GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
3.3 Rudnik Nova Manasija Tehnološkim opitima ĉišćenja uglja iz više raslojenih leţišta najbolji rezultati su ostvareni na uglju Nova Manasija. Uzorak uglja za opite je uzet brazdom kojom su obuhvaćeni svi slojevi uglja i medjuslojna jalovina. Tabela 5 - Bilans ĉišćenja uglja Nova Manasija Leţiste Proizvod Kvalitet Raspodela, % uglja DTE, kJ/kg Pepeo, % Masa Toplota Pepeo Rovni ugalj 5990 44.3 100 100 100 Nova ĉist ugalj 13632 17.4 42.5 97.3 85 Manasija Jalovina 320 68.2 57.5 2.7 15 Ostvareni bilans ĉišćenja je veoma dobar i zato moţda treba, i ako sa neugodnim zakašnjenjem, prouĉiti mogućnost ponovnog otvaranja rudnika. 4 ZAKLJUĈCI 4.1 Rudnik Kolubara Oĉekuju se da će usklaĊena razrada gore naznaĉena tri programska zadatka omogućiti: Rudniku Tamnava Zapad i drugim kopovima zapadnog dela basena da samostalno proizvode kvalitetan ugalj za elektrane kome nije potrebna u normalnom radu podrška vatre mazutom pri sagorevanju u elektrani Postojećim blokovima TENT se omogućuje da rade punim nominalnim kapacitetom sa brojem mlinova u radu koje su koristili pre nedavne rekonstrukcije postojećih i dogradnje novih mlinova Sa rekonstruisanim i novim mlinovima, valorizovaće se uloţena sredstva u mlinska postrojenja TENT koja će (sa kvalitetnijim i potpunije izdrobljenim oĉišćenim ugljem) moći da trajno obezbede elektroenergiju za domaćae trţište, a u kriznim periodima nedostatka energije u okruţenju, i izvoz skupe struje susedima. Stvaraju se uslovi da se planirani novi prozvodni kapaciteti objekata TENT izgrade uz manje trošenje investicionih sredstava. Olakšava se Vladi i Elektroprivredi Srbije da pod povoljnijim uslovima obezbede investicije za nameravano podizanje novih blokova. Oomogućuje se deponovanje pepela elektrana TENT u otkopani prostor kopova, jer se podzemne vode štite glinovitom jalovinom iz procesa ĉišćenja uglja. Konaĉno se omogućuje uvoĊenje homogenizacije kvaliteta isporuka uglja elektranama, kako po toplotnoj moći, tako i po meljivosti uglja. 4.2 Rudnik Kovin Kompletno opremanje postrojenja ĉišćenja uglja će doprineti Da se poveća iskorišćenje sitnih frakcija ugljaĉ Da se kontrolisano i namenski skladišti jalovina ĉišćenja uglja (pesak, šljunak i dr.) prema potrebama i zahtevu kupaca 4.3 Rudnik Nova Manasija Struĉno razmatranje reaktiviranja proizvodnje uglja treba da pokaţe: Da li se se nakon drobljenja masovno otkopanog i izdrobljenog uglja u prvoj fazi ĉišćenja moţe proizvesti oĉišćen ugalj visokog kvaliteta za domaćinstva i industriju Kako hidrauliĉki transportovati prosev primarnog ĉišćenja do elektrane Morava Da li ima interesa za plasman peska (jalovine) sekundarnog ĉišćenja za putnu privredu, graĊevinarstvo i obalne nasipe duţ Morave do Dunava. Istorija Rudnika Nova Manasija treba da posluţi odgovornima za gradnju novih rudarsko energetskih objekata na raslojenim leţištima Srbije kao pouĉan primer. 191
Apstrakt TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA OTKRIVKE I UGLJA U JUŢNOJ ZAVRŠNOJ KOSINI POVRŠINSKOG KOPA”POLJE D” EXCAVATION TECHNOLOGY FOR OVERBURDEN AND COAL ON SOUTHERN FINAL SLOPE AT OPEN CAST MINE “FIELD D” Ristovski Ljiljana, Joviĉić Vesna, Arsenijević Svetlana, Nikolić Ruţa Rudarski Basen ,, Kolubara,, d.o.o., Lazarevac ogranak ,,Površinski kopovi Baroševac,, U proširenom juţnom delu površinskog kopa "Polje D", nalaze se dva ugljena sloja, sloţene konfiguracije: glavni i povlatni. Napredovanje fronta radova uslovljeno je granicama za eksproprijaciju, objektima "Pomoćne mehanizacije", kao i stepenicama juţne završne kosine. U obodnoj zoni površinskog kopa "Polje D" sa juţne strane, neophodno je stvoriti uslove za proizvodnju uglja. U toku godine na otkrivanju uglja uglavnom i povlatnom sloju radiće tri jalovinska sistema. Kljuĉne reĉi: površinski kop, proizvodnja uglja Abstract In southern part of open cast mine ―Field D‖, at its expanded part, there are two coal layers: mail and upper layer with complex configuration.Advance of the working front depend on various conditions: expropriation boundaries, existing facilities of ―Pomocna mehanizacija‖ as well as the structure on southern final slope. At periphery zone of open cast mine ―Field D‖ on its southern side it is necessary to create conditions for coal excavation. During next year three overburden systems will work in order to uncover upper coal layer. Key words: open cast mine, coal excavation U V O D Zbog sloţene konfiguracije, glavnog i povlatnog ugljenog sloja koji naglo zaleţe na geološkoj granici površinskog kopa „Polja D―, i „Polja E― tehnologija otkrivanja povlate ugljenog sloja je komplikovana i zahteva ĉeste rekonstrukcije sistema na otkrivci. Krajem septembra 2011.g. izmešten je II BTO sistem na novu lokaciju - severna kosina (groblje Vreoci), i zbog havarije rotornog bagera SRs 1200x24/4+VR (G-III) II BTO sistem ne radi. Na otkrivanju glavnog ugljenog sloja radi IV BTO sistem, rotorni bager G-II. Kao vršni sistem radi V BTO sistem sa rotornim bagerom G-IX. Napredovanje fronta radova V BTO sistema uslovljeno je granicama za eksproprijaciju, za 2012.godinu. Na stvaranju završne kosine iza glavnog ugljenog sloja radi Ia BTO sistem.i otkriva ugalj, do kontakta sa podinom glavnog ugljenog sloja. Da bi se ostvarila planirana dinamika otkopavanja otkrivke po Republiĉkom bilansu, nastavljeno je sa otkopavanjem uglja na proširenom juţnom delu površinskog kopa „Polja D―. BTU sistem se razvijao unutar „Polja D―, a BTS na „Juţnom krilu―. BTU sistem otkopavaće ugalj, najpre ka zapadu, a potom i ka jugu, unutar granica „Polja D―, do I.O. sistema. U toku I.O. radi se rekonstrukcija sistema: izmeštanje dalekovoda i postavljanje etaţnog ugljenog transportera u novi poloţaj, pored veznih transportera sa BTS-a. Rotorni bager G-VII sa BW otkopava ugalj do juţne završne kosine. Napredovanje fronta radova BTS sistema uslovljeno je sa granicama za eksproprijaciju, i objektima "Pomoćne mehanizacije". BTS sistem razvija se ka jugu na tzv. „Juţno krilo―. GEOGRAFSKI POLOŢAJ KOLUBARSKOG UGLJENOG BASENA Kolubarski ugljonosni basen se nalazi na oko 50 km jugozapadno od Beograda. Prostire se na zapadu do Koceljeva, na istoku do Rudovaca, severu do Stepojevca i na jugu do Lajkovca odnosno Slovca. Obuhvata srednji tok reke Kolubare i njenih glavnih pritoka: Lukavice, Peštana, Turije i Beljanice na istoĉnoj, Tamnave sa Ubom i Kladnice na zapadnoj strani. Basen obuhvata delove teritorija opština Lazarevac, Lajkovac, Ub i Obrenovac. 192
- Page 142 and 143: OCENA RIZIKA I NESIGURNOSTI U ZAŠT
- Page 144 and 145: Koncept upravljanja rizikom se defi
- Page 146 and 147: Tabela br. 2: Mesta nastanka otpadn
- Page 148 and 149: U smislu usaglašenosti, poštovanj
- Page 150 and 151: Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sr
- Page 152 and 153: PRIMENA MODELA: HEMIJSKI LIZING NA
- Page 154 and 155: Slika 5.- Pogonska stanica sa kosim
- Page 156 and 157: Definisanje modela (definisanje jed
- Page 158 and 159: Princip dejstva transportera sa pri
- Page 160 and 161: kome se vrši dodatno drobljenje u
- Page 162 and 163: (kamioni-ţeleznice-trake...). Duţ
- Page 164 and 165: Uicaj kamionskog transporta. Štetn
- Page 166 and 167: Opšti problem višekriterijumskog
- Page 168 and 169: RAZVOJ ODRŢAVANJA POMOĆNE MEHANIZ
- Page 170 and 171: Tabela 1. Klasifikacija procesa, ra
- Page 172 and 173: .br Vrsta mašine Br. kom Vrsta ma
- Page 174 and 175: DINAMIKA SERVISIRANJA I OPRAVKI MA
- Page 176 and 177: R. Br. 2. Odredjivanje broja izradj
- Page 178 and 179: REKAPITULACIJA POTREBNE RADNE SNAGE
- Page 180 and 181: NEKI PROBLEMI TOKOM ZATVARNJA OTVOR
- Page 182 and 183: Sitan lomljeni kamen ø 80 - 150 mm
- Page 184 and 185: muljeve ograĊivao kamen krupnoće
- Page 186 and 187: d) UKLJUĈENJE BAGERA DREGLAJNA U S
- Page 188 and 189: Postoji velika razlika u kvalitetu
- Page 190 and 191: 1.3 Rudnik Nova Manasija - Zatvoren
- Page 194 and 195: sl. br.1 Pregledna karta kolubarsko
- Page 196 and 197: Plan rada Ia BTO sistema Na etaţi
- Page 198 and 199: Plan rada BTS sistema Na etaţi BTS
- Page 200 and 201: 45000 45000 45000 45000 ? ?? ?? ??
- Page 202 and 203: Tabela 1. Poĉetak i kraj rada BTO
- Page 204 and 205: Slika 2. Konture rasprostiranja pod
- Page 206 and 207: 557,00 554,00 547,00 544,00 537,00
- Page 208 and 209: Linija fronta ugljene etaţe stiţe
- Page 210 and 211: znaĉajnijih aktivnosti. Dalje akti
- Page 212 and 213: - gustine - temperature - brzine ve
- Page 214 and 215: Slika 9. Model stepena doziranja te
- Page 216 and 217: sistematskih istraţivanja u 1960.
- Page 218 and 219: srednjezrn do sitnozrn bela G O R N
- Page 220 and 221: Slika br. 1 Geološki stub dela le
- Page 222 and 223: oblikovanja formirane su i naborne
- Page 224 and 225: POVRATAK NA STARU LOKACIJU ODLAGALI
- Page 226 and 227: 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963
- Page 228 and 229: 225 Otkrivka iz prve faze odlaţe s
- Page 230 and 231: ?.5 1.5 ?.2 2.5 O-V ? .5 M6 ?.18 ?.
- Page 232 and 233: ZATVARANJE RUDNIKA LIGNITA „BUKIN
- Page 234 and 235: 5. OBRAZLOŢENJE POTREBE ZATVARANJA
- Page 236 and 237: a) Likvidacija otkopnog polja Otkop
- Page 238 and 239: e) Prenamjena rudniĉkog ambijenta
- Page 240 and 241: na neku konstantnu vrednost. To nij
Apstrakt<br />
TEHNOLOGIJA OTKOPAVANJA OTKRIVKE I UGLJA U JUŢNOJ<br />
ZAVRŠNOJ KOSINI POVRŠINSKOG KOPA”POLJE D”<br />
EXCAVATION TECHNOLOGY FOR OVERBURDEN AND COAL ON<br />
SOUTHERN FINAL SLOPE AT OPEN CAST MINE “FIELD D”<br />
Ristovski Ljiljana, Joviĉić Vesna, Arsenijević Svetlana, Nikolić Ruţa<br />
Rudarski Basen ,, Kolubara,, d.o.o., Lazarevac ogranak ,,Površinski kopovi Baroševac,,<br />
U proširenom juţnom delu površinskog kopa "Polje D", nalaze se dva ugljena sloja, sloţene konfiguracije: glavni i povlatni.<br />
Napredovanje fronta radova uslovljeno je granicama za eksproprijaciju, objektima "Pomoćne mehanizacije", kao i stepenicama<br />
juţne završne kosine. U obodnoj zoni površinskog kopa "Polje D" sa juţne strane, neophodno je stvoriti uslove za proizvodnju<br />
uglja. U toku godine na otkrivanju uglja uglavnom i povlatnom sloju radiće tri jalovinska sistema.<br />
Kljuĉne reĉi: površinski kop, proizvodnja uglja<br />
Abstract<br />
In southern part of open cast mine ―Field D‖, at its expanded part, there are two coal layers: mail and upper layer with<br />
complex configuration.Advance of the working front depend on various conditions: expropriation boundaries, existing<br />
facilities of ―Pomocna mehanizacija‖ as well as the structure on southern final slope. At periphery zone of open cast mine<br />
―Field D‖ on its southern side it is necessary to create conditions for coal excavation. During next year three overburden<br />
systems will work in order to uncover upper coal layer.<br />
Key words: open cast mine, coal excavation<br />
U V O D<br />
Zbog sloţene konfiguracije, glavnog i povlatnog ugljenog sloja koji naglo zaleţe na geološkoj granici<br />
površinskog kopa „Polja D―, i „Polja E― tehnologija otkrivanja povlate ugljenog sloja je komplikovana i zahteva<br />
ĉeste rekonstrukcije sistema na otkrivci. Krajem septembra 2011.g. izmešten je II BTO sistem na novu lokaciju -<br />
severna kosina (groblje Vreoci), i zbog havarije rotornog bagera SRs 1200x24/4+VR (G-III) II BTO sistem ne<br />
radi. Na otkrivanju glavnog ugljenog sloja radi IV BTO sistem, rotorni bager G-II. Kao vršni sistem radi V BTO<br />
sistem sa rotornim bagerom G-IX. Napredovanje fronta radova V BTO sistema uslovljeno je granicama za<br />
eksproprijaciju, za 2012.godinu. Na stvaranju završne kosine iza glavnog ugljenog sloja radi Ia BTO sistem.i<br />
otkriva ugalj, do kontakta sa podinom glavnog ugljenog sloja. Da bi se ostvarila planirana dinamika otkopavanja<br />
otkrivke po Republiĉkom bilansu, nastavljeno je sa otkopavanjem uglja na proširenom juţnom delu površinskog<br />
kopa „Polja D―. BTU sistem se razvijao unutar „Polja D―, a BTS na „Juţnom krilu―. BTU sistem otkopavaće<br />
ugalj, najpre ka zapadu, a potom i ka jugu, unutar granica „Polja D―, do I.O. sistema. U toku I.O. radi se<br />
rekonstrukcija sistema: izmeštanje dalekovoda i postavljanje etaţnog ugljenog transportera u novi poloţaj, pored<br />
veznih transportera sa BTS-a. Rotorni bager G-VII sa BW otkopava ugalj do juţne završne kosine.<br />
Napredovanje fronta radova BTS sistema uslovljeno je sa granicama za eksproprijaciju, i objektima "Pomoćne<br />
mehanizacije". BTS sistem razvija se ka jugu na tzv. „Juţno krilo―.<br />
GEOGRAFSKI POLOŢAJ KOLUBARSKOG UGLJENOG BASENA<br />
Kolubarski ugljonosni basen se nalazi na oko 50 km jugozapadno od Beograda. Prostire se na zapadu do<br />
Koceljeva, na istoku do Rudovaca, severu do Stepojevca i na jugu do Lajkovca odnosno Slovca. Obuhvata<br />
srednji tok reke Kolubare i njenih glavnih pritoka: Lukavice, Peštana, Turije i Beljanice na istoĉnoj, Tamnave sa<br />
Ubom i Kladnice na zapadnoj strani. Basen obuhvata delove teritorija opština Lazarevac, Lajkovac, Ub i<br />
Obrenovac.<br />
192