GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sredine u zoni uticaja RB „Kolubara― i Ogranka „Prerada― u Vreocima bi se mogla oceniti kao nezadovoljavajuća, sa znatnim problemima i visokim stepenom osetljivosti na postojeće i potencijalne rizike u smislu novih zagaĊenja i promena. Kao najupeĉatljiviji nepovoljni pokazatelji stanja ţivotne sredine izdvajaju se: loš hidrološki reţim i stanje kvaliteta voda, kontaminiranost zemljišta, mali stepen šumovitosti i stanje šumskih sastoina, ugroţenost atmosfere. Zemljište je osnovni proizvodni i egzistencijalni resurs većine stanovništva. TakoĊe zemljišni fond je izloţen intenzivnom uništavanju i zauzimanju. Njegovo opšte stanje je znatno narušeno, a na velikim površinama su nastupili takvi poremećaji koji ne ugroţavaju samo mesta gde se intenzivno javljaju, već i bliţu i dalju okolinu, a posredno imaju i drugih teških posledica. Ovde se pre svega misli na kontaminiranje zemljišta otpadnim vodama, prašinom i isparenjima iz proizvodnog procesa, izmenama hemizma, vodnog, vazdušnog i biološkog reţima zemljišta u zoni uticaja, prisustvo teških metala, pojavu erozije usled uklanjanja i izumiranja vegetacije i dr. Situaciju dodatno pogoršava i veliki udeo poljoprivrednih, naroĉito obradivih površina u zoni uticaja pogona za preradu uglja vršeći dodatnu presiju na već znatno ugroţene šumske, livadske i vodne ekosisteme, agrotehniĉkim merama uz verovatno neadekvatnu primenu pesticida i herbicida kao i upotrebom mineralnih Ċubriva. U smislu znaĉaja i uloge ovog prostora u Srbiji, veoma je bitno analizirati i ograniĉavajuće faktore u njegovom daljem razvoju. Jedan od velikih problema su koliĉina i kvalitet vode i zemljišta i zagaĊenja voda reke Kolubare. Odgovarajuće mere revitalizacije i zaštite na prostoru Kolubarskog basena od velikog su znaĉaja za dalju perspektivu i razvoj ovog regiona uz minimiziranje rizika i nesigurnosti u zaštiti ţivotne sredine. Literatura 1. Lješević M. (1999.): „Ţivotna sredina teorija i metodologija istraţivanja“, Geografski fakultet - centar za ţivotnu sredinu i GIS, Beograd. 2. Щekin G.V. (1999.): „Kak эffektivno upravlяtь lюdьmi“, Psihologiя kadrovogo menedţmenta, MLUP, Kiev. 3. Aćamović N. (2000): „Razvoj sistema upravljanja zaštitom ţivotne sredine”, Nauĉni institut za veterinarstvo, Novi Sad. 4. Milinĉić M. (2001): „Srbija-geopolitika ţivotne sredine“, Srpsko Geografsko Društvo, Beograd. 5. Milanović M. (2002.): „Mogućnost informacionog povezivanja Srbije sa svetskim institucijama koje se bave zaštitom ţivotne sredine“, Zbornik radova geografskog fakulteta, Beograd. 6. Lješević M., Milanović M. (2004.): „Uloga informacionih sistema u istraţivanju i zaštiti i ţivotne sredine“, Zbornik radova geografskog fakulteta, Sveska LII, Beograd. 7. Švыrяev A.A., Menьšikov V.V. (2004.): „Ocenka riska vozdeйstviя zagrяzneniя atmosferы v issleduemom regione“, Izdatelьstvo Moskovskogo universiteta, Moskva. 8. Lješević M. (2005): „Urbana ekologija“, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. 9. Renn O., Graham P., (2005): „Risk governance, towards an integrative approach”, international risk governance council, Geneva. 10. Milanović M., Lješević M. (2009): „Teledetekcione metode istraţivanja ţivotne sredine“, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd. 11. Яkunina I.V., Popov N.S. (2009): „Metodы i priborы kontrolя okruţaющeй sredы“, Ministerstvo obrazovaniя i nauki Rossiйskoй Federaci, Tambovskiй gosudarstvennый tehniĉeskiй universitet, Tambov. 12. Todorović M., Bakraĉ S. (2010): „Integracija procesa procene ekološkog rizika u proces evaluacije učinka zaštite ţivotne sredine – metodološki pristup“, Journal of Applied Engineering Science, Institut za istraţivanja i projektovanja u privredi, Beograd. 149
13. Tomić M., Rakić LJ., Stanišić J. (2010): „Primena informacionih tehnologija u upravljanju industrijskim otpadom, na primeru RB „Kolubara“, Zbornik radova 5. Simpozijum „Reciklaţne tehnologije i odrţivi razvoj―, Tehniĉki fakultet u Boru Univerziteta u Beogradu, Bor. 14. Tomić M., Đurović M., Momĉilović M. (2010): „Jedan od modela kontrole upravljanja industrijskim otpadom na primeru Ogranka „Prerada“, Vreoci“, „Šesta meĊunarodna Konferencija o sistemu upravljanja zaštitom ţivotne sredine u Elektroprivredi, ELECTRA VI―, Zlatibor. 15. Tomić M., Tomić M., Đurović M., Ristić L., Tadić V. (2011): „O upravljanju ţivotnom sredinom u velikim industrijskim sistemima u Srbiji“, Simpozijum sa meĊunarodnim uĉešćem „RUDARSTVO 2011―-Stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj-, Vrnjaĉka Banja. 16. Tomić M., Tomić M., Radanović S. (2011): „Uticaj proizvodnje Ogranka „Prerada“, Vreoci na vode reke Kolubare, i mogućnosti rešavanja problema“, Integrisani meĊunarodni Simpozijum TIORIR ‘11, Zlatibor. 17. Tomić M., Jeliĉić M., Tomić M. (2011): „Uticaj postojeće infrastrukture na ţivotnu sredinu i upravljanje otpadom na primeru RB „Kolubara“, Ogranka „Prerada“ u Vreocima“, Kopaonik. 18. Jozi. A., Pouriyeh A. A., (2011): „Procena zdravstveno-bezbednosnog i ekološkog rizika elektrana metodom višekriterijumskog odlučivanja“, Chemical Industry and Chemical Engineering Quarterly / CICEQ, Beograd. Summary: Assessment of state of the environment in the zone affected by RB "Kolubara" and branch "Processing" in Vreoci could be assessed as unsatisfactory, with significant problems and a high degree of sensitivity to existing and potential risks in terms of new pollution and changes. As the most striking indicators of unfavorable environmental conditions are: the poor state of the hydrological regime and water quality, soil contamination, low levels of forest cover and forest condition sastoina, vulnerability of the atmosphere. Land is the main production and subsistence resources of the majority population. Also land fund is exposed to intense destruction and seizure. His general condition has deteriorated significantly, and large areas have performed such abnormalities that endanger not only the place where the intensely reported, but the immediate and extended environment, and indirectly, and have other serious consequences. Here is primarily to wastewater contamination of soil, dust and fumes from the manufacturing process, changes hemizma, water, air and soil biological regime in the zone of influence, the presence of heavy metals, the occurrence of erosion due to removal of vegetation and the extinction of others. The situation is further exacerbated by the large share of agriculture, particularly arable land in the zone of influence of the coal processing plant for carrying out additional press to have significantly affected forest, meadow and aquatic ecosystems, cultural operations with possibly inadequate use of pesticides and herbicides and the use of mineral fertilizers. In terms of importance and role of this region in Serbia, it is important to analyze the limiting factors in its further development. One of the big problems are the quantity and quality of water and soil and water pollution Kolubara river. Appropriate measures of protection and revitalization of the area Kolubara basin is of great importance for further development and prospects of the region while minimizing risk and uncertainty in environmental protection. 150
- Page 100 and 101: ANALIZA GEOLOŠKE ISTRAŢENOSTI RUD
- Page 102 and 103: Tabela 2 Izabrana leţišta sa rudn
- Page 104 and 105: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 106 and 107: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 108 and 109: eći sa 1.1 €cent/t). Saglasno na
- Page 110 and 111: Southern limit of the Zagorsko - La
- Page 112 and 113: detained and later was adopted and
- Page 114 and 115: examine the remaining reserves in t
- Page 116 and 117: vrijednosti (na bazi postojećih an
- Page 118 and 119: 8 - 8,5 24,2 13,8 8,5 - 9 13,8 27,6
- Page 120 and 121: TakoĊe, u geološkom stubu ugljeno
- Page 122 and 123: IZMJEŠTANJE DIJELA KORITA RIJEKE G
- Page 124 and 125: Slika 1. Šematski prikaz izrade os
- Page 126 and 127: Na fotografijama su priazane faze i
- Page 128 and 129: ANALIZA RADA SISTEMA ZA TRANSPORT U
- Page 130 and 131: Proizvodni kapacitet kopa iznosio j
- Page 132 and 133: 3.2. TEHNOLOGIJA RADA PRIMIJENJENOG
- Page 134 and 135: Sati 10000 9000 8000 7000 6000 5000
- Page 136 and 137: TEHNIĈKO -TEHNOLOŠKO REŠENJE UPR
- Page 138 and 139: tok uglja Geolo{ki model le`i{ta MO
- Page 140 and 141: Voz broj 423 Broj vagona 27 Koliĉi
- Page 142 and 143: OCENA RIZIKA I NESIGURNOSTI U ZAŠT
- Page 144 and 145: Koncept upravljanja rizikom se defi
- Page 146 and 147: Tabela br. 2: Mesta nastanka otpadn
- Page 148 and 149: U smislu usaglašenosti, poštovanj
- Page 152 and 153: PRIMENA MODELA: HEMIJSKI LIZING NA
- Page 154 and 155: Slika 5.- Pogonska stanica sa kosim
- Page 156 and 157: Definisanje modela (definisanje jed
- Page 158 and 159: Princip dejstva transportera sa pri
- Page 160 and 161: kome se vrši dodatno drobljenje u
- Page 162 and 163: (kamioni-ţeleznice-trake...). Duţ
- Page 164 and 165: Uicaj kamionskog transporta. Štetn
- Page 166 and 167: Opšti problem višekriterijumskog
- Page 168 and 169: RAZVOJ ODRŢAVANJA POMOĆNE MEHANIZ
- Page 170 and 171: Tabela 1. Klasifikacija procesa, ra
- Page 172 and 173: .br Vrsta mašine Br. kom Vrsta ma
- Page 174 and 175: DINAMIKA SERVISIRANJA I OPRAVKI MA
- Page 176 and 177: R. Br. 2. Odredjivanje broja izradj
- Page 178 and 179: REKAPITULACIJA POTREBNE RADNE SNAGE
- Page 180 and 181: NEKI PROBLEMI TOKOM ZATVARNJA OTVOR
- Page 182 and 183: Sitan lomljeni kamen ø 80 - 150 mm
- Page 184 and 185: muljeve ograĊivao kamen krupnoće
- Page 186 and 187: d) UKLJUĈENJE BAGERA DREGLAJNA U S
- Page 188 and 189: Postoji velika razlika u kvalitetu
- Page 190 and 191: 1.3 Rudnik Nova Manasija - Zatvoren
- Page 192 and 193: 3.3 Rudnik Nova Manasija Tehnološk
- Page 194 and 195: sl. br.1 Pregledna karta kolubarsko
- Page 196 and 197: Plan rada Ia BTO sistema Na etaţi
- Page 198 and 199: Plan rada BTS sistema Na etaţi BTS
13. Tomić M., Rakić LJ., Stanišić J. (2010): „Primena informacionih tehnologija u upravljanju<br />
industrijskim otpadom, na primeru RB „Kolubara“, Zbornik radova 5. Simpozijum „Reciklaţne<br />
tehnologije i odrţivi razvoj―, Tehniĉki fakultet u Boru Univerziteta u Beogradu, Bor.<br />
14. Tomić M., Đurović M., Momĉilović M. (2010): „Jedan od modela kontrole upravljanja industrijskim<br />
otpadom na primeru Ogranka „Prerada“, Vreoci“, „Šesta meĊunarodna Konferencija o sistemu<br />
upravljanja zaštitom ţivotne sredine u Elektroprivredi, ELECTRA VI―, Zlatibor.<br />
15. Tomić M., Tomić M., Đurović M., Ristić L., Tadić V. (2011): „O upravljanju ţivotnom sredinom u<br />
velikim industrijskim sistemima u Srbiji“, Simpozijum sa meĊunarodnim uĉešćem „RUDARSTVO<br />
2011―-Stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj-, Vrnjaĉka Banja.<br />
16. Tomić M., Tomić M., Radanović S. (2011): „Uticaj proizvodnje Ogranka „Prerada“, Vreoci na vode<br />
reke Kolubare, i mogućnosti rešavanja problema“, Integrisani meĊunarodni Simpozijum TIORIR ‘11,<br />
Zlatibor.<br />
17. Tomić M., Jeliĉić M., Tomić M. (2011): „Uticaj postojeće infrastrukture na ţivotnu sredinu i<br />
upravljanje otpadom na primeru RB „Kolubara“, Ogranka „Prerada“ u Vreocima“, Kopaonik.<br />
18. Jozi. A., Pouriyeh A. A., (2011): „Procena zdravstveno-bezbednosnog i ekološkog rizika elektrana<br />
metodom višekriterijumskog odlučivanja“, Chemical Industry and Chemical Engineering Quarterly /<br />
CICEQ, Beograd.<br />
Summary:<br />
Assessment of state of the environment in the zone affected by RB "Kolubara" and branch "Processing" in Vreoci could be<br />
assessed as unsatisfactory, with significant problems and a high degree of sensitivity to existing and potential risks in terms<br />
of new pollution and changes. As the most striking indicators of unfavorable environmental conditions are: the poor state of<br />
the hydrological regime and water quality, soil contamination, low levels of forest cover and forest condition sastoina,<br />
vulnerability of the atmosphere.<br />
Land is the main production and subsistence resources of the majority population. Also land fund is exposed to intense<br />
destruction and seizure. His general condition has deteriorated significantly, and large areas have performed such<br />
abnormalities that endanger not only the place where the intensely reported, but the immediate and extended environment,<br />
and indirectly, and have other serious consequences. Here is primarily to wastewater contamination of soil, dust and fumes<br />
from the manufacturing process, changes hemizma, water, air and soil biological regime in the zone of influence, the<br />
presence of heavy metals, the occurrence of erosion due to removal of vegetation and the extinction of others. The situation<br />
is further exacerbated by the large share of agriculture, particularly arable land in the zone of influence of the coal<br />
processing plant for carrying out additional press to have significantly affected forest, meadow and aquatic ecosystems,<br />
cultural operations with possibly inadequate use of pesticides and herbicides and the use of mineral fertilizers.<br />
In terms of importance and role of this region in Serbia, it is important to analyze the limiting factors in its further<br />
development. One of the big problems are the quantity and quality of water and soil and water pollution Kolubara river.<br />
Appropriate measures of protection and revitalization of the area Kolubara basin is of great importance for further<br />
development and prospects of the region while minimizing risk and uncertainty in environmental protection.<br />
150