GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
2.3. Opis proizvodnog procesa i njegove glavne karakteristike Tehnološka šema proizvodnog procesa dobijanja rude magnezita iz leţišta rudnika Ĉavlovac i Masnica na Zlatiboru zasnovana je na sledećim fazama rada: OTVARANJE I RAZRADA LEŢIŠTA PRIPREMA ZA OTKOPAVANJE I OTKOPAVANJE RUDE VENTILACIJA RUDNIKA ODVODNJAVANJE RUDNIKA JAMSKI TRANSPORT I IZVOZ RUDE IZ JAME SPOLJNJI TRANSPORT (ODVOZ) RUDE OD JAME DO SEPARACIJE REKULTIVACIJA DEGRADIRANE POVRŠINE TERENA Slika 3. Šema tehnološkog procesa rada 2.4. Predmet i podruĉje delovanja predmetnog projekta UtvrĊivanje predmeta i podruĉja delovanja projekta Rudnik magnezita u leţištu "Ĉavlovac-Masnica" u opštini Ĉajetina podrazumeva: a) utvrĊivanje osnovne delatnosti projekta koji ukljuĉuje: – redovne odnosno svakodnevne aktivnosti i – neredovne aktivnosti koje postoje ili se mogu javiti samo povremeno (vanredna situacija ili udes); b) utvrĊivanje fiziĉke granice projekta; c) utvrĊivanje granice uticaja aktivnosti projekta; d) utvrĊivanje okruţenja i analiza meĊusobnog uticaja; e) utvrĊivanje zakonske regulative koja se odnosi na konkretan projekat. Eksploatacija mineralnih sirovina po strukturi i karakteru tehnološkog procesa direktno se realizuje u prirodnoj sredini degradirajući istu u uţem ili širem prostoru i skoro uvek ima znaĉajne uticaja na ţivotnu sredinu. Posledice te degradacije se ogledaju u vidu privremenog ili trajnog karaktera. Mogući uticaji privremenog karaktera ogledaju se u: zagaĊenju vazduha, zagaĊenju voda, zagaĊenju zemljišta, i emisiji buke i vibracija. Moguće posledice trajnog karaktera su: degradacija zemljišta, promena reţima kretanja površinskih i podzemnih voda, uništenje vodotokova, izmeštanje komunikacija i ljudskih naseobina i uništenje autohtonog vegetacionog pokrivaĉa. Sve faze tehnološkog procesa otkopavanja rude magnezita na leţištu Ĉavlovac - Masnice odvijaju se u uslovima podzemne eksploatacije, za razliku od odvoza rude sa depoa, koji je lociran ispred ulaza u jamu i obavlja se spoljnim kamionskim transportom do separacije. 2.5. Identifikacija zainteresovanih organa, organizacija i javnosti za realizaciju projekta U postupku realizacije ovog projekta zainteresovana javnost su bila sva fiziĉka ili pravna lica koja su imala interes u predmet projekta i planirane mere zaštite ţivotne sredine koje se odnose na predmetni projekat. Zainteresovana javnost, odnosno strane u sluĉaju realizacije projekta bile su: Ministarstvo ţivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja R. Srbije, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede R. Srbije, Nadleţni organi i organizacije lokalne samouprave opštine Ĉajetina, meštani sela Jablanica, vlasnici rudnika, lokalna i regionalna udruţenja za zaštitu ţivotne sredine; i druga zainteresovana javnost. 541
3. IZABRANI METODOLOŠKI OKVIR IDENTIFIKACIJE ASPEKATA, VREDNOVANJA UTICAJA I PROCENE RIZIKA ZAGAĐENJA ŢIVOTNE SREDINE 3.1. Procesni pristup identifikovanja aspekata ţivotne sredine Ono što je vaţno naglasiti je da je primenjen procesni pristup i da su sagledene svi elementi i aktivnosti procesa iz kojih se indetifikuju svi negativni ili pozitivni aspekti ţivotne sredine predmetnog projekta. Aspekat ţivotne sredine - jeste element aktivnosti, proizvoda ili usluga koji moţe da bude u uzajamnom odnosu sa ţivotnom sredinom [10]. Ulaz Sirovine Energenti Voda Proces Slika 4. Model analize procesa Izlaz Otpad Emisije u vazduh Otpadne vode 3.2. Izbor kriterijuma i metoda vrednovanja uticaja i procene rizika zagaĊenja ţivotne sredine Po izvršenom indetifikovanju aspekata ţivotne sredine neophodno je da se definišu kriterijumi za vrednovanje znaĉajnosti njihovog uticaja na ţivotnu sredinu. Vrednovanje znaĉajnosti aspekata ţivotne sredine - jeste postupak utvrdjivanja znaĉajnosti aspekata ţivotne sredine na osnovu verovatnoće njihovog pojavljivanja, ozbiljnosti uticaja i kategorije kontrole [10]. UtvrĊivanje aspekata koji imaju znaĉajan uticaj i za koje se moraju preduzeti programske aktivnosti za njihovo praćenje i merenje kao i uspostavljanje mehanizama kontrole za njihovo smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na ţivotnu sredinu. Ovde treba imati na umu da je znaĉajnost uticaja na ţivotnu sredinu jedan relativan pojam koji sam po sebi ne moţe biti definisan u apsolutnim vrednostima. Izabrani pristup treba da omogući prepoznavanje: – pozitivnih (korisnih) kao i negativnih (štetnih) uticaja na ţivotnu sredinu od svih idetifikovanih aspekata proisteklih iz aktivnosti u realizaciji projekta; – stvarne i potencijalne uticaje na ţivotnu sredinu koji su rezultat aktivnosti proizvoda projekta; – osnovnih ĉinilaca ţivotne sredine koji su bili ili mogu biti pod uticajem aspekata kao što su vazduh, voda, zemljište, flora, fauna, kulturna baština itd.; – karakteristika lokacija koje mogu biti pod uticajem; – mogućih promena u ţivotnoj sredini (vremenski period tokom kojeg se uticaj javlja mogućost jaĉine uticaja u tom vremenskom periodu). Cilj indetifikovanja i vrednovanja uticaja aspekata ţivotne sredine nesme umanjiti i promeniti zakonske obaveze Nosioca projekta. Kada se primenjuju kriterijumi mogu se postaviti nivoi (vrednosti) znaĉajnosti povezani sa svakim aspektom ţivotne sredine. Vrste skala ili rangiranja su od velike pomoći u dodeljivanju znaĉajnosti recimo kvantitativno u smislu numeriĉke vrednosti (1-najmanji, 4-najveći) ili opisno u smislu nivoa kao što su: visok, srednji, nizak, ili zanemarljiv. Vrlo ĉesto se kriterijumi mogu povezati sa konkretnim vrednostima npr., korišćenjem graniĉnih vrednosti ili iznos remedijacije izraţen u numeriĉkom (vrednosnom) iznosu. U zavisnosti od veliĉine organizacije, stanja i kvaliteta primenjene tehnologije mogu se primetniti razliĉite metode i to: – metoda rangiranja znaĉajnosti u odnosu na izraĉunavanje rizika (najjednostavniji matiĉni metod procene rizika zagadjenja ţivotne sredine); – metoda rangiranja znaĉajnosti uvoĊenjem višefaktorske analize (zavisno od tehnologije i od dubinske analize aspekata). 542
- Page 492 and 493: 3. R.Lekovski, M.Mikić, M.Martinov
- Page 494 and 495: ANDENZITSKI PRST ISTOĈNO ODLAGALI
- Page 496 and 497: Slika 3. 3D prikaz Istoĉnog odlaga
- Page 498 and 499: Površine flotacijskog jalovišta
- Page 500 and 501: HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŢI
- Page 502 and 503: podzemnih voda. Kada se eksploataci
- Page 504 and 505: leţišta gde je kreĉnjaĉka stens
- Page 506 and 507: Slika 10 - Uprošćena geološka ka
- Page 508 and 509: NEMETALIĈNE MINERALNE SIROVINE - P
- Page 510 and 511: Kolicina adsorbovanog aresenata, mg
- Page 512 and 513: Sa Slike 3 se moţe videti da je i
- Page 514 and 515: Hercegovine. Pomijeranjem masa u kl
- Page 516 and 517: Slika 4. Velika livada u vršnom di
- Page 518 and 519: površinskom dijelu, stijene ovog k
- Page 520 and 521: FORMIRANJE SIROVINSKE DEPONIJE OPTI
- Page 522 and 523: Sirovinski deo obuhvata les, glinu,
- Page 524 and 525: 14,65 9,1 3,6 7,84 min 19,88 17,2 3
- Page 526 and 527: sadrţaja CaCO 3 od 13,26% (vrednos
- Page 528 and 529: REZULTATI HIDROGEOLOŠKIH I INŢENJ
- Page 530 and 531: deponija je formirana u uvali nasta
- Page 532 and 533: STRATEGIJA SMANJENJA GLOBALNOG ZAGR
- Page 534 and 535: 3. Kjoto protokol Slika 2. Odstupan
- Page 536 and 537: Krive graniĉnog troška kontrole M
- Page 538 and 539: Tabela 1. Terminski ugovor Datum tr
- Page 540 and 541: METODOLOŠKI OKVIR IDENTIFIKACIJE A
- Page 544 and 545: 3.2.1. Matriĉni metod procene rizi
- Page 546 and 547: 4.2. Princip vrednovanja stvarnih i
- Page 548 and 549: 5. ZAKLJUĈAK Iz priloţenih istra
- Page 550 and 551: Sl.1 Geografski poloţaj kamenoloma
- Page 552 and 553: Srednji koeficijent otkrivke iznosi
- Page 554 and 555: Prednost projektovanja u 3D okruţe
- Page 556 and 557: THE POSSIBLE USE OF FLY ASH FROM TH
- Page 558 and 559: Treći vid primene je u izradi gra
- Page 560 and 561: G L A V N E S T R U K T U R E D I N
- Page 562 and 563: Predmetna istraţna polja spadaju u
- Page 564 and 565: KARAKTERIZACIJA KAOLINSKE GLINE IZ
- Page 566 and 567: Gubitak mase, % DTA, V Slika 7. Dif
- Page 568 and 569: TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA BUŠAĈKO-MI
- Page 570 and 571: paralelan autoputu, širine 6m i im
- Page 572 and 573: „uklanjanja― bouldera sa trase
- Page 574: obavezan nadzor inspektora policije
2.3. Opis proizvodnog procesa i njegove glavne karakteristike<br />
Tehnološka šema proizvodnog procesa dobijanja rude magnezita iz leţišta rudnika Ĉavlovac i Masnica na<br />
Zlatiboru zasnovana je na sledećim fazama rada:<br />
OTVARANJE I RAZRADA LEŢIŠTA<br />
PRIPREMA ZA OTKOPAVANJE I<br />
OTKOPAVANJE RUDE<br />
VENTILACIJA RUDNIKA<br />
ODVODNJAVANJE RUDNIKA<br />
JAMSKI TRANSPORT I<br />
IZVOZ RUDE IZ JAME<br />
SPOLJNJI TRANSPORT (ODVOZ)<br />
RUDE OD JAME DO SEPARACIJE<br />
REKULTIVACIJA DEGRADIRANE<br />
POVRŠINE TERENA<br />
Slika 3. Šema tehnološkog procesa rada<br />
2.4. Predmet i podruĉje delovanja predmetnog projekta<br />
UtvrĊivanje predmeta i podruĉja delovanja projekta Rudnik magnezita u leţištu "Ĉavlovac-Masnica" u<br />
opštini Ĉajetina podrazumeva:<br />
a) utvrĊivanje osnovne delatnosti projekta koji ukljuĉuje:<br />
– redovne odnosno svakodnevne aktivnosti i<br />
– neredovne aktivnosti koje postoje ili se mogu javiti samo povremeno (vanredna situacija ili udes);<br />
b) utvrĊivanje fiziĉke granice projekta;<br />
c) utvrĊivanje granice uticaja aktivnosti projekta;<br />
d) utvrĊivanje okruţenja i analiza meĊusobnog uticaja;<br />
e) utvrĊivanje zakonske regulative koja se odnosi na konkretan projekat.<br />
Eksploatacija mineralnih sirovina po strukturi i karakteru tehnološkog procesa direktno se realizuje u<br />
prirodnoj sredini degradirajući istu u uţem ili širem prostoru i skoro uvek ima znaĉajne uticaja na ţivotnu<br />
sredinu. Posledice te degradacije se ogledaju u vidu privremenog ili trajnog karaktera. Mogući uticaji<br />
privremenog karaktera ogledaju se u: zagaĊenju vazduha, zagaĊenju voda, zagaĊenju zemljišta, i emisiji<br />
buke i vibracija. Moguće posledice trajnog karaktera su: degradacija zemljišta, promena reţima kretanja<br />
površinskih i podzemnih voda, uništenje vodotokova, izmeštanje komunikacija i ljudskih naseobina i<br />
uništenje autohtonog vegetacionog pokrivaĉa. Sve faze tehnološkog procesa otkopavanja rude magnezita na<br />
leţištu Ĉavlovac - Masnice odvijaju se u uslovima podzemne eksploatacije, za razliku od odvoza rude sa<br />
depoa, koji je lociran ispred ulaza u jamu i obavlja se spoljnim kamionskim transportom do separacije.<br />
2.5. Identifikacija zainteresovanih organa, organizacija i javnosti za realizaciju projekta<br />
U postupku realizacije ovog projekta zainteresovana javnost su bila sva fiziĉka ili pravna lica koja su imala<br />
interes u predmet projekta i planirane mere zaštite ţivotne sredine koje se odnose na predmetni projekat.<br />
Zainteresovana javnost, odnosno strane u sluĉaju realizacije projekta bile su: Ministarstvo ţivotne sredine,<br />
rudarstva i prostornog planiranja R. <strong>Srbije</strong>, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede R. <strong>Srbije</strong>, Nadleţni<br />
organi i organizacije lokalne samouprave opštine Ĉajetina, meštani sela Jablanica, vlasnici rudnika, lokalna i<br />
regionalna udruţenja za zaštitu ţivotne sredine; i druga zainteresovana javnost.<br />
541