GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
10. Zakljuĉak Na osnovu ispitivanja korelacione veze korištenjem statistiĉke metode moţemo zakljuĉiti sledeće: ‣ da su koliĉine uglja i jalovine na Rudniku „ Bogutovo Selo-Sjever ‖ u Ugljeviku bile dosta promjenjive ‣ da je srednja vrijednost koliĉina 7,407 x 10 6 m 3 jalovine i 1,447 x 10 6 t uglja ‣ da dosadašnji ostvareni koeficijent otkrivke iznosi 5,18 što je više od koeficijenta za cjelokupno leţište, ‣ da ukoliko jednaĉinu pravca regresije raĉunamo kao koliĉinu otkrivke neovisnu, a koliĉinu uglja ovisnu varijablu, za svako povećanje otkrivke od milion kubnih metara, koliĉina uglja će porasti u prosjeku za 96 hiljada tona ‣ da ukoliko koliĉinu uglja uzmemo kao neovisnu, a koliĉinu otkrivke kao ovisnu varijablu za izraĉunavanje jednaĉine linije regresije povećanjem koliĉine uglja za jedan milion tona povećava se i koliĉina jalovine za 6,284 miliona. ‣ da je od ukupnog odstupanja 1/4 je ostala neprotumaĉena, a 3/4 protumaĉene ‣ da je koeficijent determinacije 0,736, a to znaĉi da je 73,6% sume ukupnih kvadrata odstupanja protumaĉeno vezom meĊu pojavama, a 26,4% ostaje neprotumaĉeno kao posledica drugih faktora ‣ da je Pearsonov koeficijent korelacije + 0,8587, budući da se rezultat pribliţava vrijednosti 1 moţemo reći da se radi o priliĉno jakoj vezi LITERATURA Pašalić Smajl (1976.) Pavlović Ivo (1971.) Nurić Adila, Nurkanović Mehmed Matematiĉka statistika, Sarajevo Statistiĉka teorija i primjena, Zagreb Materijal sa odrţanih predavanja Dokumentacioni materijal rudnika uglja „Bogutovo Selo-Sjever‖ u Ugljeviku Tomić Rajko,: Magistarski rad - Geološke karakteristike leţišta uglja Baljak u Ugljeviĉkom bazenu 2010.g. 287
DIVERZITET BAKTERIJA Rhizobium sp. IZOLOVANIH IZ KVRŢICA KORENOVA ZELJASTIH LEGUMINOZNIH BILJAKA TOKOM REKULTIVACIJE JALOVIŠTA I PEPELIŠTA U KOSTOLCU DIVERSITY OF BACTERIA Rhizobium sp. ISOLATED FROM ROOT NODULES OF HERBACEUS LEGUMES DURING RECULTIVATION OF BARREN SOIL AND ASH DUMPS IN KOSTOLAC REZIME ĐorĊević-Miloradović Jasminka 1,2 , Savić Nataša 2 , Miloradović Milica 1 1 Fak. Ekologija i ţaštita ţivotne sredine, Univerzitet Union, Beograd; 2 PD Rekultivacija i ozelenjavanje, Kostolac Najznaĉajnija osobina bakterija iz grupe Rhizobium sp. je sposobnost da u simbiozi sa leguminozama, u kvrţicama korenova fiksiraju atmosferski N 2 i obogaćuju zemljište organskim oblicima azota. Već ĉetiri decenije uobiĉajan deo rekultivacije deponija pepelišta iz termoelktrana i jalovišta sa površinskih kopova uglja je gajenje leguminoza kao zelenišnog djubriva. Ovim istraţivanjem je ustanovljeno da do simbioze sa Rhizobium sp. ne dolazi u sluĉaju posejanih leguminoza na sveţim deponijama pepela, a da se simbioza dešava posle tri decenije kojoj predhodi humifikacija, djubrenje, navodnjavanje i opšta poravka fiziĉko-hemijskih uslova na pepelu. Na sveţim, a posebno na rekultivisanim deponijama jalovine postoje latentni inokulumi bakterija Rhizobium sp., a uslovi za rast leguminoza i simbiozu sa bakterijama su daleko povoljniji nego na pepelu. Izolovano je 22 izolata Rhizobium bakterija i ĉetiri vrste sa dva varijeteta: Rhizobium fredii (6), Rh. loti (5), Rh. leguminasorum var. trifoli (4), Rh. Galegae (3) i Rh. leguminasorum var. viciae (1). Dvadest dva izolata testirana su na 24 fenotipska karaktera. Claster analiza pokazuje da su svi izolati u istoj grupi ishodnih Rhizobium sp., a da je sliĉnost/udaljenost izmedju njih 0,72. Radi se o specifiĉnim, autohtonim i tolerantnim sojevima bakterija Rhizobium sp. koje znatno doprinose popravci i rekultivaciji pepelišta i jalovišta. Opšta preporuka ovih istraţivanja je da se u postupku setve leguminoza na pepelu i jalovini apliciraju bakterijski preparati otpornih sojeva bakterija Rhizobium sp. Kljuĉne reĉi: leguminoze, Rhizobium sp. pepelišta, jalovišta SUMMARY The most important feature of bacteria from Rhizobium sp. the ability in symbiosis with legumes, the nodulated roots fixing atmospheric N 2 and soil enriched with organic forms of nitrogen. For four decades and customary part of the reclamation of landfill ash dumps and tailings from open pits is growing legumes as green manure. This research has established that the symbiosis with Rhizobium sp. comes in the case of legumes sown on fresh ash deposits, a symbiosis that occurs after three decades that preceded humification, fertilization, irrigation and general improving physicochemical conditions in the ashes. For fresh, especially in re-cultivated tailings dumps are latent inoculum of bacteria Rhizobium sp. and conditions for growth and legume symbiosis with bacteria are much more favorable than in the ashes. We isolated 22 strains of Rhizobium bacteria and four species with two varieties: Rhizobium fredii (6), Rh. loti (5), Rh. leguminasorum var. trifoli (4), Rh. galegae (3) and Rh. leguminasorum var. viciae (1). Twenty-two isolates were tested for 24 phenotypic characters. Claster analysis shows that all isolates in the group outcome Rhizobium sp., and that the similarity/distance between them 0.72. It is a specific, native and tolerant strains of bacteria Rhizobium sp. which contribute to repair and re-cultivation of ash dumps and tailings. The general recommendations of this study is that in the process of sowing legumes on the ashes and tailings apply preparations of resistant bacterial strains of Rhizobium sp. Key words: legumes, Rhizobium sp. ash dumps, tailings UVOD Ekološka restauracija je relativno nov termin koji je zamenio pojam rekultivacija u svetlu novih potreba i saznanja. Ekološka restauracija je proces oporavka ekosistema koji su degradirani, oštećeni ili uništeni (SER, 2002). Poznato je da su procesi oporavka ekosistema veoma spori, a procesi pedogeneze još sporiji. Ono što stoji na kraju za svakog napora za rehabilitacijom ekosistema uništenog površinskom eksplatacijom uglja i deponovanjem je jalovina je vraćanje zemljišta koje je zauzeto prvobitnom kvalitetu i funkciji. Svi programi i planovi za rehabilitaciju zemljišta zasnivaju se na nizu meliorativnih i bioloških mera koje se preduzimaju u duţem periodu kao što je tehniĉka priprema, unošenje organo-mineralnih djubriva, setva travnoleguminoznih smeša, sadnja drveća i ţbunja. Rehabilitacija ekosistema podrazumava vraćanje svih onih paramatetara ekosistema koji su deponovanjem jalovine i uništeni: struktura i svojstva zemljišta, diverzitet 288
- Page 238 and 239: e) Prenamjena rudniĉkog ambijenta
- Page 240 and 241: na neku konstantnu vrednost. To nij
- Page 242 and 243: - Vaţnije rasede, pukotine, ponore
- Page 244 and 245: trţište grejanja. U nemaĉkom rud
- Page 246 and 247: Slika 5: Poloţaj Nordhausen-a u Ne
- Page 248 and 249: Troškovi i vremenski rokovi koji s
- Page 250 and 251: Osnovni nivo Osnovni nivo Slika 6:
- Page 252 and 253: Tabela 2: Troškovi bušenja na jed
- Page 254 and 255: UOPŠTENO O DUBLJENJU OKNA ZA HIDRO
- Page 256 and 257: IZRADA POMOĆNOG OKNA USKOPNOM PLAT
- Page 258 and 259: Slika 8: Fotografija radilišta na
- Page 260 and 261: Slika 9: Poprečni presek prilaznog
- Page 262 and 263: LITERATURA 1. Rudarski projekt za i
- Page 264 and 265: N slika1. Pregledna geografska kart
- Page 266 and 267: 4.0. TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA OTKRIV
- Page 268 and 269: Odlaganje kvartarnih glina Tabela b
- Page 270 and 271: TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE ODLAGAĈA
- Page 272 and 273: Kamenolom ''Nepri~ava'' (kre~njak)
- Page 274 and 275: ALUGA 114.0 1 0 98.8 1 0 693 2 730
- Page 276 and 277: c) Izdan u peskovima gornjeg ponta.
- Page 278 and 279: REKA KOLUBARA F AZA P.S 107.5 105 9
- Page 280 and 281: KORELACONE VEZE MEĐU POJAVAMA KOLI
- Page 282 and 283: 2,100 1,900 1,700 1,500 1,300 rasip
- Page 284 and 285: Za 1,095 (kolona 8): (1,095 - 1,447
- Page 286 and 287: X Y X 2 Y 2 x x y y 2 x x y
- Page 290 and 291: flore i faune na mestu odlaganja, b
- Page 292 and 293: Slika 1. Geomorfološka mapa kostol
- Page 294 and 295: Klaster 1 (n=3) Klaster 2 (n=6) Kla
- Page 296 and 297: najkvalitetnijih sojeva za komercij
- Page 298 and 299: FITOREMEDIJACIJA TEŠKIH METALA IZ
- Page 300 and 301: Današnja tehnologija osnivanja zas
- Page 302 and 303: POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA NA DEPOS
- Page 304 and 305: Slika 2. Prirodno zemljište je pot
- Page 306 and 307: hemijskih analiza treba istaći ned
- Page 308 and 309: Slika 7 Što se tiĉe "Voćarske" p
- Page 310 and 311: Figure 1: Ground plan of set up mon
- Page 312 and 313: procedure takes into account the co
- Page 314 and 315: The denominator in equation (17) is
- Page 316 and 317: Accuracy comparison of the observat
- Page 318 and 319: Number of valid observations [%] Š
- Page 320 and 321: ANALIZA PRIRODNO-GEOLOŠKIH USLOVA
- Page 322 and 323: Za pripremne rudarske prostorije, k
- Page 324 and 325: Tabela 2. Overene rezerve uglja u n
- Page 326 and 327: ANALIZA PROMENE HIDROGEOLOŠKIH USL
- Page 328 and 329: NO 2 manje od 0,01 pH 7,35 Ukupna m
- Page 330 and 331: Slika 3: Situacioni deo OP-1 i OP-4
- Page 332 and 333: METODOLOGIJA UVOĐENJA NOVIH METODA
- Page 334 and 335: Zbog toga je za otkopavanje ove gru
- Page 336 and 337: Rez ult ati/ Me sec: R. Av br. gus
10. Zakljuĉak<br />
Na osnovu ispitivanja korelacione veze korištenjem statistiĉke metode moţemo zakljuĉiti sledeće:<br />
‣ da su koliĉine uglja i jalovine na Rudniku „ Bogutovo Selo-Sjever ‖ u Ugljeviku bile dosta<br />
promjenjive<br />
‣ da je srednja vrijednost koliĉina 7,407 x 10 6 m 3 jalovine i 1,447 x 10 6 t uglja<br />
‣ da dosadašnji ostvareni koeficijent otkrivke iznosi 5,18 što je više od koeficijenta za<br />
cjelokupno leţište,<br />
‣ da ukoliko jednaĉinu pravca regresije raĉunamo kao koliĉinu otkrivke neovisnu, a koliĉinu<br />
uglja ovisnu varijablu, za svako povećanje otkrivke od milion kubnih metara, koliĉina uglja će<br />
porasti u prosjeku za 96 hiljada tona<br />
‣ da ukoliko koliĉinu uglja uzmemo kao neovisnu, a koliĉinu otkrivke kao ovisnu varijablu za<br />
izraĉunavanje jednaĉine linije regresije povećanjem koliĉine uglja za jedan milion tona<br />
povećava se i koliĉina jalovine za 6,284 miliona.<br />
‣ da je od ukupnog odstupanja 1/4 je ostala neprotumaĉena, a 3/4 protumaĉene<br />
‣ da je koeficijent determinacije 0,736, a to znaĉi da je 73,6% sume ukupnih kvadrata<br />
odstupanja protumaĉeno vezom meĊu pojavama, a 26,4% ostaje neprotumaĉeno kao posledica<br />
drugih faktora<br />
‣ da je Pearsonov koeficijent korelacije + 0,8587, budući da se rezultat pribliţava vrijednosti 1<br />
moţemo reći da se radi o priliĉno jakoj vezi<br />
LITERATURA<br />
Pašalić Smajl (1976.)<br />
Pavlović Ivo (1971.)<br />
Nurić Adila,<br />
Nurkanović Mehmed<br />
Matematiĉka statistika, Sarajevo<br />
Statistiĉka teorija i primjena, Zagreb<br />
Materijal sa odrţanih predavanja<br />
Dokumentacioni materijal rudnika uglja „Bogutovo Selo-Sjever‖ u Ugljeviku<br />
Tomić Rajko,: Magistarski rad - Geološke karakteristike leţišta uglja Baljak u Ugljeviĉkom bazenu 2010.g.<br />
287