GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

Slika 2. Prirodno zemljište je potpuno narušeno otkopavanjem otkrivke, a novoformirani supstrat je nastao prevrtanjem, rastresanjem, mešanjem i ponovnim deponovanjem supstrata koji ĉini otkrivku. Sastav i kvalitet novoformiranog supstrata zavisi od geološkog sastava otkrivke, odnosno od litoloških elemenata geološkog profila iznad ugljenog sloja. Dubina otkrivke kreće se od 50-120 m. Kao posledica slaganja materijala sa razliĉitih dubina profila, heterogenost jalovina u fiziĉkom smislu evidentna je i na površini terena, gde se na malom rastojanju smenjuju razliĉiti materijali, ali i po dubini, gde uglavnom dolazi do smenjivanja slojeva peska i slojeva gline. Izgled profila se najbolje moţe videti ako se pogledaju priloţene fotografije ( slika 2 i 3 ). Pored toga problem predstavljaju i mikrodepresije, koje se stvaraju sleganjem terena. U mikrodepresijama dolazi do zadrţavanja vode, što je nepovoljno i sa stanovišta gajenja biljaka i sa stanovišta primene agrotehniĉkih mera. Ovakav teksturni sastav uslovljava heterogenost u pogledu fiziĉkih karakteristika jalovina, odnosno njihov drugaĉiji vodno-vazdušni i toplotni reţim Jalovine koje pripadaju glinovitim ilovaĉama do glinama, odlikuju se slabom propustljivošću za vodu, imaju nedovoljnu aeraciju i slabo akumuliraju toplotu, što sve uslovljava slabu biološku aktivnost. Slika 3 303

mg K2O/100g mg K2O/100g mg P2O5/100g mg P2O5/100g Pedološki sloj prirodnog zemljišta ovog podruĉja kreće se od 30-120 cm sa plitkim humusnim slojem 10-30 cm i ĉini vrlo mali procenat otkrivke. Ovaj sloj je najĉešće zatrpan ili pomešan sa ostalim supstatima. Novoformirani supstrati, nastali deponovanjem otkrivke pri površinskoj eksploataciji mineralnih sirovina, nazvani su Deposolima ili tehnogenim zemljištima. To su zemljišta ĉiji se dubinski profil sastoji od slojeva razliĉitog litološkog sastava otkrivke nesistematski deponovane. U njima još nisu otpoĉeli pedogenetski i mikrobiološki procesi, tako da još nisu ušla u biološko kruţenje materije. Fiziĉke i hemijske osobine deposola su sledeće: po mehaniĉkom sastavu ovi materijali pripadaju razliĉitim teksturnim klasama, od lakih peskovitih ilovaĉa i ilovastih peskova do teţih glina. Na osnovu analiza po fiziĉkim osobinama najvećeg broja uzoraka najzastupljeniji je sitan pesak od 71,30-86,90%, zatim glina se kreće od 12,60 do 28,20%. Sastav ovih zemljišta jako utiĉe i na druga fiziĉka svojstva (kapacitete primanja i zadrţavanja vode, brzinu filtracije i infiltracije, aerisanost i dr.), i u tom pogledu polazni materijali iz kojih se sastoje Deposoli se jako razlikuju. AGROHEMIJSKE I MIKROBIOLOŠKE KARAKTERISTIKE DEPOSOLA Plodnost jalovina na kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja kao i na onim površinama koje nisu tehniĉki ureĊene, pokazuje da je nivo produktivne sposobnosti izuzetno nizak i da se na ovim površinama moraju preduzimati sve potrebne agrotehniĉke mere za poboljšanje proizvodnih karakteristika deposola.. Prisustvo osnovnih makroelemenata (azot, fosfor i kalijum), kao i humusa mogu se videti iz priloţenih grafikona (Slika 4).Mikrobiološka aktivnost je najveća u površinskom sloju do 30 cm, što je u vezi sa gajenjem razliĉitih ratarskih kultura (zona korenovog sistema-rizosfera). Enzimska aktivnost, kao vaţan parametar opšte biogenosti zemljišta (dehidrogenazna aktivnost pre svega ) ukazuje da dolazi do revitalizacije ovih supstrata (Slika 6). Osnovni pokazatelji produktivne sposobnosti jalovina Humus Ukupni azot Humus Ukupni azot 0.2 2 1.5 2 % 1,5 1 % 0.15 0,2 0,15 0.1 % 0.5 1 % 0,1 0.05 0,5 0 0 Jalovine Jalovine Srednji sadržaj Srednji u z e msadržaj ljiš tu u zemljištu 0,05 0 0 Jalovine Jalovine Srednji sadržaj u Srednji sadržaj u z e m ljiš tu zemljištu Pristupačni kalijum Pristupačni kalijum Pristupačni fosfor Pristupačni fosfor 15 16 14 10 12 10 8 5 6 4 2 0 0 Jalovine Jalovine Srednji sadržaj Srednji sadržaj u u zzemljištu e m tu 15 16 14 10 12 10 8 5 6 4 2 0 0 Jalovine Jalovine Srednji sadržaj Srednji sadržaj u u zzemljištu e m tu Slika 4. Humusa ima samo u tragovima, biološka aktivnost je mala, a pojava vegetacije mestimiĉna, ali omogućuje obrazovanje stabilnih agregata zrnaste i sitno grudvaste strukture, što obezbeĊuje povoljan vodno-vazdušni reţim, pa se na ovim supstratima moţe uspešno razvijati travna, šumska i druga vegetacija. Na osnovu 304

Slika 2.<br />

Prirodno zemljište je potpuno narušeno otkopavanjem otkrivke, a novoformirani supstrat je nastao<br />

prevrtanjem, rastresanjem, mešanjem i ponovnim deponovanjem supstrata koji ĉini otkrivku.<br />

Sastav i kvalitet novoformiranog supstrata zavisi od geološkog sastava otkrivke, odnosno od litoloških<br />

elemenata geološkog profila iznad ugljenog sloja. Dubina otkrivke kreće se od 50-120 m.<br />

Kao posledica slaganja materijala sa razliĉitih dubina profila, heterogenost jalovina u fiziĉkom smislu<br />

evidentna je i na površini terena, gde se na malom rastojanju smenjuju razliĉiti materijali, ali i po dubini, gde<br />

uglavnom dolazi do smenjivanja slojeva peska i slojeva gline. Izgled profila se najbolje moţe videti ako se<br />

pogledaju priloţene fotografije ( slika 2 i 3 ). Pored toga problem predstavljaju i mikrodepresije, koje se<br />

stvaraju sleganjem terena. U mikrodepresijama dolazi do zadrţavanja vode, što je nepovoljno i sa stanovišta<br />

gajenja biljaka i sa stanovišta primene agrotehniĉkih mera. Ovakav teksturni sastav uslovljava heterogenost u<br />

pogledu fiziĉkih karakteristika jalovina, odnosno njihov drugaĉiji vodno-vazdušni i toplotni reţim<br />

Jalovine koje pripadaju glinovitim ilovaĉama do glinama, odlikuju se slabom propustljivošću za vodu, imaju<br />

nedovoljnu aeraciju i slabo akumuliraju toplotu, što sve uslovljava slabu biološku aktivnost.<br />

Slika 3<br />

303

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!