GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

PERSPEKTIVA UGLJA KAO ENERGENTA THE PROSPECT OF COAL AS A FUEL Slobodan Mitrović, Jelena Milosavljević JP Elektroprivreda Srbije, Beograd, Srbija KRATAK SADRŢAJ Sigurnost snabdevanja energijom je jedna od najbitnijih stavki energetskih politika svih zemalja sveta. Bez obzira na nivo razvijenosti zemlje, energetski sektor je uvek meĊu kljuĉnim granama ekonomskog i uopšte nacionalnog napredka. Izvesnost iscrpljivanja neobnovljivih izvora energije u svetu je ĉinjenica sa kojom se suoĉavamo. Rezerve nafte, uglja, prirodnog gasa su ograniĉene. Uz stalan porast potreba za energijom u svetu, istovremeno se javlja sve veći broj ograniĉavajućih faktora razvoja energetike. Uzimajući u obzir navedeno, ovaj rad pokušava da sagleda moguću poziciju uglja kao energenta u budućnosti. Kljuĉne reĉi: ugalj kao energent, rezerve uglja, cene uglja, klimatske promene, CO 2 ABSTRACT Security of energy supply is one of the major items of energy policies of all countries. Regardless of the level of development of the country, the energy sector is still among the key industries and overall national economic progress. The certainty of the exhaustion of non-renewable energy sources in the world is that we face. Reserves of oil, coal and natural gas are limited. With the steady increase in demand for energy worldwide, while occurring more and more limiting factors for the development of energy. Taking into account the above, this paper attempts to analyze the position of coal as a fuel in the future. Key words: coal as a fuel, coal reserves, coal prices, climate change, CO 2 1. UVOD Energetski sektor predstavlja kljuĉnu industrijsku granu za nacionalni, ekonomski i ekološki napredak. Energetski sektor, zajedno sa oĉuvanjem ţivotne sredine sa kojom je neraskidivo vezan, prepoznat je kao suštinsko pitanje globalnog odrţivog razvoja. U tom kontekstu, pojavljuju se odreĊena strateški vaţna pitanja, kao što su: odrţiva eksploatacija uglja, odrţivo korišćenje uglja, bez obzira da li je to u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju, odnosno u tranziciji. Iako su mnogi prognozirali da će ugalj posle havarije u japanskoj nuklearki „Fukušima― i zatvaranja nuklearki u Nemaĉkoj doţiveti renesansu, izvesno je da će i rudarski sektor osetiti razvojne promene. Sigurnost snabdevanja, konkurencija i zahtevi u zaštiti ţivotne sredine glavne su smernice razvoja rudarstva, i to ne samo u razvijenim zemljama, već i u onima u tranziciji. Sa svojim ekskluzivnim pristupom postojećim domaćim rezervama, industrija lignita predstavlja garant pouzdanih sirovina, osiguravajući dugoroĉnu energetsku bezbednost snabdevanja zasnovanu na verifikovanim rezervama. Vrednost lignita kao resursa u svetu i dalje raste. Konkurencija i ekološki zahtevi su danas glavni usmerivaĉi razvoja rudarskog sektora. Prema aktuelnim predviĊanjima, fosilna goriva će se koristiti za snabdevanje energijom širom sveta i u budućnosti. U nedostatku preciznih nacionalnih politika, kao i obavezujućih meĊunarodnih sporazuma koji striktno ograniĉavaju ili zahtevaju smanjenje emisija gasova staklene bašte (GHG-Greenhouse Gases), projektovan je i dalje trend povećanja svetske potrošnje uglja. 2. REZERVE UGLJA U SVETU Uglja ima širom sveta, široko je dostupan, jeftin, pristupaĉan i pouzdan izvor energije. Rasprostranjeniji je u poreĊenju sa naftom i gasom. Sa trenutnim trendom potrošnje, odnos rezerve/proizvodnja (R/P) verifikovanih rezervi uglja u svetu je 155 godina. Ovaj isti koeficijenat za naftu iznosi 40 godina, a za gas 60 godina. Tako Ċe, geopolitiĉka distribucija svetskih rezervi uglja je u mnogo boljem poloţaju od distribucije nafte i gasa. 1

Šest zemalja- SAD, Kina, Indija, Rusija, Juţna Afrika, Australija, poseduju 84% svetskih rezervi kamenog uglja. Ĉetiri od njih- SAD, Rusija, Kina, Australija, imaju i 78% svetskih rezervi mrkog uglja (Slika 1). Slika 1: Rezerve uglja u svetu, izvor:DOE/EIA IEO 2006 Najveći potrošaĉ uglja u svetu je Kina, sa 33% ukupne svetske potrošnje. Po potrošnji uglja sledi SAD sa 18%, Indija sa 8%, Rusija 4%, Japan 3%, dok sve ostale zemlje koriste preostalih 34% ukupne svetske potrošnje uglja (Slika 2). Slika 2: Potrošnja uglja u svetu 2004, Izvor: Energy Information Administration, Interantional Energy Page 2006 Proizvodnja lignita u Evropi je još uvek konkurentna sa uvozom kamenog uglja, ali ekonomke rezerve glavnih evropskih proizvoĊaĉa lignita su iscrpive. Sa druge strane, izvoz uglja se koncentrisao u ruke par zemalja. Australija je postala rastući snabdevaĉ ugljem. Drugi tradicionalni izvoznici, kao što su Juţna Afrika, Indonezija i SAD suoĉeni su sa znaĉajnim izazovima razvoja i eksploatisanja rezervi uglja, kao i izvoznim mogućnostima. SAD i Kina, nekadašnji veliki izvoznici, postepeno su se pretvorili u neto uvoznike sa enormnim potencijalnim potrebama, zajedno sa Indijom. Izvoz iz ostalih potencijalnih velikih proizvoĊaĉa, Rusije, Kazahstana, Kolumbije, suoĉava se sa znaĉajnim logistiĉkim problemima. Evropa ima više rezerva uglja, nego nafte i gasa, bez obzira što Evropa ne raspolaţe znaĉajnijim svetskim rezervama. Uvozna zavisnost EU-27 od uglja je manja od zavisnosti od nafte i gasa (Slika 3-plava linija). Aktivnosti na efikasnijoj i temeljnijoj eksploataciji rezervi uglja će smanjiti ukupnu EU energetsku zavisnost i zbog toga će ugalj u Evropi i dalje ostati primarni energent do 2030. godine. 2

Šest zemalja- SAD, Kina, Indija, Rusija, Juţna Afrika, Australija, poseduju 84% svetskih rezervi kamenog uglja.<br />

Ĉetiri od njih- SAD, Rusija, Kina, Australija, imaju i 78% svetskih rezervi mrkog uglja (Slika 1).<br />

Slika 1: Rezerve uglja u svetu, izvor:DOE/EIA IEO 2006<br />

Najveći potrošaĉ uglja u svetu je Kina, sa 33% ukupne svetske potrošnje. Po potrošnji uglja sledi SAD sa 18%,<br />

Indija sa 8%, Rusija 4%, Japan 3%, dok sve ostale zemlje koriste preostalih 34% ukupne svetske potrošnje uglja<br />

(Slika 2).<br />

Slika 2: Potrošnja uglja u svetu 2004, Izvor: Energy Information Administration,<br />

Interantional Energy Page 2006<br />

Proizvodnja lignita u Evropi je još uvek konkurentna sa uvozom kamenog uglja, ali ekonomke rezerve glavnih<br />

evropskih proizvoĊaĉa lignita su iscrpive. Sa druge strane, izvoz uglja se koncentrisao u ruke par zemalja.<br />

Australija je postala rastući snabdevaĉ ugljem. Drugi tradicionalni izvoznici, kao što su Juţna Afrika, Indonezija<br />

i SAD suoĉeni su sa znaĉajnim izazovima razvoja i eksploatisanja rezervi uglja, kao i izvoznim mogućnostima.<br />

SAD i Kina, nekadašnji veliki izvoznici, postepeno su se pretvorili u neto uvoznike sa enormnim potencijalnim<br />

potrebama, zajedno sa Indijom. Izvoz iz ostalih potencijalnih velikih proizvoĊaĉa, Rusije, Kazahstana,<br />

Kolumbije, suoĉava se sa znaĉajnim logistiĉkim problemima.<br />

Evropa ima više rezerva uglja, nego nafte i gasa, bez obzira što Evropa ne raspolaţe znaĉajnijim svetskim<br />

rezervama. Uvozna zavisnost EU-27 od uglja je manja od zavisnosti od nafte i gasa (Slika 3-plava linija).<br />

Aktivnosti na efikasnijoj i temeljnijoj eksploataciji rezervi uglja će smanjiti ukupnu EU energetsku zavisnost i<br />

zbog toga će ugalj u Evropi i dalje ostati primarni energent do 2030. godine.<br />

2

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!