You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sudionici skupa u Opatiji<br />
kontinuirano se pogoršava, a jedan od razloga je<br />
i imela. U većini objekata moguće je redovnim<br />
uzgojno-tehničkim mjerama ukloniti posljedice<br />
napada bijele imele i tijekom dužeg vremenskog<br />
razdoblja, dok se u sastojinama s jakim<br />
intenzitetom zaraženosti stabala preporučuje<br />
izrada i realizacija posebnih programa sanacije,<br />
sa specifičnim uzgojno-tehničkim mjerama,<br />
naglasio je Osman Mujezinović sa <strong>Šuma</strong>rskog<br />
fakulteta u Sarajevu.<br />
Pojava azijske strizibube u našoj zemlji<br />
prvi puta zabilježena je 2007. u rasadniku<br />
MBM u Turnju u Zadarskoj županiji. Kako se<br />
radi o izuzetno štetnom organizmu koji je u<br />
Hrvatsku dospio uvozom sadnog materijala<br />
iz inozemstva, poduzete su na vrijeme mjere<br />
njegovog suzbijanja i širenja u našoj zemlji. U<br />
sklopu Programa posebnog nadzora provode<br />
se aktivnosti u rasadnicima, vrtnim centrima,<br />
poduzećima za uvoz i distribuciju sadnog materijala<br />
iz rizičnih zemalja<br />
iz kojih postoji mogućnost<br />
od unosa ovog štetnog<br />
organizma u Hrvatsku. Te<br />
aktivnosti provodile su se<br />
na područjima više županija<br />
u suradnji sa fitosanitarnom<br />
inspekcijom. - Na<br />
istraživanim<br />
lokalitetima<br />
kontrolirao se sav sadni<br />
materijal uvezen u našu<br />
zemlju iz drugih, posebno<br />
rizičnih zemalja - istaknuo<br />
je Andrija Vukadin iz Zavoda za zaštitu bilja u<br />
poljoprivredi i šumarstvu <strong>Hrvatske</strong>.<br />
O problematici pojave potkornjaka<br />
govorili su Marek Turčani iz Češke i Mandica<br />
Dasović iz gospićke Uprave.<br />
Posljednjih godina Češke <strong>šume</strong> pretrpjele<br />
su velike štete uzrokovane orkanskim vjetrovima<br />
(2007. i 2008). Ovi klimatski ekcesi<br />
pogodovali su i porastu populacije potkornjaka,<br />
tako da je količina smrekovih stabala<br />
napadnutih potkornjacima porasla na 1,3<br />
milijuna m 3 u 2007. Najozbiljnija situacija je u<br />
Nacionalnom parku „<strong>Šuma</strong>va”, gdje je nakon<br />
orkana Kyril zaostalo 200.000 m 3 nesaniranih<br />
smrekovih stabala napadnutih potkornjacima<br />
(dok je oko 600.000 m 3 sanirano prije početka<br />
vegetacijske sezone 2008.). Šume ovog<br />
Tradicionalni skup<br />
eminentnih stručnjaka,<br />
agronoma, veterinara<br />
i šumara, domaćih i<br />
inozemnih, održan je u Grand<br />
hotelu „4 opatijska cvijeta“.<br />
područja pod stalnim su utjecajem štetnih<br />
čimbenika tijekom više od deset posljednjih<br />
godina, a količina uništene drvne<br />
mase kretala se između 110.000<br />
m 3 i 220.000 m 3 godišnje, u razdoblju<br />
od 1998.-2007. U ljeto 2008.<br />
šumari su u području strogih prirodnih<br />
rezervata, uspjeli sanirati<br />
otprilike 100.000 m 3 oštećenih<br />
stabala smreke. No, dodatno je<br />
evidentirano do 40.000 m3 novo<br />
napadnutih stabala u strogo<br />
zaštićenim dijelovima parka. Te<br />
količine predstavljaju potencijal<br />
daljnjeg širenja potkornjaka<br />
te njegove gradacije oko 2009.<br />
- 2010. sa znatnim utjecajem na<br />
ove šumske komplekse sve do<br />
2013.<br />
Potkornjaci su jedan od<br />
glavnih uzroka<br />
sušenja<br />
stabala i na<br />
području gospićke<br />
podružnice<br />
u posljednjih<br />
sedam<br />
godina. Prva<br />
značajna sušenja<br />
dogodila<br />
su se 2002., a<br />
maksimum je<br />
bio 2005. kad<br />
je realizirano 136.000 m 3 sušaca.<br />
Poduzete su mjere borbe<br />
suzbijanja potkornjaka i to pravovremena<br />
doznaka oboljelih<br />
stabala te njihovo uklanjanje iz<br />
sastojine. U tu svrhu gospićka<br />
podružnica utrošila je značajan<br />
dio sredstava za izradu vlaka i<br />
pristupnih putova do lokacija<br />
na kojima se vršila sječa oboljelih<br />
stabala. Velik problem i dalje<br />
predstavljaju <strong>šume</strong> na području<br />
<strong>Šuma</strong>rije Vrhovine i Korenica uz<br />
rubna područja NP Plitvička jezera.<br />
Bagremova muha šiškarica<br />
prvi put je nađena u<br />
Hrvatskoj 2008. u Zagrebu, a u Europi<br />
2003. (u Italiji, Češkoj i Sloveniji), otkuda<br />
se vrlo brzo proširila i u druge europske<br />
zemlje. Poslije nalaza u Zagrebu, pronađena<br />
je i u Lepoglavi, Đurmancu, Jastrebarskom,<br />
a pretpostavlja se da se može<br />
pronaći i u sjevernim dijelovima <strong>Hrvatske</strong>,<br />
uz granice Mađarske, Slovenije i<br />
Srbije. Poslije prvog nalaza bagremove<br />
muhe šiškarice, u šiškama palistića bagrema<br />
nađene su i kukuljice parazitske<br />
ose Platygaster robiniae. Radi se o dosad<br />
posve novoj, i tek nedavno opisanoj<br />
vrsti. - Još uvijek nije razjašnjeno radi li<br />
se o američkoj vrsti introduciranoj zajedno<br />
sa domaćinom ili domaćoj koja se<br />
prilagodila novom domaćinu - istaknuo<br />
je Milan Pernek iz <strong>Šuma</strong>rskog instituta<br />
Jastrebarsko.<br />
Grupa autora (Milivoj Franjević, Ivan<br />
Kralik i Boris Hrašovec) izvijestila je o štet-<br />
Sušenje jele<br />
8 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language