Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kve organizirane i planske sječe, osim nekih<br />
iznimnih manjih zahvata. Nažalost, šuma<br />
najviše stradava tijekom talijanske okupacije,<br />
budući da su se u razdoblju od 1918. do<br />
1921. provodile mjestimične neplanske sječe.<br />
Zanimljivo je da od 1921. državna šuma<br />
“Dundo” potpada pod Direkciju šuma Sarajevo,<br />
a privremena je uprava u Splitu. Zabilježeno<br />
je, također, da je 1924. i 1925.<br />
posječeno 6,5 ha stare <strong>šume</strong> (80 godina)<br />
i prodano 700 m3 drvne mase,<br />
a sječu je odobrilo tadašnje Ministarstvo<br />
šuma i rudnika u Beogradu. Po<br />
uzrastu i dobi nije joj bilo premca na<br />
cjelokupnom području Mediterana.<br />
U sastavu Jugoslavije, 1929. godine,<br />
pripada Direkciji šuma u Sušaku, u<br />
sklopu Banovine <strong>Hrvatske</strong>. Ing. Ante<br />
Premužić trasira staze, među kojima i onu u<br />
zaljevu Kristofor.<br />
Važna za razvoj rapskoga turizma<br />
- U novom uređajnom elaboratu iz 1932.<br />
estetska komponenta gospodarenja izraženija<br />
je od gospodarske, a već tada se dolazi<br />
do spoznaje o vrijednosti ove <strong>šume</strong> za<br />
razvoj rapskoga turizma. U skladu s tim u<br />
elaboratu se propisuje odgovarajuće gospodarenje,<br />
a 1939. tadašnje Jugoslavensko<br />
šumarsko udruženje u Zagrebu poduzima<br />
zaštitne mjere u cilju njenog spašavanja od<br />
možebitne devastacije, prelaskom u crkveno<br />
vlasništvo. Država je u potpunosti vratila<br />
šumu <strong>Dundovo</strong> početkom 1941. godine, no<br />
crkva se želi dogovoriti s državom da ova i<br />
dalje upravlja šumom, ali pod uvjetom da<br />
crkvi godišnje daje 1200 dinara. Pritom će<br />
država potpisati dokumente da je šuma<br />
<strong>Dundovo</strong> crkveno<br />
vlasništvo. Sudbina<br />
je htjela da ova vrijedna<br />
šuma strada<br />
i tijekom Drugog<br />
svjetskog rata, osobito<br />
za vrijeme talijanske<br />
okupacije.<br />
Naime, Talijani je<br />
opet na mjestima<br />
neplanski sijeku,<br />
posebice najdeblja<br />
stabla crnike. Poslije<br />
Drugoga svjetskog<br />
rata šuma “<strong>Dundovo</strong>”<br />
proglašena je,<br />
kao i sve općinske<br />
<strong>šume</strong>, općenarodnom<br />
imovinom. Konačno,<br />
25. veljače<br />
1949. godine, odlukom<br />
Zemaljskoga zavoda za zaštitu prirodnih<br />
rijetkosti, proglašena je prirodnom rijetkošću<br />
te je stavljena pod zaštitu Zavoda.<br />
Otada se, bez prethodnog odobrenja ove<br />
ustanove, u šumi zabranjuje svaki zahvat.<br />
Sabor Narodne Republike <strong>Hrvatske</strong> proglašava<br />
šumu “Dundo” 1963. upravljanim<br />
prirodnim rezervatom s površinom 106 ha,<br />
a sve zahvate mora odobriti Zavod za zaštitu<br />
prirode. Danas, prema Zakonu o zaštiti<br />
prirode, šuma spada u kategoriju “posebni<br />
rezervat-botanički rezervat (šumske vegetacije)”.<br />
Značajna znanstvena istraživanja<br />
-Znanstvena istraživanja u šumi <strong>Dundovo</strong><br />
nastavljaju se poslije Drugog svjetskog<br />
rata pa tako Šafar 1962. godine propisuje<br />
smjernice za <strong>šume</strong> <strong>Dundovo</strong> i Kalifront.<br />
Nastavljajući istraživanja na obnovljenim<br />
Šumu je najbolje posjetiti u proljeće, jer je puna bogato<br />
rascvjetanih i šarolikih biljaka (posebice veliki vrijes i<br />
primorska ciklama), zelenila grmlja i prizemnoga rašća.<br />
U to vrijeme hrastu crniki krošnje su pune mladoga lišća<br />
zelenkasto-sivkaste boje.<br />
Orhideja kukavica (Scrapias sp.)<br />
Petračićevim pokusnim plohama(9)<br />
iz 1934. i na novopostavljenim<br />
plohama(6), osobito značajna<br />
strukturna, fitocenološka i pedološka<br />
istraživanja provode 1976.<br />
godine Matić, Rauš i Vranković,<br />
profesori zagrebačkoga <strong>Šuma</strong>rskog<br />
fakulteta. Jedanaest godina<br />
kasnije (1987.), usporedbom dotadašnjih<br />
fitocenoloških i strukturnih<br />
istraživanja, Španjol potvrđuje<br />
dinamiku razvoja i progresivne<br />
sukcesije zaštićene <strong>šume</strong>. Program<br />
gospodarenja za gospodarsku jedinicu<br />
Kalifront, s važnošću od 1988.<br />
do 1997. godine planira za šumu<br />
<strong>Dundovo</strong> čišćenje po cijeloj površini<br />
te proredu s etatom 7, 1 m 3<br />
po hektaru i intenzitetom 7 posto.<br />
U sklopu zaštitnih mjera nalaže se,<br />
uz najstroži režim za crniku i ostale autohtone<br />
elemente, u potpunosti spriječiti<br />
ispašu. Treba istaknuti kako je cijela šuma<br />
<strong>Dundovo</strong> (Dundo) poslije osamostaljenja<br />
<strong>Hrvatske</strong> vraćena u vlasništvo Krčke biskupije<br />
i nije u sastavu gospodarske jedinice<br />
Kalifront.<br />
Raznoliki biljni i životinjski svijet<br />
šumskog ekosustava - Posebni rezervat<br />
šumske vegetacije “Dundo” smješten je<br />
na šumovitom poluotoku Kalifrontu koji<br />
se proteže na jugozapadnom dijelu otoka<br />
Raba, od oko 80 m nadmorske visine do<br />
morske obale. U vegetacijskom smislu riječ<br />
je o vazdazelenoj šumi hrasta crnike i crnoga<br />
jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis), s<br />
dobro razvijenim slojem grmlja i povijuša.<br />
Postoji nekoliko impresivnih starih stabala<br />
crnike, koji su još očuvani oko lugarnice te<br />
podsjećaju na nekadašnju gustu<br />
crnikovu šumu, čija su stabla<br />
imala prsni promjer do jednoga<br />
metra, opseg tri metra, a visinu<br />
15-20 m. Na žalost, do Drugoga<br />
svjetskog rata posječena su najljepša<br />
stabla stara 150-200 godina.<br />
U sastavu flore, osim hrasta<br />
crnike ili česmine (Quercus ilex)<br />
Stabla hrasta crnike(Quercus ilex)<br />
Veliki vrijes (Erica arborea)<br />
i crnoga jasena (Fraxinus ornus), nalaze<br />
se obični (Pinus silvestris) i crni bor (Pinus<br />
nigra), stotinjak stabala hrasta plutnjaka<br />
(Quercus suber), veliki vrijes (Erica arborea),<br />
tršlja (Pistacia lentiscus), jedna od najvažnijih<br />
vrsta u sloju grmlja, planika (Arbutus<br />
unedo), mirta (Myrtus communis), lemprika<br />
12 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language