GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
ZNAĈAJ INFORMATIĈKE OBRADE GEOLOŠKIH PODATAKA I ZNAĈAJ DOBROG IZBORA SOFTVERA THE SIGNIFICANCE OF IT GEOLOGICAL DATA PROCESSING AND GOOD SOFWARE CHOICE Apstrakt Branislav Pašajlić, Nikola Pašajlić Pacha d.o.o Stragari Savremeni pristup realizaciji geoloških istraţivanja i dalje eksploatacije leţišta mineralnih sirovina nemoguć je bez visoko sofisticirane informatiĉke podrške. Ovim radom daje se uporedni prikaz obrade geoloških podataka,ruĉno obradjenih ili obradjenih softveima za crtanje (Corel – Auto Cad ) i obrada geoloških podataka u namenskomgeološkom Softveru-GDM-u. Da bi geolog interpretator korektno interpretirao geološke podatke iste mora savršeno dobro da sagleda, kako bi bio u stanju da korektno definiše i poveţe litološke ĉlanove, posebno u sluĉajevima višeslojnih leţišta bez geoloških repera. Dobrim izborom 3D geološkog Sotfvera ,navedena problematika postaje jednostavnija ,dobijanjem jasne slike istih omogućeno je rekodiranje litoloških clanova i njihovo prostorno definisanje i kod najsloţenijih sluĉajeva . Kljuĉne reĉi , Obrada geoloških podataka , GDM- 3D modeliranje , interpretacija, proraĉuni, ,planiranje i projektovanje , praćenje eksploatacije. Abstract Contemporary approach to the realization of geological researches so as the exploitations of ore deposits are both impossible without sophisticated IT support. In this work the parallel between geological data processing, processed by hand or with drawing software (CorelDraw – AutoCAD), and geological data processing by using geological software GDM is given. In order that geologist interpreter could properly interpret geological data he has to comprehend them well so he could properly define and link lithological units, especially in case of multilayered deposits without knowing geological markers. With making good choice of 3D geological software, the listed issue is becoming simpler, with making clear picture of these issues it is enabled to recode lithological units and to define them in space even in the most complex cases. Key words: geological data processing, GDM – 3D modeling, interpretation, calculations, planning and designing, exploitation monitoring. UVOD Ţelja za pisanjem ovog rada je proistekla posle višegodišnjeg rada na modeliranju leţišta razliĉitih mineralnih sirovina , a pre svega modeliranja leţišta istraţivanih pre više decenija , koja su već bila obradjivana na klasiĉan naĉin – ruĉno crtanom dokumentacijom i proverena modeliranjem u dobro odabranom geološkom softveru. Kao najkarakteristiĉnije primere uporedjivanja rezultata ruĉno obradjenih leţišta sa rezultatima dobijenim obradom u geološkom softveru ,uzeli smo leţišta : Belo Brdo–revir Gomile , Rajićevu Goru , Rudnik Rudnik-Nova Jama i Piskanju kod Baljevca. Pokazalo se da su razlike jako velike i da su proistekle, pre svega iz nemogućnosti da se kod crtanja profila, sagleda treća dimenzija i litološki ĉlanovi korektno poveţu ,ne samo duţ profilske linije već i po dubini. Ovo je posebno teško kod višeslojnih leţišta sa malo ili ni malo litoloških repera , kao i kod obrade paleoreljefa korišćenjem podataka jamskih radova kao dopune i korekcije definisanih formacija. Kao poseban problem ţelimo da naglasimo potrebu za dobrim izborom geološkog softvera. Softvera sa,pre svega dobrim 3D prikazom i dobro rešenom komunikacijom grafiĉkog dokumenta sa bazom podataka i obrnuto te mogućnošću brzog prekodiranja litoloških ĉlanova ,vidljivih u boji.Razliĉiti geolozi u razliĉitim vremenskim intervalima su imali i razliĉite pristupe geološkoj problematici koji se manifestuju kako kroz razliĉita imena za istu litološku sredinu , tako ĉesto ,neprecizno nedefinisanim opisom ,kao naprimer „ Vulkaniti prve vulkanogene faze― (tufovi – andeziti –ili kvarclatiti ? ). Kodiranje ovakvih litoloških opisa je neophodno i zahteva veliko iskustvo. Naţalost geolozi sa velikim iskustvom obiĉno ne poznaju dovoljno informatiku , za razliku od mladih koji uglavnom poznaju informatiku ali nemaju dovoljno geološkog iskustva. Poveriti mladim geolozima obradu geoloških podataka u neadekvatnom softveru ( softveru za 437
crtanje) se uglavnom završava neadekvatnom interpretacijom iz gore iznetih sagledavanja treće dimenzije. razloga- nemogućnosti LEŢIŠTE OLOVA I CINKA BELO BRDO – REVIR „GOMILE“ Posmatrano na geološkim planovima horizonata dva osnovna rudna tela imaju potpuno suprotne padove i navode istraţivaĉe na zakljuĉke koji nisu uvek u skladu sa realnošću . Tek izradom 3D Modela – definisanjem paleoreljefa i podine dacita dobili smo sliku koja ukazuje na to da su sva tri rudna tela verovatno jedno te isto metasomatsko rudno telo koje prati površinu paleoreljefa. Metasomatski procesi su se odvijali u kreĉnjacima iznad kojih se nalaze daciti kao donosioci mineralizacije .Ose tonjenja rudnih tela ( sl.1 ) su predstavljale linije vodilje kod planiranja istraţnih radova , iako nam sl 2 govori da je perspektivni prostor cela površina paleoreljefa. Sl.1Prikaz kontura rudnih tela na geološkim planovima sa osama Sl. 2 3D prikaz 3 rudna tela revira „ Gomile „ RAJIĆEVA GORA Sl.3 Prikaz paleoreljefa Serpentinita samo na bazi podataka bušotina (uporedivo sa obradom u softveru za crtanje i Sl.4 obradjenog u geološkom sofveru uz korišćenje podataka jame VIŠESLOJNO LEŢIŠTE BORATA Geneza leţišta borata u svetu se vezuje za procese isparavanja laguna u aridnim uslovima , ili za aktivnosti fumarola. Leţište „Borata― je nastalo u više faza evaporacije. Rudonosni slojevi su pomerani jedni u odnosu na druge u zavisnosti od prostornog smeštaja laguna.U sedimentima nisu uoĉeni reperni litološki ĉlanovi.Vulkano-sedimentne breĉe su samo idikatori nailazeće faze evaporizacije, no njihova sedimentacija ne predstavlja reper. Breĉe samo potvrdjuju padove sedimentacije,koji su vrlo blagi i kreću se oko 5-25 438
- Page 388 and 389: IMPLEMENTACIJA PROCESA STABILIZACIJ
- Page 390 and 391: odreĊena jednostavnom metodom mere
- Page 392 and 393: 4. Rezultati 4.1. Karakterizacija o
- Page 394 and 395: RUDNIĈKE VODE IZ RUDNIKA RTB BOR -
- Page 396 and 397: Tabela 1 Rudniĉke vode rudnika RBB
- Page 398 and 399: nepovratno gubi. Jama Bor će posto
- Page 400 and 401: korita reke Mali Pek u duţini 850
- Page 402 and 403: Slika 2. Prikaz trase puta i daleko
- Page 404 and 405: IZMENJENA TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA
- Page 406 and 407: Za izvoĊenje rudarskih radova na o
- Page 408 and 409: ISLUSTVA SA STABILIZACIJOM I SOLIDI
- Page 410 and 411: sabijanja u veoma prihvatljivom obl
- Page 412 and 413: Uzorkovanje se vršilo toko ĉitavo
- Page 414 and 415: Slika 1. Prva izlivena anoda od maj
- Page 416 and 417: Slika 5. Površinski kop Severni re
- Page 418 and 419: Lokacije mernih profila deponovanog
- Page 420 and 421: IZVOD IZBOR KVALITETA GUMENE TRAKE
- Page 422 and 423: Slika br.3: Izgled trakastog dodava
- Page 424 and 425: Slika br.7: Izgled oblika korita po
- Page 426 and 427: EKOGEOHEMIJSKA ISPITIVANA ZA POTREB
- Page 428 and 429: otpada pomoću TCLP metode. Pored g
- Page 430 and 431: Tabela 2: Sadrţaji teških metala
- Page 432 and 433: TRETMAN OTPADNIH VODA IZ KOPOVA “
- Page 434 and 435: 3. REZULTATI I DISKUSIJA Nastavak e
- Page 436 and 437: gornje jure, muskovitskih škriljac
- Page 440 and 441: stepeni.Iz tih razloga razumljivo j
- Page 442 and 443: 500 400 300 200 100 0 -100 -200 0 2
- Page 444 and 445: ISPITIVANJE UNAPREĐENIH ELEKTROKIN
- Page 446 and 447: emedijacije se zasniva na tome da s
- Page 448 and 449: Slika 2. Distribucija metala u sedi
- Page 450 and 451: PRIMENA KOMPJUTERSKOG PROGRAMA GIS
- Page 452 and 453: Slika 1. Digitalizovana situaciona
- Page 454 and 455: 3. ZAKLJUĈCI Primenom kompjuteriza
- Page 456 and 457: TEHNIĈKI OPIS SISTEMA VAZDUŠNIH R
- Page 458 and 459: -Ukoliko se primeti da su ĉašice
- Page 460 and 461: Usvaja se cev za razvod komprimiran
- Page 462 and 463: Ci Ce 100 (1) Ci gde je: α - s
- Page 464 and 465: iz rastvora Cu(NO 3 ) 2 ostvaren za
- Page 466 and 467: a) b) Slika 2. Desorpcija jona (a)
- Page 468 and 469: ADSORPCIJA JONA Pb 2+ IZ SINTETIĈK
- Page 470 and 471: 2.3. Metode analize Za odreĊivanje
- Page 472 and 473: a) Slika 4. a) Adsorpciona izoterma
- Page 474 and 475: UVOĐENJE KOMERCIJALNOG POSTROJENJA
- Page 476 and 477: Slika 2. Šemtski prikaz luţenja g
- Page 478 and 479: MS x +Fe 3+ Hemijski M x+ +Fe 2+
- Page 480 and 481: Literatura [1] Johnson D.B., Biohyd
- Page 482 and 483: spaljena a potom ţarena na 815°C.
- Page 484 and 485: Slika 3. Kinetiĉki model pseudo-dr
- Page 486 and 487: TEHNIĈKA REKULTIVACIJA DEGRADIRANI
ZNAĈAJ INFORMATIĈKE OBRADE GEOLOŠKIH PODATAKA I<br />
ZNAĈAJ DOBROG IZBORA SOFTVERA<br />
THE SIGNIFICANCE OF IT GEOLOGICAL DATA PROCESSING AND<br />
GOOD SOFWARE CHOICE<br />
Apstrakt<br />
Branislav Pašajlić, Nikola Pašajlić<br />
Pacha d.o.o Stragari<br />
Savremeni pristup realizaciji geoloških istraţivanja i dalje eksploatacije leţišta mineralnih sirovina nemoguć je bez<br />
visoko sofisticirane informatiĉke podrške. Ovim radom daje se uporedni prikaz obrade geoloških podataka,ruĉno<br />
obradjenih ili obradjenih softveima za crtanje (Corel – Auto Cad ) i obrada geoloških podataka u namenskomgeološkom<br />
Softveru-GDM-u. Da bi geolog interpretator korektno interpretirao geološke podatke iste mora savršeno<br />
dobro da sagleda, kako bi bio u stanju da korektno definiše i poveţe litološke ĉlanove, posebno u sluĉajevima<br />
višeslojnih leţišta bez geoloških repera. Dobrim izborom 3D geološkog Sotfvera ,navedena problematika postaje<br />
jednostavnija ,dobijanjem jasne slike istih omogućeno je rekodiranje litoloških clanova i njihovo prostorno definisanje<br />
i kod najsloţenijih sluĉajeva .<br />
Kljuĉne reĉi , Obrada geoloških podataka , GDM- 3D modeliranje , interpretacija, proraĉuni, ,planiranje i<br />
projektovanje , praćenje eksploatacije.<br />
Abstract<br />
Contemporary approach to the realization of geological researches so as the exploitations of ore deposits are both<br />
impossible without sophisticated IT support. In this work the parallel between geological data processing, processed by<br />
hand or with drawing software (CorelDraw – AutoCAD), and geological data processing by using geological software<br />
GDM is given. In order that geologist interpreter could properly interpret geological data he has to comprehend them<br />
well so he could properly define and link lithological units, especially in case of multilayered deposits without knowing<br />
geological markers. With making good choice of 3D geological software, the listed issue is becoming simpler, with<br />
making clear picture of these issues it is enabled to recode lithological units and to define them in space even in the<br />
most complex cases.<br />
Key words: geological data processing, GDM – 3D modeling, interpretation, calculations, planning and designing,<br />
exploitation monitoring.<br />
UVOD<br />
Ţelja za pisanjem ovog rada je proistekla posle višegodišnjeg rada na modeliranju leţišta razliĉitih<br />
mineralnih sirovina , a pre svega modeliranja leţišta istraţivanih pre više decenija , koja su već bila<br />
obradjivana na klasiĉan naĉin – ruĉno crtanom dokumentacijom i proverena modeliranjem u dobro<br />
odabranom geološkom softveru. Kao najkarakteristiĉnije primere uporedjivanja rezultata ruĉno obradjenih<br />
leţišta sa rezultatima dobijenim obradom u geološkom softveru ,uzeli smo leţišta : Belo Brdo–revir Gomile ,<br />
Rajićevu Goru , Rudnik Rudnik-Nova Jama i Piskanju kod Baljevca. Pokazalo se da su razlike jako velike i<br />
da su proistekle, pre svega iz nemogućnosti da se kod crtanja profila, sagleda treća dimenzija i litološki<br />
ĉlanovi korektno poveţu ,ne samo duţ profilske linije već i po dubini. Ovo je posebno teško kod višeslojnih<br />
leţišta sa malo ili ni malo litoloških repera , kao i kod obrade paleoreljefa korišćenjem podataka jamskih<br />
radova kao dopune i korekcije definisanih formacija.<br />
Kao poseban problem ţelimo da naglasimo potrebu za dobrim izborom geološkog softvera. Softvera sa,pre<br />
svega dobrim 3D prikazom i dobro rešenom komunikacijom grafiĉkog dokumenta sa bazom podataka i<br />
obrnuto te mogućnošću brzog prekodiranja litoloških ĉlanova ,vidljivih u boji.Razliĉiti geolozi u razliĉitim<br />
vremenskim intervalima su imali i razliĉite pristupe geološkoj problematici koji se manifestuju kako kroz<br />
razliĉita imena za istu litološku sredinu , tako ĉesto ,neprecizno nedefinisanim opisom ,kao naprimer „<br />
Vulkaniti prve vulkanogene faze― (tufovi – andeziti –ili kvarclatiti ? ). Kodiranje ovakvih litoloških opisa je<br />
neophodno i zahteva veliko iskustvo. Naţalost geolozi sa velikim iskustvom obiĉno ne poznaju dovoljno<br />
informatiku , za razliku od mladih koji uglavnom poznaju informatiku ali nemaju dovoljno geološkog<br />
iskustva. Poveriti mladim geolozima obradu geoloških podataka u neadekvatnom softveru ( softveru za<br />
437