GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije

18.11.2014 Views

Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sredine u zoni uticaja RB „Kolubara― i Ogranka „Prerada― u Vreocima bi se mogla oceniti kao nezadovoljavajuća, sa znatnim problemima i visokim stepenom osetljivosti na postojeće i potencijalne rizike u smislu novih zagaĊenja i promena. Kao najupeĉatljiviji nepovoljni pokazatelji stanja ţivotne sredine izdvajaju se: loš hidrološki reţim i stanje kvaliteta voda, kontaminiranost zemljišta, mali stepen šumovitosti i stanje šumskih sastoina, ugroţenost atmosfere. Zemljište je osnovni proizvodni i egzistencijalni resurs većine stanovništva. TakoĊe zemljišni fond je izloţen intenzivnom uništavanju i zauzimanju. Njegovo opšte stanje je znatno narušeno, a na velikim površinama su nastupili takvi poremećaji koji ne ugroţavaju samo mesta gde se intenzivno javljaju, već i bliţu i dalju okolinu, a posredno imaju i drugih teških posledica. Ovde se pre svega misli na kontaminiranje zemljišta otpadnim vodama, prašinom i isparenjima iz proizvodnog procesa, izmenama hemizma, vodnog, vazdušnog i biološkog reţima zemljišta u zoni uticaja, prisustvo teških metala, pojavu erozije usled uklanjanja i izumiranja vegetacije i dr. Situaciju dodatno pogoršava i veliki udeo poljoprivrednih, naroĉito obradivih površina u zoni uticaja pogona za preradu uglja vršeći dodatnu presiju na već znatno ugroţene šumske, livadske i vodne ekosisteme, agrotehniĉkim merama uz verovatno neadekvatnu primenu pesticida i herbicida kao i upotrebom mineralnih Ċubriva. U smislu znaĉaja i uloge ovog prostora u Srbiji, veoma je bitno analizirati i ograniĉavajuće faktore u njegovom daljem razvoju. Jedan od velikih problema su koliĉina i kvalitet vode i zemljišta i zagaĊenja voda reke Kolubare. Odgovarajuće mere revitalizacije i zaštite na prostoru Kolubarskog basena od velikog su znaĉaja za dalju perspektivu i razvoj ovog regiona uz minimiziranje rizika i nesigurnosti u zaštiti ţivotne sredine. Literatura 1. Lješević M. (1999.): „Ţivotna sredina teorija i metodologija istraţivanja“, Geografski fakultet - centar za ţivotnu sredinu i GIS, Beograd. 2. Щekin G.V. (1999.): „Kak эffektivno upravlяtь lюdьmi“, Psihologiя kadrovogo menedţmenta, MLUP, Kiev. 3. Aćamović N. (2000): „Razvoj sistema upravljanja zaštitom ţivotne sredine”, Nauĉni institut za veterinarstvo, Novi Sad. 4. Milinĉić M. (2001): „Srbija-geopolitika ţivotne sredine“, Srpsko Geografsko Društvo, Beograd. 5. Milanović M. (2002.): „Mogućnost informacionog povezivanja Srbije sa svetskim institucijama koje se bave zaštitom ţivotne sredine“, Zbornik radova geografskog fakulteta, Beograd. 6. Lješević M., Milanović M. (2004.): „Uloga informacionih sistema u istraţivanju i zaštiti i ţivotne sredine“, Zbornik radova geografskog fakulteta, Sveska LII, Beograd. 7. Švыrяev A.A., Menьšikov V.V. (2004.): „Ocenka riska vozdeйstviя zagrяzneniя atmosferы v issleduemom regione“, Izdatelьstvo Moskovskogo universiteta, Moskva. 8. Lješević M. (2005): „Urbana ekologija“, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. 9. Renn O., Graham P., (2005): „Risk governance, towards an integrative approach”, international risk governance council, Geneva. 10. Milanović M., Lješević M. (2009): „Teledetekcione metode istraţivanja ţivotne sredine“, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd. 11. Яkunina I.V., Popov N.S. (2009): „Metodы i priborы kontrolя okruţaющeй sredы“, Ministerstvo obrazovaniя i nauki Rossiйskoй Federaci, Tambovskiй gosudarstvennый tehniĉeskiй universitet, Tambov. 12. Todorović M., Bakraĉ S. (2010): „Integracija procesa procene ekološkog rizika u proces evaluacije učinka zaštite ţivotne sredine – metodološki pristup“, Journal of Applied Engineering Science, Institut za istraţivanja i projektovanja u privredi, Beograd. 149

13. Tomić M., Rakić LJ., Stanišić J. (2010): „Primena informacionih tehnologija u upravljanju industrijskim otpadom, na primeru RB „Kolubara“, Zbornik radova 5. Simpozijum „Reciklaţne tehnologije i odrţivi razvoj―, Tehniĉki fakultet u Boru Univerziteta u Beogradu, Bor. 14. Tomić M., Đurović M., Momĉilović M. (2010): „Jedan od modela kontrole upravljanja industrijskim otpadom na primeru Ogranka „Prerada“, Vreoci“, „Šesta meĊunarodna Konferencija o sistemu upravljanja zaštitom ţivotne sredine u Elektroprivredi, ELECTRA VI―, Zlatibor. 15. Tomić M., Tomić M., Đurović M., Ristić L., Tadić V. (2011): „O upravljanju ţivotnom sredinom u velikim industrijskim sistemima u Srbiji“, Simpozijum sa meĊunarodnim uĉešćem „RUDARSTVO 2011―-Stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj-, Vrnjaĉka Banja. 16. Tomić M., Tomić M., Radanović S. (2011): „Uticaj proizvodnje Ogranka „Prerada“, Vreoci na vode reke Kolubare, i mogućnosti rešavanja problema“, Integrisani meĊunarodni Simpozijum TIORIR ‘11, Zlatibor. 17. Tomić M., Jeliĉić M., Tomić M. (2011): „Uticaj postojeće infrastrukture na ţivotnu sredinu i upravljanje otpadom na primeru RB „Kolubara“, Ogranka „Prerada“ u Vreocima“, Kopaonik. 18. Jozi. A., Pouriyeh A. A., (2011): „Procena zdravstveno-bezbednosnog i ekološkog rizika elektrana metodom višekriterijumskog odlučivanja“, Chemical Industry and Chemical Engineering Quarterly / CICEQ, Beograd. Summary: Assessment of state of the environment in the zone affected by RB "Kolubara" and branch "Processing" in Vreoci could be assessed as unsatisfactory, with significant problems and a high degree of sensitivity to existing and potential risks in terms of new pollution and changes. As the most striking indicators of unfavorable environmental conditions are: the poor state of the hydrological regime and water quality, soil contamination, low levels of forest cover and forest condition sastoina, vulnerability of the atmosphere. Land is the main production and subsistence resources of the majority population. Also land fund is exposed to intense destruction and seizure. His general condition has deteriorated significantly, and large areas have performed such abnormalities that endanger not only the place where the intensely reported, but the immediate and extended environment, and indirectly, and have other serious consequences. Here is primarily to wastewater contamination of soil, dust and fumes from the manufacturing process, changes hemizma, water, air and soil biological regime in the zone of influence, the presence of heavy metals, the occurrence of erosion due to removal of vegetation and the extinction of others. The situation is further exacerbated by the large share of agriculture, particularly arable land in the zone of influence of the coal processing plant for carrying out additional press to have significantly affected forest, meadow and aquatic ecosystems, cultural operations with possibly inadequate use of pesticides and herbicides and the use of mineral fertilizers. In terms of importance and role of this region in Serbia, it is important to analyze the limiting factors in its further development. One of the big problems are the quantity and quality of water and soil and water pollution Kolubara river. Appropriate measures of protection and revitalization of the area Kolubara basin is of great importance for further development and prospects of the region while minimizing risk and uncertainty in environmental protection. 150

13. Tomić M., Rakić LJ., Stanišić J. (2010): „Primena informacionih tehnologija u upravljanju<br />

industrijskim otpadom, na primeru RB „Kolubara“, Zbornik radova 5. Simpozijum „Reciklaţne<br />

tehnologije i odrţivi razvoj―, Tehniĉki fakultet u Boru Univerziteta u Beogradu, Bor.<br />

14. Tomić M., Đurović M., Momĉilović M. (2010): „Jedan od modela kontrole upravljanja industrijskim<br />

otpadom na primeru Ogranka „Prerada“, Vreoci“, „Šesta meĊunarodna Konferencija o sistemu<br />

upravljanja zaštitom ţivotne sredine u Elektroprivredi, ELECTRA VI―, Zlatibor.<br />

15. Tomić M., Tomić M., Đurović M., Ristić L., Tadić V. (2011): „O upravljanju ţivotnom sredinom u<br />

velikim industrijskim sistemima u Srbiji“, Simpozijum sa meĊunarodnim uĉešćem „RUDARSTVO<br />

2011―-Stanje i perspektive u rudarstvu i odrţivi razvoj-, Vrnjaĉka Banja.<br />

16. Tomić M., Tomić M., Radanović S. (2011): „Uticaj proizvodnje Ogranka „Prerada“, Vreoci na vode<br />

reke Kolubare, i mogućnosti rešavanja problema“, Integrisani meĊunarodni Simpozijum TIORIR ‘11,<br />

Zlatibor.<br />

17. Tomić M., Jeliĉić M., Tomić M. (2011): „Uticaj postojeće infrastrukture na ţivotnu sredinu i<br />

upravljanje otpadom na primeru RB „Kolubara“, Ogranka „Prerada“ u Vreocima“, Kopaonik.<br />

18. Jozi. A., Pouriyeh A. A., (2011): „Procena zdravstveno-bezbednosnog i ekološkog rizika elektrana<br />

metodom višekriterijumskog odlučivanja“, Chemical Industry and Chemical Engineering Quarterly /<br />

CICEQ, Beograd.<br />

Summary:<br />

Assessment of state of the environment in the zone affected by RB "Kolubara" and branch "Processing" in Vreoci could be<br />

assessed as unsatisfactory, with significant problems and a high degree of sensitivity to existing and potential risks in terms<br />

of new pollution and changes. As the most striking indicators of unfavorable environmental conditions are: the poor state of<br />

the hydrological regime and water quality, soil contamination, low levels of forest cover and forest condition sastoina,<br />

vulnerability of the atmosphere.<br />

Land is the main production and subsistence resources of the majority population. Also land fund is exposed to intense<br />

destruction and seizure. His general condition has deteriorated significantly, and large areas have performed such<br />

abnormalities that endanger not only the place where the intensely reported, but the immediate and extended environment,<br />

and indirectly, and have other serious consequences. Here is primarily to wastewater contamination of soil, dust and fumes<br />

from the manufacturing process, changes hemizma, water, air and soil biological regime in the zone of influence, the<br />

presence of heavy metals, the occurrence of erosion due to removal of vegetation and the extinction of others. The situation<br />

is further exacerbated by the large share of agriculture, particularly arable land in the zone of influence of the coal<br />

processing plant for carrying out additional press to have significantly affected forest, meadow and aquatic ecosystems,<br />

cultural operations with possibly inadequate use of pesticides and herbicides and the use of mineral fertilizers.<br />

In terms of importance and role of this region in Serbia, it is important to analyze the limiting factors in its further<br />

development. One of the big problems are the quantity and quality of water and soil and water pollution Kolubara river.<br />

Appropriate measures of protection and revitalization of the area Kolubara basin is of great importance for further<br />

development and prospects of the region while minimizing risk and uncertainty in environmental protection.<br />

150

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!