GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
-Koncepcija zgušnjavanja i hidrotransporta hidromešavine rude „Kraku Bugaresku-Cementacija" i „Cerovo" Zgušnjavanje pulpe do odgovarajuće gustine vršiće se radi hidrauliĉkog transporta manje koliĉine hidromešavine kao i zbog zadrţavanja što veće koliĉine tehniĉke vode na samom pogonu PMS-Cerovo. Zgušnjavanje pulpe sa stare linije usitnjavanja i klasiranja kapaciteta 2,5x 10 6 t godišnje odvijaće se na starom zgušnjivaĉu. Zgušnjavanje pulpe sa nove linije usitnjavanja i klasiranja kapaciteta 5,0x10 6 t godišnje odvijaće se u novom zgušnjivaĉu i bateriji hidrociklona u kojoj će se vršiti meĊufazno zgušnjavanje. Zgusnuta pulpa iz zgušnjivaĉa i pesak baterije hidrociklona imaće odgovarajuću gustinu od 40 % ćvrstog za odvijanje hidrotransporta. Pulpovodi za hidrau1iĉki transport zgusnute hidromešavine ići će od stare i nove zgrade hidrotransporta na Cerovu do zgrade flotacije Veliki Krivelj. -Koncepcija procesa flotacijske koncentracije minerala bakra rude ležišta „Kraku Bugaresku-Cementacija" i „Cerovo" U rekonstruisanom pogonu flotacija Veliki Krivelj odvijaće se tehnološka operacija flotiranja mineral a bakra rude leţista „Kraku Bugaresku-Cemcntacija‖ i „Cerovo‖. Sa rudnika Cerovo putem hidrotransporta u novi deo zgrade flotacije Veliki Krivelj dolaziće pulpa koja će se dalje tretirati metodom flotacijske koncentracije. Proces flotacijske koneentacije će se odvijati na novoj opremi kapaciteta 7,5 x10 6 t rude godišnje.Na sl.19., prikazana je tehnološka šema flotacijske koncentracije rude leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖za kapacitct prerade 7,5x10 6 t godišnje na novoj opremi u pogonu flotacije Veliki Krivelj. -Koncepcija tehnološkog transporta, pretvaranja i deponovanja flotacijske jalovine u obliku paste. Novim kanalom dimenzija B x H = 1,0 x 0,8 m jalovina iz flotacije Veliki Krivelj stvorena flotacijskom preradom rude sa Cerova dolazi do postrojenja za zgušnjavanje jalovine i pretvaranje u pastu. U tom postrojenju jalovina se tretira u pasta zgušnjivaĉima sa dubokim konusom (DCPT). U tu svrhu u Velikom krivelju predviĊeno je da se koriste 5 DCPT, dimenzije D = 22 m. Pretvaranje jalovine u pastu ostvariće se tehnološkom šemom zgušnjavanja u suprotnoj struji. Na sl.20., prikazana je tehnološka šema pretvaranja i deponovanja flotacijske jalovine u obliku paste u flotaciji Veliki Krivelj. Sl.19., Tehnološka šema flotacijske koncentracije rude leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija” i „Cerovo” za kapacitct prerade 7,5 Mt godišnje 65
Sl.20., Tehnološka šema pretvaranja i deponovanja flotacijske jalovine u obliku paste.u flotaciji V. Krivelj. Prikazani koncepti segmenata prerade rude leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖ za kapacitct 7,5x10 6 t godišnje komplementarni su razvojem rudarskih radova Cerova i izvedeni su po istim opštim principima kao predlozi za RBM. Drugim reĉima, gde god je to bilo moguće predviĊena je nova tehnologija sa savremenom i visokokapacitativnom opremom i sistemima automatske kontrole upravljanja u pogonu na Cerovu i u flotaciji u Velikom Krivelju. To ostavlja trajan utisak perspektivnosti jednog ovakvog projekta i nagoveštava koncept prerade za ceo pogon Veliki Krivelj. 2.2.1.3 Veliki Krivelj – RBB Shodno razvojnim planovima RTB-a za Veliki Krivelj predviĊa se promena kapaciteta na otkopavanju rude a time i na preradi sa sadašnjih 8,5 x 10 6 tona na 10,6 x 10 6 tona godišnje. Na osnovu navedenog, proizilazi potreba revitalizacije i rekonstrukcije sistema drobljenja i prosejavanja i flotacije Veliki Krivelj, uz primenu odgovarajućih tehnološko – tehniĉka rešenja. -Koncept usitnjavanja i klasiranja rude „Veliki Krivelj" Povećanje projektovanog kapaciteta trostepenog drobljenja i dvostepenog prosejavanja od 8,5 x 10 6 t na 10,6 x 10 6 t vlaţne rude godišnje u pogonima flotacije Veliki Krivelj RTB-a Bor, sa g.g.k. gotovog proizvoda drobljenja od 100(%) -16 mm niţom od predhodne, projektovane g.g.k. od 100(%) -20 mm, je prema zahtevima trbalo obaviti sa raspoloţivom opremom i po postojećoj tehnološkoj šemi pripreme sirovine.Dakle, kriveljska ruda u sistemu sekundarnog i tercijernog drobljenja i prosejavanja terbalo bi da se preraĊuje po postojećoj tehnološkoj šemi prerade sa postojećom opremom, uz predviĊena tehniĉka rešenja koja će zadovoljiti postavljene uslove u pogledu postizanja traţenog kapaciteta prerade i finoće gotovog proizvoda drobljenja. Sada će biti prikazan deo te koncepcije sa predlogom tehniĉkih rešenja koja mogu dovesti do ostvarenja postavljenih uslova. Na slici 21., dat je prikaz postojeće tehhnološke šeme sa opremom i kretanjem masa sistema sekundarnog i tercijernog drobljenja i prosejavanja rude u rudniku „Veliki Krivelj―, a za usvojeno tehniĉko rešenje. Ono je ostvarivo kroz nekoliko napadnih taĉaka i to: Da se vremensko iskorišćenje rada opreme podigne na viši neophodni nivo. Da sva raspoloţiva oprema i objekti budu u ispravnom i funkcionalnom stanju, revitalizovana oprema Da proizvod primarnog drobljenja bude najfiniji mogući proizvod.(Koji se ostvaruje u tehniĉkoj dokumentaciji, propisanim setovanjem drobilice) Da sva ostala setovanja drobilica budu postavljena prema navodima u dokumentaciji, kako bi se dobijali odgovarajući granulometrijski sastavi proizvoda drobljenja i prosejavanja. Da se zameni jedna dotrajala tercijerna drobilica sa novom HP 500 „metso-minerals” drobilicom. 66
- Page 16 and 17: Zbog potrebne veće koliĉine konce
- Page 18 and 19: PERSPEKTIVE RAZVOJA RUDNIKA BAKRA M
- Page 20 and 21: 2009. 2.372.510 7.792.510 5.882 473
- Page 22 and 23: Stari Dušan Ruda (t) Cu% Cu (t) Au
- Page 24 and 25: Rudno telo Ruda (t) Cu% Cu (t) Geol
- Page 26 and 27: Rezime ODRŢAVANJE RUDARSKE OPREME
- Page 28 and 29: Rotorni bager (reĊe se u tu svrhu
- Page 30 and 31: površinskim kopovima, tj. već od
- Page 32 and 33: (pouzdanosti, gotovosti i pogodnost
- Page 34 and 35: Svaka kompanija definiše i analizi
- Page 36 and 37: Troškovi odrţavanja opreme prote
- Page 38 and 39: „praktiĉnog― odrţavanja rudar
- Page 40 and 41: Tabela 1. Rekapitulacija geoloških
- Page 42 and 43: dovoljno da se savlada materijal se
- Page 44 and 45: Tehnološki proces eksploatacije Za
- Page 46 and 47: Normativi materijala. Normativi mat
- Page 48 and 49: strukturno izuĉavanje leţišta ka
- Page 50 and 51: eksploatišemo i pripremamo duţi n
- Page 52 and 53: 2.1. Rudarski kompleks 2.1.1. Rudni
- Page 54 and 55: Na slici 7., dat je poloţaj objeka
- Page 56 and 57: podrazumeva više aktivnih otkopnih
- Page 58 and 59: izradom Glavnog servisnog niskopa (
- Page 60 and 61: Ukupna koliĉina raspoloţive rude
- Page 62 and 63: a) Specifiĉna potrošnja reagenasa
- Page 64 and 65: odvijati u pogonu flotacije Veliki
- Page 68 and 69: Da se rekonstrukcija postojećih te
- Page 70 and 71: PRIMENA ZAKONA O RUDARSTVU I GEOLO
- Page 72 and 73: u proces proizvodnje celokupnog otp
- Page 74 and 75: ODRŢIVO UPRAVLJANJE JALOVINOM U RU
- Page 76 and 77: - uvodi dvostepeni sistem za prevoz
- Page 78 and 79: porast sistemskog korišćenja ener
- Page 80 and 81: NATURAL STONE EXCAVATION PROCESS AN
- Page 82 and 83: The Fantini G.70 chain saw cutting
- Page 84 and 85: their sites, their excavation prefe
- Page 86 and 87: elacija meĊu njima dok delikatnost
- Page 88 and 89: 3. Karakteristike rudarske delatnos
- Page 90 and 91: MINERALNE NAKNADE - ZABLUDE I POSLE
- Page 92 and 93: - Sve ove zemlje imaju vrlo razvije
- Page 94 and 95: predloţeno da se mineralna renta s
- Page 96 and 97: Izvod MOGUĆNOST DEPONOVANJA PEPELA
- Page 98 and 99: SITUACIJA TRASA CEVOVODA ZA HIDROTR
- Page 100 and 101: ANALIZA GEOLOŠKE ISTRAŢENOSTI RUD
- Page 102 and 103: Tabela 2 Izabrana leţišta sa rudn
- Page 104 and 105: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 106 and 107: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 108 and 109: eći sa 1.1 €cent/t). Saglasno na
- Page 110 and 111: Southern limit of the Zagorsko - La
- Page 112 and 113: detained and later was adopted and
- Page 114 and 115: examine the remaining reserves in t
Sl.20., Tehnološka šema pretvaranja i deponovanja flotacijske jalovine u obliku paste.u flotaciji V. Krivelj.<br />
Prikazani koncepti segmenata prerade rude leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖ za kapacitct<br />
7,5x10 6 t godišnje komplementarni su razvojem rudarskih radova Cerova i izvedeni su po istim opštim<br />
principima kao predlozi za RBM. Drugim reĉima, gde god je to bilo moguće predviĊena je nova tehnologija sa<br />
savremenom i visokokapacitativnom opremom i sistemima automatske kontrole upravljanja u pogonu na<br />
Cerovu i u flotaciji u Velikom Krivelju. To ostavlja trajan utisak perspektivnosti jednog ovakvog projekta i<br />
nagoveštava koncept prerade za ceo pogon Veliki Krivelj.<br />
2.2.1.3 Veliki Krivelj – RBB<br />
Shodno razvojnim planovima RTB-a za Veliki Krivelj predviĊa se promena kapaciteta na otkopavanju rude a<br />
time i na preradi sa sadašnjih 8,5 x 10 6 tona na 10,6 x 10 6 tona godišnje. Na osnovu navedenog, proizilazi<br />
potreba revitalizacije i rekonstrukcije sistema drobljenja i prosejavanja i flotacije Veliki Krivelj, uz primenu<br />
odgovarajućih tehnološko – tehniĉka rešenja.<br />
-Koncept usitnjavanja i klasiranja rude „Veliki Krivelj"<br />
Povećanje projektovanog kapaciteta trostepenog drobljenja i dvostepenog prosejavanja od 8,5 x 10 6 t na 10,6<br />
x 10 6 t vlaţne rude godišnje u pogonima flotacije Veliki Krivelj RTB-a Bor, sa g.g.k. gotovog proizvoda<br />
drobljenja od 100(%) -16 mm niţom od predhodne, projektovane g.g.k. od 100(%) -20 mm, je prema<br />
zahtevima trbalo obaviti sa raspoloţivom opremom i po postojećoj tehnološkoj šemi pripreme sirovine.Dakle,<br />
kriveljska ruda u sistemu sekundarnog i tercijernog drobljenja i prosejavanja terbalo bi da se preraĊuje po<br />
postojećoj tehnološkoj šemi prerade sa postojećom opremom, uz predviĊena tehniĉka rešenja koja će<br />
zadovoljiti postavljene uslove u pogledu postizanja traţenog kapaciteta prerade i finoće gotovog proizvoda<br />
drobljenja. Sada će biti prikazan deo te koncepcije sa predlogom tehniĉkih rešenja koja mogu dovesti do<br />
ostvarenja postavljenih uslova. Na slici 21., dat je prikaz postojeće tehhnološke šeme sa opremom i kretanjem<br />
masa sistema sekundarnog i tercijernog drobljenja i prosejavanja rude u rudniku „Veliki Krivelj―, a za<br />
usvojeno tehniĉko rešenje.<br />
Ono je ostvarivo kroz nekoliko napadnih taĉaka i to:<br />
Da se vremensko iskorišćenje rada opreme podigne na viši neophodni nivo.<br />
Da sva raspoloţiva oprema i objekti budu u ispravnom i funkcionalnom stanju, revitalizovana oprema<br />
Da proizvod primarnog drobljenja bude najfiniji mogući proizvod.(Koji se ostvaruje u tehniĉkoj<br />
dokumentaciji, propisanim setovanjem drobilice)<br />
Da sva ostala setovanja drobilica budu postavljena prema navodima u dokumentaciji, kako bi se dobijali<br />
odgovarajući granulometrijski sastavi proizvoda drobljenja i prosejavanja.<br />
Da se zameni jedna dotrajala tercijerna drobilica sa novom HP 500 „metso-minerals” drobilicom.<br />
66