GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

a) Specifiĉna potrošnja reagenasa i kreĉa je niţa za 20% i energije 60%, kod kolone 100%, b) Broj ćelija za isti kapacitet se višestruko smanjuje za oko 300% i površina hale i do 45%, c) Troškovi odrţavanja se umanjuju za 70% i 80%, d) Vrednost potrebnih investicionih ulaganja niţa je za oko 18% i kod kolona za 25 puta. Sl.14.Mnoštvo flotacionih mašina,Majdanpek Sl.15.Visokokapacitativne flotacione. mašine u Andaluziji,Španija Neke raĉunice pokazuju da bi se povećanjem iskorišćenja sa projektovanih 84,78% na 87,5% pri ostalim nepromenjenim parametrima dodatno dobilo preko 11.800 t bakra u koncentratu za trinaest godina eksploatacije i prerade rude iz „Juţnog Revira―. Automatska kontrola i upravljanje u svim delovima pogona, kako pogonom usitnjavanja rude tako i kompletnim pogonom flotacije je još jedna mogućnost za ostvarenje boljih tehnoloških i finansijskih rezultata rada u svim našim flotacijama. Upotrebom razliĉitih vrsta i nivoa sistema u drobljenju: ASR-C, Automatic Setting Regulation-Computerized; TC, Total Control; IC-7000 Intelligent Control; VISIOROCK ili drugih PSM u flotaciji, mogu se prikupiti sve prednosti koje proistiĉu iz ovakvog naĉina rada i voĊenja tehnoloških postupaka.VsioRock je jedna on-line tehnologija za praćenje granulometrije,oblika i boje a takoĊe, veoma dobro i drugih stenskih i rudnih osobina. Mada VisioRock moţe biti korišćen kao ureĊaj za merenje, upotrebom jedne kamere njegova tehnologija je dizajnirana da bude deo višekamerne vizuilizacije u naprednim sistemima kontrole sa širokim opsegom mogućih primena u industrijama kamenoloma, rudarstva i metalurgije.IzmeĊu mnogih prednosti koje ovaj sistem obezbeĊuje moţemo navesti sledeće: Pomaţe u obezbeĊenju i odrţavanju granulometrije i oblika proizvoda. ObezbeĊuje povećanje tonaţe proizvoda Pruţa zaštitu opreme, izbegavajući ekcesne situacije izazvane upadom krupnijih stenskih komada u sistem ili nepoţeljnih komada raznih materijala, velikih metalnih predmeta,drveta i sliĉno. Daje povećanje performansi, posebno kada je VisioRock integriran sa naprednim kontrolnim sistemima. Primera radi, u flotacijskim sistemima se uspostavljaju mnoge korelativne veze. Recimo u procesu mlevenja se pomoću automatizacije uspostavlja korelacija izmeĊu kapaciteta, mase pulpe u mlinu, gustine pulpe, finoće mliva i kruţne šarţe. U procesu flotiranja treba, uspostaviti korelaciju automatskim upravljanjem izmedu pH, nivoa pumpe, nivoa pene, dodavanja pojedinih reagenasa, karakteristika pulpe (brzina protoka, koncentracija ĉvrste faze, granulosastav), elementarnog sastava pulpe i stepena aeracije.Jasno je, da krajnje ishodište upotrebe ovakvih sistema u flotacijama vodi ka iskljuĉenju ljudskog faktora i ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih rezultata pa se uvoĊenje ovih sistema u svim našim flotacijama ţeljno oĉekuje. Na unutrašnjem transportu, što se tiĉe mogućnosti poboljšanja tehniĉkih rešenja treba istaći potencijale koji u RBM-u proistiĉu iz potpunijeg korišćenja trakastih transportnih sistema 1, 2 i 3. Korišćenje TS-3 od prve godine otkopavanja rude moguće je u dve varijante: a) Izvan granice kopa skraćuje rastojanje centra masa sa Juţnog Revira od 4,0 na 2,6 km; i b) prekidom zaobilaznog puta, rastojanje za prevoz rude bi se smanjilo ispod 1 km. S obzirom da je kamionski transport najskuplja operacija na kopu, primenom transportnog sistema (TS-3) od prve godine eksploatacije rude mogle bi se, kroz smanjenje operativnih troškova (nafta, rezervni delovi, odrţavanje), ostvariti milionske u štede godišnje i manji obim ulaganja u uvoznu opremu. (Napominjemo da 61

projektovani troškovi nafte, guma i ulja i maziva, za period u kom nije predviĊena upotreba TS-3, dakle u prvih sedam godina, iznose preko 60 miliona dolara). Kako je korišćenje ove mogućnosti ušteda već obrazlozeno kod Velikog Krivelja i TSJ sistema transporta ostaje da se vidi, kakva je projekcija boljeg unutrašnjeg transporta za Cerovo što će mo prikazatiti u nastavku teksta.U svakom sluĉaju upotreba ovakvih boljih sistema unutrašnjeg transporta rude ka flotacijama vodi ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih rezultata pa se uvoĊenje predloţenih sistema u svim našim flotacijama takoĊe ţeljno oĉekuje. I konaĉno, odlaganje flotacijske jalovine u RBM-u nadgradnja postojećeg jalovišta Valja Fundata od projektovane kote +550 m do kote + 572 m, moguća je samo primenom nove metode odlaganja zgusnute jalovine korišćenjem postupka TTD metode - Thickend Tailings Disposal. Ovaj metod, kako će mo kasnije videti, predviĊen je i za naše ostale pogone. Naĉin odlaganja jalovine novom tehnologijom, omogućuje pored kori šćenja postojeće deponije za narednih 16 godina, još i: smanjenje specifiĉne potrošnje energije po toni preraĊene rude za oko 7% iz razloga što se u kombinaciji sa primenom Nove flotacije, pumpa samo industrijska voda ili jalovina, a ne kao što je sada sluĉaj da se prepumpavaju i voda i jalovina; sniţenje investicionih ulaganja u jalovište Šaški potok za 80%, koje sluţi samo za incidentne sluĉajeve, i koja inaĉe iznose oko polovinu ukupnih ulaganja za odlaganje flotacijske jalovine; rekultivaciju na delu formirane deponije, koja se odvija uporedo sa daljim deponovanjem jalovina; odrţavanje visokog nivoa kapilarne vode, koji pri duvanju jakih vetrova (do 4 m/s) spreĉava podizanje prašine sa jalovišta; kompaktniju strukturu odloţene jalovine, koja uz prisustvo vode spreĉava difuziju kiseonika u meĊuprostore zrna ĉvrste faze, a time i nastajanje oksidacije metala i izluţenje kiselih rastvora; Sve napred iznete mogućnosti za ostvarenje boljih tehnoloških rezultata, preko uvoĊenja savremenih tehnologija, mašina i ureĊaja a time i smanjenja operativnih troškova i investicija, povećanja iskorišćenja i prihoda, znaĉajno poboljšavaju sveukupne projektovane performanse, odnosno atraktivnost projekta Juţni Revir i RBM u celini i mogu se u generalnoj formi preneti na ostala naša leţišta i flotacije. Primenom ovih na primeru RBM-a prikazanih opštih principa na leţištu tj. preradi rude u Cerovu i Velikom Krivelju proizašle su sliĉne koncepcije i pristup rešenjima koji će sada biti prikazani. 2.2.1.2 Cerovo – RBB Eksploatacija rude bakra u rudniku Cerovo poĉela je 1994 godine, pri ĉemu je otkopavana ruda iz leţišta „Cerovo-Cementacija 1". Rudnik je privremeno prestao sa radom krajem 2002 gudine zbog pada sadrţaja bakra u rudi, pa eksploatacija sa tadašnjim uslovima na trţištu nije više bila profitabilna, Kako je cena bakra porasla i promenili se uslovi na trţištu, ostvarila se mogućnost ponovnog otvaranja rudnika Cerovo.Rudnik Cerovo, u ĉijem sastavu su površinski kop, pogon PMS sa drobljenjem, prosejavanjem, mlevenjem, zgušnjavanjem i hidrotransportom, radio je sa godišnjim kapaciietom prerade od 2,5 x10 6 t rude.Ponovno otvaranje rudnika Cerovo u kome treba da se preraĊuje ruda leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, predviĊeno je kroz usitnjavanje rude i hidrotransport, koje će se odvijati u objektima na Cerovu i flotacijsku koncentraciju u pogonu flotacije Veliki Krivelj, zajedno sa rudom sa istoimenog površinskog kop-a.Izvodljivosti koinbinovane eksploatacije leţišta mineralne sirovine „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, je moguća kroz dato koncepcijsko rešenje prerade, potrebnih investicionih ulaganja i utvrĊivanje profitabilnosti buduće proizvodnje za definisani godišnji kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude.Za kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude godišnje, potrebno je definisati tehnologiju pripreme i koncentracije minerala bakra uz maksimalno korišćenje postojeće tehnološke linije prerade, koristeći postojeću opremu, objekte i infrastrukturu i defjnisati novu opremu za zadovoljenje traţenog godišnjeg kapaciteta prerade. TakoĊe, potrebno je definisati tehnologiju dugoroĉnog tretmana i odlaganja jalovine iz procesa pripreme i koncentracije ruda leţista „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖ u vidu paste.Ruda će se usitnjavati u postojećem pogonu PMS-Cerovo kao i novoizgraĊenom delu pogona, zgušnjavanje i hidrotransport će se vršiti u postojećem i novoizgradenom delu pogona, dok će se flotacijska koncentracija minerala bakra vršiti u novoizgraĊenom delu pogona flotacije Veliki Krivelj.Na osnovu definisanog maksimalnog godišnjeg kapacitcta prerade od 7,5 x10 6 t, potrebno je postojeće objekte na pogonu PMS-Cerovo maksimalno iskoristiti i proširiti u delu skladištenja, drobljenja, mlevenja rude, zgušnjavanja pulpe i hidrotransporta.Postojeća oprema na pogonu PMS-Cerovo radila je sa kapacitetom prerade od 2,5 x10 6 t rude godišnje. Za traţenu godišnju preradu od 7,5 x10 6 t rude iskoristiće se postojeća oprema koja će imati kapacitet prerade od 2,5 x10 6 t rude godišnje i ugraditi nova oprema za preradu od 5,0 x10 6 t rude godišnje.Flotiranje će se 62

projektovani troškovi nafte, guma i ulja i maziva, za period u kom nije predviĊena upotreba TS-3, dakle u prvih<br />

sedam godina, iznose preko 60 miliona dolara). Kako je korišćenje ove mogućnosti ušteda već obrazlozeno kod<br />

Velikog Krivelja i TSJ sistema transporta ostaje da se vidi, kakva je projekcija boljeg unutrašnjeg transporta za<br />

Cerovo što će mo prikazatiti u nastavku teksta.U svakom sluĉaju upotreba ovakvih boljih sistema unutrašnjeg<br />

transporta rude ka flotacijama vodi ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih rezultata pa se uvoĊenje<br />

predloţenih sistema u svim našim flotacijama takoĊe ţeljno oĉekuje. I konaĉno, odlaganje flotacijske jalovine<br />

u RBM-u nadgradnja postojećeg jalovišta Valja Fundata od projektovane kote +550 m do kote + 572 m, moguća<br />

je samo primenom nove metode odlaganja zgusnute jalovine korišćenjem postupka TTD metode - Thickend<br />

Tailings Disposal. Ovaj metod, kako će mo kasnije videti, predviĊen je i za naše ostale pogone. Naĉin odlaganja<br />

jalovine novom tehnologijom, omogućuje pored kori šćenja postojeće deponije za narednih 16 godina, još i:<br />

smanjenje specifiĉne potrošnje energije po toni preraĊene rude za oko 7% iz razloga što se u<br />

kombinaciji sa primenom Nove flotacije, pumpa samo industrijska voda ili jalovina, a ne kao što je<br />

sada sluĉaj da se prepumpavaju i voda i jalovina;<br />

sniţenje investicionih ulaganja u jalovište Šaški potok za 80%, koje sluţi samo za incidentne<br />

sluĉajeve, i koja inaĉe iznose oko polovinu ukupnih ulaganja za odlaganje flotacijske jalovine;<br />

rekultivaciju na delu formirane deponije, koja se odvija uporedo sa daljim deponovanjem jalovina;<br />

odrţavanje visokog nivoa kapilarne vode, koji pri duvanju jakih vetrova (do 4 m/s) spreĉava<br />

<br />

podizanje prašine sa jalovišta;<br />

kompaktniju strukturu odloţene jalovine, koja uz prisustvo vode spreĉava difuziju kiseonika u<br />

meĊuprostore zrna ĉvrste faze, a time i nastajanje oksidacije metala i izluţenje kiselih rastvora;<br />

Sve napred iznete mogućnosti za ostvarenje boljih tehnoloških rezultata, preko uvoĊenja savremenih tehnologija,<br />

mašina i ureĊaja a time i smanjenja operativnih troškova i investicija, povećanja iskorišćenja i prihoda, znaĉajno<br />

poboljšavaju sveukupne projektovane performanse, odnosno atraktivnost projekta Juţni Revir i RBM u celini i<br />

mogu se u generalnoj formi preneti na ostala naša leţišta i flotacije. Primenom ovih na primeru RBM-a<br />

prikazanih opštih principa na leţištu tj. preradi rude u Cerovu i Velikom Krivelju proizašle su sliĉne koncepcije<br />

i pristup rešenjima koji će sada biti prikazani.<br />

2.2.1.2 Cerovo – RBB<br />

Eksploatacija rude bakra u rudniku Cerovo poĉela je 1994 godine, pri ĉemu je otkopavana ruda iz leţišta<br />

„Cerovo-Cementacija 1". Rudnik je privremeno prestao sa radom krajem 2002 gudine zbog pada sadrţaja bakra<br />

u rudi, pa eksploatacija sa tadašnjim uslovima na trţištu nije više bila profitabilna, Kako je cena bakra porasla i<br />

promenili se uslovi na trţištu, ostvarila se mogućnost ponovnog otvaranja rudnika Cerovo.Rudnik Cerovo, u<br />

ĉijem sastavu su površinski kop, pogon PMS sa drobljenjem, prosejavanjem, mlevenjem, zgušnjavanjem i<br />

hidrotransportom, radio je sa godišnjim kapaciietom prerade od 2,5 x10 6 t rude.Ponovno otvaranje rudnika<br />

Cerovo u kome treba da se preraĊuje ruda leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, predviĊeno je<br />

kroz usitnjavanje rude i hidrotransport, koje će se odvijati u objektima na Cerovu i flotacijsku koncentraciju u<br />

pogonu flotacije Veliki Krivelj, zajedno sa rudom sa istoimenog površinskog kop-a.Izvodljivosti koinbinovane<br />

eksploatacije leţišta mineralne sirovine „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, je moguća kroz dato<br />

koncepcijsko rešenje prerade, potrebnih investicionih ulaganja i utvrĊivanje profitabilnosti buduće proizvodnje<br />

za definisani godišnji kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude.Za kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude godišnje,<br />

potrebno je definisati tehnologiju pripreme i koncentracije minerala bakra uz maksimalno korišćenje postojeće<br />

tehnološke linije prerade, koristeći postojeću opremu, objekte i infrastrukturu i defjnisati novu opremu za<br />

zadovoljenje traţenog godišnjeg kapaciteta prerade. TakoĊe, potrebno je definisati tehnologiju dugoroĉnog<br />

tretmana i odlaganja jalovine iz procesa pripreme i koncentracije ruda leţista „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i<br />

„Cerovo‖ u vidu paste.Ruda će se usitnjavati u postojećem pogonu PMS-Cerovo kao i novoizgraĊenom delu<br />

pogona, zgušnjavanje i hidrotransport će se vršiti u postojećem i novoizgradenom delu pogona, dok će se<br />

flotacijska koncentracija minerala bakra vršiti u novoizgraĊenom delu pogona flotacije Veliki Krivelj.Na osnovu<br />

definisanog maksimalnog godišnjeg kapacitcta prerade od 7,5 x10 6 t, potrebno je postojeće objekte na pogonu<br />

PMS-Cerovo maksimalno iskoristiti i proširiti u delu skladištenja, drobljenja, mlevenja rude, zgušnjavanja pulpe<br />

i hidrotransporta.Postojeća oprema na pogonu PMS-Cerovo radila je sa kapacitetom prerade od 2,5 x10 6 t rude<br />

godišnje. Za traţenu godišnju preradu od 7,5 x10 6 t rude iskoristiće se postojeća oprema koja će imati kapacitet<br />

prerade od 2,5 x10 6 t rude godišnje i ugraditi nova oprema za preradu od 5,0 x10 6 t rude godišnje.Flotiranje će se<br />

62

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!