GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
Opšti problem višekriterijumskog odluĉivanja se moţe predstaviti na sledeći naĉin, ako su k 1 , k 2 , ..., k p kriterijumi koji su prethodno izabrani, dok je A konaĉan skup raspoloţivih akcija koje treba rangirati: Max k1(a),k2(a),...,k p(a)a A .......................................................(2 - 13) Za prikazivanje potrebnih podataka rade se tabele koje se sastoje od atributa k i (a i ) gde a i A. Tabela 1 K 1 () K 2 () ... K i () ... K p () a 1 K 1 (a 1 ) K 2 (a 1 ) ... K i (a 1 ) ... K p (a 1 ) a 2 K 1 (a 2 ) K 2 (a 2 ) ... K i (a 2 ) ... K p (a 2 ) ... ... ... ... ... ... ... a i K 1 (a i ) K 2 (a i ) ... K i (a i ) ... K p (a i ) ... ... ... ... ... ... ... a n K 1 (a n ) K 2 (a n ) ... K i (a n ) ... K p (a n ) Višekriterijumska analiza obuhvata razliĉite kriterijume koji imaju veći ili manji uticaj na izbor najbolje varijante transporta. Kod spoljašnjeg transporta mineralnih sirovina kao najvaţniji kriterijumi mogu se smatrati: specifiĉni troškovi transporta, visina poĉetnih investicija, potrebna radna snaga, snabdevanje energijom, sigurnost i pouzdanost sistema, zaštita ţivotne sredine i dr. Kada je cilj izbor spoljašnjeg transporta mineralnih sirovina sa aspekta najboljeg rešenja u pogledu zaštite ţivotne sredine, kao kriterijumi se uvode štetnosti koje mogu nastati u ţivotnoj sredini. Najĉešće se u takvim sluĉajevima analiziraju: štetnosti usled presecanja prirodne sredine, degradiranje terena pri izradi transportnih trasa, buka i vibracije koje nastaju radom transportnih sredstava, povećanje zaprašenosti usled transporta, štetnosti usled ispuštanja goriva, maziva i zagaĊenje vodotokova, prosipanje materijala koji se transportuje, zagaĊenje izduvnim gasovima, štetnosti usled mogućih akcidenata i sl. Svaki od ovih kriterijuma se prema intenzitetu moţe podeliti na 5 grupa koje imaju razliĉit uticaj na ţivotnu sredinu: 1 - Ne izaziva promene u okolini. Manji broj štetnosti ima mali domet i štetne posledice imaju veoma mali radijus dejstva. To se obiĉno odnosi na krug objekta, a manja ugroţenost koja se javlja odnosi se na radnu sredinu. 2 - Izaziva negativne promene manjeg obima. Promene manjeg obima su ĉeste, naroĉito ako je objekat starijeg datuma. Ove promene na okolinu su i manjeg znaĉaja i imaju manji radijus dejstva. 3 - Izaziva negativne promene manjeg obima sa manjim proširenjem ugroženog prostora. Manji obim promena koji se registruje na neposrednoj okolini, moţe imati za posledicu i manje proširenje ugroţenog prostora. Ova grupa ima preventivni znaĉaj i štetnosti se uklanjaju da ne bi došlo do proširivanja ugroţenog prostora. 4 - Izaziva veće negativne promene sa manjim proširenjem ugroženog prostora. OdreĊene štetnosti imaju veliki intenzitet, ali na manjem prostoru. Ako se ne preduzmu odgovarajuće mere moţe doći do proširenja ugroţenog prostora. 165
5 - Izaziva veće negativne promene sa većim proširenjem ugroženog prostora. Štetnosti koje imaju veći intenzitet na većem prostoru, najviše ugroţavaju ţivotnu sredinu. Posebno je prisutna opasnost od brzog proširenja ugroţenog prostora i većeg zagaĊenja okoline. Osnovni principi postavke modela za rešavanje problema Svaki model, da bi bio funkcionalan, treba da ima svoje ciljeve i oĉekivane rezultate. Ne postoji model koji je sam sebi cilj i koji daje rezultate za koje nema naznaka šta treba da predstavljaju. Da bi model mogao da ispuni svoj osnovni zadatak, neophodno je da budu definisani osnovni ulazni podaci. Ulazni podaci su odreĊeni u zoni predmeta istraţivanja i od pravilno utvrĊenog predmeta zavisi pouzdanost ulaznih podataka. Osnovni cilj istraţivanja u ovom sluĉaju je definisanje modela za izbor optimalnog naĉina transporta mineralnih sirovina kroz ţivotnu sredinu. S obzirom na to da je predmet istraţivanja spoljašnji transport, sa postavljenim ograniĉenjima u pogledu vrste mineralnih sirovina i duţina transporta, kao dodatni ciljevi se postavljaju: verifikacija modela na konkretnim sluĉajevima transporta, rešenja transporta mineralnih sirovina koje predstavljaju problem u nekim kategorijama ţivotne sredine, dokaz univerzalnosti modela za sliĉne uslove i dr. Rezultati koji se oĉekuju su vezani za stvaranje i primenu modela rešavanja problema spoljašnjeg transporta mineralnih sirovina kroz ţivotnu sredinu. Suštinski, oĉekuje se, da primenom modela, korisnik dobije najbolji naĉin transporta od taĉke A do taĉke B, koji treba da ispuni zadate uslove, odnosno da bude tehniĉki izvodljiv, siguran, pouzdan, ekonomiĉan i sa najvećim stepenom zaštite ţivotne sredine. Ulazni podaci, od kojih zavise rezultati modela, su vezani za zadate uslove koje varijante transporta treba da zadovolje. Oni su rezultat prethodnih istraţivanja i dobrim delom se nalaze u tzv. Projektnom zadatku. Opšti ulazni podaci u model su: zadati kapacitet transporta (koliĉine sirovina koje treba transportovati), transportne duţine po varijantama, kategorije ţivotne sredine kroz koje treba vršiti transport, konfiguracija terena na mogućim transportnim trasama postojeća infrastruktura na transportnoj trasi, vek eksploatacije transportnog sistema, ekonomski pokazatelji (kamatna stopa, troškovi radne snage, cena energije) i sl. Kao izlazni podaci iz modela, u opštem sluĉaju, treba da se dobiju: vrsta transportnih sredstava koje su izabrane, karakteristike transportnih jedinica, broj jedinica u sistemu, troškovi transporta jedne tone ili m 3 , potrošnja energije itd. Pored navedenih opštih izlaznih podataka, za svaku vrstu transportnih sredstava postoje i specifiĉni izlazni podaci, koji daju kompletnu sliku o izabranom sistemu transporta. L I T E R A T U R A 1 Grujić, M.; Erdeljan, D., J.: Selection of the most convenient variant of transportation from coal mines to consumers with environmental criteria, Carpathian logistics congress, Podbanske - Slovakia, 2011 2 Grujić, M.:Transport mineralnih sirovina kroz ţivotnu sredinu. RGF Beograd, 1997. 3 Marasova, D., et. al.: Pasova doprava. TU-FBERG, Košice, 2006. 4 Kudelas, D.; Štrba, L., Domaracky, D., Rybarova, M.: Fyzikálne modelovanie prieniku roztavenej horniny do radiálnych trhlín v modelovom prostredí. Mineralia Slovaca. Roĉ. 43, ĉ. 3, s. 338-340. - ISSN 1338-3523, 2011. 5 Hvizdak, L, Hvizdakova, J.,Molokaĉ, M.: Smolník as important mining and metallurgy centre in the past. Metalurgija. Vol. 47, no. 3 (2008), p. 277. - ISSN 0543-5846, 2008. 166
- Page 116 and 117: vrijednosti (na bazi postojećih an
- Page 118 and 119: 8 - 8,5 24,2 13,8 8,5 - 9 13,8 27,6
- Page 120 and 121: TakoĊe, u geološkom stubu ugljeno
- Page 122 and 123: IZMJEŠTANJE DIJELA KORITA RIJEKE G
- Page 124 and 125: Slika 1. Šematski prikaz izrade os
- Page 126 and 127: Na fotografijama su priazane faze i
- Page 128 and 129: ANALIZA RADA SISTEMA ZA TRANSPORT U
- Page 130 and 131: Proizvodni kapacitet kopa iznosio j
- Page 132 and 133: 3.2. TEHNOLOGIJA RADA PRIMIJENJENOG
- Page 134 and 135: Sati 10000 9000 8000 7000 6000 5000
- Page 136 and 137: TEHNIĈKO -TEHNOLOŠKO REŠENJE UPR
- Page 138 and 139: tok uglja Geolo{ki model le`i{ta MO
- Page 140 and 141: Voz broj 423 Broj vagona 27 Koliĉi
- Page 142 and 143: OCENA RIZIKA I NESIGURNOSTI U ZAŠT
- Page 144 and 145: Koncept upravljanja rizikom se defi
- Page 146 and 147: Tabela br. 2: Mesta nastanka otpadn
- Page 148 and 149: U smislu usaglašenosti, poštovanj
- Page 150 and 151: Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sr
- Page 152 and 153: PRIMENA MODELA: HEMIJSKI LIZING NA
- Page 154 and 155: Slika 5.- Pogonska stanica sa kosim
- Page 156 and 157: Definisanje modela (definisanje jed
- Page 158 and 159: Princip dejstva transportera sa pri
- Page 160 and 161: kome se vrši dodatno drobljenje u
- Page 162 and 163: (kamioni-ţeleznice-trake...). Duţ
- Page 164 and 165: Uicaj kamionskog transporta. Štetn
- Page 168 and 169: RAZVOJ ODRŢAVANJA POMOĆNE MEHANIZ
- Page 170 and 171: Tabela 1. Klasifikacija procesa, ra
- Page 172 and 173: .br Vrsta mašine Br. kom Vrsta ma
- Page 174 and 175: DINAMIKA SERVISIRANJA I OPRAVKI MA
- Page 176 and 177: R. Br. 2. Odredjivanje broja izradj
- Page 178 and 179: REKAPITULACIJA POTREBNE RADNE SNAGE
- Page 180 and 181: NEKI PROBLEMI TOKOM ZATVARNJA OTVOR
- Page 182 and 183: Sitan lomljeni kamen ø 80 - 150 mm
- Page 184 and 185: muljeve ograĊivao kamen krupnoće
- Page 186 and 187: d) UKLJUĈENJE BAGERA DREGLAJNA U S
- Page 188 and 189: Postoji velika razlika u kvalitetu
- Page 190 and 191: 1.3 Rudnik Nova Manasija - Zatvoren
- Page 192 and 193: 3.3 Rudnik Nova Manasija Tehnološk
- Page 194 and 195: sl. br.1 Pregledna karta kolubarsko
- Page 196 and 197: Plan rada Ia BTO sistema Na etaţi
- Page 198 and 199: Plan rada BTS sistema Na etaţi BTS
- Page 200 and 201: 45000 45000 45000 45000 ? ?? ?? ??
- Page 202 and 203: Tabela 1. Poĉetak i kraj rada BTO
- Page 204 and 205: Slika 2. Konture rasprostiranja pod
- Page 206 and 207: 557,00 554,00 547,00 544,00 537,00
- Page 208 and 209: Linija fronta ugljene etaţe stiţe
- Page 210 and 211: znaĉajnijih aktivnosti. Dalje akti
- Page 212 and 213: - gustine - temperature - brzine ve
- Page 214 and 215: Slika 9. Model stepena doziranja te
5 - Izaziva veće negativne promene sa većim proširenjem ugroženog prostora. Štetnosti koje imaju veći<br />
intenzitet na većem prostoru, najviše ugroţavaju ţivotnu sredinu. Posebno je prisutna opasnost od<br />
brzog proširenja ugroţenog prostora i većeg zagaĊenja okoline.<br />
Osnovni principi postavke modela za rešavanje problema<br />
Svaki model, da bi bio funkcionalan, treba da ima svoje ciljeve i oĉekivane rezultate. Ne postoji model koji je<br />
sam sebi cilj i koji daje rezultate za koje nema naznaka šta treba da predstavljaju. Da bi model mogao da ispuni<br />
svoj osnovni zadatak, neophodno je da budu definisani osnovni ulazni podaci. Ulazni podaci su odreĊeni u zoni<br />
predmeta istraţivanja i od pravilno utvrĊenog predmeta zavisi pouzdanost ulaznih podataka.<br />
Osnovni cilj istraţivanja u ovom sluĉaju je definisanje modela za izbor optimalnog naĉina transporta mineralnih<br />
sirovina kroz ţivotnu sredinu. S obzirom na to da je predmet istraţivanja spoljašnji transport, sa postavljenim<br />
ograniĉenjima u pogledu vrste mineralnih sirovina i duţina transporta, kao dodatni ciljevi se postavljaju:<br />
verifikacija modela na konkretnim sluĉajevima transporta,<br />
rešenja transporta mineralnih sirovina koje predstavljaju problem u nekim kategorijama ţivotne sredine,<br />
dokaz univerzalnosti modela za sliĉne uslove i dr.<br />
Rezultati koji se oĉekuju su vezani za stvaranje i primenu modela rešavanja problema spoljašnjeg transporta<br />
mineralnih sirovina kroz ţivotnu sredinu. Suštinski, oĉekuje se, da primenom modela, korisnik dobije najbolji<br />
naĉin transporta od taĉke A do taĉke B, koji treba da ispuni zadate uslove, odnosno da bude tehniĉki izvodljiv,<br />
siguran, pouzdan, ekonomiĉan i sa najvećim stepenom zaštite ţivotne sredine.<br />
Ulazni podaci, od kojih zavise rezultati modela, su vezani za zadate uslove koje varijante transporta treba da<br />
zadovolje. Oni su rezultat prethodnih istraţivanja i dobrim delom se nalaze u tzv. Projektnom zadatku. Opšti<br />
ulazni podaci u model su:<br />
zadati kapacitet transporta (koliĉine sirovina koje treba transportovati),<br />
transportne duţine po varijantama,<br />
kategorije ţivotne sredine kroz koje treba vršiti transport,<br />
konfiguracija terena na mogućim transportnim trasama<br />
postojeća infrastruktura na transportnoj trasi,<br />
vek eksploatacije transportnog sistema,<br />
ekonomski pokazatelji (kamatna stopa, troškovi radne snage, cena energije) i sl.<br />
Kao izlazni podaci iz modela, u opštem sluĉaju, treba da se dobiju:<br />
vrsta transportnih sredstava koje su izabrane,<br />
karakteristike transportnih jedinica,<br />
broj jedinica u sistemu,<br />
troškovi transporta jedne tone ili m 3 ,<br />
potrošnja energije itd.<br />
Pored navedenih opštih izlaznih podataka, za svaku vrstu transportnih sredstava postoje i specifiĉni izlazni<br />
podaci, koji daju kompletnu sliku o izabranom sistemu transporta.<br />
L I T E R A T U R A<br />
1 Grujić, M.; Erdeljan, D., J.: Selection of the most convenient variant of transportation from coal mines to<br />
consumers with environmental criteria, Carpathian logistics congress, Podbanske - Slovakia, 2011<br />
2 Grujić, M.:Transport mineralnih sirovina kroz ţivotnu sredinu. RGF Beograd, 1997.<br />
3 Marasova, D., et. al.: Pasova doprava. TU-FBERG, Košice, 2006.<br />
4 Kudelas, D.; Štrba, L., Domaracky, D., Rybarova, M.: Fyzikálne modelovanie prieniku roztavenej<br />
horniny do radiálnych trhlín v modelovom prostredí. Mineralia Slovaca. Roĉ. 43, ĉ. 3, s. 338-340. -<br />
ISSN 1338-3523, 2011.<br />
5 Hvizdak, L, Hvizdakova, J.,Molokaĉ, M.: Smolník as important mining and metallurgy centre in the<br />
past. Metalurgija. Vol. 47, no. 3 (2008), p. 277. - ISSN 0543-5846, 2008.<br />
166