GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
Slika 1. Prva izlivena anoda od majdanpeĉkog koncentrata bakra Slika 2. Satelitski snimak degradiranih površina u Majdanpeku 2. POVRŠINSKI KOPOVI JUŢNI I SEVERNI Na juţnoj strani Majdanpeka rudarskim aktivnostima stvorena je depresija elipsastog oblika- površinski kop Juţni revir, pruţanja sever-jug, dubine preko 450 m sa najvećim jezerom plave vode u Srbiji (slika 3). Duţa osa površinskog kopa iznosi pribliţno 2 450 m, dok kraća osa iznosi 1 600 m. Najviša taĉka kopa je pribliţno na nivou +588 m. Najniţa taĉka na kopu je na 120,4 m. Visina etaţa je bila 15 m. To predstavlja potencijalnu opasnost po ţivotnu sredinu jer moţe doći do pojave klizišta većih razmera u kopu i ugroţavanja regionalnog asfaltnog puta, korita reke Mali Pek i pojave pukotine na zgradama u donjem delu grada i ugroţavanja stanara. 413
Slika 3. Majdanpek sa proširenjem površinskog kopa Juţni revir na severu našlo se na ivici kopa (slika levo) i plave vode na dnu površinskog kopa Juţni Revir (slika desno) Proširivanjem površinskog kopa i radom rudarskih mašina (slika 4) stvara se prašina koja se, usled konfiguracije terena oko kopa, vetrenim strujama iznosi u gradsku sredinu. Slika 4. Rad mehanizacije na površinskom kopu Do 2010. godine sa površinskog kopa Juţni revir otkopano je 1 107 806 631 t iskopine, od ĉega rude bakra 331 108 859 t i jalovine 776 697 772 t. Drugi površinski kop u Majdanpeku je Severni revir i od grada ga deli brdo Starica. Eksploatacija je poĉela 14. decembra 1983. godine. Od 1993. godine pored rude bakra poĉelo je sa otkopavanjem rude cinka i olova. Na površinskom kopu Severni revir radilo se na tri radilišta. Prva ruda data je sa leţišta Centralni deo 1989. godine. Radovi na polimetaliĉnoj rudi, na radilištu Tenka, poĉeli su u maju 1993. godine i trajali su samo dva meseca. Proizvodnja je obnovljena 1999. godine i ponovo obustavljena dve godine kasnije zbog niske cene cinka i olova na svetskom trţištu. Na radilištu Dolovi eksploatacija porfirske rude poĉela je jula 1996. godine, a prve koliĉine bakra date su 1999. godine. Površinski kop Severni revir je elipsastog oblika pribliţne duţine po većoj osi od 1 900 m i po manjoj 1 100 m i dubine preko 300 m (slika 5). Pruţanje ove depresije je istok – zapad. Najviša taĉka kopa je pribliţno na nivou +675 m, a najniţa taĉka dna kopa je na 360,6 m. Visina etaţa je 15 metara. (slika 5). 414
- Page 364 and 365: PRAĆENJE UTICAJA RUDARSKIH RADOVA
- Page 366 and 367: c) Površinski (površine radnih i
- Page 368 and 369: 4) Dostupnost elektriĉne energije
- Page 370 and 371: GEODETSKE TEHNOLOGIJE I MERENJA U R
- Page 372 and 373: koja se moţe postići u statiĉkom
- Page 374 and 375: - Kontrola geometrije rudarske opre
- Page 376 and 377: GEORADARSKI INSTRUMENT pulseEKKO PR
- Page 378 and 379: PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE M
- Page 380 and 381: Geoelektriĉnim snimanjem dodatno s
- Page 382 and 383: Slika br. 12. - Detaljna georadarsk
- Page 384 and 385: Mestimiĉno rekristališe u bornit.
- Page 386 and 387: Zeta potencijal ; mV Iskorišćenje
- Page 388 and 389: IMPLEMENTACIJA PROCESA STABILIZACIJ
- Page 390 and 391: odreĊena jednostavnom metodom mere
- Page 392 and 393: 4. Rezultati 4.1. Karakterizacija o
- Page 394 and 395: RUDNIĈKE VODE IZ RUDNIKA RTB BOR -
- Page 396 and 397: Tabela 1 Rudniĉke vode rudnika RBB
- Page 398 and 399: nepovratno gubi. Jama Bor će posto
- Page 400 and 401: korita reke Mali Pek u duţini 850
- Page 402 and 403: Slika 2. Prikaz trase puta i daleko
- Page 404 and 405: IZMENJENA TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA
- Page 406 and 407: Za izvoĊenje rudarskih radova na o
- Page 408 and 409: ISLUSTVA SA STABILIZACIJOM I SOLIDI
- Page 410 and 411: sabijanja u veoma prihvatljivom obl
- Page 412 and 413: Uzorkovanje se vršilo toko ĉitavo
- Page 416 and 417: Slika 5. Površinski kop Severni re
- Page 418 and 419: Lokacije mernih profila deponovanog
- Page 420 and 421: IZVOD IZBOR KVALITETA GUMENE TRAKE
- Page 422 and 423: Slika br.3: Izgled trakastog dodava
- Page 424 and 425: Slika br.7: Izgled oblika korita po
- Page 426 and 427: EKOGEOHEMIJSKA ISPITIVANA ZA POTREB
- Page 428 and 429: otpada pomoću TCLP metode. Pored g
- Page 430 and 431: Tabela 2: Sadrţaji teških metala
- Page 432 and 433: TRETMAN OTPADNIH VODA IZ KOPOVA “
- Page 434 and 435: 3. REZULTATI I DISKUSIJA Nastavak e
- Page 436 and 437: gornje jure, muskovitskih škriljac
- Page 438 and 439: ZNAĈAJ INFORMATIĈKE OBRADE GEOLO
- Page 440 and 441: stepeni.Iz tih razloga razumljivo j
- Page 442 and 443: 500 400 300 200 100 0 -100 -200 0 2
- Page 444 and 445: ISPITIVANJE UNAPREĐENIH ELEKTROKIN
- Page 446 and 447: emedijacije se zasniva na tome da s
- Page 448 and 449: Slika 2. Distribucija metala u sedi
- Page 450 and 451: PRIMENA KOMPJUTERSKOG PROGRAMA GIS
- Page 452 and 453: Slika 1. Digitalizovana situaciona
- Page 454 and 455: 3. ZAKLJUĈCI Primenom kompjuteriza
- Page 456 and 457: TEHNIĈKI OPIS SISTEMA VAZDUŠNIH R
- Page 458 and 459: -Ukoliko se primeti da su ĉašice
- Page 460 and 461: Usvaja se cev za razvod komprimiran
- Page 462 and 463: Ci Ce 100 (1) Ci gde je: α - s
Slika 3. Majdanpek sa proširenjem površinskog kopa Juţni revir na severu našlo se na ivici kopa (slika levo)<br />
i plave vode na dnu površinskog kopa Juţni Revir (slika desno)<br />
Proširivanjem površinskog kopa i radom rudarskih mašina (slika 4) stvara se prašina koja se, usled<br />
konfiguracije terena oko kopa, vetrenim strujama iznosi u gradsku sredinu.<br />
Slika 4. Rad mehanizacije na površinskom kopu<br />
Do 2010. godine sa površinskog kopa Juţni revir otkopano je 1 107 806 631 t iskopine, od ĉega rude bakra<br />
331 108 859 t i jalovine 776 697 772 t.<br />
Drugi površinski kop u Majdanpeku je Severni revir i od grada ga deli brdo Starica. Eksploatacija je poĉela<br />
14. decembra 1983. godine. Od 1993. godine pored rude bakra poĉelo je sa otkopavanjem rude cinka i olova.<br />
Na površinskom kopu Severni revir radilo se na tri radilišta. Prva ruda data je sa leţišta Centralni deo 1989.<br />
godine. Radovi na polimetaliĉnoj rudi, na radilištu Tenka, poĉeli su u maju 1993. godine i trajali su samo dva<br />
meseca. Proizvodnja je obnovljena 1999. godine i ponovo obustavljena dve godine kasnije zbog niske cene<br />
cinka i olova na svetskom trţištu. Na radilištu Dolovi eksploatacija porfirske rude poĉela je jula 1996.<br />
godine, a prve koliĉine bakra date su 1999. godine.<br />
Površinski kop Severni revir je elipsastog oblika pribliţne duţine po većoj osi od 1 900 m i po manjoj 1 100<br />
m i dubine preko 300 m (slika 5). Pruţanje ove depresije je istok – zapad. Najviša taĉka kopa je pribliţno na<br />
nivou +675 m, a najniţa taĉka dna kopa je na 360,6 m. Visina etaţa je 15 metara. (slika 5).<br />
414