GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

2.3. Opis proizvodnog procesa i njegove glavne karakteristike Tehnološka šema proizvodnog procesa dobijanja rude magnezita iz leţišta rudnika Ĉavlovac i Masnica na Zlatiboru zasnovana je na sledećim fazama rada: OTVARANJE I RAZRADA LEŢIŠTA PRIPREMA ZA OTKOPAVANJE I OTKOPAVANJE RUDE VENTILACIJA RUDNIKA ODVODNJAVANJE RUDNIKA JAMSKI TRANSPORT I IZVOZ RUDE IZ JAME SPOLJNJI TRANSPORT (ODVOZ) RUDE OD JAME DO SEPARACIJE REKULTIVACIJA DEGRADIRANE POVRŠINE TERENA Slika 3. Šema tehnološkog procesa rada 2.4. Predmet i podruĉje delovanja predmetnog projekta UtvrĊivanje predmeta i podruĉja delovanja projekta Rudnik magnezita u leţištu "Ĉavlovac-Masnica" u opštini Ĉajetina podrazumeva: a) utvrĊivanje osnovne delatnosti projekta koji ukljuĉuje: – redovne odnosno svakodnevne aktivnosti i – neredovne aktivnosti koje postoje ili se mogu javiti samo povremeno (vanredna situacija ili udes); b) utvrĊivanje fiziĉke granice projekta; c) utvrĊivanje granice uticaja aktivnosti projekta; d) utvrĊivanje okruţenja i analiza meĊusobnog uticaja; e) utvrĊivanje zakonske regulative koja se odnosi na konkretan projekat. Eksploatacija mineralnih sirovina po strukturi i karakteru tehnološkog procesa direktno se realizuje u prirodnoj sredini degradirajući istu u uţem ili širem prostoru i skoro uvek ima znaĉajne uticaja na ţivotnu sredinu. Posledice te degradacije se ogledaju u vidu privremenog ili trajnog karaktera. Mogući uticaji privremenog karaktera ogledaju se u: zagaĊenju vazduha, zagaĊenju voda, zagaĊenju zemljišta, i emisiji buke i vibracija. Moguće posledice trajnog karaktera su: degradacija zemljišta, promena reţima kretanja površinskih i podzemnih voda, uništenje vodotokova, izmeštanje komunikacija i ljudskih naseobina i uništenje autohtonog vegetacionog pokrivaĉa. Sve faze tehnološkog procesa otkopavanja rude magnezita na leţištu Ĉavlovac - Masnice odvijaju se u uslovima podzemne eksploatacije, za razliku od odvoza rude sa depoa, koji je lociran ispred ulaza u jamu i obavlja se spoljnim kamionskim transportom do separacije. 2.5. Identifikacija zainteresovanih organa, organizacija i javnosti za realizaciju projekta U postupku realizacije ovog projekta zainteresovana javnost su bila sva fiziĉka ili pravna lica koja su imala interes u predmet projekta i planirane mere zaštite ţivotne sredine koje se odnose na predmetni projekat. Zainteresovana javnost, odnosno strane u sluĉaju realizacije projekta bile su: Ministarstvo ţivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja R. Srbije, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede R. Srbije, Nadleţni organi i organizacije lokalne samouprave opštine Ĉajetina, meštani sela Jablanica, vlasnici rudnika, lokalna i regionalna udruţenja za zaštitu ţivotne sredine; i druga zainteresovana javnost. 541

3. IZABRANI METODOLOŠKI OKVIR IDENTIFIKACIJE ASPEKATA, VREDNOVANJA UTICAJA I PROCENE RIZIKA ZAGAĐENJA ŢIVOTNE SREDINE 3.1. Procesni pristup identifikovanja aspekata ţivotne sredine Ono što je vaţno naglasiti je da je primenjen procesni pristup i da su sagledene svi elementi i aktivnosti procesa iz kojih se indetifikuju svi negativni ili pozitivni aspekti ţivotne sredine predmetnog projekta. Aspekat ţivotne sredine - jeste element aktivnosti, proizvoda ili usluga koji moţe da bude u uzajamnom odnosu sa ţivotnom sredinom [10]. Ulaz Sirovine Energenti Voda Proces Slika 4. Model analize procesa Izlaz Otpad Emisije u vazduh Otpadne vode 3.2. Izbor kriterijuma i metoda vrednovanja uticaja i procene rizika zagaĊenja ţivotne sredine Po izvršenom indetifikovanju aspekata ţivotne sredine neophodno je da se definišu kriterijumi za vrednovanje znaĉajnosti njihovog uticaja na ţivotnu sredinu. Vrednovanje znaĉajnosti aspekata ţivotne sredine - jeste postupak utvrdjivanja znaĉajnosti aspekata ţivotne sredine na osnovu verovatnoće njihovog pojavljivanja, ozbiljnosti uticaja i kategorije kontrole [10]. UtvrĊivanje aspekata koji imaju znaĉajan uticaj i za koje se moraju preduzeti programske aktivnosti za njihovo praćenje i merenje kao i uspostavljanje mehanizama kontrole za njihovo smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na ţivotnu sredinu. Ovde treba imati na umu da je znaĉajnost uticaja na ţivotnu sredinu jedan relativan pojam koji sam po sebi ne moţe biti definisan u apsolutnim vrednostima. Izabrani pristup treba da omogući prepoznavanje: – pozitivnih (korisnih) kao i negativnih (štetnih) uticaja na ţivotnu sredinu od svih idetifikovanih aspekata proisteklih iz aktivnosti u realizaciji projekta; – stvarne i potencijalne uticaje na ţivotnu sredinu koji su rezultat aktivnosti proizvoda projekta; – osnovnih ĉinilaca ţivotne sredine koji su bili ili mogu biti pod uticajem aspekata kao što su vazduh, voda, zemljište, flora, fauna, kulturna baština itd.; – karakteristika lokacija koje mogu biti pod uticajem; – mogućih promena u ţivotnoj sredini (vremenski period tokom kojeg se uticaj javlja mogućost jaĉine uticaja u tom vremenskom periodu). Cilj indetifikovanja i vrednovanja uticaja aspekata ţivotne sredine nesme umanjiti i promeniti zakonske obaveze Nosioca projekta. Kada se primenjuju kriterijumi mogu se postaviti nivoi (vrednosti) znaĉajnosti povezani sa svakim aspektom ţivotne sredine. Vrste skala ili rangiranja su od velike pomoći u dodeljivanju znaĉajnosti recimo kvantitativno u smislu numeriĉke vrednosti (1-najmanji, 4-najveći) ili opisno u smislu nivoa kao što su: visok, srednji, nizak, ili zanemarljiv. Vrlo ĉesto se kriterijumi mogu povezati sa konkretnim vrednostima npr., korišćenjem graniĉnih vrednosti ili iznos remedijacije izraţen u numeriĉkom (vrednosnom) iznosu. U zavisnosti od veliĉine organizacije, stanja i kvaliteta primenjene tehnologije mogu se primetniti razliĉite metode i to: – metoda rangiranja znaĉajnosti u odnosu na izraĉunavanje rizika (najjednostavniji matiĉni metod procene rizika zagadjenja ţivotne sredine); – metoda rangiranja znaĉajnosti uvoĊenjem višefaktorske analize (zavisno od tehnologije i od dubinske analize aspekata). 542

2.3. Opis proizvodnog procesa i njegove glavne karakteristike<br />

Tehnološka šema proizvodnog procesa dobijanja rude magnezita iz leţišta rudnika Ĉavlovac i Masnica na<br />

Zlatiboru zasnovana je na sledećim fazama rada:<br />

OTVARANJE I RAZRADA LEŢIŠTA<br />

PRIPREMA ZA OTKOPAVANJE I<br />

OTKOPAVANJE RUDE<br />

VENTILACIJA RUDNIKA<br />

ODVODNJAVANJE RUDNIKA<br />

JAMSKI TRANSPORT I<br />

IZVOZ RUDE IZ JAME<br />

SPOLJNJI TRANSPORT (ODVOZ)<br />

RUDE OD JAME DO SEPARACIJE<br />

REKULTIVACIJA DEGRADIRANE<br />

POVRŠINE TERENA<br />

Slika 3. Šema tehnološkog procesa rada<br />

2.4. Predmet i podruĉje delovanja predmetnog projekta<br />

UtvrĊivanje predmeta i podruĉja delovanja projekta Rudnik magnezita u leţištu "Ĉavlovac-Masnica" u<br />

opštini Ĉajetina podrazumeva:<br />

a) utvrĊivanje osnovne delatnosti projekta koji ukljuĉuje:<br />

– redovne odnosno svakodnevne aktivnosti i<br />

– neredovne aktivnosti koje postoje ili se mogu javiti samo povremeno (vanredna situacija ili udes);<br />

b) utvrĊivanje fiziĉke granice projekta;<br />

c) utvrĊivanje granice uticaja aktivnosti projekta;<br />

d) utvrĊivanje okruţenja i analiza meĊusobnog uticaja;<br />

e) utvrĊivanje zakonske regulative koja se odnosi na konkretan projekat.<br />

Eksploatacija mineralnih sirovina po strukturi i karakteru tehnološkog procesa direktno se realizuje u<br />

prirodnoj sredini degradirajući istu u uţem ili širem prostoru i skoro uvek ima znaĉajne uticaja na ţivotnu<br />

sredinu. Posledice te degradacije se ogledaju u vidu privremenog ili trajnog karaktera. Mogući uticaji<br />

privremenog karaktera ogledaju se u: zagaĊenju vazduha, zagaĊenju voda, zagaĊenju zemljišta, i emisiji<br />

buke i vibracija. Moguće posledice trajnog karaktera su: degradacija zemljišta, promena reţima kretanja<br />

površinskih i podzemnih voda, uništenje vodotokova, izmeštanje komunikacija i ljudskih naseobina i<br />

uništenje autohtonog vegetacionog pokrivaĉa. Sve faze tehnološkog procesa otkopavanja rude magnezita na<br />

leţištu Ĉavlovac - Masnice odvijaju se u uslovima podzemne eksploatacije, za razliku od odvoza rude sa<br />

depoa, koji je lociran ispred ulaza u jamu i obavlja se spoljnim kamionskim transportom do separacije.<br />

2.5. Identifikacija zainteresovanih organa, organizacija i javnosti za realizaciju projekta<br />

U postupku realizacije ovog projekta zainteresovana javnost su bila sva fiziĉka ili pravna lica koja su imala<br />

interes u predmet projekta i planirane mere zaštite ţivotne sredine koje se odnose na predmetni projekat.<br />

Zainteresovana javnost, odnosno strane u sluĉaju realizacije projekta bile su: Ministarstvo ţivotne sredine,<br />

rudarstva i prostornog planiranja R. <strong>Srbije</strong>, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede R. <strong>Srbije</strong>, Nadleţni<br />

organi i organizacije lokalne samouprave opštine Ĉajetina, meštani sela Jablanica, vlasnici rudnika, lokalna i<br />

regionalna udruţenja za zaštitu ţivotne sredine; i druga zainteresovana javnost.<br />

541

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!