GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
Slika br. 12. – Detaljna georadarska snimanja na otkrivenom profilu leţišta arhitektonskog kamena u Makedoniji - lijevo, georadarsko snimanje na neistraţenim lokalitetima s korelacijskom bušotinom – desno PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE MODERNE OPREME I PRISTUPA U RJEŠAVANJU PRAKTIĈNIH PROBLEMA U OBLASTI GRAĐEVINARSTVA, RUDARSTVA, GEOLOGIJE .. Tvrtka GEOS d.o.o. je u svojoj bogatoj i dugogodišnjoj praksi, pored djelovanja u navedenim oblastima bila pozivana da uĉestvuje u rješavanju niza praktiĉnih problema od kojih su najznaĉajniji: - ispitivanje kvalitete i stanja izvedenih injekcionih zavjesa na branama, - ispitivanje mjesta i uzroka istjecanja voda iz akumulacija i sliĉnih graĊevina, - utvrĊivanju mjesta i uzroka istjecanja naftnih derivata iz velikih spremnika (u rafinerijama), - mjesta i razmjera zarušavanja podzemnih prostora u rudarskim jamama, - uĉestvovanje u arheološkim istraţivanjima, - utvrĊivanje uzroka i razmjera prodora podzemnih voda u razne graĊevine, - ispitivanje postojanja i kvalitete armatura u temeljima graĊevina, - pronalaţenje podzemnih instalacija i mjesta njenog oštećenja, - snimanje tunela i hidrotunela s ciljem izbora najpogodnije metode proboja ili sanacija, - utvrĊivanje mjesta poniranja i podzemnih tokova do dubine od cca 50 m. Z A K L J U Ĉ A K Gotovo da nema oblasti ljudske aktivnosti u graĊevinarstvu, rudarstvu, geologiji, arheologiji u kojem tvrtka GEOS d.o.o. nije uĉestvovala u fazi istraţivanja ili rješavanja vrlo praktiĉnih problema koji su se javljali u fazama gradnje, korištenja objekta ili njihove sanacije. Do sada je realizirano više od šesto projekata istraţivanja iz svih navedenih oblasti.Postavljena je optimalna organizacija izvoĊenja istraţivanja korištenjem kvalitetne geofiziĉke opreme i modernih postupaka. Što je najvaţnije, gotovo svi realizirani projekti i programi istraţivanja provjereni su u praksi u fazama izvoĊenja radova i zahvata koji su bili predmet istraţivanja. LITERATURA U radu su korišteni podaci obraĊeni u izvještajima o izvršenim istraţivanjima koje je tvrtka obavljala u svom dugogodišnjem radu i nalaze se u arhivama izvoĊaĉa i naruĉioca. 381
UVOĐENJE NOVOG KOLEKTORA U POBOLJŠANJU TEHNOLOŠKIH PARAMETARA U FLOTACIJI RUDNIKA BAKRA MAJDANPEK INTRODUCTION OF NEW COLLECTOR AS TEHNOLOGICAL PARAMETERS IMPROVEMENT IN Cu FLOTATION PLANT MAJDANPEK Blagoje Spaskovski 1 , Milorad Grujić 1 , Vladan Milošević 2 , LJubiša Andrić 2 1 , RTB Bor, 2 , ITNMS, Beograd ABSTRACT Bosed on selectivity and reactivity, in flotation process, we did examination of efficiency for new chemical structures, looking, at one goal – to find how to divide, the most successfully, copper and gold from the tail minerals. Main target of this examination was, to produce enongh high rougher Cu concentrate grades, with maximum Au and Cu recovery. This is necessery techno economical imperative for flotation plants which treat low grade ores, but with big capacities. On this way, plant is in position to produce about 5,0 – 10,0 % by weight of concentrate which allow more complex procec and to apply quviliary reagents. Beside high diversity and cpecific characteristic of treated ores nature, we succeeded reach significant technological effects using phosphinate structure collectors, when they were added on the proper places in process and in proper doses. UVOD Ispitivanja efikasnosti primene novih hemijskih struktura na bazi selektivnosti i reaktivnosti u procesu flotacijske koncentracije, imaju za cilj da utvrde koji kolektori omogućuju najefikasnije heterokoagulaciono odvajanje bakra i zlata u koncentratu. Osnovna poenta u istraţivanjima je izvući, pri maksimalnom iskorišćenju, zadovoljavajući grubi koncentrat. To je konaĉno i tehniĉko-ekonomski imperativ za flotacijska postrojenja u kojima se preraĊuje siromašna ruda bakra i pratećih metala, a koja raspolaţu velikim kapacitetima. Na taj naĉin se dobija 5-10% teţinski ovakvog koncentrata, koji sada i po svom kvalitetu i po svojoj masi dopušta sloţeniji proces i primenu pomoćnih reagenasa. TakoĊe, pored ove raznolikosti i osobenosti, koje proistiĉu iz ĉitavog niza prirodnih svojstava rude, utvrĊeni su u našim ispitivanjima, znaĉajni tehnološki efekti primene kolektora sloţene hemijske strukture, prilagoĊene mestu dodavanja kao i koliĉini koja se dozira. 1. OPIS KARAKTERISTIKA DEPOZITA RUDNIKA MAJDANPEK Severni revir se sastoji od ĉetiri razliĉita rudna tela: 1. Dolovi 1 – porfirsko rudno telo; 2. Dolovi 2 – masivno sulfidno rudno telo; 3. Centralno rudno telo – štokavsko–impregnacisko rudno telo; 4. Stari Dušan – bakarno piritiĉno rudno telo. Rudno telo Dolovi 1 Mineralni sastav je relativno jednostavan. Osnovni rudni minerali su pirit, halkopirit, magnetit i hematit. Pirit je najzastupljeniji metaliĉni mineral. Gradi ţilice, ţice i manja nagomilavanja, a javlja se kao samostalan ili u asocijaciji sa drugim rudnim i petrogenim mineralima. Pirit je tektoniziran i u njemu se uoĉavaju sulfidni minerali bakra, prevashodno halkopirit. Halkopirit je najzastupljeniji mineral bakra. U rudnom telu je prisutan u više razliĉitih oblika. Javlja se u vidu samostalnih zrna kada gradi manja ili veća polja nepravilne morfologije, obiĉno udruţen sa piritom. MlaĊi je od pirita koga potiskuje. Halkopirit druge generacije je zrnast, slobodan ili srastao sa piritom, reĊe sa magnetitom. 382
- Page 332 and 333: METODOLOGIJA UVOĐENJA NOVIH METODA
- Page 334 and 335: Zbog toga je za otkopavanje ove gru
- Page 336 and 337: Rez ult ati/ Me sec: R. Av br. gus
- Page 338 and 339: R. br . 1. Tabela br.2: Potrošnja
- Page 340 and 341: PREGLED POSTOJEĆEG STANJA 1.1. Teh
- Page 342 and 343: PREDLOG METODOLOGIJE ODREĐIVANJA C
- Page 344 and 345: NAĈIN OTVARANJA, RAZRADE I EKSPLOA
- Page 346 and 347: • Padni ugao ugljenog sloja se me
- Page 348 and 349: Slika 3. Karakteristiĉni profil ug
- Page 350 and 351: dela leţista, sa usmerenjem prema
- Page 352 and 353: Generalno gledano otkopavanje uglje
- Page 354 and 355: UTICAJ NA ŢIVOTNU SREDINU ZVUĈNIH
- Page 356 and 357: Za vazdušni udrani talas karakteri
- Page 358 and 359: 4.1. Seizmiĉko dejstvo Na bazi eks
- Page 360 and 361: Slika 6. Trenutna miniranja: Funkci
- Page 362 and 363: Na slici 8. prikazani su segmenti e
- Page 364 and 365: PRAĆENJE UTICAJA RUDARSKIH RADOVA
- Page 366 and 367: c) Površinski (površine radnih i
- Page 368 and 369: 4) Dostupnost elektriĉne energije
- Page 370 and 371: GEODETSKE TEHNOLOGIJE I MERENJA U R
- Page 372 and 373: koja se moţe postići u statiĉkom
- Page 374 and 375: - Kontrola geometrije rudarske opre
- Page 376 and 377: GEORADARSKI INSTRUMENT pulseEKKO PR
- Page 378 and 379: PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE M
- Page 380 and 381: Geoelektriĉnim snimanjem dodatno s
- Page 384 and 385: Mestimiĉno rekristališe u bornit.
- Page 386 and 387: Zeta potencijal ; mV Iskorišćenje
- Page 388 and 389: IMPLEMENTACIJA PROCESA STABILIZACIJ
- Page 390 and 391: odreĊena jednostavnom metodom mere
- Page 392 and 393: 4. Rezultati 4.1. Karakterizacija o
- Page 394 and 395: RUDNIĈKE VODE IZ RUDNIKA RTB BOR -
- Page 396 and 397: Tabela 1 Rudniĉke vode rudnika RBB
- Page 398 and 399: nepovratno gubi. Jama Bor će posto
- Page 400 and 401: korita reke Mali Pek u duţini 850
- Page 402 and 403: Slika 2. Prikaz trase puta i daleko
- Page 404 and 405: IZMENJENA TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA
- Page 406 and 407: Za izvoĊenje rudarskih radova na o
- Page 408 and 409: ISLUSTVA SA STABILIZACIJOM I SOLIDI
- Page 410 and 411: sabijanja u veoma prihvatljivom obl
- Page 412 and 413: Uzorkovanje se vršilo toko ĉitavo
- Page 414 and 415: Slika 1. Prva izlivena anoda od maj
- Page 416 and 417: Slika 5. Površinski kop Severni re
- Page 418 and 419: Lokacije mernih profila deponovanog
- Page 420 and 421: IZVOD IZBOR KVALITETA GUMENE TRAKE
- Page 422 and 423: Slika br.3: Izgled trakastog dodava
- Page 424 and 425: Slika br.7: Izgled oblika korita po
- Page 426 and 427: EKOGEOHEMIJSKA ISPITIVANA ZA POTREB
- Page 428 and 429: otpada pomoću TCLP metode. Pored g
- Page 430 and 431: Tabela 2: Sadrţaji teških metala
Slika br. 12. – Detaljna georadarska snimanja na otkrivenom profilu leţišta arhitektonskog kamena u<br />
Makedoniji - lijevo, georadarsko snimanje na neistraţenim lokalitetima s korelacijskom bušotinom – desno<br />
PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE MODERNE OPREME I PRISTUPA U<br />
RJEŠAVANJU PRAKTIĈNIH PROBLEMA U OBLASTI GRAĐEVINARSTVA, RUDARSTVA,<br />
GEOLOGIJE ..<br />
Tvrtka GEOS d.o.o. je u svojoj bogatoj i dugogodišnjoj praksi, pored djelovanja u navedenim oblastima bila<br />
pozivana da uĉestvuje u rješavanju niza praktiĉnih problema od kojih su najznaĉajniji:<br />
- ispitivanje kvalitete i stanja izvedenih injekcionih zavjesa na branama,<br />
- ispitivanje mjesta i uzroka istjecanja voda iz akumulacija i sliĉnih graĊevina,<br />
- utvrĊivanju mjesta i uzroka istjecanja naftnih derivata iz velikih spremnika (u rafinerijama),<br />
- mjesta i razmjera zarušavanja podzemnih prostora u rudarskim jamama,<br />
- uĉestvovanje u arheološkim istraţivanjima,<br />
- utvrĊivanje uzroka i razmjera prodora podzemnih voda u razne graĊevine,<br />
- ispitivanje postojanja i kvalitete armatura u temeljima graĊevina,<br />
- pronalaţenje podzemnih instalacija i mjesta njenog oštećenja,<br />
- snimanje tunela i hidrotunela s ciljem izbora najpogodnije metode proboja ili sanacija,<br />
- utvrĊivanje mjesta poniranja i podzemnih tokova do dubine od cca 50 m.<br />
Z A K L J U Ĉ A K<br />
Gotovo da nema oblasti ljudske aktivnosti u graĊevinarstvu, rudarstvu, geologiji, arheologiji u kojem tvrtka<br />
GEOS d.o.o. nije uĉestvovala u fazi istraţivanja ili rješavanja vrlo praktiĉnih problema koji su se javljali u<br />
fazama gradnje, korištenja objekta ili njihove sanacije. Do sada je realizirano više od šesto projekata<br />
istraţivanja iz svih navedenih oblasti.Postavljena je optimalna organizacija izvoĊenja istraţivanja<br />
korištenjem kvalitetne geofiziĉke opreme i modernih postupaka. Što je najvaţnije, gotovo svi realizirani<br />
projekti i programi istraţivanja provjereni su u praksi u fazama izvoĊenja radova i zahvata koji su bili<br />
predmet istraţivanja.<br />
LITERATURA<br />
U radu su korišteni podaci obraĊeni u izvještajima o izvršenim istraţivanjima koje je tvrtka obavljala u<br />
svom dugogodišnjem radu i nalaze se u arhivama izvoĊaĉa i naruĉioca.<br />
381