You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
olesti<br />
ZABRINJAVAJUĆE BROJNO STANJE ZECA U NAŠIM LOVIŠTIMA<br />
Trend opadanja<br />
brojnog stanja<br />
divljeg zeca<br />
prisutan je u<br />
Hrvatskoj već<br />
duži niz godina,<br />
što u konačnici<br />
može ugroziti<br />
biološku<br />
raznolikost<br />
pojedinog<br />
područja.<br />
Odnedavno<br />
opasnost dolazi<br />
i od pojave nove<br />
bolesti, virusne<br />
infekcije<br />
Virusna infekcija<br />
prijeti zečevima<br />
Piše: Antun Zlatko Lončarić<br />
Foto: Arhiva<br />
Europski ili obični zec (Lepus europaeus Pall) rasprostranjen<br />
je posvuda po našem kontinentu,<br />
osim krajnjeg sjevera, Pirinejskog poluotoka te<br />
nekih otoka. Premda se posljednjih nekoliko desetljeća<br />
utjecajem čovjeka smanjila opasnost predatora<br />
na zeca, njihova populacija svake godine je sve manja.<br />
Brojnost zečje populacije i u Hrvatskoj je u trendu smanjenja,<br />
premda ga nalazimo na svim prostorima naše<br />
zemlje, osim na nekim otocima.<br />
Prema procjenama naših lovnih stručnjaka, u Hrvatskoj<br />
bi moglo obitavati više od 500.000 zečeva, ali<br />
nažalost danas ih je tek<br />
Zec (Lepus<br />
aeropaeus)<br />
možda oko 10 posto od<br />
mogućeg kapaciteta staništa.<br />
Biološkim minimumom<br />
smatraju brojnost od pet jedinki<br />
na 100 hektara. U pojedinim<br />
našim staništima,<br />
bez obzira na predatore ili<br />
lov na zečeve, njihov broj se<br />
ne povećava.<br />
Sve donedavno glavni<br />
uzrok opadanja brojnog<br />
stanja zečje populacije<br />
smatrala se prevelika<br />
primjena agrokemijskih<br />
zaštitnih sredstava u poljoprivredi,<br />
uporaba brojnih<br />
poljoprivrednih strojeva i<br />
opreme u vrijeme odrastanja<br />
podmlatka te nekontrolirana proljetna paljenja poljoprivrednih<br />
i šumskih zemljišta.<br />
U pojedinim krajevima <strong>Hrvatske</strong>, posebno u Slavoniji<br />
i Baranji, ali i u nekim drugim sjevernim dijelovima,<br />
ozbiljna opasnost zečjoj populaciji su prevelik broj nezaštićenih<br />
predatora, prije svega odnedavno nagla pojava<br />
čagljeva, divlje mačke, kune, kao i znatno povećana<br />
brojnost lisica. Od pernatih zaštićenih i nezaštićenih<br />
predatora su jastrebovi, škanjci, gavrani pa čak i čaplje<br />
i rode.<br />
Prema nekim istraživanjima, do početka lovne sezone<br />
uspije preživjeti i odrasti tek oko 15 posto ozečenih<br />
zečića !<br />
Odrasli zec ima težinu oko 5 kg, ženka tijekom<br />
toplog dijela godine 2-3 puta rađa po 3-5 mladih, koji<br />
odmah progledaju i imaju dlaku te se brzo osamostaljuju<br />
(već za 3 tjedna), a spolno su zreli za 12 mjeseci.<br />
Mogu doživjeti i do 10 godina, ali u sadašnjim uvjetima<br />
to je prava rijetkost upravo zbog (svih) navedenih opasnosti.<br />
Tako da tek manje od 1 jedinke preživi po jed-<br />
nom zrelom zecu. Zečevi su biljožderi koji imaju veliki<br />
izbor hrane koju čak radi potpunijeg iskorištenja i dva<br />
puta jedu i probavljaju te odlažu u tvrde kuglice izmeta.<br />
Posljednja dva desetljeća u većini europskih<br />
zemalja pojavila se nova opasnost za zečju populaciju<br />
koja je gotovo istrijebila u nekim državama zapadne Europe<br />
divljeg zeca. Nažalost, ta nova opasnost,“sindrom<br />
smeđeg europskog zeca“ kako je nazvana, nije zaobišla<br />
ni našu zemlju.<br />
Prema istraživanju dr. vet. Zorana Lipeja, voditelja<br />
odjela za patologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu,<br />
po prvi puta u Hrvatskoj 1992.godine je zabilježena virusna<br />
infekcija kod zečeva. Na području Istre, Primorja<br />
i Gorskog kotara gotovo su nestali zbog slične virusne<br />
Prema nekim istraživanjima,<br />
do početka lovne sezone uspije<br />
preživjeti i odrasti tek oko 15 posto<br />
ozečenih zečića<br />
infekcije, a postoji opravdana sumnja kako i Dalmaciji<br />
prijeti ista opasnost, jer su već zabilježeni slučajevi u<br />
okolici Benkovca, Zadra, Nina i Pakoštana.<br />
„Sindrom smeđeg europskog zeca” virusna je bolest<br />
sezonskog karaktera, koja se najčešće javlja u listopadu<br />
i studenom, što se poklapa sa sezonom lova na divljeg<br />
zeca, a na prvi pogled ne može se razlikovati bolesni od<br />
zdravog zeca, jer nema vidljivih tragova bolesti.<br />
Bogatstvo nekog kraja ogleda se u raznolikosti,<br />
očuvanju i održavanju biljnog i životinjskog svijeta. Ta<br />
biološka raznolikost znači sveukupnost flore i faune,<br />
često je pod utjecajem i čovjeka i njegovog nekontroliranog<br />
i nesavjesnog ponašanja. Odnosno, savjesnim<br />
i kontroliranim ponašanjem čovjek može sačuvati biološku<br />
raznolikost.<br />
Naseljavanjem, reintrodukcijom ugroženih autohtonih<br />
vrsta u prostor u kojem je nekada obitavala, čovjek<br />
svjesno nastavlja biološku raznolikost staništa, ali<br />
i introdukcijom alohtonih životinjskih vrsta sa sličnih<br />
ekoloških staništa također se obogaćuje određeno područje.<br />
Posebno se to odnosi na određena lovišta.<br />
Krajem prošle godine, uz pomoć Ministarstva regionalnog<br />
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te<br />
uz potporu Hrvatskog lovačkog saveza u nekoliko naših<br />
županija, uvezeno je iz Mađarske 1313 zečeva. Kako još<br />
uvijek u Hrvatskoj, unatoč potpori i poticajima, nije moguće<br />
proizvesti dovoljne količine divljih zečeva, iznova<br />
se potražila pomoć iz Mađarske, objasnio je tajnik HSL-a<br />
dipl. inž. Ivica Budor. Najviše zečeva isporučeno je Šibensko<br />
– kninskoj, Dubrovačko – neretvantskoj, Splitsko<br />
– dalmatinskoj te Zadarskoj županiji.<br />
34 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language