GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
a) Specifiĉna potrošnja reagenasa i kreĉa je niţa za 20% i energije 60%, kod kolone 100%, b) Broj ćelija za isti kapacitet se višestruko smanjuje za oko 300% i površina hale i do 45%, c) Troškovi odrţavanja se umanjuju za 70% i 80%, d) Vrednost potrebnih investicionih ulaganja niţa je za oko 18% i kod kolona za 25 puta. Sl.14.Mnoštvo flotacionih mašina,Majdanpek Sl.15.Visokokapacitativne flotacione. mašine u Andaluziji,Španija Neke raĉunice pokazuju da bi se povećanjem iskorišćenja sa projektovanih 84,78% na 87,5% pri ostalim nepromenjenim parametrima dodatno dobilo preko 11.800 t bakra u koncentratu za trinaest godina eksploatacije i prerade rude iz „Juţnog Revira―. Automatska kontrola i upravljanje u svim delovima pogona, kako pogonom usitnjavanja rude tako i kompletnim pogonom flotacije je još jedna mogućnost za ostvarenje boljih tehnoloških i finansijskih rezultata rada u svim našim flotacijama. Upotrebom razliĉitih vrsta i nivoa sistema u drobljenju: ASR-C, Automatic Setting Regulation-Computerized; TC, Total Control; IC-7000 Intelligent Control; VISIOROCK ili drugih PSM u flotaciji, mogu se prikupiti sve prednosti koje proistiĉu iz ovakvog naĉina rada i voĊenja tehnoloških postupaka.VsioRock je jedna on-line tehnologija za praćenje granulometrije,oblika i boje a takoĊe, veoma dobro i drugih stenskih i rudnih osobina. Mada VisioRock moţe biti korišćen kao ureĊaj za merenje, upotrebom jedne kamere njegova tehnologija je dizajnirana da bude deo višekamerne vizuilizacije u naprednim sistemima kontrole sa širokim opsegom mogućih primena u industrijama kamenoloma, rudarstva i metalurgije.IzmeĊu mnogih prednosti koje ovaj sistem obezbeĊuje moţemo navesti sledeće: Pomaţe u obezbeĊenju i odrţavanju granulometrije i oblika proizvoda. ObezbeĊuje povećanje tonaţe proizvoda Pruţa zaštitu opreme, izbegavajući ekcesne situacije izazvane upadom krupnijih stenskih komada u sistem ili nepoţeljnih komada raznih materijala, velikih metalnih predmeta,drveta i sliĉno. Daje povećanje performansi, posebno kada je VisioRock integriran sa naprednim kontrolnim sistemima. Primera radi, u flotacijskim sistemima se uspostavljaju mnoge korelativne veze. Recimo u procesu mlevenja se pomoću automatizacije uspostavlja korelacija izmeĊu kapaciteta, mase pulpe u mlinu, gustine pulpe, finoće mliva i kruţne šarţe. U procesu flotiranja treba, uspostaviti korelaciju automatskim upravljanjem izmedu pH, nivoa pumpe, nivoa pene, dodavanja pojedinih reagenasa, karakteristika pulpe (brzina protoka, koncentracija ĉvrste faze, granulosastav), elementarnog sastava pulpe i stepena aeracije.Jasno je, da krajnje ishodište upotrebe ovakvih sistema u flotacijama vodi ka iskljuĉenju ljudskog faktora i ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih rezultata pa se uvoĊenje ovih sistema u svim našim flotacijama ţeljno oĉekuje. Na unutrašnjem transportu, što se tiĉe mogućnosti poboljšanja tehniĉkih rešenja treba istaći potencijale koji u RBM-u proistiĉu iz potpunijeg korišćenja trakastih transportnih sistema 1, 2 i 3. Korišćenje TS-3 od prve godine otkopavanja rude moguće je u dve varijante: a) Izvan granice kopa skraćuje rastojanje centra masa sa Juţnog Revira od 4,0 na 2,6 km; i b) prekidom zaobilaznog puta, rastojanje za prevoz rude bi se smanjilo ispod 1 km. S obzirom da je kamionski transport najskuplja operacija na kopu, primenom transportnog sistema (TS-3) od prve godine eksploatacije rude mogle bi se, kroz smanjenje operativnih troškova (nafta, rezervni delovi, odrţavanje), ostvariti milionske u štede godišnje i manji obim ulaganja u uvoznu opremu. (Napominjemo da 61
projektovani troškovi nafte, guma i ulja i maziva, za period u kom nije predviĊena upotreba TS-3, dakle u prvih sedam godina, iznose preko 60 miliona dolara). Kako je korišćenje ove mogućnosti ušteda već obrazlozeno kod Velikog Krivelja i TSJ sistema transporta ostaje da se vidi, kakva je projekcija boljeg unutrašnjeg transporta za Cerovo što će mo prikazatiti u nastavku teksta.U svakom sluĉaju upotreba ovakvih boljih sistema unutrašnjeg transporta rude ka flotacijama vodi ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih rezultata pa se uvoĊenje predloţenih sistema u svim našim flotacijama takoĊe ţeljno oĉekuje. I konaĉno, odlaganje flotacijske jalovine u RBM-u nadgradnja postojećeg jalovišta Valja Fundata od projektovane kote +550 m do kote + 572 m, moguća je samo primenom nove metode odlaganja zgusnute jalovine korišćenjem postupka TTD metode - Thickend Tailings Disposal. Ovaj metod, kako će mo kasnije videti, predviĊen je i za naše ostale pogone. Naĉin odlaganja jalovine novom tehnologijom, omogućuje pored kori šćenja postojeće deponije za narednih 16 godina, još i: smanjenje specifiĉne potrošnje energije po toni preraĊene rude za oko 7% iz razloga što se u kombinaciji sa primenom Nove flotacije, pumpa samo industrijska voda ili jalovina, a ne kao što je sada sluĉaj da se prepumpavaju i voda i jalovina; sniţenje investicionih ulaganja u jalovište Šaški potok za 80%, koje sluţi samo za incidentne sluĉajeve, i koja inaĉe iznose oko polovinu ukupnih ulaganja za odlaganje flotacijske jalovine; rekultivaciju na delu formirane deponije, koja se odvija uporedo sa daljim deponovanjem jalovina; odrţavanje visokog nivoa kapilarne vode, koji pri duvanju jakih vetrova (do 4 m/s) spreĉava podizanje prašine sa jalovišta; kompaktniju strukturu odloţene jalovine, koja uz prisustvo vode spreĉava difuziju kiseonika u meĊuprostore zrna ĉvrste faze, a time i nastajanje oksidacije metala i izluţenje kiselih rastvora; Sve napred iznete mogućnosti za ostvarenje boljih tehnoloških rezultata, preko uvoĊenja savremenih tehnologija, mašina i ureĊaja a time i smanjenja operativnih troškova i investicija, povećanja iskorišćenja i prihoda, znaĉajno poboljšavaju sveukupne projektovane performanse, odnosno atraktivnost projekta Juţni Revir i RBM u celini i mogu se u generalnoj formi preneti na ostala naša leţišta i flotacije. Primenom ovih na primeru RBM-a prikazanih opštih principa na leţištu tj. preradi rude u Cerovu i Velikom Krivelju proizašle su sliĉne koncepcije i pristup rešenjima koji će sada biti prikazani. 2.2.1.2 Cerovo – RBB Eksploatacija rude bakra u rudniku Cerovo poĉela je 1994 godine, pri ĉemu je otkopavana ruda iz leţišta „Cerovo-Cementacija 1". Rudnik je privremeno prestao sa radom krajem 2002 gudine zbog pada sadrţaja bakra u rudi, pa eksploatacija sa tadašnjim uslovima na trţištu nije više bila profitabilna, Kako je cena bakra porasla i promenili se uslovi na trţištu, ostvarila se mogućnost ponovnog otvaranja rudnika Cerovo.Rudnik Cerovo, u ĉijem sastavu su površinski kop, pogon PMS sa drobljenjem, prosejavanjem, mlevenjem, zgušnjavanjem i hidrotransportom, radio je sa godišnjim kapaciietom prerade od 2,5 x10 6 t rude.Ponovno otvaranje rudnika Cerovo u kome treba da se preraĊuje ruda leţišta „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, predviĊeno je kroz usitnjavanje rude i hidrotransport, koje će se odvijati u objektima na Cerovu i flotacijsku koncentraciju u pogonu flotacije Veliki Krivelj, zajedno sa rudom sa istoimenog površinskog kop-a.Izvodljivosti koinbinovane eksploatacije leţišta mineralne sirovine „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖, je moguća kroz dato koncepcijsko rešenje prerade, potrebnih investicionih ulaganja i utvrĊivanje profitabilnosti buduće proizvodnje za definisani godišnji kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude.Za kapacitet prerade od 7,5 x10 6 t rude godišnje, potrebno je definisati tehnologiju pripreme i koncentracije minerala bakra uz maksimalno korišćenje postojeće tehnološke linije prerade, koristeći postojeću opremu, objekte i infrastrukturu i defjnisati novu opremu za zadovoljenje traţenog godišnjeg kapaciteta prerade. TakoĊe, potrebno je definisati tehnologiju dugoroĉnog tretmana i odlaganja jalovine iz procesa pripreme i koncentracije ruda leţista „Kraku Bugaresku-Cementacija‖ i „Cerovo‖ u vidu paste.Ruda će se usitnjavati u postojećem pogonu PMS-Cerovo kao i novoizgraĊenom delu pogona, zgušnjavanje i hidrotransport će se vršiti u postojećem i novoizgradenom delu pogona, dok će se flotacijska koncentracija minerala bakra vršiti u novoizgraĊenom delu pogona flotacije Veliki Krivelj.Na osnovu definisanog maksimalnog godišnjeg kapacitcta prerade od 7,5 x10 6 t, potrebno je postojeće objekte na pogonu PMS-Cerovo maksimalno iskoristiti i proširiti u delu skladištenja, drobljenja, mlevenja rude, zgušnjavanja pulpe i hidrotransporta.Postojeća oprema na pogonu PMS-Cerovo radila je sa kapacitetom prerade od 2,5 x10 6 t rude godišnje. Za traţenu godišnju preradu od 7,5 x10 6 t rude iskoristiće se postojeća oprema koja će imati kapacitet prerade od 2,5 x10 6 t rude godišnje i ugraditi nova oprema za preradu od 5,0 x10 6 t rude godišnje.Flotiranje će se 62
- Page 12 and 13: Površinski delovi su oksidisani (3
- Page 14 and 15: 50 200 2.2. Rudnik bakra Veliki Kri
- Page 16 and 17: Zbog potrebne veće koliĉine konce
- Page 18 and 19: PERSPEKTIVE RAZVOJA RUDNIKA BAKRA M
- Page 20 and 21: 2009. 2.372.510 7.792.510 5.882 473
- Page 22 and 23: Stari Dušan Ruda (t) Cu% Cu (t) Au
- Page 24 and 25: Rudno telo Ruda (t) Cu% Cu (t) Geol
- Page 26 and 27: Rezime ODRŢAVANJE RUDARSKE OPREME
- Page 28 and 29: Rotorni bager (reĊe se u tu svrhu
- Page 30 and 31: površinskim kopovima, tj. već od
- Page 32 and 33: (pouzdanosti, gotovosti i pogodnost
- Page 34 and 35: Svaka kompanija definiše i analizi
- Page 36 and 37: Troškovi odrţavanja opreme prote
- Page 38 and 39: „praktiĉnog― odrţavanja rudar
- Page 40 and 41: Tabela 1. Rekapitulacija geoloških
- Page 42 and 43: dovoljno da se savlada materijal se
- Page 44 and 45: Tehnološki proces eksploatacije Za
- Page 46 and 47: Normativi materijala. Normativi mat
- Page 48 and 49: strukturno izuĉavanje leţišta ka
- Page 50 and 51: eksploatišemo i pripremamo duţi n
- Page 52 and 53: 2.1. Rudarski kompleks 2.1.1. Rudni
- Page 54 and 55: Na slici 7., dat je poloţaj objeka
- Page 56 and 57: podrazumeva više aktivnih otkopnih
- Page 58 and 59: izradom Glavnog servisnog niskopa (
- Page 60 and 61: Ukupna koliĉina raspoloţive rude
- Page 64 and 65: odvijati u pogonu flotacije Veliki
- Page 66 and 67: -Koncepcija zgušnjavanja i hidrotr
- Page 68 and 69: Da se rekonstrukcija postojećih te
- Page 70 and 71: PRIMENA ZAKONA O RUDARSTVU I GEOLO
- Page 72 and 73: u proces proizvodnje celokupnog otp
- Page 74 and 75: ODRŢIVO UPRAVLJANJE JALOVINOM U RU
- Page 76 and 77: - uvodi dvostepeni sistem za prevoz
- Page 78 and 79: porast sistemskog korišćenja ener
- Page 80 and 81: NATURAL STONE EXCAVATION PROCESS AN
- Page 82 and 83: The Fantini G.70 chain saw cutting
- Page 84 and 85: their sites, their excavation prefe
- Page 86 and 87: elacija meĊu njima dok delikatnost
- Page 88 and 89: 3. Karakteristike rudarske delatnos
- Page 90 and 91: MINERALNE NAKNADE - ZABLUDE I POSLE
- Page 92 and 93: - Sve ove zemlje imaju vrlo razvije
- Page 94 and 95: predloţeno da se mineralna renta s
- Page 96 and 97: Izvod MOGUĆNOST DEPONOVANJA PEPELA
- Page 98 and 99: SITUACIJA TRASA CEVOVODA ZA HIDROTR
- Page 100 and 101: ANALIZA GEOLOŠKE ISTRAŢENOSTI RUD
- Page 102 and 103: Tabela 2 Izabrana leţišta sa rudn
- Page 104 and 105: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 106 and 107: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 108 and 109: eći sa 1.1 €cent/t). Saglasno na
- Page 110 and 111: Southern limit of the Zagorsko - La
a) Specifiĉna potrošnja reagenasa i kreĉa je niţa za 20% i energije 60%, kod kolone 100%, b) Broj ćelija za isti<br />
kapacitet se višestruko smanjuje za oko 300% i površina hale i do 45%, c) Troškovi odrţavanja se umanjuju za<br />
70% i 80%,<br />
d) Vrednost potrebnih investicionih ulaganja niţa je za oko 18% i kod kolona za 25 puta.<br />
Sl.14.Mnoštvo flotacionih mašina,Majdanpek Sl.15.Visokokapacitativne flotacione. mašine<br />
u Andaluziji,Španija<br />
Neke raĉunice pokazuju da bi se povećanjem iskorišćenja sa projektovanih 84,78% na 87,5% pri ostalim<br />
nepromenjenim parametrima dodatno dobilo preko 11.800 t bakra u koncentratu za trinaest godina eksploatacije<br />
i prerade rude iz „Juţnog Revira―. Automatska kontrola i upravljanje u svim delovima pogona, kako pogonom<br />
usitnjavanja rude tako i kompletnim pogonom flotacije je još jedna mogućnost za ostvarenje boljih tehnoloških i<br />
finansijskih rezultata rada u svim našim flotacijama. Upotrebom razliĉitih vrsta i nivoa sistema u drobljenju:<br />
ASR-C, Automatic Setting Regulation-Computerized; TC, Total Control; IC-7000 Intelligent Control;<br />
VISIOROCK ili drugih PSM u flotaciji, mogu se prikupiti sve prednosti koje proistiĉu iz ovakvog naĉina rada i<br />
voĊenja tehnoloških postupaka.VsioRock je jedna on-line tehnologija za praćenje granulometrije,oblika i boje a<br />
takoĊe, veoma dobro i drugih stenskih i rudnih osobina. Mada VisioRock moţe biti korišćen kao ureĊaj za<br />
merenje, upotrebom jedne kamere njegova tehnologija je dizajnirana da bude deo višekamerne vizuilizacije u<br />
naprednim sistemima kontrole sa širokim opsegom mogućih primena u industrijama kamenoloma, rudarstva i<br />
metalurgije.IzmeĊu mnogih prednosti koje ovaj sistem obezbeĊuje moţemo navesti sledeće:<br />
Pomaţe u obezbeĊenju i odrţavanju granulometrije i oblika proizvoda.<br />
ObezbeĊuje povećanje tonaţe proizvoda<br />
Pruţa zaštitu opreme, izbegavajući ekcesne situacije izazvane upadom krupnijih stenskih komada u<br />
sistem ili nepoţeljnih komada raznih materijala, velikih metalnih predmeta,drveta i sliĉno.<br />
Daje povećanje performansi, posebno kada je VisioRock integriran sa naprednim kontrolnim sistemima.<br />
Primera radi, u flotacijskim sistemima se uspostavljaju mnoge korelativne veze. Recimo u procesu mlevenja se<br />
pomoću automatizacije uspostavlja korelacija izmeĊu kapaciteta, mase pulpe u mlinu, gustine pulpe, finoće<br />
mliva i kruţne šarţe. U procesu flotiranja treba, uspostaviti korelaciju automatskim upravljanjem izmedu pH,<br />
nivoa pumpe, nivoa pene, dodavanja pojedinih reagenasa, karakteristika pulpe (brzina protoka, koncentracija<br />
ĉvrste faze, granulosastav), elementarnog sastava pulpe i stepena aeracije.Jasno je, da krajnje ishodište upotrebe<br />
ovakvih sistema u flotacijama vodi ka iskljuĉenju ljudskog faktora i ostvarenju boljih tehnoloških i finansijskih<br />
rezultata pa se uvoĊenje ovih sistema u svim našim flotacijama ţeljno oĉekuje.<br />
Na unutrašnjem transportu, što se tiĉe mogućnosti poboljšanja tehniĉkih rešenja treba istaći potencijale koji u<br />
RBM-u proistiĉu iz potpunijeg korišćenja trakastih transportnih sistema 1, 2 i 3. Korišćenje TS-3 od prve godine<br />
otkopavanja rude moguće je u dve varijante:<br />
a) Izvan granice kopa skraćuje rastojanje centra masa sa Juţnog Revira od 4,0 na 2,6 km; i<br />
b) prekidom zaobilaznog puta, rastojanje za prevoz rude bi se smanjilo ispod 1 km.<br />
S obzirom da je kamionski transport najskuplja operacija na kopu, primenom transportnog sistema (TS-3) od<br />
prve godine eksploatacije rude mogle bi se, kroz smanjenje operativnih troškova (nafta, rezervni delovi,<br />
odrţavanje), ostvariti milionske u štede godišnje i manji obim ulaganja u uvoznu opremu. (Napominjemo da<br />
61