18.11.2014 Views

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Glavni cilj projekta je bio ublaţavanje ekoloških rizika koji su proizašli iz procesa vaĊenja rude u podruĉju<br />

Mojkovac u Crnoj Gori. Taloţno jezero u blizini Mojkovca izgraĊeno je prije 30 godina, a rezultat je<br />

prerade ruda cinka i olova. Flotaciono jezero, smješteno je na obali rijeke Tare nedaleko od grada Mojkovca.<br />

Moguće zagaĊenje uslijed curenja sa jalovišta u rijeku Taru bi uzrokovalo ekološku katastrofu koja bi imala<br />

uticaj na ĉitav eko sistem nacionalnog parka Durmitor koji je pod zaštitom UNESCO-a, a negativne<br />

posljedice ovakvog dogaĊaja bi imale uticaja i na ĉitav nizvodni tok rijeke Tare, koja takoĊe pripada<br />

Dunavskom slivu. Druge ekološke prijetnje su bile uzrokovane emisijom prašine sa jalovišta u suvim<br />

ljetnim mjesecima, kao i izlivanje gradske kanalizacije u jalovište što je predstavljalo veliki rizik za lokalno<br />

stanovništvo.<br />

Tehniĉko rješenje za remedijaciju bazena je bazirano na odvodnji akumulirane vode tj. smanjenjem nivoa<br />

vode do +802m nadmorske visine, stabilizaciji mulja metodom solidifikacije, prekrivanjem ĉitave površine<br />

jalovišta slojem mulja pomiješanim solidifikovanim materijalom debljine 0,3 m u gornjem sloju, a koji je<br />

vodo-nepropustan i konaĉna modifikacija pejzaţa prile polaganja sloja prirodne zemlje. Izraĉunato je da<br />

ukupna koliĉina materijala za soldifikaciju iznosi do 497.400 m 3 .<br />

Metoda solidifikacije je bazirana na fiziĉko-hemijskom tretmanu homogenizacijom uz korištenje<br />

odgovarajućih vezivnih sredstava. Cilj solidifikacije je da se smanji opasnost od izluţivanja opasnih materija<br />

inkapsuliranjem istih u kristalnim mreţama novoformiranih minerala (u sluĉaju teških metala) ili njihovo<br />

ĉahurenja u mikro-prazninama (u sluĉaju organskih supstanci), kao i stabilizacija otpada sa teškim metalima<br />

(npr. Pb, Cd, Co, Ni, As) sadrţaja preko dozvoljenih granica. Fiziĉke i hemijske osobine i niska vodopropustljivost<br />

solidificiranog materijala omogućava njegovo daljnje ponovno korištenje kao materijala za<br />

sanaciju jalovišta.<br />

Solidifikacija omogućava konverziju mulja sa sadrţajem suve materije u ĉvrsti materijal bez ikakvog<br />

odvajanja teĉne faze i smanjene izluţivanja teških metala, a samim tim ekološki štetnih sadrţaja na lokaciji<br />

odlagališta. Solidifikacija takoĊe smanjuje propustljivost mulja i pretvara gu u nepropustljiv sloj u okviru<br />

samog jalovišta.<br />

Poslovi sanacije su bili izvršeni u 3 uzastopna koraka. Cilj koraka 1 (2005) je bio da se potvrde postojeći<br />

podaci i da se specificiraju nedostajući, a koji su neophodni da bi se uspješno izvršili radovi na revitalizaciji<br />

i sanaciji. Drugi korak (2006 – 2008) podrazumjeva instalaciju drenaţnog sistema i opreme za monitoring,<br />

ispumpavanje površinske vode iz bazena, i izvoĊenje probne pilot solidifikacije. Korak 3 (2008 – 2010)<br />

ukljuĉuje poslove solidifikacije i ureĊivanje pejzaţa da bi se postigao konaĉan dizajnirani oblik remedijacije<br />

lokacije.<br />

2005<br />

Prvi korak je ukljuĉivao sledeće aktivnosti<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Bušenja na lokaciji jalovišta, testovi propusnosti<br />

Geodetski radovi, pozicioniranje novih iskopanih objekata<br />

Uzorkovanje mulja i voda za laboratorijske testove<br />

Mjerenja geofiziĉkim radarom (GPR)<br />

Pilot testovi soldifikacije<br />

Kompletna procjena radova, ukljuĉujući i procjenu rizika za planirano ispuštanje u rijeku<br />

Taru<br />

Cilj izvoĊenja bušenja je bila verifikacija rezultata istraţivanja koja su već završena ranije kao i dobijanje<br />

dodatnih podataka za moguće modifikacije domena radova na samoj remedijaciji. Kako su ova bušenja bila<br />

raĊena na podvodnim lokacijama ista su izvoĊena sa posebno dizajniranog pontonskog ĉamca. Ukupna<br />

veliĉina buština je 84,5m, ukljuĉujući i 15,2m podvodnih bušotina. Dinamiĉna mjerenja propusnosti su<br />

izvoĊena tokom samih bušenja. Terenska mjerenja su ukljuĉivala standardne testove propusnosti koji su<br />

izvoĊeni u samaim bušotinama na datim dubinama i materijalima (pjeskoviti i glinasto-pjeskoviti materijal).<br />

Bušenja su potvrdila geološki profil nataloţenog Pb/Zn mulja, njegovu dubinu kao i dubinu organskog<br />

mulja. Testovi propusnosti su pokazali da je zemljište teĉnog sastava i/ili da je pjesak u bušotinama nakon<br />

408

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!