Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
noj entomofauni u klonskim<br />
sjemenskim plantažama hrasta<br />
lužnjaka u razdoblju od<br />
2001. do 2008. U <strong>Šuma</strong>rijama<br />
Čazma, Našice, Orahovica i<br />
Otok provedena su istraživanja<br />
potencijalnih i stvarnih<br />
štetnika lišća, cvjetova i ploda<br />
s posebnim naglaskom na<br />
štetnike hrasta lužnjaka, obzirom<br />
da je temeljni cilj proizvodnje<br />
u ovim objektima<br />
kvalitetan hrastov žir.<br />
Hanes Krehani iz Njemačke<br />
govorio je o problemima<br />
na drveću uslijed<br />
pojave krasnika, stjenica, čija<br />
se pojava veže uz promjene<br />
klime, a Thomas Cech o gljivičnim<br />
bolestima četinjača u<br />
Austriji.<br />
Posljedice vremenskih nepogoda u Sloveniji<br />
Grupa autora (Milan Glavaš, Silvana Glavaš<br />
i Mario Budinšćak) sa <strong>Šuma</strong>rskog fakulteta<br />
te zagrebačke i karlovačke Podružnice,<br />
obradili su temu pod nazivom Eutypella<br />
parastica opasnost za Hrvatsku.<br />
Radi se o jednoj vrsti gljiva koja<br />
uzrokuje rak stabala i time umanjuje<br />
njihovu vrijednost. Uz javor napada i<br />
neke druge vrste drveća poput mliječi,<br />
klena i sl. Kako u Hrvatskoj raste 6<br />
vrsta autohtonih i 20 vrsta alohtonih<br />
javora, sve te vrste mogu biti potencijalni<br />
domaćini za zarazu ovom vrstom<br />
gljiva. No, najveće štete mogle<br />
bi biti za gorski javor, jednu od najviše<br />
raširenih vrsta drveća u našim<br />
šumama.<br />
Barbara Piškur iz Gozdarskog<br />
instituta u Ljubljani izlagala<br />
je na temu „Jesu li gljive iz porodice<br />
Botryosphaeriaceae, koje uzrokuju<br />
sušenje crnog graba, intorducirane<br />
ili autohtone“, a grupa autora (Željka<br />
Bakran, Vojislav Šušnjić i Milan<br />
Pernek iz bjelovarske Podružnice i<br />
<strong>Šuma</strong>rskog instituta Jastrebarsko)<br />
bavili su se problematikom „Pojave<br />
pseudogljive Phytophthora sp. na<br />
Bilogori i njenom utjecaju na sušenje<br />
bukve“.<br />
Tina Hauptman i Dušan Jurc<br />
(iz Gozdarskog instituta Slovenije)<br />
obradili su temu „Nove pepelnice na<br />
drveću i grmlju u Sloveniji“.<br />
Referirajući o „Sušenju sastojine<br />
lipe na području Uprave <strong>šume</strong> Podružnice<br />
Bjelovar“, Branko Bradić iz<br />
bjelovarske Podružnice je kao glavni<br />
razlog sušenja u 90% slučajeva<br />
naveo gljivu medenjaču Armillaria<br />
mellea. Sprječavanje širenja bolesti<br />
je nemoguće, iako je bilo pokušaja<br />
u vidu otkoravanja stabala, kemijske<br />
fugimacije tla i sl. Za sada, kao jedine<br />
mjere sprječavanja zaraze ostaju<br />
odgovarajući uzgojni zahvati kojima<br />
će se sastojina lipe podržavati u<br />
povoljnom omjeru smjese, u korist<br />
drugih vrsta listača.<br />
Danko Diminić i Lea Barić iz <strong>Šuma</strong>rskog<br />
fakulteta u Zagrebu, govorili<br />
su o „Bolesti kore izbojaka i grana<br />
hrasta crnike“, a Andreja Repe i Maja<br />
Jurc o gljivama iz roda Ophiostoma na<br />
potkornjacima u Sloveniji.<br />
Goran Habuš i Milan Pernek iz<br />
<strong>Šuma</strong>rskog instituta Jastrebarsko<br />
obradili su temu „Zaštita hrastovog<br />
podmlatka od divljači primjenom biološkog<br />
sredstva Trico“, a Boris Liović „O<br />
utjecaju hrastove pepelnice na intenzitet<br />
fotosinteze hrastovog ponika“.<br />
Autori Marijan Grubišić, Krešimir<br />
Krapinec, Dario Majnarić, Juraj Sertić,<br />
Josip Margaletić, Marko Vucelja, sa <strong>Šuma</strong>rskog<br />
fakulteta u Zagrebu, delničke<br />
i karlovačke Podružnice, za seminar su<br />
pripremili rad pod nazivom „Štete od<br />
smeđeg medvjeda u šumama Gorskog<br />
kotara i Like“ i mjere zaštite“.<br />
Štete od smeđeg medvjeda u šumskim<br />
sastojinama najčešće se manifestiraju<br />
kao guljenje kore i griženje kambija na stablima.<br />
Istraživanja intenziteta šteta od smeđeg<br />
medvjeda obavljena su u razdoblju od<br />
2004. do 2007. Utvrđeno je da oštećenja najviše<br />
nastaju u svibnju i lipnju. Medvjedi preferiraju<br />
najjača i najrazvijenija stabla u sastojini,<br />
uzrokujući griženjem smanjenje prirasta<br />
i sušenje. U provedenom istraživanju, štete<br />
su iskazane brojem osušenih stabala doznačenih<br />
za sječu.<br />
U smanjenju intenziteta šteta korištene<br />
su dvije metode: dodatna prihrana medvjeda<br />
peletima na bazi šećera u kritičnim mjesecima<br />
te regulacija brojnosti populacije pojačanim<br />
odstrelom.<br />
Kao posljednji referat na šumarskoj sekciji<br />
bio je izložen rad Krunoslava Arača iz koprivničke<br />
Podružnice „Postavljanje kućica za<br />
gniježđenje ptica, doprinos biološkoj metodi<br />
suzbijanja štetnika“.<br />
Postavljenjem kućica za gniježđenje u<br />
šumske sastojine pospješuje se gniježđenje,<br />
a time i brojnost, očuvanje i zaštita ptica<br />
koje svojom prehranom reguliraju brojnost<br />
populacije insekata u staništu u kome<br />
obitavaju. Time se pridonosi poboljšanju<br />
biološke metode održavanja populacije<br />
šumski štetnih insekata, manje štetnima.<br />
Na području koprivničke Podružnice postavljeno<br />
je u pet uređajnih razreda (kitnjak,<br />
bukva, grab, crna joha,ariš) ukupno<br />
30 kućica za ptice dupljašice. Praćenja su<br />
obavljana četiri godine. Rezultat praćenja<br />
naseljenosti iznosi 98,5 posto, čime je<br />
potvrđena opravdanost njihovog postavljanja,<br />
dokazano je da ptice dupljašice ne<br />
pronalaze dovoljan broj prirodnih mjesta<br />
za gniježđenje.<br />
Poslije prezentacije referata, održane su<br />
rasprave i obavljeni razgovori te dogovori<br />
vezani uz suradnju šumarskih stručnjaka zastupljenih<br />
na ovogodišnjem seminaru biljne<br />
zaštite.<br />
Održana je i godišnja skupština Društva<br />
biljne zaštite i time okončan ovogodišnji 53.<br />
seminar u Opatiji.<br />
Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME 9
Change language