GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

3. REZULTATI I DISKUSIJA Nastavak eksploatacije rude bakra na površinskim kopovima „Severni i Juţni revir― u Majdanpeku zahteva isušivanje nastalih jezera. Kako površinski kop „Juţni revir― ne radi još od 2000. godine, RBM je rudu bakra iskopavao iz „Severnog revira―. Podzemne i površinske vode su bez ikakvog tretmana, direktno iz formirane akumulacije ispumpavane u reku Mali Pek. Nizvodno u reci Pek nastala su zamućenja vode koja su zbog zaštite ţivotne sredine dovela do neophodnog prestanka ispuštanja vode u Mali Pek. Ali kuda sa vodom koja u kontinuitetu izvire u „Severnom reviru―? Rešenje je „Juţni revir― koji i dalje ne radi. Tako se od juna 2011. godine, voda iz jezera u „Severnom reviru― prepumpava u jezero u „Juţnom reviru―. U tabeli 1. prikazan je deo rezultata fiziĉko-hemijskih analiza voda u „Severnom i Juţnom reviru―, povratne vode za flotaciju „Valja Fundata― i maksimalno dozvoljene koncentracije zagaĊujućih materija (MDK) za treću klasu voda u kojoj se svrstava reka Mali Pek, po Uredbi o klasifikaciji voda Republike Srbije [10,11]. Tabela 1. Hemijski sastav voda u „Severnom i Juţnom reviru―, povratne vode za flotaciju „Valja Fundata― i MDK za treću klasu voda Povratna voda „Severni „Juţni „Severni i „Valja revir“ revir“ juţni revir“ fundata“ ZagaĊujuće materije mg/dm 3 433 MDK za III kategoriju voda Datum uzimanja uzorka 23.02.2011. 23.10.2009. 22.10.2011. 28.05.2010. / Sulfati (spektrofotometrijski) 978,10 1434,55 972,50 983,50 / Ukupni suvi ostatak (gravimetrijski) 3716,0* 3444,0* 3828,0* 2020,0* do 1500 Suspendovane ĉestice (gravimetrijski) 117,2* 30,6 59,0

akumulaciji ―Severni i Juţni revir‖ nema ili ga ima jako malo, tako da olovo ne predstavlja problem u recirkulaciji ovih voda (tabela 1.) Sheoran i sar. [14] su utvrdili da se taloţenje sulfida i hidroksida teških metala odvija i pri neutralnoj pH vrednosti. Hidroliza jona teških metala odvija se pri pH vrednosti manjoj od 5,5 [15]. Na slici 2. prikazana je šema transporta vode iz ―Juţnog revira‖ do flotacije RBM. Ponton 1 je na nivou vode u ―Juţnom reviru‖. Sa pontona se voda transportuje do rezervoara koji se nalazi na obali, na nivou vodenog ogledala. Neposredno uz rezervoar 2 je crpna stanica 3 koja transportuje vodu do rezervoara 4 koji se nalazi u blizini flotacije. Bolja varijanta je da rezervoar 4 bude taloţnik. Taloţnik ee preporuĉuje zbog konaĉnog isušivanja akumulacije ―Juţni revir‖ kada će ĉvrsta faza biti dominantna u ostatku vodene akumulacije. Mulj koji se odvoji u taloţniku odlaţe se na flotacijskom jalovištu. Tabela 2. Proizvod rastvorljivosti i rastvorljivost hidroksida i sulfida jona teških metala prisutnih u vodama „Severnog i Juţnog revira― [13,14] Jedinjenja Fe(OH) 2 Fe(OH) 3 FeS Pb(OH) 2 PbS Temperatura, ( o C) 25 25 25 18 25 Proizvod rastvorljivosti Rastvorljivost, (mol/dm 3 ) 4,9∙10 -6 4,8∙10 -16 3,8∙10 -20 2,0∙10 -10 3,8∙10 -38 2,0∙10 -10 6,8∙10 -13 5,5∙10 -5 2,2∙10 -8 1,5∙10 -4 Cd(OH) 2 CdS Zn(OH) 2 ZnS Cu(OH) 2 CuS 18 18 25 20 25 18 2,4∙10 -12 3,9∙10 -5 3,6∙10 -29 6,0∙10 -15 1,0∙10 -17 3,2∙10 -9 7,4∙10 -27 8,5∙10 -14 1,6∙10 -19 2, 28∙10 -7 3,2∙10 -38 1,8∙10 -39 Slika 2. Šema transporta vode iz ―Juţnog revira‖ do flotacije RBM U podruĉju „Severnog i Juţnog revira― postoji vaţan problem stabilnosti terena, koji pored rudarskih objekata, moţe da ugrozi i ţivotnu sredinu tj. vodotok Malog Peka kao i saobraćajnu infrastrukturu. Paralelno sa rekom Mali Pek je meĊugradska saobraćajnica. IzvoĊenje rudarskih radova na površinskim kopovima dovodi do narušavanja prirodne ravnoteţe stenske mase, što ima za posledicu pojavu klizista. Najbitniji faktori za pojavu klizišta su: geološki faktori (vrsta stenske mase; tetkonske karakteristike - rasedi, pukotine, prsline, folijacija, slojevitost itd.), faktor vode, uticaj ĉoveka i vreme. Severni deo ―Juţnog revira‖ je sastavljen od sledećih vrsta stena: bankovitih kreĉnjaka 434

3. REZULTATI I DISKUSIJA<br />

Nastavak eksploatacije rude bakra na površinskim kopovima „Severni i Juţni revir― u Majdanpeku zahteva<br />

isušivanje nastalih jezera. Kako površinski kop „Juţni revir― ne radi još od 2000. godine, RBM je rudu bakra<br />

iskopavao iz „Severnog revira―. Podzemne i površinske vode su bez ikakvog tretmana, direktno iz formirane<br />

akumulacije ispumpavane u reku Mali Pek. Nizvodno u reci Pek nastala su zamućenja vode koja su zbog<br />

zaštite ţivotne sredine dovela do neophodnog prestanka ispuštanja vode u Mali Pek. Ali kuda sa vodom koja<br />

u kontinuitetu izvire u „Severnom reviru―? Rešenje je „Juţni revir― koji i dalje ne radi. Tako se od juna 2011.<br />

godine, voda iz jezera u „Severnom reviru― prepumpava u jezero u „Juţnom reviru―. U tabeli 1. prikazan je<br />

deo rezultata fiziĉko-hemijskih analiza voda u „Severnom i Juţnom reviru―, povratne vode za flotaciju<br />

„Valja Fundata― i maksimalno dozvoljene koncentracije zagaĊujućih materija (MDK) za treću klasu voda u<br />

kojoj se svrstava reka Mali Pek, po Uredbi o klasifikaciji voda Republike <strong>Srbije</strong> [10,11].<br />

Tabela 1. Hemijski sastav voda u „Severnom i Juţnom reviru―, povratne vode za flotaciju<br />

„Valja Fundata― i MDK za treću klasu voda<br />

Povratna voda<br />

„Severni „Juţni „Severni i<br />

„Valja<br />

revir“ revir“ juţni revir“<br />

fundata“<br />

ZagaĊujuće materije<br />

mg/dm 3<br />

433<br />

MDK za III<br />

kategoriju<br />

voda<br />

Datum uzimanja uzorka 23.02.2011. 23.10.2009. 22.10.2011. 28.05.2010. /<br />

Sulfati<br />

(spektrofotometrijski)<br />

978,10 1434,55 972,50 983,50 /<br />

Ukupni suvi ostatak<br />

(gravimetrijski)<br />

3716,0* 3444,0* 3828,0* 2020,0* do 1500<br />

Suspendovane ĉestice<br />

(gravimetrijski)<br />

117,2* 30,6 59,0

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!