GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
45000 45000 45000 45000 ? ?? ?? ?? Ø 2" ? ?? ?????? ? ?? ???? ?? nova ugljena traka 45500 45500 45500 45500 Ø 2" 46000 46000 46000 46500 46500 46500 21000 21000 21000 21000 Dgh-9/87 I B.23 L=1000m nova ugljena traka -3 -5 0 -5 vis+dub: 2 422 000tRu -4 0 20500 So-85/85 20500 20500 20500 5 -7 5 pr.202m -10 10 10 30 50 70 90 8 -5 Dg-17/91 5 sl. br.5. Plan rada BTU sistema na površinskom kopu „Polje D― 8 8 50 70 pr.120m sk.120m 9 12 32 50 sk.120m pr.120m 5 70 12 sk.120m pr.120m 10 15 15 15 18 32 50 20 20 Zakljuĉak Na površinskom kopu „Polje D―, zbog same specifiĉnosti otkopa, sloţene konfiguracije glavnog i povlatnog ugljenog sloja koji naglo zaleţe na geološkoj granici, bilo je iznudjenih rekonsrukcija i izmeštanja sistema na otkrivci. Tehnologija otkrivanja povlate glavnog i povlatnog ugljenog sloja je veoma sloţena. U toku 2011.g. poĉelo je izmeštenje groblja u Vreocima, koje je u toku i sada. Potom je II BTO sistem izmešten na novu lokaciju – da otkopava severnu kosinu kod groblja u Vreocima. Zbog havarije rotornog bagera G-III, II BTO sistem trenutno ne radi pa će se sistemi na otkrivci razvijati na lokacijama „Juţno krilo―, „Istoĉna kipa― i severna kosina – groblje Vreoci, a ugljeni na jugozapadnoj strani kopa i na „Juţnom krilu―. Po završenom otkopavanju uglja na jugozapadnom delu kopa, uradiće se rekonstrukcija ugljene linije BTU sistema, i otkopavanje uglja biće nastavljeno na juţnoj strani „Polja D―. Da bi se ostvarila planirana dinamika otkopavanja otkrivke i uglja po republiĉkom bilansu, nastavljeno je sa otkopavanjem otkrivke i uglja na proširenom juţnom delu površinskog kopa „Polja D―.Na otkrivanju glavnog ugljenog sloja radi IV BTO sistem, rotorni bager G-II a kao vršni sistem radi V BTO sistem sa rotornim bagerom G-IX. Napredovanje fronta radova V BTO sistema uslovljeno je granicom eksproprijacije za 2012.godinu. Na stvaranju završne kosine, iza glavnog ugljenog sloja radi Ia BTO sistem i otkopava jalovinu do kontakta sa podinom glavnog ugljenog sloja. Da bi se ostvarila planirana dinamika otkopavanja otkrivke po republiĉkom bilansu, nastavljeno je sa otkopavanjem uglja na proširenom juţnom delu površinskog kopa „Polja D―. BTU sistem se razvijao unutar „Polja D―, a BTS na „Juţnom krilu―. BTU sistem otkopavaće ugalj, najpre ka zapadu, a potom i ka jugu, unutar granica „Polja D―, do I.O. sistema. U toku I.O. radi se rekonstrukcija sistema: izmeštanje dalekovoda i postavljanje etaţnog ugljenog transportera u novi poloţaj, pored veznih transportera sa BTSa. Rotorni bager G-VII sa BW otkopava ugalj do juţne završne kosine. Problemi sa kvalitetom uglja pojavljivali su se zbog veće moćnosti proslojaka u ugljenom sloju, kao i zbog otkopavanja podinskih partija uglja. Napredovanje fronta radova BTS sistema uslovljeno je sa granicama za eksproprijaciju, i objektima "Pomoćne mehanizacije". BTS sistem razvija se ka jugu na tzv. „Juţnom krilu―. 199
IZBOR TEHNIĈKOG REŠENJA ODBRANE I ZAŠTITE KOPA OD PODZEMNIH VODA PODINSKE UGLJENE SERIJE U FAZI EKSPLOATACIJE NA POVRŠINSKOM KOPU “SUVODOL“ SELECTION OF TECHNICAL SOLUTION FOR PROTECTION AND CONSERVATION OF THE MINING BASIN FROM THE GROUND COAL SERIES IN THE EXPLOITATION PHASE AT OCM SUVODOL Svetomir Maksimović 1 , Igor Miljanović 2 , Aleksandar Petrovski 3 , Ivana Ţivojinović-Miljanović 4 1,4 Elektroprivreda Srbije, Direkcija za proizvodnju energije, Beograd, 2,3 Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet Abstrakt Pojaĉani zahtevi za dodatnim koliĉinama uglja za potrebe proizvodnje termoelektriĉne energije u Bitoljskim termoelektranama, uslovili su potrebu za produbljivanjem postojećeg površinskog kopa, ispod glavne ugljene serije, i zahvatanje slojeva uglja koji se nalaze u tzv. podinskoj ugljenoj seriji. Kako su neki vodonosni slojevi sa vodom pod pritiskom i do 12 bari bilo je potrebno iznaći takvo rešenje koje će omogućiti odgovarajuću zaštitu kopa od podzemnih voda i nesmetani rad otkopne i odlagališne mehanizacije. Kljuĉne reĉi: Rudarstvo, površinski kopovi, odvodnjavanje, podzemne vode, bunari. Abstract A greater demand for the additional quantities of coal for the use in production of the thermoelectric energy in bitolj thermal power plant has made necessary the deepening of the existing surface mine under the main coal series and the stripping of the coal layers located in the so called ground coal series. Since some of the water-bearing layers have the pressure of up to 12 bar it was necessary to find such solution which would enable the adequate protection of the mining basin from the underground waters and the unobstructed use of the excavation and disposal equipment. Key words: mining, open cast mines, drainage, ground waters, wells. 1. Uvod Površinski kop Suvodol nalazi se 15(km) istoĉno od grada Bitola u Makedoniji. IzmeĊu kopa i grada postoji dobra komunikacija, a razvijena je i lokalna putna mreţa. Na PK Suvodol odvija se kontinuirano otkopavanje jalovine i uglja iz glavne ugljene serije. Kako su rezerve glavne ugljene serije znaĉajno smanjene, bilo je potrebno otvoriti površinski kop Brod Gneotino i pripremiti projektnu dokumentaciju za otkopavanje podinske ugljene serije kroz produbljivanje postojećeg površinskog kopa Suvodol. Planirano je da godišnja proizvodnja uglja iz podinske ugljene serije iznosi 3x10 6 (t/god.). Ugalj se plasira prevashodno termoelektranama „Bitola― snage 3x225(MW) za proizvodnju elektriĉne energije koja u Makedoniji uĉestvuje sa 70-80(%) od ukupno proizvedene elektriĉne energije. Otkopavanje podinske ugljene serije odvijaće se u veoma sloţenim hidrološkim uslovima te se problemu zaštite kopa od površinskih i podzemnih voda mora pridati adekvatan znaĉaj. Rad je namenjen prepoznavanju nekih od tih problema koji se odnose na zaštitu kopa od podzemnih voda. 2. Razvoj otkopnih frontova Faza eksploatacije na PK PUS obuhvata vremenski period od završetka glavnog useka do kraja veka eksploatacije kopa. Nakon dve godine rada na otkopavanju glavnog useka, stvorili bi se uslovi za ulazak u prvu godinu frontalne eksploatacije triju BTO sistema. Mogući termin ulaska rotornih bagera pojedinih BTO sistema na PK PUS, kao i oĉekivani kraj njihovog rada, prikazan je ja u tabeli 1. 200
- Page 150 and 151: Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sr
- Page 152 and 153: PRIMENA MODELA: HEMIJSKI LIZING NA
- Page 154 and 155: Slika 5.- Pogonska stanica sa kosim
- Page 156 and 157: Definisanje modela (definisanje jed
- Page 158 and 159: Princip dejstva transportera sa pri
- Page 160 and 161: kome se vrši dodatno drobljenje u
- Page 162 and 163: (kamioni-ţeleznice-trake...). Duţ
- Page 164 and 165: Uicaj kamionskog transporta. Štetn
- Page 166 and 167: Opšti problem višekriterijumskog
- Page 168 and 169: RAZVOJ ODRŢAVANJA POMOĆNE MEHANIZ
- Page 170 and 171: Tabela 1. Klasifikacija procesa, ra
- Page 172 and 173: .br Vrsta mašine Br. kom Vrsta ma
- Page 174 and 175: DINAMIKA SERVISIRANJA I OPRAVKI MA
- Page 176 and 177: R. Br. 2. Odredjivanje broja izradj
- Page 178 and 179: REKAPITULACIJA POTREBNE RADNE SNAGE
- Page 180 and 181: NEKI PROBLEMI TOKOM ZATVARNJA OTVOR
- Page 182 and 183: Sitan lomljeni kamen ø 80 - 150 mm
- Page 184 and 185: muljeve ograĊivao kamen krupnoće
- Page 186 and 187: d) UKLJUĈENJE BAGERA DREGLAJNA U S
- Page 188 and 189: Postoji velika razlika u kvalitetu
- Page 190 and 191: 1.3 Rudnik Nova Manasija - Zatvoren
- Page 192 and 193: 3.3 Rudnik Nova Manasija Tehnološk
- Page 194 and 195: sl. br.1 Pregledna karta kolubarsko
- Page 196 and 197: Plan rada Ia BTO sistema Na etaţi
- Page 198 and 199: Plan rada BTS sistema Na etaţi BTS
- Page 202 and 203: Tabela 1. Poĉetak i kraj rada BTO
- Page 204 and 205: Slika 2. Konture rasprostiranja pod
- Page 206 and 207: 557,00 554,00 547,00 544,00 537,00
- Page 208 and 209: Linija fronta ugljene etaţe stiţe
- Page 210 and 211: znaĉajnijih aktivnosti. Dalje akti
- Page 212 and 213: - gustine - temperature - brzine ve
- Page 214 and 215: Slika 9. Model stepena doziranja te
- Page 216 and 217: sistematskih istraţivanja u 1960.
- Page 218 and 219: srednjezrn do sitnozrn bela G O R N
- Page 220 and 221: Slika br. 1 Geološki stub dela le
- Page 222 and 223: oblikovanja formirane su i naborne
- Page 224 and 225: POVRATAK NA STARU LOKACIJU ODLAGALI
- Page 226 and 227: 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963
- Page 228 and 229: 225 Otkrivka iz prve faze odlaţe s
- Page 230 and 231: ?.5 1.5 ?.2 2.5 O-V ? .5 M6 ?.18 ?.
- Page 232 and 233: ZATVARANJE RUDNIKA LIGNITA „BUKIN
- Page 234 and 235: 5. OBRAZLOŢENJE POTREBE ZATVARANJA
- Page 236 and 237: a) Likvidacija otkopnog polja Otkop
- Page 238 and 239: e) Prenamjena rudniĉkog ambijenta
- Page 240 and 241: na neku konstantnu vrednost. To nij
- Page 242 and 243: - Vaţnije rasede, pukotine, ponore
- Page 244 and 245: trţište grejanja. U nemaĉkom rud
- Page 246 and 247: Slika 5: Poloţaj Nordhausen-a u Ne
- Page 248 and 249: Troškovi i vremenski rokovi koji s
IZBOR TEHNIĈKOG REŠENJA ODBRANE I ZAŠTITE KOPA OD<br />
PODZEMNIH VODA PODINSKE UGLJENE SERIJE U FAZI<br />
EKSPLOATACIJE NA POVRŠINSKOM KOPU “SUVODOL“<br />
SELECTION OF TECHNICAL SOLUTION FOR PROTECTION AND<br />
CONSERVATION OF THE MINING BASIN FROM THE GROUND COAL<br />
SERIES IN THE EXPLOITATION PHASE AT OCM SUVODOL<br />
Svetomir Maksimović 1 , Igor Miljanović 2 , Aleksandar Petrovski 3 ,<br />
Ivana Ţivojinović-Miljanović 4<br />
1,4 Elektroprivreda <strong>Srbije</strong>, Direkcija za proizvodnju energije, Beograd, 2,3 Univerzitet u Beogradu,<br />
Rudarsko-geološki fakultet<br />
Abstrakt<br />
Pojaĉani zahtevi za dodatnim koliĉinama uglja za potrebe proizvodnje termoelektriĉne energije u Bitoljskim<br />
termoelektranama, uslovili su potrebu za produbljivanjem postojećeg površinskog kopa, ispod glavne ugljene serije, i<br />
zahvatanje slojeva uglja koji se nalaze u tzv. podinskoj ugljenoj seriji. Kako su neki vodonosni slojevi sa vodom pod<br />
pritiskom i do 12 bari bilo je potrebno iznaći takvo rešenje koje će omogućiti odgovarajuću zaštitu kopa od podzemnih voda<br />
i nesmetani rad otkopne i odlagališne mehanizacije.<br />
Kljuĉne reĉi: Rudarstvo, površinski kopovi, odvodnjavanje, podzemne vode, bunari.<br />
Abstract<br />
A greater demand for the additional quantities of coal for the use in production of the thermoelectric energy in bitolj thermal<br />
power plant has made necessary the deepening of the existing surface mine under the main coal series and the stripping of<br />
the coal layers located in the so called ground coal series. Since some of the water-bearing layers have the pressure of up to<br />
12 bar it was necessary to find such solution which would enable the adequate protection of the mining basin from the<br />
underground waters and the unobstructed use of the excavation and disposal equipment.<br />
Key words: mining, open cast mines, drainage, ground waters, wells.<br />
1. Uvod<br />
Površinski kop Suvodol nalazi se 15(km) istoĉno od grada Bitola u Makedoniji. IzmeĊu kopa i grada postoji<br />
dobra komunikacija, a razvijena je i lokalna putna mreţa. Na PK Suvodol odvija se kontinuirano otkopavanje<br />
jalovine i uglja iz glavne ugljene serije. Kako su rezerve glavne ugljene serije znaĉajno smanjene, bilo je<br />
potrebno otvoriti površinski kop Brod Gneotino i pripremiti projektnu dokumentaciju za otkopavanje podinske<br />
ugljene serije kroz produbljivanje postojećeg površinskog kopa Suvodol. Planirano je da godišnja proizvodnja<br />
uglja iz podinske ugljene serije iznosi 3x10 6 (t/god.). Ugalj se plasira prevashodno termoelektranama „Bitola―<br />
snage 3x225(MW) za proizvodnju elektriĉne energije koja u Makedoniji uĉestvuje sa 70-80(%) od ukupno<br />
proizvedene elektriĉne energije. Otkopavanje podinske ugljene serije odvijaće se u veoma sloţenim hidrološkim<br />
uslovima te se problemu zaštite kopa od površinskih i podzemnih voda mora pridati adekvatan znaĉaj. Rad je<br />
namenjen prepoznavanju nekih od tih problema koji se odnose na zaštitu kopa od podzemnih voda.<br />
2. Razvoj otkopnih frontova<br />
Faza eksploatacije na PK PUS obuhvata vremenski period od završetka glavnog useka do kraja veka<br />
eksploatacije kopa. Nakon dve godine rada na otkopavanju glavnog useka, stvorili bi se uslovi za ulazak u prvu<br />
godinu frontalne eksploatacije triju BTO sistema. Mogući termin ulaska rotornih bagera pojedinih BTO sistema<br />
na PK PUS, kao i oĉekivani kraj njihovog rada, prikazan je ja u tabeli 1.<br />
200