GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
GEORADARSKI INSTRUMENT pulseEKKO PRO SETOVI ANTENA za instrument pulseEKKO PRO s dometom do dubine cca 60 m GEORADARSKI INSTRUMENT pulseEKKO IV s dometom do dubine 50 m GEOELEKTRIĈNI INSTRUMENT Syscal Kid Switch s dometom do dubine 30 m SEIZMIĈKI INSTRUMENT ES – 3000 s dometom do dubine 40 m pulseEKKO PRO Slika br. 1 – Dio geofiziĉke opreme u vlasništvu tvrtke GEOS d.o.o. U radu će biti dat osvrt na problematiku i mogućnosti primjene modernih metoda istraţivanja u: - hidrogeološkim, - inţenjersko-geološkim, - "ekološkim", - istraţivanjima mineralnih sirovina, - i drugim specifiĉnim oblastima. PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE MODERNE OPREME I PRISTUPA U HIDROGEOLOŠKIM ISTRAŢIVANJIMA Kvalitetna hidrogeološka istraţivanja moraju dati vrlo egzaktne odgovore o hidrogeološkim karakteristikama terena te omogućiti dobivanje egzaktnih podataka o lokacijama mogućeg pronalaţenja podzemne vode, mogućnostima povećanja kapaciteta izvora koji su već u korištenju, elemente zaštite izvora pitkih voda i dr. Ova istraţivanja izvode se podjednako kvalitetno u geološkim sredinama s pukotinskom i/ili meĊuzrnskom poroznošću. Za sredine s pukotinskom poroznošću posebno su kvalitetna georadarska snimanja kojim se precizno utvrĊuju pukotinsko-kavernozni sistemi kroz koje protiĉu podzemne vode. Geoelektriĉno snimanje posebno je pogodno za definiranje nivoa podzemnih voda u sredinama s meĊuzrnskom poroznošću te odreĊivanju mogućeg proboja slanih voda u priobalnim terenima. Na georadarskim profilima snimljenim u ĉvrstim i poluĉvrstim stijenama s pukotinskom poroznošću pukotinsko-kavernozne zone zasićene podzemnom vodom vidljive su na jedan od slijedećih naĉina: 375
Pozicije izbušenih istraţno-eksploatacijskih bušotina Najjaĉi pukotinsko-kavernozni sistemi razvijeni u ĉvrstim stijenama (npr. dolomiti, kreĉnjaci, bazalti) - lijevo i poluĉvrstim (npr. glinovite i laporovite stijene) - desno, najĉešće zasićeni podzemnom vodom Slika br. 2 – Georadarski profili s precizno odreĊenim pozicijama pukotinsko-kavernoznih sistema zasićenih podzemnom vodom Na geoelektriĉnim profilima snimanim u stijenama s meĊuzrnskom poroznošću jasno se izdvajaju zone vodonosnika kako je to vidljivo na narednom prikazu. Horizont zasićen podzemnom vodom Slika br. 3 – Prikaz geoelektriĉnog profila snimljenog na terenu s meĊuzrnskom poroznošću Vrhunske rezultate u hidrogeološkim istraţivanjima moguće je postići jedino ako se u rezultate geofiziĉkih istraţivanja interpoliraju sva znanja i saznanja o hidrogeološkim karakteristikama šireg i istraţivanog terena. Tvrtka GEOS d.o.o. je u svojoj dvadesetdvogodišnjoj praksi primjene opisanih postupaka, korištenja navedene opreme i iskustava postigla impozantne rezultate koje posebno cijene i koriste stotine zadovoljnih kupaca usluga. U navedenom periodu, koliko djeluje na trţištu usluga geoloških istraţivanja, tvrtka GEOS d.o.o. je iz ove oblasti izvela: - više stotina istraţivanja podzemnih voda za tehnološku primjenu za male, srednje i velike korisnike u oblasti industrije, turizma, poljoprivrede i dr., - više desetaka istraţivanja podzemnih voda za vodosnabdijevanje manjih i srednjih naselja, - više desetaka namjenskih istraţivanja ("mikrozoniranja") za zaštitu izvora pitkih voda u zoni eksploatacije mineralnih sirovina, izgradnje objekata koji potencijalno mogu zagaditi pitke vode (benzinske stanice, industrijski pogoni i sl.) i dr., - više desetaka objekata koji se grade u funkciji proĉišćavanja iskorištenih sanitarnih voda, - više desetaka lokaliteta koji su plavljeni oborinskim i/ili podzemnim vodama. 376
- Page 326 and 327: ANALIZA PROMENE HIDROGEOLOŠKIH USL
- Page 328 and 329: NO 2 manje od 0,01 pH 7,35 Ukupna m
- Page 330 and 331: Slika 3: Situacioni deo OP-1 i OP-4
- Page 332 and 333: METODOLOGIJA UVOĐENJA NOVIH METODA
- Page 334 and 335: Zbog toga je za otkopavanje ove gru
- Page 336 and 337: Rez ult ati/ Me sec: R. Av br. gus
- Page 338 and 339: R. br . 1. Tabela br.2: Potrošnja
- Page 340 and 341: PREGLED POSTOJEĆEG STANJA 1.1. Teh
- Page 342 and 343: PREDLOG METODOLOGIJE ODREĐIVANJA C
- Page 344 and 345: NAĈIN OTVARANJA, RAZRADE I EKSPLOA
- Page 346 and 347: • Padni ugao ugljenog sloja se me
- Page 348 and 349: Slika 3. Karakteristiĉni profil ug
- Page 350 and 351: dela leţista, sa usmerenjem prema
- Page 352 and 353: Generalno gledano otkopavanje uglje
- Page 354 and 355: UTICAJ NA ŢIVOTNU SREDINU ZVUĈNIH
- Page 356 and 357: Za vazdušni udrani talas karakteri
- Page 358 and 359: 4.1. Seizmiĉko dejstvo Na bazi eks
- Page 360 and 361: Slika 6. Trenutna miniranja: Funkci
- Page 362 and 363: Na slici 8. prikazani su segmenti e
- Page 364 and 365: PRAĆENJE UTICAJA RUDARSKIH RADOVA
- Page 366 and 367: c) Površinski (površine radnih i
- Page 368 and 369: 4) Dostupnost elektriĉne energije
- Page 370 and 371: GEODETSKE TEHNOLOGIJE I MERENJA U R
- Page 372 and 373: koja se moţe postići u statiĉkom
- Page 374 and 375: - Kontrola geometrije rudarske opre
- Page 378 and 379: PROBLEMATIKA I REZULTATI PRIMJENE M
- Page 380 and 381: Geoelektriĉnim snimanjem dodatno s
- Page 382 and 383: Slika br. 12. - Detaljna georadarsk
- Page 384 and 385: Mestimiĉno rekristališe u bornit.
- Page 386 and 387: Zeta potencijal ; mV Iskorišćenje
- Page 388 and 389: IMPLEMENTACIJA PROCESA STABILIZACIJ
- Page 390 and 391: odreĊena jednostavnom metodom mere
- Page 392 and 393: 4. Rezultati 4.1. Karakterizacija o
- Page 394 and 395: RUDNIĈKE VODE IZ RUDNIKA RTB BOR -
- Page 396 and 397: Tabela 1 Rudniĉke vode rudnika RBB
- Page 398 and 399: nepovratno gubi. Jama Bor će posto
- Page 400 and 401: korita reke Mali Pek u duţini 850
- Page 402 and 403: Slika 2. Prikaz trase puta i daleko
- Page 404 and 405: IZMENJENA TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA
- Page 406 and 407: Za izvoĊenje rudarskih radova na o
- Page 408 and 409: ISLUSTVA SA STABILIZACIJOM I SOLIDI
- Page 410 and 411: sabijanja u veoma prihvatljivom obl
- Page 412 and 413: Uzorkovanje se vršilo toko ĉitavo
- Page 414 and 415: Slika 1. Prva izlivena anoda od maj
- Page 416 and 417: Slika 5. Površinski kop Severni re
- Page 418 and 419: Lokacije mernih profila deponovanog
- Page 420 and 421: IZVOD IZBOR KVALITETA GUMENE TRAKE
- Page 422 and 423: Slika br.3: Izgled trakastog dodava
- Page 424 and 425: Slika br.7: Izgled oblika korita po
Pozicije izbušenih istraţno-eksploatacijskih bušotina<br />
Najjaĉi pukotinsko-kavernozni sistemi razvijeni u ĉvrstim stijenama (npr. dolomiti, kreĉnjaci, bazalti) -<br />
lijevo i poluĉvrstim (npr. glinovite i laporovite stijene) - desno, najĉešće zasićeni podzemnom vodom<br />
Slika br. 2 – Georadarski profili s precizno odreĊenim pozicijama pukotinsko-kavernoznih<br />
sistema zasićenih podzemnom vodom<br />
Na geoelektriĉnim profilima snimanim u stijenama s meĊuzrnskom poroznošću jasno se izdvajaju zone<br />
vodonosnika kako je to vidljivo na narednom prikazu.<br />
Horizont zasićen<br />
podzemnom vodom<br />
Slika br. 3 – Prikaz geoelektriĉnog profila snimljenog na terenu s meĊuzrnskom poroznošću<br />
Vrhunske rezultate u hidrogeološkim istraţivanjima moguće je postići jedino ako se u rezultate geofiziĉkih<br />
istraţivanja interpoliraju sva znanja i saznanja o hidrogeološkim karakteristikama šireg i istraţivanog terena.<br />
Tvrtka GEOS d.o.o. je u svojoj dvadesetdvogodišnjoj praksi primjene opisanih postupaka, korištenja<br />
navedene opreme i iskustava postigla impozantne rezultate koje posebno cijene i koriste stotine zadovoljnih<br />
kupaca usluga.<br />
U navedenom periodu, koliko djeluje na trţištu usluga geoloških istraţivanja, tvrtka GEOS d.o.o. je iz ove<br />
oblasti izvela:<br />
- više stotina istraţivanja podzemnih voda za tehnološku primjenu za male, srednje i velike korisnike<br />
u oblasti industrije, turizma, poljoprivrede i dr.,<br />
- više desetaka istraţivanja podzemnih voda za vodosnabdijevanje manjih i srednjih naselja,<br />
- više desetaka namjenskih istraţivanja ("mikrozoniranja") za zaštitu izvora pitkih voda u zoni<br />
eksploatacije mineralnih sirovina, izgradnje objekata koji potencijalno mogu zagaditi pitke vode<br />
(benzinske stanice, industrijski pogoni i sl.) i dr.,<br />
- više desetaka objekata koji se grade u funkciji proĉišćavanja iskorištenih sanitarnih voda,<br />
- više desetaka lokaliteta koji su plavljeni oborinskim i/ili podzemnim vodama.<br />
376