GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

stepeni.Iz tih razloga razumljivo je da je bilo vrlo teško uraditi adekvatnu interpretaciju bez obzira na posedovano iskustvo. U prilozima koji slede prikazaćemo Vam interpretacije crtanjem ( ruĉno ili softverski ) i interpretaciju dobijenu obradom u adekvatnom geološkom softveru. Sl.5 Ručno interpretiran profil. Borati i rasedi u beloj boji. Sl.6 Softverska obrada crtanjem . Kao što se sa sl.5 i 6 moţe videti, kod ruĉno obradjenih interpretacija profila kao i kod interpretacije u softveru za crtanje ,orudnjenja borata su prikazana na mnogo većem prostoru i sa ogromnim rasedanjima.Razlozi ovakvih interpretacija su pre svega vezani za nemogućnosti sagledavanja drugih opcija te kvalitetnijeg uvida u logiĉnost izvršene interpretacije. Pogledajmo Sl.6 i postavimo pitanje, da li je moguće logiĉno objašnjenje za prikazanu interpretaciju .Šta se desilo sa Andezitom (braon boja), a šta sa Serpentinitom. Šta se podiglo a šta se spustilo?. Obradom podataka u integralnom 3D geološkom softveru 439

dobili smo informacije koje ukazuju na jednu drugu logiku i jednu sasvim drugaĉiju interpretaciju.Na slici 7 (ispod) prikazana su 4 sloja orudnjenja borata .Opcija softvera (GDM-a) da ,zahvaljujući svojoj difoltnoj legendi FORM, prikaţe sve pozitivne bušotine samo za odredjeni sloj borata, nam daje jednu sasvim drugu sliku potvrdjujući ne samo genezu leţišta već i intezitet tektonike – visinu smicanja (vidi Sl. 7 i 8 ). Ruda1 Ruda1A Ruda 2 Ruda 3 Sl.7 Prikaz 4 sloja orudnjenja borata sa difoltno obeleţenim pozitivnim bušotinama i interpolacijom debljine u softverski difoltno definisanoj konturi Na slici 7 jasno vidimo da pozitivne bušotine za svaku od formacija ĉine neporemeĉeni skup i da svaka od Formacija predstavlja nekadašnju Lagunu , što odgovara genezi nastanka leţišta borata, nastali isparavanjem u aridnim uslovima , poput leţišta gipsa ili soli.Na sl.7 takodje vidimo i difoltno obradjenu debljinu svake od Formacija ,koje istovremeno daju i konturu granice Formacije (debljina 0 m) i gde je najveća debljina u centru lagune,što je takodje sasvim logiĉno.U Formaciji 2 (gore desno) imamo, ili prekid sedimentacije ili rasedanja duţ dva potoka,koje se takodje moţe identifikovati na interpolovamom profilu, no sa skokovima koji bitno ne utiĉu na zaleganje rudnog sloja. Nema skokova od 100-150 metara (vidi sl. 8 ).Sinklinalne forme za dublje Formacije su naglašenije zbog izdizanja reljefa andezitskim probojima, što je takodje logiĉno (vidi sl.9 3D prikaz).Definisanjem kontura debljine formacije softver u istoj obradjuje karte kvaliteta , krovina i podina i vrši proraĉun rezervi za svaku od Formacija. Koliko je bitna interpretacija leţišta, na bazi koje treba uraditi Projekat eksploatacije , ne treba ni govoriti . Promašaji u interpretaciji sigurno za sobom povlaĉe i ogromne finansijske posledice. 440

dobili smo informacije koje ukazuju na jednu drugu logiku i jednu sasvim drugaĉiju interpretaciju.Na slici 7<br />

(ispod) prikazana su 4 sloja orudnjenja borata .Opcija softvera (GDM-a) da ,zahvaljujući svojoj difoltnoj<br />

legendi FORM, prikaţe sve pozitivne bušotine samo za odredjeni sloj borata, nam daje jednu sasvim drugu<br />

sliku potvrdjujući ne samo genezu leţišta već i intezitet tektonike – visinu smicanja (vidi Sl. 7 i 8 ).<br />

Ruda1<br />

Ruda1A<br />

Ruda 2 Ruda 3<br />

Sl.7 Prikaz 4 sloja orudnjenja borata sa difoltno obeleţenim pozitivnim bušotinama i interpolacijom debljine u<br />

softverski difoltno definisanoj konturi<br />

Na slici 7 jasno vidimo da pozitivne bušotine za svaku od formacija ĉine neporemeĉeni skup i da svaka od<br />

Formacija predstavlja nekadašnju Lagunu , što odgovara genezi nastanka leţišta borata, nastali isparavanjem<br />

u aridnim uslovima , poput leţišta gipsa ili soli.Na sl.7 takodje vidimo i difoltno obradjenu debljinu svake od<br />

Formacija ,koje istovremeno daju i konturu granice Formacije (debljina 0 m) i gde je najveća debljina u<br />

centru lagune,što je takodje sasvim logiĉno.U Formaciji 2 (gore desno) imamo, ili prekid sedimentacije ili<br />

rasedanja duţ dva potoka,koje se takodje moţe identifikovati na interpolovamom profilu, no sa skokovima<br />

koji bitno ne utiĉu na zaleganje rudnog sloja. Nema skokova od 100-150 metara (vidi sl. 8 ).Sinklinalne<br />

forme za dublje Formacije su naglašenije zbog izdizanja reljefa andezitskim probojima, što je takodje<br />

logiĉno (vidi sl.9 3D prikaz).Definisanjem kontura debljine formacije softver u istoj obradjuje karte kvaliteta<br />

, krovina i podina i vrši proraĉun rezervi za svaku od Formacija.<br />

Koliko je bitna interpretacija leţišta, na bazi koje treba uraditi Projekat eksploatacije , ne treba ni govoriti .<br />

Promašaji u interpretaciji sigurno za sobom povlaĉe i ogromne finansijske posledice.<br />

440

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!