You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
UZ SVJETSKI DAN VODA,<br />
22. OŽUJKA<br />
Izvor Kupe<br />
Vode nas trebaju spajati,<br />
a ne razdvajati!<br />
Piše: Irena Devčić Buzov<br />
Foto: Arhiva<br />
robu koja se prodaje i kupuje jer<br />
voda je za sve nas „javno dobro“,<br />
no voda je postala vrlo tražena i<br />
skupa roba kojom se sve više trguje,<br />
navodi se u knjizi „Žeđ na<br />
izvoru“ Franjevačkog instituta<br />
za kulturu mira. Pod vodstvom<br />
Svjetske trgovinske organizacije<br />
(WTO) i njezinog Općeg sporazuma<br />
o trgovini uslugama, vodoopskrba<br />
potpada pod cijeli<br />
niz novih pravila, a nova pravila<br />
omogućavaju multinacionalnim<br />
kompanijama da kupuju i prodaju<br />
prava na vodu u zemlji po<br />
njihovom izboru.<br />
Svjetske korporacije danas<br />
vodom opskrbljuju oko 20% urbanog<br />
stanovništva u zemljama<br />
u razvoju. Cijene vode su vrlo često<br />
nerazumno visoke te u nekim zemljama gotovo dosežu polovicu<br />
mjesečnih prihoda.<br />
Zanimljivo je kako u mnogim situacijama Svjetska banka i Međunarodni<br />
monetarni fond (MMF), državama odobravaju kredite pod<br />
uvijetom da privatiziraju vodoprivredu i druge komunalne usluge.<br />
Kao primjer može poslužiti Argentina koja je krajem 80-tih odlučila<br />
provoditi upute MMF-a i Svjetske banke. Tako je između ostalog<br />
vodovod prodan za zanemarivo nisku cijenu američkom divu Enronu.<br />
Nakon preuzimanja, Enron je uništio kompletan vodoopskrbni<br />
sustav te danas u Buenos Airesu iz slavina više ne teče pitka voda.<br />
Prvi veliki rat za vodu u 21. stoljeću vodio se u Boliviji u trenutku<br />
kada Svjetska banka nije željela obnoviti kredit od 25 milijuna dolara<br />
zajma bolivijskoj vladi. Nakon što je državno poduzeće za vodoopskrbu<br />
prodano Bechtelu, cijene vode drastično su porasle. Masovne<br />
ulične demonstracije koje su potrajale danima<br />
rezultirale su općim štrajkom te je Bechtel bio<br />
prisiljen povući se iz zemlje. No, preko „tajnog<br />
suda“ Svjetske trgovinske organizacije ta kompanija<br />
tužila je vladu Bolivije za 25 milijuna dolara.<br />
Ovakvih primjera je nebrojeno puno te nam<br />
mogu, i trebaju, biti upozorenje, osobito u ovim<br />
osjetljivim vremenima u kojima se nalazimo.<br />
Hrvatska je donijela Strategiju o gospodarenju<br />
vodama za razdoblje od 2008. do 2038.<br />
godine te se novom strategijom sprječava privatizacija<br />
vodnih resursa. Za provedbu Strategije upravljanja vodama<br />
Hrvatska će izdvojiti 50 milijardi kuna, od toga do 2023. godine<br />
država će u vode investirati 29,9 milijardi kuna. Uz državni novac, za<br />
provedbu strategije, predviđena su i sredstva iz europskih fondova.<br />
Kako vodoopskrba privatizacijom ne bi završila u tuđinskim rukama,<br />
koncesije za potrebe javne vodoopskrbe davat će se isključivo jedinicama<br />
lokalne i područne samouprave. Također je onemogućena<br />
privatizacija vodne komunalne infrastrukture.<br />
Zahvaljujući ovakvoj Strategiji upravljanja vodama, Hrvati<br />
Glavni potrošač je poljodjelstvo koje<br />
diljem svijeta troši 69-70% vodnih<br />
zaliha. Industrija se nalazi na<br />
drugom mjestu s 22-24% svjetske<br />
potrošnje. Potrošnja vode za<br />
kućanske potrebe iznosi oko 8% od<br />
ukupne količine potrošene vode.<br />
mogu biti mirni jer u nasljeđe svojoj djeci ostavljaju barem „hrvatsku<br />
vodu“, hoće li ona do tada ostati pitka, veliko je pitanje...<br />
Razmirice oko vode oduvijek su bile u središtu pozornosti brojnih<br />
zemalja. Doline Nila, Eufrata i Tigrisa mjesta su prvih ljudskih<br />
naselja te područja na kojima su se vodile i prve borbe za prevlast<br />
nad korištenjem vodenih resursa. Dokaze o razmiricama nalazimo i<br />
u Hrvatskoj, a na njih upozorava tzv. Pisani kamen u Lomskoj dulibi<br />
na sjevernom Velebitu kod vrela Begovača. Na tome kamenu zapis je<br />
uklesan povodom sklopljena mira između japodskih plemena Parentina<br />
i Ortoplina. Tom prilikom, Ortoplinima je bio zajamčen slobodan<br />
pristup do vrela Begovače u dužini 500 i širini jednog koraka. Kamen<br />
je predstavljao među između dva japodska plemena koji su godinama<br />
ratovali zbog vode, no Rimljani su jednostavnim rasporedom o<br />
korištenju vode, koji je uklesan u kamen, zaustavili<br />
borbu te barem na neko vrijeme riješili problem.<br />
Borbe i razmirice za vodu traju i danas. Posljednjih<br />
par godina u jednoj takvoj „razmirici“<br />
oko vodenih resursa našla se i Hrvatska. Naime,<br />
riječ je o jednom od najvećih projekata i investicija<br />
u elektroenergetskom sektoru BiH. Radi se o<br />
megaprojektu gradnje hidroelektrana, koje pod<br />
nazivom “Gornji horizonti” već nekoliko godina<br />
provodi Elektroprivreda Republike Srpske, a jedan<br />
je od najunosnijih poslova u jugoistočnoj Europi.<br />
Izgradnjom sustava hidroelektrana u BiH doći<br />
će do izuzetno negativnih posljedica u donjem toku rijeke Neretve, zbog<br />
smanjenja voda u sušnim periodima, koje će dovesti do povećane salinizacije<br />
Neretve. To će se najviše odraziti na poljoprivredu, ali i na ukupni<br />
ekosistem donjeg toka rijeke.<br />
Na kraju, razmišljajući o prekograničnim vodama, mogu zaključiti<br />
kako bi nas takve vode trebale spajati, no one nas danas, kao i prije<br />
nekoliko stotina godina, zasigurno razdvajaju.<br />
Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME 17
Change language