GJ - Privredna komora Srbije
GJ - Privredna komora Srbije GJ - Privredna komora Srbije
ANALIZA RADA SISTEMA ZA TRANSPORT UGLJA NA POVRŠINSKOM KOPU „ĈUBRIĆ“ RMU „BANOVIĆI“ BiH SYSTEM ANALYSIS FOR COAL TRANSPORTATION SURFACE MINE „ĈUBRIĆ“, RMU „BANOVIĆI“ BiH Edin Lapandić 1 , Eniz Laĉić 2 , Amir Brigić 2 , Ekrem Bektašević 3 , Admir Softić 4 1 – JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,2 – RMU Banovići, Banovići, BiH, 3 – „BBM“ Vareš doo Vareš, BiH,4 – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ABSTRAKT Pošto je površinski kop „Ĉubrić― u završnoj fazi eksploatacije uglja, i nije u mogućnosti da obezbijedi ni pribliţno kontinuitet proizvodnje uglja koji zahtijeva kapacitet transportnog sistema, nameće se pitanje ekonomske opravdanosti rada transportnog sistema za ugalj. Ugalj iz površinskog kopa „Ĉubrić― do ţeljeznice se transportuje transporterima sa gumenom trakom koji ĉine jedinstven tehnološki i transportni sistem. Pretovar u ţeljezniĉke vagone se obavlja u mjestu Draganja odakle se postojećim rudniĉkim ţeljezniĉkim saobraćajem transportuje do Separacije. Planirana izgradnja termoelektrane u Banovićima zahtijevat će ozbiljnije povećanje proizvodnje uglja u površinskoj eksploataciji, što će se ogledati u promjeni naĉina transporta kako otkrivke tako i uglja. U projektnim rješenjima površinskih kopova sjevernog dijela Banovićkog basena (površinski kopovi „Turija― i „Grivice―) gdje će se u budućnosti obavljati eksploatacija uglja površinskim putem, oprema sa transportnog sistema koji je instalisan na potezu „Ĉubrić – Draganja―, već je našla svoje mjesto. Uzmemo li u obzir smanjenu i nekontinuiranu proizvodnju uglja sa pomenutog kopa koja se prevozi transportnim sistemom, ozbiljno dolazi u pitanje rentabilnost rada istog posebno sa aspekta kapaciteta. U radu je izvršena tehniĉka analiza rada transportnog sistema za prevoz uglja od površinskog kopa „Ĉubrić― do pretovarnog postrojenja „Draganja―, na osnovu koje su date dalje smjernice i predloţen alternativni naĉin transporta uglja. Kljuĉne rijeĉi: transportni sistem, tehniĉka analiza, površinski kop. ABSTRACT Open pit „Ĉubrić― in the final phase exploatation of coal. It is therefore not able to provide even close to the continuity of coal production, which requires transportation system capacity. Here we find the answer to the question of economic feasibility of coal transportation system. Coal from the open pit „Ĉubrić― to the railroad transported by belt conveyor, which consists of a unique technology and transportation system. Transshipment of railway wagons is done in Draganja. The existing mine is transported by rail traffic „Draganja― to separation. The planned construction of power plants in Banovici will require serious increase in coal production in surface mining. In this case we have to change modes of transport of overburden and coal. The design solutions of surface mines (open pit, „Turija― and „Grivice―) where they will perform in the future through surface coal mining equipment is moved to the transport system that is installed on the move „Ĉubrić – Draganja―. The work was performed technical analysis of transportation systems for the transportation of coal from the open pit „Ĉubrić― to the object „Draganja―. Based on the analysis provided further guidance and suggested an alternative way to transport coal. Key words: transportation systems, technical analysis, open pit. 1. UVOD Osnovna problematika površinske eksploatacije jeste što efikasnija eksploatacija kroz povećanje produktivnosti sistema, povećanje profitabilnosti, smanjenje troškova po jedinici proizvoda i dr. [7]. Visoki transportni troškovi, kao i kompleksnost transportnih sistema, zahtjevaju pravilan i efikasan izbor, racionalnu strukturu transportnih sistema u funkciji vremenske i prostorne promjenljivosti posebno u ovako specifiĉnom sluĉaju [7]. Navedeni razlozi nas navode da traţimo nove metode i tehnike smanjenja troškova i povećanje produktivnosti diskontinuiranih sistema, kako bi odrţali ekonomiĉnu eksploataciju mineralnih sirovina. Prema Malbašiću [7] ekonomija je esencijalni partner tehnici u svakoj fazi rudarenja, i traţi razmišljanje na ekonomski naĉin. To ne znaĉi samo ekonomiziranje naĉina izvoĊenja rudarskih radova, već podrazumjeva i najekonomiĉniji naĉin ostvarenja rudarskih projekata. 127
2. POVRŠINSKI KOP „ĈUBRIĆ“ - LOKACIJA ISTRAŢIVANJA Leţište površinskog kopa „Ĉubrić― nalazi se u juţnom dijelu Centralnog Banovićkog ugljenog basena, tj. na prostoru izmeĊu zatvorenih površinskih kopova „Ravne―, „Podgorje― i „Dolovi― i djelimiĉno je eksploatisano jamom „Ĉubrić―, koja je zatvorena 1966. godine. Slika 1. Površinski kop „Ĉubrić― Radovi na površinskom kopu „Ĉubrić― zapoĉeli su davne 1977. godine, sa diskontinuiranom tehnologijom eksploatacije. Radovi se obavljaju i danas i ovaj proizvodni objekat se nalazi u fazi postepene likvidacije. Zbog aktuelnih masovnih pokreta sa sjeverne istoĉne i juţne kosine, površinski kop je pretrpio nekoliko okonturenja, a posljednje je izvršeno 31.12.1999. godine ĉime su obuhvaćene koliĉine od 29.879.000 [m 3 ĉ.m.] otkrivke i 4.395.000 [t r.u], [1]. Do sada je iz ovog objekta, od poĉetka rada do konca 2009. godine iskopano ukupno 13.815.503 [t s.u]. Odlaganje otkrivke za PK „Ĉubrić― izvan otkopnog prostora, prema rješenjima u «Dugoročnom programu razvoja rudnika RO Rudnici mrkog uglja „Tito“ u Banovićima» [2], predviĊeno je na otkopni prostor PK „Ravne― i na prostor zapadne konture kopa. Eksploataciono polje površinskog kopa „Ĉubrić‖ zajedno sa vanjskim odlagalištem, nalazi se unutar koordinata 6,535.000 – 6,542.000, i 4,916.000 – 4,918.000, dakle, 7 km po duţini (prostiranje) i 2 km po širini (padu). Kop „Ĉubrić‖ je projektovan da postigne dubinu 228 metara. Prva etaţa za rad na otkrivci bila je etaţa 502, a posljednji projekat naloţio je da se ugalj eksploataiše sa etaţe 276 m. Sagledavajući danas ovaj ―objekat analize‖ koji se nalazi u postepenoj likvidaciji navodimo sljedeće: Za 32 godine rada, diskontinuiranom tehnologijom iz kopa je eksploatisano ukupno 13.815.503 [t s.u.], i 114.477.655 [m 3 ĉ.m.] otkrivke, uz prosjeĉni koeficijent otkrivke k o =8,29 [m 3 ĉ.m./t s.u.] [6]. 128
- Page 78 and 79: porast sistemskog korišćenja ener
- Page 80 and 81: NATURAL STONE EXCAVATION PROCESS AN
- Page 82 and 83: The Fantini G.70 chain saw cutting
- Page 84 and 85: their sites, their excavation prefe
- Page 86 and 87: elacija meĊu njima dok delikatnost
- Page 88 and 89: 3. Karakteristike rudarske delatnos
- Page 90 and 91: MINERALNE NAKNADE - ZABLUDE I POSLE
- Page 92 and 93: - Sve ove zemlje imaju vrlo razvije
- Page 94 and 95: predloţeno da se mineralna renta s
- Page 96 and 97: Izvod MOGUĆNOST DEPONOVANJA PEPELA
- Page 98 and 99: SITUACIJA TRASA CEVOVODA ZA HIDROTR
- Page 100 and 101: ANALIZA GEOLOŠKE ISTRAŢENOSTI RUD
- Page 102 and 103: Tabela 2 Izabrana leţišta sa rudn
- Page 104 and 105: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 106 and 107: B+C G Veliki Crljeni Sopic- Lazarev
- Page 108 and 109: eći sa 1.1 €cent/t). Saglasno na
- Page 110 and 111: Southern limit of the Zagorsko - La
- Page 112 and 113: detained and later was adopted and
- Page 114 and 115: examine the remaining reserves in t
- Page 116 and 117: vrijednosti (na bazi postojećih an
- Page 118 and 119: 8 - 8,5 24,2 13,8 8,5 - 9 13,8 27,6
- Page 120 and 121: TakoĊe, u geološkom stubu ugljeno
- Page 122 and 123: IZMJEŠTANJE DIJELA KORITA RIJEKE G
- Page 124 and 125: Slika 1. Šematski prikaz izrade os
- Page 126 and 127: Na fotografijama su priazane faze i
- Page 130 and 131: Proizvodni kapacitet kopa iznosio j
- Page 132 and 133: 3.2. TEHNOLOGIJA RADA PRIMIJENJENOG
- Page 134 and 135: Sati 10000 9000 8000 7000 6000 5000
- Page 136 and 137: TEHNIĈKO -TEHNOLOŠKO REŠENJE UPR
- Page 138 and 139: tok uglja Geolo{ki model le`i{ta MO
- Page 140 and 141: Voz broj 423 Broj vagona 27 Koliĉi
- Page 142 and 143: OCENA RIZIKA I NESIGURNOSTI U ZAŠT
- Page 144 and 145: Koncept upravljanja rizikom se defi
- Page 146 and 147: Tabela br. 2: Mesta nastanka otpadn
- Page 148 and 149: U smislu usaglašenosti, poštovanj
- Page 150 and 151: Zakljuĉak Ocena stanja ţivotne sr
- Page 152 and 153: PRIMENA MODELA: HEMIJSKI LIZING NA
- Page 154 and 155: Slika 5.- Pogonska stanica sa kosim
- Page 156 and 157: Definisanje modela (definisanje jed
- Page 158 and 159: Princip dejstva transportera sa pri
- Page 160 and 161: kome se vrši dodatno drobljenje u
- Page 162 and 163: (kamioni-ţeleznice-trake...). Duţ
- Page 164 and 165: Uicaj kamionskog transporta. Štetn
- Page 166 and 167: Opšti problem višekriterijumskog
- Page 168 and 169: RAZVOJ ODRŢAVANJA POMOĆNE MEHANIZ
- Page 170 and 171: Tabela 1. Klasifikacija procesa, ra
- Page 172 and 173: .br Vrsta mašine Br. kom Vrsta ma
- Page 174 and 175: DINAMIKA SERVISIRANJA I OPRAVKI MA
- Page 176 and 177: R. Br. 2. Odredjivanje broja izradj
2. POVRŠINSKI KOP „ĈUBRIĆ“ - LOKACIJA ISTRAŢIVANJA<br />
Leţište površinskog kopa „Ĉubrić― nalazi se u juţnom dijelu Centralnog Banovićkog ugljenog basena, tj. na<br />
prostoru izmeĊu zatvorenih površinskih kopova „Ravne―, „Podgorje― i „Dolovi― i djelimiĉno je eksploatisano<br />
jamom „Ĉubrić―, koja je zatvorena 1966. godine.<br />
Slika 1. Površinski kop „Ĉubrić―<br />
Radovi na površinskom kopu „Ĉubrić― zapoĉeli su davne 1977. godine, sa diskontinuiranom tehnologijom<br />
eksploatacije. Radovi se obavljaju i danas i ovaj proizvodni objekat se nalazi u fazi postepene likvidacije. Zbog<br />
aktuelnih masovnih pokreta sa sjeverne istoĉne i juţne kosine, površinski kop je pretrpio nekoliko okonturenja, a<br />
posljednje je izvršeno 31.12.1999. godine ĉime su obuhvaćene koliĉine od 29.879.000 [m 3 ĉ.m.] otkrivke i<br />
4.395.000 [t r.u], [1].<br />
Do sada je iz ovog objekta, od poĉetka rada do konca 2009. godine iskopano ukupno 13.815.503 [t s.u].<br />
Odlaganje otkrivke za PK „Ĉubrić― izvan otkopnog prostora, prema rješenjima u «Dugoročnom programu<br />
razvoja rudnika RO Rudnici mrkog uglja „Tito“ u Banovićima» [2], predviĊeno je na otkopni prostor PK<br />
„Ravne― i na prostor zapadne konture kopa. Eksploataciono polje površinskog kopa „Ĉubrić‖ zajedno sa<br />
vanjskim odlagalištem, nalazi se unutar koordinata 6,535.000 – 6,542.000, i 4,916.000 – 4,918.000, dakle, 7 km<br />
po duţini (prostiranje) i 2 km po širini (padu).<br />
Kop „Ĉubrić‖ je projektovan da postigne dubinu 228 metara. Prva etaţa za rad na otkrivci bila je etaţa 502, a<br />
posljednji projekat naloţio je da se ugalj eksploataiše sa etaţe 276 m.<br />
Sagledavajući danas ovaj ―objekat analize‖ koji se nalazi u postepenoj likvidaciji navodimo sljedeće:<br />
Za 32 godine rada, diskontinuiranom tehnologijom iz kopa je eksploatisano ukupno 13.815.503 [t s.u.], i<br />
114.477.655 [m 3 ĉ.m.] otkrivke, uz prosjeĉni koeficijent otkrivke k o =8,29 [m 3 ĉ.m./t s.u.] [6].<br />
128