GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
Slika 5: Poloţaj Nordhausen-a u Nemačkoj: rudarsko okruţenje i tradicija 3. METODE DUBLJENJA Za dubljenje okana pod teškim hidrogeološkim uslovima dolaze u obzir tri razliĉite metode dubljenja: - Klasiĉno dubljenje sa zamrzavanjem - Metoda izrade okna bušenjem i - Klasiĉno dubljenje sa sistematskim predbušenjem i inektiranjem Metoda zamrzavanja. Klasiĉno ili konvencionalno dubljenje sa zamrzavanjem se danas po pravilu koristi za dubljenje okana u slabom stenskom materijalu punom vode. U Nemaĉkoj se koristi u svim podruĉjima ru-darstva i to do dubine od oko 600 m. Ovom metodom se postiţe potrebna ĉvrstoća okolnog stenskog materiala kao i zatvaranje prodora vode za duţinu napredovanja. Troškovi i potrošnja vremena za zamrzavanje se daje sa dosta velikom taĉnoću pred-videti. Zamrzavanjem postiţemo uštedu u radnom delu dubljenja gde ne moţemo oceniti sa sigurnošću troškove za druge naĉine zatvaranja prodora vode, napr. sa inektiranjem. Takav naĉin rada je preko nas postao aktuelan pri projektovanju za EUROCHEM u Rusiji i to preko poznate firme Thyssen Schachtbau u podruĉju Volgograda. Na toj lokaciji se otvara jedno leţište kalijuma, pri ĉemu je za dubljenje okna bila jedino moguća metoda za primenu metoda zamrzavanja. Dubljenje okana bušenjem. Za metodu izrade okna bušenjem se koristi teško modifcirano postrojenje Rota-ri. Ono se moţe koristiti kako u stabilnom i ĉvrstom tako i u nestabilnom i slabom materijalu. Velika prednost okana sa bušenjem u odnosu na metode zamrzavanja su troškovi. Za manje preĉnike okana se ušteda u troškovima ocenjuje na izmedju 40% do 25%. Kod većih okana sa više stepenica bušenja iznosi ušteda u troškovima znaĉajno ispod 20%. Pri izradi okana bušenjem se podgrada ugraduje u vodi. Zaradi toga se postavljaju veliki zahtevi za potrebnu taĉnost. U suprotnom postoji opasnost da se podgrada „osloni― na zidove okna - zaglavi (ukajluje) i tako da se ne postiţe predvidjena dubina ugradnje podgrade. 245
Na ovom mestu nećemo propustiti da pomenemo t.zv. Raize-metodu za bušenje. Ova tehnika se sastoji iz tri znaĉajna koraka: 1. Izrada t.zv. ciljnog bušenja 2. Proširenje ciljnog bušenja sa Raize-metodom 3. Proširenje Raize-bušenja na zahtevani preĉnik izbijanja do 9,5 m sa mašinom za bušenje okana Navaţniji preduslovi za upoterbu t.zv. V-to molne tehnike jesu: 1. Prilaz najdubljem delu okna (ili medjuhorizontu) u cilju odvoza izbušenog stenskog materijala preko bilo kog sistema transporta. 2. Ĉvrst i ne previše vodonosan stenski material, najbolje manje vodonosan, pošto Raize-bušenje je u toku više meseci bez osiguranja i preko stalnog pada komada materijala u opasnosti da se ošteti Ovde je neophodno taĉno poznavanje kako geologije tako i hidrogeologije. Klasiĉno dubljenje sa predbušenjem i injektiranjem. Sistematsko predbušenje i iniciranje je postala standard-na metoda izrade okana. Ovde se sa mašinom za predbušenje (t.z. predvrtavanje) istraţuje okolni stenski materijala na koliĉinu vode. Ako bušotine predvrtavanja ukazuju na to da se na dnu okna oĉekuju veći prilivi vode, i ako isti prekoraĉe odredjene granice – naprimer su preko 30 l/min – onda se prelazi na predbušenje i injektiranje. Iz naših iskustava moţemo dati zakljuĉak da cilj radova injektiranja nije kompletna zaštita okna od prodora ili velikih priliva vode. Injektiranje ima za cilj da se omogući regularni deo dubljenja do ugradnje podgrade. Preduslovi za primenu ove metode su takodje dobro poznavanje geologije i hidrogeologije na odredjenoj lokaciji u oknu, koje se postiţe na primer sa predvrtavanjem i kvalitetnom obradom dobijenih tih podataka. Ovo poznavanje je potrebno kako bi uspeli da optimalno planiramo tehniĉne parametre za opremu, kao i za njenu primenu. Takodje moramo izabrati materijal za injektiranje, koji je potreban za primenu injektiranja. Na taj naĉin primenjeno injektiranje, pravovremeno i pravilno planirano, predstavlja pouzdanu metodu za produbljavanje okana kroz vodonosne slojeve ili kroz vodonosne stenske materijale. Ako pak isto primenju-jemo tek kada su nastupili problemi – ili još gore neke havarije – onda ona ne mora da bude najbolje rešenje. Potrošnja i koliĉine za injektiranje, njihovi troškovi kao i trajanje injektiranja se odredjuje preko parametara odredjenih IN SITU u samom brdskom masivu, i ne moţe se pouzdano predvideti. Tako i najbolje izvedeno bušenje okna moţe biti samo ubod igle u brdski masiv i ne mora dati podatke o postojanju jedne eventuelne postojeće pukotine koja nije dodirnuta. 4. MATRIKSA ZA ODREDJIVANJE METODE DUBLJENJA (NA PRIMERU JEDNOG DUBLJENJA OKNA U KAZAHSTANU) Kao pomoć u izboru principejelno pogodne metode dubljenja za odgovarajuće dubine okana izradjena je jedna opšta matriksa odluĉivanja za tri metode: - Klasiĉno dubljenje sa zamrzavanjem - Klasiĉno dublejnje sa metodom cementiranja i - Izrada okana bušenjem Sabrani su kriterijumi ocenjivanja koji se daju na jednoj skali od 0 do 3 taĉaka. Tehniĉki dokazano i isprobano za preĉnik izbijanja od oko 11 m i veći Tehniĉki dokazano i isprobano za dubljenje površinko brdskog masiva i dubine do oko 200 m Tabela 1: Matriksa za izbor metode dubljenja okna Klasiĉno dubljenje sa metodom zamrzavanja Klasiĉno dubljenje sa metodom cementiranja Izrada okna bušenjem DA DA NE okno Reinberg +3 +3 0 DA okna Borth, Wallach, Voerde Rheinberg DA Marks Engels II DA +3 +3 +3 246
- Page 196 and 197: Plan rada Ia BTO sistema Na etaţi
- Page 198 and 199: Plan rada BTS sistema Na etaţi BTS
- Page 200 and 201: 45000 45000 45000 45000 ? ?? ?? ??
- Page 202 and 203: Tabela 1. Poĉetak i kraj rada BTO
- Page 204 and 205: Slika 2. Konture rasprostiranja pod
- Page 206 and 207: 557,00 554,00 547,00 544,00 537,00
- Page 208 and 209: Linija fronta ugljene etaţe stiţe
- Page 210 and 211: znaĉajnijih aktivnosti. Dalje akti
- Page 212 and 213: - gustine - temperature - brzine ve
- Page 214 and 215: Slika 9. Model stepena doziranja te
- Page 216 and 217: sistematskih istraţivanja u 1960.
- Page 218 and 219: srednjezrn do sitnozrn bela G O R N
- Page 220 and 221: Slika br. 1 Geološki stub dela le
- Page 222 and 223: oblikovanja formirane su i naborne
- Page 224 and 225: POVRATAK NA STARU LOKACIJU ODLAGALI
- Page 226 and 227: 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963
- Page 228 and 229: 225 Otkrivka iz prve faze odlaţe s
- Page 230 and 231: ?.5 1.5 ?.2 2.5 O-V ? .5 M6 ?.18 ?.
- Page 232 and 233: ZATVARANJE RUDNIKA LIGNITA „BUKIN
- Page 234 and 235: 5. OBRAZLOŢENJE POTREBE ZATVARANJA
- Page 236 and 237: a) Likvidacija otkopnog polja Otkop
- Page 238 and 239: e) Prenamjena rudniĉkog ambijenta
- Page 240 and 241: na neku konstantnu vrednost. To nij
- Page 242 and 243: - Vaţnije rasede, pukotine, ponore
- Page 244 and 245: trţište grejanja. U nemaĉkom rud
- Page 248 and 249: Troškovi i vremenski rokovi koji s
- Page 250 and 251: Osnovni nivo Osnovni nivo Slika 6:
- Page 252 and 253: Tabela 2: Troškovi bušenja na jed
- Page 254 and 255: UOPŠTENO O DUBLJENJU OKNA ZA HIDRO
- Page 256 and 257: IZRADA POMOĆNOG OKNA USKOPNOM PLAT
- Page 258 and 259: Slika 8: Fotografija radilišta na
- Page 260 and 261: Slika 9: Poprečni presek prilaznog
- Page 262 and 263: LITERATURA 1. Rudarski projekt za i
- Page 264 and 265: N slika1. Pregledna geografska kart
- Page 266 and 267: 4.0. TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA OTKRIV
- Page 268 and 269: Odlaganje kvartarnih glina Tabela b
- Page 270 and 271: TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE ODLAGAĈA
- Page 272 and 273: Kamenolom ''Nepri~ava'' (kre~njak)
- Page 274 and 275: ALUGA 114.0 1 0 98.8 1 0 693 2 730
- Page 276 and 277: c) Izdan u peskovima gornjeg ponta.
- Page 278 and 279: REKA KOLUBARA F AZA P.S 107.5 105 9
- Page 280 and 281: KORELACONE VEZE MEĐU POJAVAMA KOLI
- Page 282 and 283: 2,100 1,900 1,700 1,500 1,300 rasip
- Page 284 and 285: Za 1,095 (kolona 8): (1,095 - 1,447
- Page 286 and 287: X Y X 2 Y 2 x x y y 2 x x y
- Page 288 and 289: 10. Zakljuĉak Na osnovu ispitivanj
- Page 290 and 291: flore i faune na mestu odlaganja, b
- Page 292 and 293: Slika 1. Geomorfološka mapa kostol
- Page 294 and 295: Klaster 1 (n=3) Klaster 2 (n=6) Kla
Na ovom mestu nećemo propustiti da pomenemo t.zv. Raize-metodu za bušenje. Ova tehnika se sastoji iz tri<br />
znaĉajna koraka:<br />
1. Izrada t.zv. ciljnog bušenja<br />
2. Proširenje ciljnog bušenja sa Raize-metodom<br />
3. Proširenje Raize-bušenja na zahtevani preĉnik izbijanja do 9,5 m sa mašinom za bušenje okana<br />
Navaţniji preduslovi za upoterbu t.zv. V-to molne tehnike jesu:<br />
1. Prilaz najdubljem delu okna (ili medjuhorizontu) u cilju odvoza izbušenog stenskog materijala preko<br />
bilo kog sistema transporta.<br />
2. Ĉvrst i ne previše vodonosan stenski material, najbolje manje vodonosan, pošto Raize-bušenje je u toku<br />
više meseci bez osiguranja i preko stalnog pada komada materijala u opasnosti da se ošteti<br />
Ovde je neophodno taĉno poznavanje kako geologije tako i hidrogeologije.<br />
Klasiĉno dubljenje sa predbušenjem i injektiranjem. Sistematsko predbušenje i iniciranje je postala standard-na<br />
metoda izrade okana. Ovde se sa mašinom za predbušenje (t.z. predvrtavanje) istraţuje okolni stenski materijala<br />
na koliĉinu vode. Ako bušotine predvrtavanja ukazuju na to da se na dnu okna oĉekuju veći prilivi vode, i ako<br />
isti prekoraĉe odredjene granice – naprimer su preko 30 l/min – onda se prelazi na predbušenje i injektiranje. Iz<br />
naših iskustava moţemo dati zakljuĉak da cilj radova injektiranja nije kompletna zaštita okna od prodora ili<br />
velikih priliva vode. Injektiranje ima za cilj da se omogući regularni deo dubljenja do ugradnje podgrade.<br />
Preduslovi za primenu ove metode su takodje dobro poznavanje geologije i hidrogeologije na odredjenoj<br />
lokaciji u oknu, koje se postiţe na primer sa predvrtavanjem i kvalitetnom obradom dobijenih tih podataka.<br />
Ovo poznavanje je potrebno kako bi uspeli da optimalno planiramo tehniĉne parametre za opremu, kao i za<br />
njenu primenu. Takodje moramo izabrati materijal za injektiranje, koji je potreban za primenu injektiranja. Na<br />
taj naĉin primenjeno injektiranje, pravovremeno i pravilno planirano, predstavlja pouzdanu metodu za<br />
produbljavanje okana kroz vodonosne slojeve ili kroz vodonosne stenske materijale. Ako pak isto primenju-jemo<br />
tek kada su nastupili problemi – ili još gore neke havarije – onda ona ne mora da bude najbolje rešenje.<br />
Potrošnja i koliĉine za injektiranje, njihovi troškovi kao i trajanje injektiranja se odredjuje preko parametara<br />
odredjenih IN SITU u samom brdskom masivu, i ne moţe se pouzdano predvideti. Tako i najbolje izvedeno<br />
bušenje okna moţe biti samo ubod igle u brdski masiv i ne mora dati podatke o postojanju jedne eventuelne<br />
postojeće pukotine koja nije dodirnuta.<br />
4. MATRIKSA ZA ODREDJIVANJE METODE DUBLJENJA<br />
(NA PRIMERU JEDNOG DUBLJENJA OKNA U KAZAHSTANU)<br />
Kao pomoć u izboru principejelno pogodne metode dubljenja za odgovarajuće dubine okana izradjena je jedna<br />
opšta matriksa odluĉivanja za tri metode:<br />
- Klasiĉno dubljenje sa zamrzavanjem<br />
- Klasiĉno dublejnje sa metodom cementiranja i<br />
- Izrada okana bušenjem<br />
Sabrani su kriterijumi ocenjivanja koji se daju na jednoj skali od 0 do 3 taĉaka.<br />
Tehniĉki dokazano i<br />
isprobano za preĉnik<br />
izbijanja od oko<br />
11 m i veći<br />
Tehniĉki dokazano i<br />
isprobano za dubljenje<br />
površinko brdskog<br />
masiva i dubine<br />
do oko 200 m<br />
Tabela 1: Matriksa za izbor metode dubljenja okna<br />
Klasiĉno dubljenje sa<br />
metodom zamrzavanja<br />
Klasiĉno dubljenje sa<br />
metodom cementiranja Izrada okna bušenjem<br />
DA<br />
DA<br />
NE<br />
okno Reinberg<br />
+3 +3 0<br />
DA<br />
okna Borth, Wallach,<br />
Voerde Rheinberg<br />
DA<br />
Marks Engels II<br />
DA<br />
+3 +3 +3<br />
246