18.11.2014 Views

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

Šuma Dundovo - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

lovstvo<br />

Piše: Zoran Timarac<br />

Foto: Arhiva<br />

Važno je znati<br />

u kom položaju<br />

pojedina vrsta<br />

dlakave divljači<br />

leži, kada<br />

usamljeno, u<br />

paru ili skupini,<br />

a pomoć u<br />

determinaciji<br />

ležaja je i otisak<br />

nogu kod<br />

podizanja tijela<br />

i ispala dlaka<br />

ili izmet koji se<br />

nađu u blizini<br />

KAKO I GDJE SE DIVLJAČ<br />

ODMARA I SPAVA<br />

Kada prolazimo lovištem nailazimo na mnogobrojne<br />

tragove divljači. Među njima su i ležaji<br />

- mjesta, na kojima je dlakava divljač ležala. Pri<br />

tom se mogla samo odmarati, sunčati, spavati,<br />

jesti, a preživači su mogli i preživati... Divljač obično<br />

leži tamo gdje se osjeća sigurnom, gdje ima dobar pregled,<br />

gdje joj ne smetaju vanjski nametnici, gdje je zimi<br />

toplije i zaštićenije od vjetra i snijega, gdje je ljeti hladnije<br />

itd. Takve tragove je bolje ne tražiti, posebno da<br />

se divljač ne uznemirava bez potrebe, što, naravno, ne<br />

vrijedi za vrijeme lova.<br />

Ako se želi znati koja vrsta divljači si je uredila mjesto<br />

za ležaj ili samo ostavila otisak svog tijela, treba uzeti<br />

u obzir više stvari. Važno je mjesto koje je divljač izabrala<br />

za ležaj, veličina tijela, odnosno<br />

način na koji leži.<br />

Divljač može ležati sasvim<br />

ili djelomično ispružena,<br />

skutrena, savijena u klupko, na<br />

trbuhu, boku, polubočno...<br />

Neke vrste koriste jedan, neke više vrsta ležaja. Jedne<br />

leže samo trupom na tlu, a glavu i vrat rijetko spuštaju,<br />

druge se ispruže cijelim tijelom. Primjerice, divlji<br />

preživači mogu ležati u ispruženom bočnom položaju,<br />

papke divljih papkara.<br />

Pomoć u određivanju<br />

ležaja je i ispala dlaka<br />

i izmet koji se mogu<br />

naći u blizini.<br />

Treba znati i u<br />

kom dijelu godine i<br />

koje kategorije neke<br />

vrste divljači i kada<br />

žive usamljeno, kada<br />

u paru, kada s mladuncima,<br />

a kada u<br />

većim ili manjim skupinama.<br />

Sve to može<br />

olakšati određivanje<br />

ležaja. Evo o ležajima<br />

nekih vrsta dlakave<br />

divljači.<br />

U vrijeme kada srna<br />

ima lanad, mogu se naći<br />

mali ležajevi lanadi, prvo<br />

dosta dalje od majke, a<br />

kasnije blizu nje. Kako<br />

lanad raste, ti su ležajevi<br />

sve veći. Isto je i za druge<br />

pripadnike obitelji jelena. Ležajevi srnjaka su pojedinačni,<br />

jer živi usamljeno, a samo u vrijeme parenja<br />

mogu se naći dva podjednaka ležaja od srnjaka i srne.<br />

Zec je najmanji sisavac u našem životinjskom<br />

svijetu koji živi bez posebne podzemne<br />

nastambe ili gnijezda.<br />

Otisci ležaja divljači puno<br />

govore o njima samima...<br />

obično s podignutom glavom, kada preživaju ležati na<br />

trbuhu, a glava je podignuta. Ris i divlja mačka mogu<br />

isto ležati u ispruženom bočnom položaju, ali s glavom<br />

na tlu, divlja svinja u ispruženom bočnom položaju, a<br />

lisica i vuk savijeni u klupko itd. To se može vidjeti po ležanju<br />

domaćih životinja, rođaka divljih, primjerice, kod<br />

psa, mačke, svinje.<br />

Ležaj u lovištu se lako otkrije, ako je uređen, inače<br />

ga odaju prignječena trava ili listinac, ulegnut snijeg,<br />

ostatci hrane, ako je divljač jela ležeći, i drugo. Ne smije se<br />

propustiti potražiti otiske stopala, jer je pritisak na tlo veći<br />

kod podizanja tijela. Posebno to vrijedi za tvrde i oštre<br />

U to vrijeme se vide i jedan ili dva manja ležaja lanadi,<br />

koja je do parenja bila uz majku, za vrijeme parenja<br />

odvojeno, a poslije parenja opet uz majku.<br />

U jesen, zimu i rano proljeće, srneća divljač živi<br />

u manjim ili većim krdima pa se na mjestima, koja<br />

su zaštićena od vjetra ili snijega, na manjoj površini<br />

može naći više ležaja. Poljske srne žive u većim krdima<br />

pa je i više ležajeva u blizini. Srneća divljač leži u<br />

ispruženom, bočnom položaju, kada ne preživa. Prije<br />

nego što legne, obično nagrne prednjim nogama<br />

nešto listinca ili suhe trave, no dosta često legne na<br />

posve nepripremljeno mjesto.<br />

Srnjak na ležaju<br />

32 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!