GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
IZRADA POMOĆNOG OKNA USKOPNOM PLATFORMOM Hronologija vaţnih dogaĊaja U toku aprila 2008. god. predstavnici firmi BAY Jedan d.o.o. iz Srbije i Trbo-vlja u Sloveniji stupili su u kontakt sa rukovodstvom pogona Jama RBB Bor d.o.o. u Srbiji. Predmet interesovanja bila je mogućnost angaţovanja uskopne platforme Alimak STH 5L i nekoliko vodećih majstora sa pogona Jama na izradi 40 m vertikalnog okna u tunelu Slap hidrocentrale Avĉe kod Nove Gorice. Dana 16. 04. 2008. god. zamenik direktora RBB dr. Branislav Mihajlović, dipl. inţ. rud. je zajedno sa direktorom podizvoĊaća radova firme BAY 1 d.o.o. Predragom Janoševićem, univ. dipl. inţ. rud. obišao lokaciju na kojoj bi trebalo izraditi okno i na licu mesta se uverio da na radilištu postoji problem zaĉepljenja zacevljene bušotine kojom se gravitaciono spuštao materijal nastao pri dubljenju okna tehnologijom odozgo naniţe. Zaĉepljenje je nastalo na 40 m visine iznad potkopa kojim se odvozio materijal iz okna do depoa na površini. Jedini naĉin za rešenje problema je bio da se iz potkopa pod hitno izbije vertikalno okno naviše uskopnom platformom Alimak STH 5L u duţini 40 m do mesta zaĉepljenja, otĉepi bušotina i tako stvore uslovi za normalan nastavak radova na dubljenju okna. Shvativši ozbiljnost situacije, poslovodstvo RBB Bor je odmah reagovalo i već 23. 04. 2008. god. zapoĉeti su prvi radovi. U meĊuvremenu je, iako se radilo o meĊudrţavnom ugovoru, u najkraćem roku pripremljeno radilište, doterana oprema, ljudi, prepiska, sreĊena neophodna dokumentacija i Sl. 4: Uskopna platforma Alimak STH dozvole, kao i svi neophodni dogovori sa investitorom. ISKUSTVA PRIMENE ALIMAK PLATFORME U RTB BOR Kompanija RTB Bor je poĉetkom sedamde-setih godina prošlog veka za potrebe izrade obimnog investicionog programa revitalizacije i povećanja kapaci-teta podzemne eksploatacije, meĊu prvima u Evropi kupila dva kompleta uskopnih platformi za izradu kosih i vertikalnih okana odozdo naviše – elektriĉnu (Alimak STH-5E) i pneumatsku (Alimak STH - 5L). Elektriĉnom uskopnom platformom je uspešno izraĊeno jedno ventilaciono okno duţine 320 m, ali se pri izradi drugog okna došlo do njegovog zarušavanja. U ruševini je ostala kompletna platforma i ona se više nije upotrebljavala. Pneu-matskom uskopnom platformom u borskoj Jami je ukupno izraĊeno oko 4.000 m okana. Proseĉna visina ura-Ċenih okana iznosi od 60 do 80 m, dok najveća visina okna koju je RTB Bor uspeo da izradi uskopnom plat-formom STH – 5L iznosi 156 m. Uglavnom sva okna su uglavnom kvadratnog preseka 3x3 m, odnosno 9 m 2 . U borskoj Jami okna su mahom bila izraĊivana za sledeću namenu: rudna okna, ventilaciona okna, transportno – prolazna okna, drenaţna (ocedna) okna i pilot – okna. Pri izbijanju okana uskopnom platformom STH – 5L postizana je dinamika, zavisno od geotehniĉkih, geomehaniĉkih i hidrogeoloških uslova od 1m/dan do 4m/dan, odnosno 30m/mesec do 120 m/mesec. Najbolji rezultati su postizani u suvim, ĉvrstim i homogenim stenama. Organizacija rada, koja se preko trideset godina ustalila u Jami RTB Bor je sadrţala tri rukovaoca rudarske struke u smeni, od kojih su vodeći majstori sa pomoćnikom na radu u oknu na platformi, dok je treći u dnu okna kod pogonske stanice. Uobiĉajena praksa je bila da se pri izradi okana nikako ne razvlaĉi sa vremenom, te je obiĉno raĊeno ĉetvorosmenski, bez prekida preko vikenda. U radnoj grupi obavezan je bio i bravar zaduţen za ispravnost uskopne platforme, kao i poslovoĊa radova. Vrlo vaţan ĉlan ekipe bio je i jamski 255
meraĉ, od ĉijeg je rada ĉesto zavisila sudbina kompletnog posla u oknu. U zavisnosti od namene i stanja u materijal iz okna gravitaciono spuštao na nivo potkopa Sl. 5: Izgled spoja tunela sa bušotinom kojom se iskopani oknu ĉesto je u ekipi bio prisutan i operativni geolog. Odvoz materijala dobivenog izbijanjem okna obiĉno je organizovan i vršen od strane radne grupe u ĉijoj nadleţnosti je rudni revir gde se izraĊuje okno, jer se izbegavalo da se samo za to angaţuje jamski utovaraĉ, koji bi tokom dana uglavnom bio neiskorišćen. NagraĊivanje radnika pri izradi okana je bilo direktno vezano za postignute uĉinke i uslove rada u samom oknu. Primanja su u normalnim radnim uslovima iznosile od 150 % do 170 % od proseka radnika Jame, dok su u ekstemnim uslovima iznosile i ĉitavih 300 % od proseka. Slika 6: ulazni otvor za dovodnu vodu iz Soče u fazi gradnje IZBIJANJE POMOĆNOG OKNA SA ALIMAKOM lika 7: Glava okna: spuštanje utovarača na dno okna S Zbog problematike nastale sa zaglavljivanjem bušotine za odvoz materijala sa dna okna u izradi (izvodjaĉ Primorje, Ajdovšĉina) odozgo nadole, poĉetak radova na pripre-mi radilišta za rad sa uskopnom platformom Alimak je išao vrlo ubrzano. Radovi na planiranju tehnologije, pripreme radilišta i sliĉno su bili najmanji problem. Ukratko najvaţnije u vezi izbijanja profila pomoćnog okna: - Profil okna za rad sa Alimakom odozdo na gore je definiran sa širinom Alimakove platforme 1,6 x 1,6 m i time smo već odredili da profil pomoćnog okna na gore bude 2,0 x 2,0 m. - Za poĉetak je rad poĉeo na samom kraju potkopa u blizini kraja bušotine 0,5m koja je vodila do gornjeg dela dna okna, a koja je bila zapušena. - Posle poĉetnog miniranja i prvih 2 m izrade na gore su krivine za vodjice Alimaka montirane i time stvoreni uslovi za uhodavanje ciklusa ubrzanog rada na izbijanju na gore. - Tehnologija rada je bila: bušenje minskih rupa u jednostavnom zalomu za srednje ĉvrsti materijal, provetravanje, provera ĉela, montiranje vodjica i tako u ciklusu napred. 256
- Page 206 and 207: 557,00 554,00 547,00 544,00 537,00
- Page 208 and 209: Linija fronta ugljene etaţe stiţe
- Page 210 and 211: znaĉajnijih aktivnosti. Dalje akti
- Page 212 and 213: - gustine - temperature - brzine ve
- Page 214 and 215: Slika 9. Model stepena doziranja te
- Page 216 and 217: sistematskih istraţivanja u 1960.
- Page 218 and 219: srednjezrn do sitnozrn bela G O R N
- Page 220 and 221: Slika br. 1 Geološki stub dela le
- Page 222 and 223: oblikovanja formirane su i naborne
- Page 224 and 225: POVRATAK NA STARU LOKACIJU ODLAGALI
- Page 226 and 227: 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963
- Page 228 and 229: 225 Otkrivka iz prve faze odlaţe s
- Page 230 and 231: ?.5 1.5 ?.2 2.5 O-V ? .5 M6 ?.18 ?.
- Page 232 and 233: ZATVARANJE RUDNIKA LIGNITA „BUKIN
- Page 234 and 235: 5. OBRAZLOŢENJE POTREBE ZATVARANJA
- Page 236 and 237: a) Likvidacija otkopnog polja Otkop
- Page 238 and 239: e) Prenamjena rudniĉkog ambijenta
- Page 240 and 241: na neku konstantnu vrednost. To nij
- Page 242 and 243: - Vaţnije rasede, pukotine, ponore
- Page 244 and 245: trţište grejanja. U nemaĉkom rud
- Page 246 and 247: Slika 5: Poloţaj Nordhausen-a u Ne
- Page 248 and 249: Troškovi i vremenski rokovi koji s
- Page 250 and 251: Osnovni nivo Osnovni nivo Slika 6:
- Page 252 and 253: Tabela 2: Troškovi bušenja na jed
- Page 254 and 255: UOPŠTENO O DUBLJENJU OKNA ZA HIDRO
- Page 258 and 259: Slika 8: Fotografija radilišta na
- Page 260 and 261: Slika 9: Poprečni presek prilaznog
- Page 262 and 263: LITERATURA 1. Rudarski projekt za i
- Page 264 and 265: N slika1. Pregledna geografska kart
- Page 266 and 267: 4.0. TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA OTKRIV
- Page 268 and 269: Odlaganje kvartarnih glina Tabela b
- Page 270 and 271: TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE ODLAGAĈA
- Page 272 and 273: Kamenolom ''Nepri~ava'' (kre~njak)
- Page 274 and 275: ALUGA 114.0 1 0 98.8 1 0 693 2 730
- Page 276 and 277: c) Izdan u peskovima gornjeg ponta.
- Page 278 and 279: REKA KOLUBARA F AZA P.S 107.5 105 9
- Page 280 and 281: KORELACONE VEZE MEĐU POJAVAMA KOLI
- Page 282 and 283: 2,100 1,900 1,700 1,500 1,300 rasip
- Page 284 and 285: Za 1,095 (kolona 8): (1,095 - 1,447
- Page 286 and 287: X Y X 2 Y 2 x x y y 2 x x y
- Page 288 and 289: 10. Zakljuĉak Na osnovu ispitivanj
- Page 290 and 291: flore i faune na mestu odlaganja, b
- Page 292 and 293: Slika 1. Geomorfološka mapa kostol
- Page 294 and 295: Klaster 1 (n=3) Klaster 2 (n=6) Kla
- Page 296 and 297: najkvalitetnijih sojeva za komercij
- Page 298 and 299: FITOREMEDIJACIJA TEŠKIH METALA IZ
- Page 300 and 301: Današnja tehnologija osnivanja zas
- Page 302 and 303: POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA NA DEPOS
- Page 304 and 305: Slika 2. Prirodno zemljište je pot
meraĉ, od ĉijeg je rada ĉesto zavisila sudbina kompletnog<br />
posla u oknu. U zavisnosti od namene i stanja u materijal iz okna gravitaciono spuštao na nivo potkopa<br />
Sl. 5: Izgled spoja tunela sa bušotinom kojom se iskopani<br />
oknu ĉesto je u ekipi bio prisutan i operativni geolog. Odvoz materijala dobivenog izbijanjem okna obiĉno je<br />
organizovan i vršen od strane radne grupe u ĉijoj nadleţnosti je rudni revir gde se izraĊuje okno, jer se<br />
izbegavalo da se samo za to angaţuje jamski utovaraĉ, koji bi tokom dana uglavnom bio neiskorišćen.<br />
NagraĊivanje radnika pri izradi okana je bilo direktno vezano za postignute uĉinke i uslove rada u samom oknu.<br />
Primanja su u normalnim radnim uslovima iznosile od 150 % do 170 % od proseka radnika Jame, dok su u<br />
ekstemnim uslovima iznosile i ĉitavih 300 % od proseka.<br />
Slika 6: ulazni otvor za dovodnu vodu iz Soče u fazi<br />
gradnje<br />
IZBIJANJE POMOĆNOG OKNA SA ALIMAKOM<br />
lika 7: Glava okna: spuštanje utovarača na dno<br />
okna<br />
S<br />
Zbog problematike nastale sa zaglavljivanjem bušotine za odvoz materijala sa dna okna u izradi (izvodjaĉ<br />
Primorje, Ajdovšĉina) odozgo nadole, poĉetak radova na pripre-mi radilišta za rad sa uskopnom platformom<br />
Alimak je išao vrlo ubrzano. Radovi na planiranju tehnologije, pripreme radilišta i sliĉno su bili najmanji<br />
problem. Ukratko najvaţnije u vezi izbijanja profila pomoćnog okna:<br />
- Profil okna za rad sa Alimakom odozdo na gore je definiran sa širinom Alimakove platforme 1,6 x 1,6 m<br />
i time smo već odredili da profil pomoćnog okna na gore bude 2,0 x 2,0 m.<br />
- Za poĉetak je rad poĉeo na samom kraju potkopa u blizini kraja bušotine 0,5m koja je vodila do gornjeg<br />
dela dna okna, a koja je bila zapušena.<br />
- Posle poĉetnog miniranja i prvih 2 m izrade na gore su krivine za vodjice Alimaka montirane i time<br />
stvoreni uslovi za uhodavanje ciklusa ubrzanog rada na izbijanju na gore.<br />
- Tehnologija rada je bila: bušenje minskih rupa u jednostavnom zalomu za srednje ĉvrsti materijal,<br />
provetravanje, provera ĉela, montiranje vodjica i tako u ciklusu napred.<br />
256