GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
nepovratno gubi. Jama Bor će postojati u sadašnjoj, ili nekoj drugoj ulozi, dugi niz godina. Trebaće je i dalje odvodnjavati, a u toj vodi će biti jona bakra i kad ne bude rudarenja u Jami. Hoće li taj bakar i dalje ići van RTB Bor, na naĉin na koji danas najvećim delom ide – u Kriveljsku reku pa Timokom u Dunav? 5. ŠTA SA RUDNIĈKIM VODAMA RBB? Jasno je da ovakvo, višedecenijsko, stanje nije odrţivo, zbog sve jaĉih pritisaka, kako zakonske regulative, tako i medjunarodne zajednice, za smanjenjem prekograniĉnog zagadjenja Dunava, Timoka i podzemnih voda teškim metalima i sumpornom kiselinom. Sa jaĉanjem svesti o zaštiti okoline, ali i pojaĉanoj potrebi za vodom i racionalnom gazdovanju njome , pritisci će se pojaĉavati, praćeni odgovarajućim sankcijama. Na drugoj strani, danas se nude napredne tehnologije za preĉišćavanje industrijskih i rudniĉkih voda, koje su u stanju da nivo polutanata u njima redukuju do koncentracije da se moţe, ili ispustiti u neki vodotok, ili se, kao tehniĉka voda, reciklirati negde u proces dobijanja bakra. To su razliĉiti membranski i jonoizmenjivaĉki postupci, sve više zastupljeni u svetu, u kombinaciji sa nekim klasiĉnim tehnologijama. Svi oni imaju svoju primenljivost, svoje domete u preĉišćavanju, konsekventno i svoju cenu, a kolika bi ona bila zavisilo bi od strategije preĉišćavanja rudniĉkih voda. Ovo znaĉi, da li će se vode preĉišćavati separatno, ili integralno; od sastava; od koliĉina koje treba procesuirati; od zahteva za stepenom preĉišćavanja; od toga koji bi krajnji proizvodi preĉišćavanja bili i od drugih relevantnih podataka, neophodnih pri izboru neke, bilo koje, tehnologije. I ovo malo preĉišćavanja danas ne moţe se tako nazvati sa stanovišta oĉuvanja vodotokova. Nešto malo bakra jeste uklonjeno iz voda, ali je ubaĉena ekvivalentna, ili ĉak i veća koliĉina jona ţeleza!! Izlazna koncentracija bakra iz postrojenja sa jonskom izmenom takodje je visoka, zbog preĉišćavanja u jednom stupnju, mada je stepen uklanjanja bakra preko 90 - 95%. Ovo znaĉi da, uz pretpostavku o ulaznoj koncentraciji bakra od 0.5 g/dm 3 , što smatraju svojom optimalnom koncentracijom, u vodotok ne otiĉe voda sa koncentracijom većom 5000 puta od MDK nego, recimo 250 – 500 puta, a nivo jona ţeleza se povećao! LITERATURA [1] Podaci o analizi voda; Arhiv RTB Bor [2] Group of Authors The causes of water contamination and analysis of Timok basin from Zajecar to its confluence with the Danube; Study carried out for the Ministry of Agriculture; 2010. [3] Group of Authors; Assessment of Environmental Monitoring Capacities in Bor - Mission Report Interagency Mission to Bor 13-17 May 2002 397
UTICAJ EKSPLOATACIJE NA DRUŠTVENU ZAJEDNICU, JAVNE I OSTALE OBJEKTE U ZONI PK JUŢNI REVIR U MAJDANPEKU EFFECT OF EXPLOITATION AT SOCIAL COMMUNITY, AND OTHER PUBLIC FACILITIES IN ZONE OF OPEN PIT JUŢNI REVIR IN MAJDANPEK Apstrakt Miomir Mikić, Daniel Krţanović, Radmilo Rajković Institut za Rudarstvo i Metalurgiju Bor U ovom radu je prikazan uticaj na društvenu zajednicu, javne i ostale objekte pri proširenju površinskog kopa Juţni revir u Majdanpeku. U zoni uticaja proširenja površinskog kopa Juţni revir nalazi se regionalni put Majdanpek – Poţarevac, korito reke Mali Pek i dalekovod za napajanje Majdanpeka strujom. U radu su prikazane analize izmeštanja ovih infrastrukturnih objekata. Kljuĉne reĉi: društvena zajednica, površinski kop, objekti Abstract In this paper is prezented the impact on social communities, public and other buildings during the open pit mine Juţni revir in Majdanpek expansion. In the impact zone of open pit Juţni revir expansion is a regional road Majdanpek – Poţarevac, riverbed Mali Pek and transmission line for power supply Majdanpek. This paper presents the analysis of the relocation of infrastructure. Key words: social comunity, open pit, buildings 1. UTICAJ NA SOCIJALNU STRUKTURU DRUŠTVA I OSTALE OBJEKTE U ZONI UTICAJA Majdanpek je poznati kraj po rudarstvu više od 50 god. Nastavkom rudarenja u Majdanpeku obezbeĊuje se egzistencija porodica koji ţive i rade na ovom podruĉju generacijama. Zapošljavanjem mladih ljudi zaustavljaju se migracije ljudi u druge gradove i u inostranstvo, a time se stiĉe sigurnost za mnoge porodice na ovom prostoru i šire. Za konkurs na radna mesta imaju podjednako pravo svi ljudi sa ovog prostora bez obzira na nacionalnu i etniĉku pripadnost. Ekonomski uslovi zaposlenih na rudniku su u zavisnosti od ostvarenja radnih zadataka i struĉne kvalifikacije svakog pojedinca. U zoni uticaja proširenja površinskog kopa Juţni revir nalazi se regionalni put Majdanpek – Poţarevac, korito reke Mali Pek i dalekovod za napajanje Majdanpeka strujom. 2. KATEGORIZACIJE I IZMENE STRUKTURE ZEMLJIŠTA Eksploatacija na površinskom kopu Juţni Revir se odvija diskontinualnom tehnologijom. Pri eksploataciji dolazi do degradiranja površina. Nastale površine su odlagališta i to: Andenzitski Prst, Istoĉno odlagalište, Šaški potok i Bugarski potok. Nakon prestanka korišćenja ovih odlagališta neophodna je revitalizacija ovih degradiranih površine. Time se dobija na zaštiti ţivotne sredine, tj. smanjuje se negativni uticaj ovih odlagališta na Majdanpek. Rekultivacija degradiranih površina se sastoji iz autorekultivacije, polirekultivacije i optimalne rekultivacije. Optimalna rekultivacija se sastoji iz tri faze i to: agrotehniĉke, tehniĉke i biološke rekultivacije. Za biološku rekultivaciju neophodno je poznavanje fiziĉkih osobina prirodnog zemljišta jer predstavlja prirodnu ţivotnu sredinu za biljke i doprinosi ublaţavanju ili eliminisanju nepovoljnih osobina deposola (jalovine). 3. IZMEŠTANJE OBJEKATA INFRASTRUKTURE Zbog sloţenosti izvoĊenja rudarskih radova na etaţama površinskog kopa Juţni revir i velike koliĉine vode na dnu površinskog kopa i specifiĉnosti objekata flotacijskih jalovišta i nepredvidivosti taĉnog vremena i mesta mogućeg nastajanja udesa i veliĉine havarija, neophodno je predvideti mere zaštite radne i ţivotne sredine pri proširenju površinskog kopa Juţni revir. Proširenje površinskog kopa Juţni revir po fazama, iziskuje izmeštanje visokonaponskog dalekovoda, deonice asfaltnog regionalnog puta u duţini od 1597,4 m i 398
- Page 348 and 349: Slika 3. Karakteristiĉni profil ug
- Page 350 and 351: dela leţista, sa usmerenjem prema
- Page 352 and 353: Generalno gledano otkopavanje uglje
- Page 354 and 355: UTICAJ NA ŢIVOTNU SREDINU ZVUĈNIH
- Page 356 and 357: Za vazdušni udrani talas karakteri
- Page 358 and 359: 4.1. Seizmiĉko dejstvo Na bazi eks
- Page 360 and 361: Slika 6. Trenutna miniranja: Funkci
- Page 362 and 363: Na slici 8. prikazani su segmenti e
- Page 364 and 365: PRAĆENJE UTICAJA RUDARSKIH RADOVA
- Page 366 and 367: c) Površinski (površine radnih i
- Page 368 and 369: 4) Dostupnost elektriĉne energije
- Page 370 and 371: GEODETSKE TEHNOLOGIJE I MERENJA U R
- Page 372 and 373: koja se moţe postići u statiĉkom
- Page 374 and 375: - Kontrola geometrije rudarske opre
- Page 376 and 377: GEORADARSKI INSTRUMENT pulseEKKO PR
- Page 378 and 379: PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE M
- Page 380 and 381: Geoelektriĉnim snimanjem dodatno s
- Page 382 and 383: Slika br. 12. - Detaljna georadarsk
- Page 384 and 385: Mestimiĉno rekristališe u bornit.
- Page 386 and 387: Zeta potencijal ; mV Iskorišćenje
- Page 388 and 389: IMPLEMENTACIJA PROCESA STABILIZACIJ
- Page 390 and 391: odreĊena jednostavnom metodom mere
- Page 392 and 393: 4. Rezultati 4.1. Karakterizacija o
- Page 394 and 395: RUDNIĈKE VODE IZ RUDNIKA RTB BOR -
- Page 396 and 397: Tabela 1 Rudniĉke vode rudnika RBB
- Page 400 and 401: korita reke Mali Pek u duţini 850
- Page 402 and 403: Slika 2. Prikaz trase puta i daleko
- Page 404 and 405: IZMENJENA TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA
- Page 406 and 407: Za izvoĊenje rudarskih radova na o
- Page 408 and 409: ISLUSTVA SA STABILIZACIJOM I SOLIDI
- Page 410 and 411: sabijanja u veoma prihvatljivom obl
- Page 412 and 413: Uzorkovanje se vršilo toko ĉitavo
- Page 414 and 415: Slika 1. Prva izlivena anoda od maj
- Page 416 and 417: Slika 5. Površinski kop Severni re
- Page 418 and 419: Lokacije mernih profila deponovanog
- Page 420 and 421: IZVOD IZBOR KVALITETA GUMENE TRAKE
- Page 422 and 423: Slika br.3: Izgled trakastog dodava
- Page 424 and 425: Slika br.7: Izgled oblika korita po
- Page 426 and 427: EKOGEOHEMIJSKA ISPITIVANA ZA POTREB
- Page 428 and 429: otpada pomoću TCLP metode. Pored g
- Page 430 and 431: Tabela 2: Sadrţaji teških metala
- Page 432 and 433: TRETMAN OTPADNIH VODA IZ KOPOVA “
- Page 434 and 435: 3. REZULTATI I DISKUSIJA Nastavak e
- Page 436 and 437: gornje jure, muskovitskih škriljac
- Page 438 and 439: ZNAĈAJ INFORMATIĈKE OBRADE GEOLO
- Page 440 and 441: stepeni.Iz tih razloga razumljivo j
- Page 442 and 443: 500 400 300 200 100 0 -100 -200 0 2
- Page 444 and 445: ISPITIVANJE UNAPREĐENIH ELEKTROKIN
- Page 446 and 447: emedijacije se zasniva na tome da s
nepovratno gubi. Jama Bor će postojati u sadašnjoj, ili nekoj drugoj ulozi, dugi niz godina. Trebaće je i dalje<br />
odvodnjavati, a u toj vodi će biti jona bakra i kad ne bude rudarenja u Jami. Hoće li taj bakar i dalje ići van<br />
RTB Bor, na naĉin na koji danas najvećim delom ide – u Kriveljsku reku pa Timokom u Dunav?<br />
5. ŠTA SA RUDNIĈKIM VODAMA RBB?<br />
Jasno je da ovakvo, višedecenijsko, stanje nije odrţivo, zbog sve jaĉih pritisaka, kako zakonske regulative,<br />
tako i medjunarodne zajednice, za smanjenjem prekograniĉnog zagadjenja Dunava, Timoka i podzemnih<br />
voda teškim metalima i sumpornom kiselinom. Sa jaĉanjem svesti o zaštiti okoline, ali i pojaĉanoj potrebi za<br />
vodom i racionalnom gazdovanju njome , pritisci će se pojaĉavati, praćeni odgovarajućim sankcijama. Na<br />
drugoj strani, danas se nude napredne tehnologije za preĉišćavanje industrijskih i rudniĉkih voda, koje su u<br />
stanju da nivo polutanata u njima redukuju do koncentracije da se moţe, ili ispustiti u neki vodotok, ili se,<br />
kao tehniĉka voda, reciklirati negde u proces dobijanja bakra. To su razliĉiti membranski i jonoizmenjivaĉki<br />
postupci, sve više zastupljeni u svetu, u kombinaciji sa nekim klasiĉnim tehnologijama. Svi oni imaju svoju<br />
primenljivost, svoje domete u preĉišćavanju, konsekventno i svoju cenu, a kolika bi ona bila zavisilo bi od<br />
strategije preĉišćavanja rudniĉkih voda. Ovo znaĉi, da li će se vode preĉišćavati separatno, ili integralno; od<br />
sastava; od koliĉina koje treba procesuirati; od zahteva za stepenom preĉišćavanja; od toga koji bi krajnji<br />
proizvodi preĉišćavanja bili i od drugih relevantnih podataka, neophodnih pri izboru neke, bilo koje,<br />
tehnologije. I ovo malo preĉišćavanja danas ne moţe se tako nazvati sa stanovišta oĉuvanja vodotokova.<br />
Nešto malo bakra jeste uklonjeno iz voda, ali je ubaĉena ekvivalentna, ili ĉak i veća koliĉina jona ţeleza!!<br />
Izlazna koncentracija bakra iz postrojenja sa jonskom izmenom takodje je visoka, zbog preĉišćavanja u<br />
jednom stupnju, mada je stepen uklanjanja bakra preko 90 - 95%. Ovo znaĉi da, uz pretpostavku o ulaznoj<br />
koncentraciji bakra od 0.5 g/dm 3 , što smatraju svojom optimalnom koncentracijom, u vodotok ne otiĉe voda<br />
sa koncentracijom većom 5000 puta od MDK nego, recimo 250 – 500 puta, a nivo jona ţeleza se povećao!<br />
LITERATURA<br />
[1] Podaci o analizi voda; Arhiv RTB Bor<br />
[2] Group of Authors The causes of water contamination and analysis of Timok basin from Zajecar to its<br />
confluence with the Danube; Study carried out for the Ministry of Agriculture; 2010.<br />
[3] Group of Authors; Assessment of Environmental Monitoring Capacities in Bor - Mission Report<br />
Interagency Mission to Bor 13-17 May 2002<br />
397