18.11.2014 Views

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

2.2.1 Definicija pojma „Bouldera“<br />

Engleska reĉ boulder u prevodu ima više znaĉenja. Predstavlja sinonim za veliki šljunak, oblutak ili<br />

gromadu. Izraz „boulder-period― u prevodu znaĉi „ledeno doba―. Definicija bouldera prema Bates i Jackson<br />

(1980. god.) glasi, da je to odvojeni deo stenske mase većeg preĉnika od 256 mm, pomalo zaobljen ili na<br />

drugi naĉin jasno oblikovan abrazijom ili prilikom kotrljanja, koga sedimentolozi smatraju pojedinaĉno kao<br />

najveći stenski komad. U Velikoj Britaniji ograniĉavajuća dimenzija je 200mm i to je ujedno i osnovni naziv<br />

za bilo koji deo stene koji je preteţak da se diţe rukama. U rudarskoj terminologiji ovaj izraz se koristi za<br />

oznaĉavanje komada stene zaobljenih ivica, pribliţno ovalnog oblika i preĉnika većeg od 256mm. Oblik<br />

bouldera posledica je hemijskog i/ili mehaniĉkog trošenja na licu mesta ispod ili na površini zemlje, kao i<br />

prilikom transporta rekama i lednicima. Pošto u našem jeziku ne postoji odgovarajući izraz, osim moţda<br />

„kamen samac―, u daljem tekstu koristićemo izraz boulder pri opisivanju tehnologije bušenja i miniranja u<br />

tako oblikovanim kamenim gromadama. Na trasi se bušenjem i miniranjem bouldera, nisu dobijali blokovi,<br />

za dalju preradu, već blokovi razliĉitih dimenzija za popunjavanje, moĉvara i dolina, ili sitnije frakcije za<br />

popunjavanje praznog prostora izmeĊu ovih blokova....<br />

2.2.2 Postanak bouldera..................................<br />

Postoji nekoliko teorija o tome kako su boulderi nastali a većina pretpostavlja da su nastali trošenjem<br />

autohtonih izdanaka stena. Tri moguća nastanka bouldera velikih dimenzija , kao posledica trošenja granita,<br />

opisao je Oliver (1974). Trošenjem granita nastaju: 1. litiĉaste formacije (Dartmoor), 2.formacije izolovanih<br />

vrlo strmih planina (visoravan Ugande) i 3. formacije osamljenih malih strmih planina (Nigerija).Rezultat<br />

mehaniĉkog i/ili hemijskog trošenja granita je nastajanje reljefa u kome dominiraju kupolasti izdanci stena<br />

većih ili manjih dimenzija. Kada se trošenjem formiraju takvi oblici u kojima sferoidni komadi stene leţe<br />

naslagani jedan na drugom, tada takvu pojavu nazivamo „balansirajuće stene― slika br 3. Takav reljef<br />

karakteristiĉan je za severni deo Zimbabvea u kojem se eksploatišu cmi graniti. Ovakvih sluĉajeva je bilo na<br />

trasi autoputa samo što su bili prekriveni lateritom, glinovitim partijama i humusom. Usled razlika izmeĊu<br />

dnevne i noćne temperature na površini stene nastaju sitne prsline. U prsline se uvlaĉi pesak kada noću<br />

temperatura pada, kamen se steţe a zatim pukotina širi, pa zrno peska upada dublje u nju.<br />

Sl. 3. Takozvane „balansirajuće stene.............<br />

Po danu, porastom temperature, kamen se širi i time pukotine steţu te nastaju sitne radijalne prsline,<br />

posledica ĉega je „ljuspanje stene―. Ovo ljuspanje u kombinaciji s postojećim pukotinama polagano<br />

zaobljava i smanjuje izdanak stene. Tumaĉenje bi trebalo detaljnije razraditi, što bi moglo doprineti boljem<br />

poznavanju toga tipa alteracije. Ispod humusnog pokrivaĉa i saprolita verovatno dolazi do manjih oscilacija<br />

temperature, pa je ovde prevladavalo hemijsko trošenje. Boulderi na trasi nisu imali ni pukotina ni prslina,<br />

već predstavljaju potpuno zdravu stensku masu. i mogu imati zapreminu ĉak do nekoliko stotina kubnih<br />

metara. Dodatna, vrlo vaţna osobina bouldera je, da su im sve stranice ili površine slobodne, znaĉi da nema<br />

ukleštenja koja bi oteţavala eksploataciju. S rudarske taĉke gledišta boulder predstavlja najpogodniji oblik<br />

stijene za vaĊenje blokova. Magmatske stene, pogotovu sitnozrne, što je ovde bio sluĉaj, vrlo ĉesto imaju<br />

vrlo izraţeno svojstvo cepljivosti i ono se koristilo pri miniranju na trasi. Ove stene su nastale<br />

kristalizacijom magme koja se hladila u razliĉitim uslovima, na razliĉitim dubinama i pod razlišitim<br />

pritiscima. Delovanje tektonike u svakoj fazi nastajanja stene ostavljalo je traga, prvenstveno u rasporedu<br />

sastojaka u njoj. Najveći boulder koji je miniran na trasi (78+150km) imao je oblik jajeta elipsastog<br />

oblika dimenzija 20 x 15 m, a u dubinu je miniran do kote posteljice oko 20m. Oko njega nalazio se veći broj<br />

većih i manjih bouldera, kao i po celoj deonici, koji su takoĊe minirani. Da bi se opisano svojstvo stene u<br />

potpunosti iskoristilo potrebno je na neki naĉin „usmeriti― delovanje eksploziva u bušotinama. Kod<br />

570

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!