Ministarstva šuma i rudnika, a 1941. postaje<br />
šumarski savjetnik u Ministarstvu šumarstva i rudnika<br />
NDH. Umirovljen je 1941.<br />
Tijekom svog radnog vijeka, svoja znanja i iskustva<br />
prenosio je na mlađe generacije<br />
šumara pisanjem članaka i znanstvenih<br />
radova objavljenih u brojnim<br />
časopisima i stručnim publikacijama.<br />
Na početku svoje znanstvene<br />
karijere napisao je rad pod<br />
nazivom „Biljno-geografska slika<br />
Požeške kotline“ (1906.). U svrhu poboljšanja srednjoškolske<br />
šumarske nastave napisao je udžbenik „Podizanje<br />
i gajenje šuma“ (1950.). Za šumarsku struku vrlo je<br />
značajna i njegova knjiga „<strong>Šuma</strong>rska bibliografija koju<br />
je <strong>Šuma</strong>rsko društvo u Zagrebu tiskalo u dvije knjige.<br />
Između ostalog bio je 1957. urednik šumarske struke u<br />
časopisu „Bulletin scientifigue“, suradnik Odjela za prirodne<br />
znanosti pri JAZU, a surađivao je i sa Leksikografskim<br />
zavodom, poglavito prigodom pisanja <strong>Šuma</strong>rske<br />
enciklopedije.<br />
Tijekom života bio je i dopisni član Geološkog<br />
povjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju 1911. i Hrvatskog<br />
prirodoslovnog društva te član prvog razreda Hrvatskoslavonskog<br />
šumarskog društva, a kasnije i dugogodišnji<br />
počasni član.<br />
Do svoje smrti 1966. bio je pravi uzor svim mlađim<br />
generacijama šumara, ne samo kao stručnjak i znanstvenik,<br />
već kao pošten i skroman čovjek, o čijim se djelima<br />
i danas s ponosom može govoriti i pisati.<br />
U povodu proslave stogodišnjice šumarske nastave<br />
u Hrvatskoj 1960. <strong>Šuma</strong>rski fakultet predložio je Zagrebačkom<br />
sveučilištu da mu se zbog zasluga na području<br />
podizanja i njege naših krških šuma, dodijeli stupanj<br />
doktora šumarskih znanosti, što je i prihvaćeno. Tako je<br />
36 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language