18.11.2014 Views

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

GJ - Privredna komora Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

otkopnom bloku bagera ostvari homogenizacijom mešavina uglja dobrog kvaliteta, nema potrebe za<br />

redukovanjem tj. prigušivanjem kapaciteta bagera. MeĊutim, ukoliko je kvalitet tako dobijene mešavine manji<br />

od potrebnog, ĉesto se mora kapacitet bagera redukovati, zavisno od toga sa kojom se koliĉinom i kvalitetom<br />

uglja sa drugog bagera mora pomešati. Kvalitet ovako dobijene mešavine predstavlja ponderisanu sredinu<br />

kvaliteta i kapaciteta.<br />

Pri otkopavanju uglja dobrog kvaliteta bager ima mogućnost da radi maksimalnim kapacitetom, naravno ukoliko<br />

za to postoje i svi drugi preduslovi na etaţi. MeĊutim, pri otkopavanju slojeva uglja male moćnosti kapacitet<br />

bagera je po pravilu manji od potrebnog i najĉešće nije moguće povećati isti promenom parametara odreska<br />

(debljine i širine odreska, odnosno brzine kruţnog kretanja). Homogenizacija uglja na transporterima obavlja se<br />

na presipnim mestima gde se ugalj sa etaţnog ili veznog transportera presipa na izvozne transportere zajedniĉke<br />

za PK „Veliki Crljeni―, i PK „Tamnava-zapadno polje―. Ugalj se na transporterima homogenizuje onda kada se<br />

na nekom od bagera ne moţe dobiti ugalj potrebnog kvaliteta. Tada se na izvoznim transporterima SU 5 ili SUP<br />

vrši homogenizacija postupkom mešanja uglja nedovoljne toplotne moći sa jednog bagera, i uglja visoke<br />

toplotne moći, sa drugog bagera. Dodatno mesto gde se moţe vršiti homogenizacija je deponija u okviru kopa.<br />

Uzmimo na primer drobilanu površinskog kopa Tamnava, gde ugalj na drobilanu stiţe zbirnim transporterom<br />

SUP i preko sipke G 1 utovara se u bunkere 1,2 i 3. Ukoliko je potrebno u bunkerima 1 i 2 se moţe vršiti<br />

homogenizacija uglja sa transportera SUP i deponije. Ukoliko je ugalj koji dolazi sa kopova lošijeg kvaliteta od<br />

potrebnog moguće je izvršiti homogenizaciju ugljem sa deponije. Za to je potrebno da se na deponiji nalazi ugalj<br />

dobrog kvaliteta. MeĊutim, moguće je i obrnuto da se loš ugalj sa deponije homogenizuje dobrim ugljem sa<br />

kopova. Kapaciteti kod ovakvog rada moraju biti limitirani veliĉinom projektovanog kapaciteta drobilane – 5000<br />

t/h kada rade obe linije u drobilani ili 2500 t/h kada radi jedna od dve linije. Homogenizacija bi se u oba sluĉaja<br />

vršila tako što bi se ugalj koji otkopava deponijska mašina mešao ugljem sa kopova. Zbog toga je neophodno da<br />

se formiraju tri mini deponije i to:<br />

- deponija sa veoma dobrim kvalitetom uglja koja bi sluţila za homogenizaciju kada ugalj koji dolazi sa<br />

kopova nije zadovoljavajućeg kvaliteta,<br />

- deponoja sa lošim kvalitetom koja bi se koristila kada je kvalitet uglja koji dolazi sa kopa iznad<br />

potrebnog kvaliteta, pa omogućava primenu i ovog uglja i<br />

- deponija sa zadovoljavajućim kvalitetom uglja koja bi se koristila samo za dopunu kapaciteta kopa kada<br />

je isti u zastoju, ili kada radi sa smanjenim kapacitetom.<br />

3. MODEL UPRAVLJANJA KVALITETOM UGLJA<br />

Shodno iskustvima koja su steĉena u dosadašnjoj primeni ovih sistema u zemljama sa najvećom proizvodnjom<br />

uglja konceptualni model ovog sistema (sl. 1.) zasniva se na:<br />

1. izradi geološkog modela leţišta<br />

2. izradi tehnološkog modela leţiša<br />

3. planiranju i analizi rada bagera (kapacitet i kvalitet uglja)<br />

4. operativnoj kontroli rada bagera (pozicije bagera i plan kopanja i transporta)<br />

5. korišćenju deponija po potrebi<br />

3.1. Geološki model leţišta<br />

Uzimanje uzoraka za potrebe odreĊivanje kvaliteta uglja obavlja se tokom geoloških istraţnih radova. Na osnovu<br />

ovih ispitivanja utvrĊuje se kvalitet uglja u celom eksploatacionom polju. Odnosno, karakteristike kotla odreĊuju<br />

se na osnovu izmerenih parametara kvaliteta uglja (DTE, pepeo, vlaga, itd.), s obzirom da je leţište prirodna<br />

tvorevina koja je praktiĉno nepromenljiva u eksploatacionom veku leţišta. Na osnovu itih istraţivanje pravi se<br />

geološki model leţišta, definiše eksploataciono polje, oprema za otkopavanje i transport. Definiše se i<br />

tehnologija rada. Dakle, istraţni radovi pre poĉetka rada površinskog kopa imaju izuzetnu vaţnost. Zbog toga je<br />

posebno vaţno da su podaci dobijeni istraţnim radovima što pouzdaniji kako bi se leţište moglo što taĉnije<br />

kvalitativno i kvantitativno definisati za potrebe upravljanja eksploatacijom i kvalitetom uglja.<br />

136

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!