SAÅ½ETAK ZA POSTROJENJE SVETI JURAJ, CEMEX d.d. ...

Sažetak za postrojenja Sveti Juraj, Kaštel Suurac u skladu s Uredbom o postupku utvrivanja 

objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) 

SAŽETAK ZA POSTROJENJE SVETI JURAJ, CEMEX d.d. 

PROIZVODNJA CEMENTA 

Lokacija Kaštel Suurac, 

Prema: 

Uredbi o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, 

NN 114/2008 

Document on Best Available Techniques in the Cement, Lime and Magnesium oxide 

Manufacturing Industries, BREF (05.2010) 

Zagreb, prosinac 2010. godine 

Izradio: INTERKONZALTING d.o.o. Page 1



KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA ZA INFORMIRANJE 

JAVNOSTI 

Prema Uredbi o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, postrojenje Sveti Juraj 

je prepoznato kao postojee postrojenje. U svrhu usklaivanja postojeeg postrojenja s 

odredbama Zakona o zaštiti okoliša (l. 236) i Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta 

zaštite okoliša (NN 114/2008), operater (CEMEX Hrvatska d.d.) je obvezan izraditi osim Analize 

stanja postojeeg postrojenja i Elaborata o nainu usklaivanja postojeeg postrojenja, i sažetak 

Koji e poslužiti za informiranje javnosti. 

Sukladno Prilogu I. Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša postrojenje 

Sveti Juraj je razvrstano u toku 3. Industrija minerala, 3.1 Postrojenje za proizvodnju cementnog 

klinkera u rotacijskim peima proizvodnog kapaciteta preko 500 tona na dan. 

Nominalni kapacitet rotacijske pei je 3200 tona klinkera/dnevno. Ukupna proizvodnja cementa je 

oko milijun tona cementa, što ovisi i o situaciji u gospodarstvu i na tržištu. 

1. Osnovni podaci o postrojenju (naziv, vlasništvo, pravni ustroj, 

opis lokacije i okruženja,...) 

Podaci o dionikom društvu, podaci o postrojenju: 

Naziv gospodarskog subjekta 

CEMEX Hrvatska d.d. 

Pravni oblik tvrtke 

Dioniko društvo 

Adresa gospodarskog subjekta 

Cesta dr. Franje Tumana bb 

HR-21212 Kaštel Suurac 

web-adresa 

www.cemex.com.hr 

Kontakt osoba, pozicija 

Merica Pletikosic, voditelj Odjela za 

zaštitu okoliša 

Merica.pletikosic@cemex.com 

Registracijski brojevi gospodarskog subjekta 

OIB Osobni identifikacijski broj 94136335132 

Matini broj iz registra poslovnih subjekata 060004593 

(MBS) - Državni zavod za statistiku 

MB Matini broj (Trgovaki sud) 3668568 

Klasifikacijska oznaka djelatnosti 

C 23.51 proizvodnja cementa 

gospodarskog subjekta 

Kontakt osoba 

Predsjednik Uprave, Trpimir Reni 

Trpimir.renic@cemex.com 

Tvornica (postrojenje) Sveti Juraj sagraena je i poela s proizvodnjom 1912. godine na 

današnjoj lokaciji, uz obalu Kaštelanskog zaljeva i zauzima 104.745 m 2 . Tijekom svoje povijesti, 

zbog društveno politikih promjena u društvu i u gospodarstvu, mijenjani su oblici organizacije i 

vlasništva, a promjene vlasništva obino su znaile promjene naziva i poduzea i proizvodnog 

pogona. Tako se u dokumentima (dozvolama, izvještajima, nacrtima) može nai: poduzee 

Dalmacijacement – tvornica cementa Partizan, Dalmacijacement RMC group, Dalmacijacement 

d.d. – pogon tvornice Sveti Juraj i sl.). Godine 1957. Tvornica Sveti Juraj, zajedno s još dvije 

tvornice, postaje dio poduzea Dalmacijacement. Godine 1979. izgraena je i puštena u rad 

današnja rotacijska pe, linija za proizvodnju klinkera. Godine1997. meunarodna tvrtka RMC 




Group postaje veinskim vlasnikom tvrtke Dalmacijacement. Dalmacijacement RMC Group od 

2005. godine posluje u sastavu CEMEX-a, jednog od globalnih lidera u proizvodnji graevinskih 

materijala. Dana 08.12.2009. Dalmacijacement je promijenila ime u CEMEX Hrvatska d.d., tako 

da se ovaj sažetak odnosi na postrojenje Sveti Juraj, u sastavu dionikog društva CEMEX 

Hrvatska kao pravnog sljednika svih ranijih oblika organizacije. 

Opis lokacije i šireg okolonog podruja postrojenja: 

Postrojenje Sveti Juraj je smješteno na obali Kaštelanskog zaljeva u naselju Kaštel Suurac. 

Prema Generalnom urbanistikom planu Kaštela (Službeni glasnik Grada Kaštela broj 2/06), 

postrojenje se nalazi u zoni predvienoj za gospodarsku namjenu. Luka koja pripada postrojenju, 

je morska luka posebne namjene i ima županijski znaaj LI. U blizini postrojenja Sveti Juraj, 

smještene su i druge proizvodne (industrijske) graevine, na primjer: željezara, kompleks INE na 

ušu Jadra, industrijska zona na poluotoku Vranjicu i druge. 

Lokacija na kojoj se nalazi postrojenje Sveti Juraj nije unutar podruja ekološke mreže koje je 

ustanovljeno sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), niti s njime granii. 

Stoga nije potrebna primjena mjera zaštite podruja Nacionalne ekološke mreže. Poduzee 

Cemex Hrvatska d.d. dalo je za postrojenje Sveti Juraj izraditi Kartu staništa na kojoj su navedeni 

tipovi staništa prema nacionalnoj klasifikaciji staništa. Isto tako, u blizini postrojenja nalazi se 

prometom optereena glavna prometnica koja spaja Split sa Trogirom, kao i željeznika pruga. 

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik broj 1/03, 8/04, 5/05, 6/05 i 

13/07) . Dalmacijacement d.d. – Kaštela, odnosno Tvornica cementa Sveti Juraj prepoznata je 

kao proizvodna graevina od važnosti za Državu u kategoriji proizvodnje nemetalnih mineralnih 

proizvoda. Kao posljedica takve odluke „Na proizvodnim industrijskim objektima mogu se 

obavljati zahvati koji su iskljuivo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na okoliš. Prostornim 

planom užeg podruja potrebno je ograniiti mogunost zadržavanja u prostoru proizvodno 

industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom namjene površine 

gospodarske zone, do vremena amortizacije proizvodno-tehnološke oprema. Ovi industrijski 

objekti ne mogu se planirati u obalnom i otokom podruju.“ 

Sustavi upravljanja 

U postrojenju Sveti Juraj uvedeni su i certificirani sljedei sustavi upravljanja: 

- Sustav upravljanja kvalitetom prema smjernicama ISO 9001:2008. DNV Certificate No. 

61299-2009-FR-COFRAC-QUA Rev1, koji vrijedi do 2012-09-10. 

- Sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001, DNV Certifikat broj 19311-2008- 

AEHRV-RvA, koji vrijedi do.2013-06-13. 

- Sustav upravljanja zaštitom na radu i zaštitom zdravlja prema smjernicama OHSAS 

18001. DNV Certifikat br. 57844-2009-HSO-HRV koji vrijedi do 2012-12-28. 

2. Kratak opis ukupnih aktivnosti s obrazloženjem 

PROIZVODNI PROCES 

1 Skladištenje i priprema sirovine 

1.1 Priprema sirovine 

Sirovina iz rudnika (polja vapnenca) usitnjava se u dvorotacijskoj drobilici i prebacuje 

se transportnim trakama u halu za skladištenje sirovine i predhomogenizaciju. 

1.2 Predhomogenizacija sirovine (homogenizacija drobljene sirovine) 




Razliiti tipovi drobljenog materijala miješaju se prije nego dou u drobilicu sukladno 

izraunatim omjerima. Kako bi se postigao što ujednaeniji kemijski sastav, drobljena 

mješavina transportira se u skladište, prostor za kombinirani proces skladištenja 

sirovine i njezine homogenizacije prije budue upotrebe. Koliinski nadzor ulaznog 

materijala (mješavine) obavlja se primjenjujui vaganje materijala koji dotjee na 

hrpu svakog sata. Kvalitativni nadzor je osiguran kontinuiranim automatskim 

uzorkovanjem ulaznog materijala, koji se onda analizira u tvornikom laboratoriju. 

1.3 Doziranje sirovine 

Ispred postrojenja meljave sirovine i dodataka nalazi se sustav za doziranje sirovine 

koji se sastoji od prihvatnih spremnika i bunkera sirovine, te trakastog transporetera. 

Svaki je bunker opremljen izotopnim vagama koje mjere razinu materijala (maksimum 

i minimum), zranim topovima za obaranje naljepa kao i s runim zasunima za 

zatvaranje izlaza bunkera. 

1.4 Transport dodataka 

Dodaci (boksit i piritna ogorina) transportiraju se kamionima do prijemnog bunkera, a 

od njega se dalje transportiraju sustavom gumenih tranih transportera do elevatora. 

Elevator prihvaa materijal i podiže ga na visinu od 43 m odakle se dodaci ubacuju 

izravno u spremnik pirita ili spremnik boksita pomou motorne skretnice ili 

transportne trake. 

1.5 Vaganje sirovine 

Za vaganje sirovine postoje etiri vage za doziranje sirovine. Dvije vage se koriste za 

vaganje sirovine/vapnenca, a dvije vage za vaganje dodataka boksita i pirita. 

Vagama se raunalno upravlja iz kemijskog laboratorija na osnovu laboratorijskih 

analiza sirovine. 

1.6 Transport materijala do mlinice sirovine 

Sabirna transportna gumena traka skuplja i transportira izvaganu sirovinu i dodatke. 

Sav se materijal nabacuje na kraj sabirnog transportera u mlin sirovine preko 

dvostruke klapne koja je izraena kao hidraulino-mehaniki sklop, a upravljana je 

programatorom. Sva presipna mjesta na ovom dijelu postrojenja otprašuju se preko 

vreastog otprašivaa s pneumatskim otresanjem vrea. 

1.7 Mljevenje sirovine 

Meljava (usitnjavanje sirovine) se odvija u dvokomornom rotacijskom mlinu, 

kapaciteta 250t/h. U prvoj komori mlina, sirovina se suši i melje na krupniju 

granulaciju, dok se u drugoj komori vrši meljava povrata na finu granulaciju. Meljava 

se odvija pomou elinih kugli radijusa od 30 mm do 90 mm. 

Vrui plinovi iz rotacijske pei koriste se za sušenje sirovine u mlinu sirovine tijekom 

standardnog postupka. 

Pogon mlina je dvostruki, preko dvostrukih malih zupanika, koji sinhrono pokreu 

mlin, te dva reduktora trajne pogonske snage. Samljeveni materijal se preko 

cementnog ispusta iz mlina te preko zranog transportnog korita transportira do dva 

elevatora koji ga podižu na 40, odnosno na 35 metara visine. Materijal se dalje 

transportira sustavom zranih korita u separator. Dio samljevenog materijala se iz 

centralnog ispusta mlina podiže podtlakom kroz cjevovod te odlazi izravno u 

separator. 

Separator kapaciteta 350 t/h separira sirovinu na finou 16% ostatka na situ. Finoa 

separiranja se može podešavati promjenom broja okretaja rotora. Prevelike estice 

ispuštaju se kroz ispust separatora i transportiraju natrag u mlin i to u prvu odnosno 

drugu komoru mlina preko transportnih korita te preko mjeraa protoka. Koliina 

materijala koja se vraa u pojedinu komoru može se regulirati klapnom. 

Sirovinsko brašno se transportira iz separatora podtlakom kroz cjevovod do ciklona. 

Ovi visokouinkoviti cikloni vrše odvajanje prašine od struje plina. Prašina koja se 

akumulira na dnu ciklona ispušta se preko elijskog dozatora i onda transportira u 




silos sirovine pneumatikim rukovanjem (zrano korito i zrani elevator). Transportno 

korito otprašuje se s dva otprašivaa. 

Plinovi iz ciklona izvlae se iz postrojenja mlina optonim ventilatorom i odvode u 

vodotoranj. Vodotoranj hladi plinove iz pei prije vreastog otprašivaa, te smanjuje 

koncentraciju prašine koja se uslijed vrtloženja struje plina obara u vodotornju. Dio 

plinova iz ventilatora vraa se u separator. 

1.8 Skladištenje sirovinskog brašna 

Sirovinsko brašno iz mlina sirovine skladišti se u silos sirovinskog brašna kapaciteta 

12.500 t. Pored toga što služi kao skladište sirovinskog brašna, u njemu se vrši i 

konana homogenizacija materijala. Ova homogenizacija materijala vrši se posebnim 

sustavom punjenja i pražnjenja silosa preko zranih korita koja su smještena u vidu 

lepeze. Otprašivanje silosa sirovinskog brašna vrši se vreastim otprašivaem s 

pneumatskim otresanjem vrea. 

2 Skladištenje i priprema goriva 

2.1 Prihvat i skladištenje ugljena 

Sirovi se ugljen istovaruje pomou broda brodoistovarivaem kapaciteta istovara 500 

t/h. Tijekom istovara vertikalni prijenosnik sa ulaznim posluživaem može se pomicati 

vertikalno i horizontalno. Cijeli brodoistovariva se može kretati po tranicama na 

pristaništu. Brodoistovariva se može koristiti do brzine vjetra od 20 m/s. 

Iz brodoistovarivaa materijal pada na sustav traka i transportira se prema skladištu 

ugljenja. Svi presipi traka opremljeni su otprašivaima s pneumatskim otresanjem 

vrea. 

Materijal s trake dolazi do pokretnog istovarivaa, longitudinalnog stroja za slaganje 

materijala, smještenog u skladištu, kapacitet 3800 t energetskog ugljena i 3.800 

petrol koksa. Materijal s transporteraprolazi kroz teleskopsku cijev i biva izbaen na 

hrpu. Teleskopska cijev je upravljana na nain da minimizira stvaranje prašine pri 

istovaru (udaljenost izmeu teleskopske cijevi i hrpe se stalno održava na minimumu). 

Materijal se sa hrpe izuzima pomou oduzimaa koji ima mogunost daljinskog 

upravljanja, a može raditi i automatski. 

Ugljen (ili petrol koks) transportira se sustavom traka u postrojenje mlina ugljena. Svi 

presipi traka opremljeni su platnenim otprašivaima s pneumatskim otresanjem vrea. 

2.2 Postrojenje za meljavu ugljena 

Transport u silos ugljena i u silos petrol koksa vrši se reverzibilnom trakom. Traka se 

otprašuje platnenim vreastim otprašivaem. Svaki od silosa ima volumen od 250 m 3 . 

Silosi su opremljeni igliastim zasunima za zatvaranjem transportnog puta te 

zajednikim filterom za otprašivanje silosa s protu-eksplozivnom zaklopkom. Ugljen se 

ubacuje u mlin kroz žlijeb i pada na razdjelnu plou. Uslijed centrifugalne sile ugljen 

dospijeva na staze donjeg prstena, gdje biva samljeven. Vrui plinovi iz rotacijske pei 

ili iz generatora vruih plinova ulaze u mlin, vrtlože se te suše materijal i odnose 

mljeveni materijal u struji vruih plinova prema separatoru. Generator vruih plinova 

dostavlja vrue plinove samo ako nije mogue koristiti vrue plinove iz pei. 

Samljevene estice ugljena preko protueksplozivne klapne dolaze u vreasti filter, 

gdje se odvajaju od struje plinova. Glavni ventilator osigurava podtlak u sustavu 

neophodan za izvlaenje vruih plinova i njihov ponovni opticaj. Dio plinova koji se 

izvuku iz mlina glavnim ventilatorom vraa se u komoru za miješanje radi uštede 

topline, dok se drugi dio izbacuje iz postrojenja kao otpadna toplina. 

2.3 Postrojenje za skladištenje i doziranje ugljene prašine 

Skladištenje i distribucija mljevenog ugljena vrši se preko silosa mljevenog ugljena. 

Silos koristi se samo za skladištenje i distribuciju mljevenog ugljena u auto-cisterne. U 

tu svrhu opremljen je rastezljvom dozirnom vreom s ugraenim filterom radi 

osiguranja od prosipanja ugljene prašine prilikom pretovara. Silos je opremljen 




vreastim otprašivaem i protueksplozivnom klapnom. 

Drugi silos se koristi samo za skladištenje i distribuciju ugljene prašine na glavni 

gorionik pei. Ispust iz silosa opremljen je agitatorom, rotacijskim dozatorom i 

protonom za doziranje ugljena u gorionik. Silos je opremljen vreastim otprašivaem 

i mjernim dozama kao i protueksplozivnom klapnom. 

Kako bi se mogla mjeriti razina u silosu, silosi se stavljaju na mjerne doze. Za vrijeme 

ponovnog utovara ugljena, silos mora biti uzemljen, te nakon punjenja preostali 

volumen zapremnika se automatski inertizira s CO2. 

2.4 Uporaba otpada kao goriva i/ili sirovine, zahtjevi na kvalitetu, kontrola i 

priprema 

Proces izgaranja klinkera nudi dobre uvjete za korištenje razliitih vrsta otpadnog 

materijala umjesto dijela konvencinalnih goriva kao što su ugljen, petrol koks ili nafta. 

Meutim, openito govorei, nisu svi gorivi otpadi prikladni kao gorivo za paljenje 

klinkera zbog njegovih osobina. Otpadni materijali mogu zamijeniti primarna goriva, 

ali je pri tome od presudne važnosti dosljedna kvaliteta otpada (npr. prikladna 

kalorijska vrijednost, prikladan sastav, udio pepela, otpad mora biti prikladan za 

gorionike), te njegova kalorina vrijednost. 

Otpadni materijal može biti u tekuem, krutom stanju ili u obliku paste. U veini 

sluajeva kruti otpadi moraju se prethodno tretirati u posebnim objektima za 

upravljanje otpadom prije nego uu u cementno postrojenje kako bi se osigurala 

dosljedna kvaliteta, jer kruti otpadi mogu jako varirati ovisno o izvoru i vrsti otpada. 

I otpadi koji su kategorizirani kao opasni i oni bezopasni (otpadna nafta, naftna kaša), 

koriste se kao zamjensko gorivo u rotacijske pei postrojenja Sveti Juraj . Koriste se 

samo one vrste otpada koje su prikladne za izgaranje klinkera i odobrene od strane 

nadležnih ustanova za upravljanje otpadom. 

Otpadi se prikladno skladište u za to odreenim skladištnim objektima. Posebne 

procedure primjenjuju se pri rukovanju otpadom, posebno opasnim otpadima. 

Kvaliteta otpadnih materijala koji se koriste kao gorivo i/ili sirovina u pei prethodno 

se analizira. Koristi se samo otpad koji odgovara traženim standardima budui da se 

ostaci otpada potpuno spajaju sa klinkerom i izgaranje otpada može utjecati na 

kvalitetu ispušnih plinova iz pei (emisije). Otpadi se dodaju kroz glavni sustav loženja 

pei ili sekundarnim sustavom loženja (gorivo se dodaje kroz otvor cijevi pei, uzlazni 

vod izmeu otvora cijevi rotacijske pei i najniže razine predgrijaa/predkalcinatora). 

Kako bi se mogle osigurati osobine otpadnog goriva / otpadne sirovine, primjenjuje se 

sustav osiguranja kvalitete. To ukljuuje brigu oko uzorkovanja, pripremu uzoraka, 

analizu i eksterno praenje. Posebna pažnja poklanja se udjelu sumpora, klora i teških 

metala. 

3 Sustav pei 

3.1 Sustav pei 

Sustav pei, ukljuujui procese loženja pei i tehnike za smanjenje emisija, 

najvažniji je sa stajališta emisijskog potencijala te kvalitete i troška proizvoda. 

Tijekom gorenja klinkera, sirovina se dodaje u sustav rotacijske pei gdje se suši, 

predgrije, kalcinira i sinterizira kako bi se proizveo cementni klinker. 

3.2 Predgrija/predkalcinator 

Homogenizirano sirovinsko brašno dodaje se predgrija koji radi u etiri faze s 

komorom za miješanje i predkalcinatorom. Suspenzijski predgrija sastoji se od etiri 

stupnja ciklona, koji su poredani jedan na drugi u tornju. Najviši stupanj sastoji se od 

dva paralelna ciklona za bolje odvajanje prašine. Ispušni plinovi iz rotacijske pei teku 

kroz stupnjeve ciklona od dna prema gore. 




Suha mješavina praškastih sirovih materijala dodaje se u ispušni plin prije najvišeg 

stupnja ciklona. Odvaja se od plina u ciklonima i ponovno se spaja prije sljedeeg 

stupnja ciklona. Ova se procedura ponavlja kod svakog stupnja prije nego što se 

materijal konano ne ispusti od zadnjeg stupnja u rotacijsku pe. Naizmjenino 

miješanje, odvajanje i ponovno miješanje na višim temperaturama je potrebno za 

optimalan prijenos topline. 

Kako bi se olakšao/unaprijedio proces kalcinacije, u kalcinator je uvedeno pomono 

loženje. Mazut ili ugalj dodaje se u predkacinator (kanal kalcinatora). Predgrijana 

sirovina predkalcinira se u predkalcinatoru tako da je sirovinsko brašno 65-70% 

predkalcinirano prije nego dospije u rotacijsku pe. Ispušni plin iz pomonog ložišta 

predkalcinatora grije se na temperaturu od cca. 900 °C. Potrošnja goriva u 

predkalcinatoru predstavlja oko 60% goriva koje se konzumira u glavnom gorioniku, 

tj. oko 35 % ukupne potrošnje. 

Ulazne komora predgrijaa/predkalcinatora i dovodne cijevi kao i prvostupanjski 

cikloni iste se zranim štitom koji spreava lijepljenje prosutog materijala. 

3.3 Rotacijska pe za proizvodnju klinkera 

Rotacijska pe služi za peenje klinkera. Tijekom procesa i klinkera potrebne su visoke 

procesne temperature kako bi se mješavina sirovina konvertirala u cementni klinker. 

Stoga se koriste vrui ispušni plinovi iz rotacijske pei kako bi se izmijenila vruina sa 

sirovinom u predgrijau/predkalcinatoru. 

Sirovina koja je ve predkalcinirana u predgrijau/predkalcinatoru ulazi u rotacijsku 

pe s temperaturom od cca. 850 °C. Proces sinteriranja za proizvodnju klinkera 

zapoinje nakon što je sirovina ušla u rotacijsku pe. 

3.4 Proces loženja pei 

Energetski ugljen i petrol koks koriste se kao primarno gorivo za zagrijavanja 

rotacijske pei i peenja mješavine sirovine i dodataka u cementni klinker. Mazut se 

takoer može dodavati kao primarno gorivo u glavni gorionik. Unaprijed obraeni 

otpad može se koristiti kao sekundarno gorivo za loženje rotacijske pei na kontroliran 

nain (kontrola kvalitete, kontrola unosa, kontrola emisije). 

3.5 Tretiranje plina u pei 

Vrui plinovi iz rotacijske pei izvlae se pomou ekshaustora pei. Otpadni plinovi iz 

pei, koji su izvueni ventilatorom otpadnih plinova, mogu se usmjeriti prema 

vodotornju i prema mlinu sirovina i/ili prema mlinu ugljena. 

Ispušni plinovi koji se usmjeravaju prema vodotornju tretiraju se u vodotornju i 

proišavaju platnenim vreastim otprašivaima plinova rotacijske pei. Vrui plinovi iz 

pei, koji su usmjereni prema mlinu sirovina i/ili prema mlinu ugljena, koriste se za 

sušenje sirovine u mlinu sirovine ili ugljena u mlinu ugljena. 

Vree vreastog filtera iste se automatski zranim impulsima. išenje se kontrolira 

automatski i ovisi o razlici tlaka u prednjem i stražnjem odjeljku vrea. Proišeni zrak 

izvlai se iz filtera pomou ventilatora filtera. Prašina iz filtera izvlai se sustavom 

pužnica te povlaenjem lanca prema bunkeru vage pei ili u silos sirovine. 

3.6 Hladnjak klinkera 

Vrui klinker iz rotacijske pei ija temperatura je oko 1.370 °C se hladi u rešetkastom 

hladnjaku klinkera; kapacitet 3.200 t/dan.na temperaturu od cca. 80--90 °C. Svježi 

zrak koji se osigurava ventilatorima koristi se za hlaenje klinkera. 

Hlaenje u rešetkastom hladnjaku postiže se puštanjem struje zraka prema gore kroz 

sloj klinkera (ležište klinkera) koji leži na rešetki koja propušta zrak. Svježi zrak 

dobavlja se ventilatorima kroz perforacije u hladnjaku. Svi ventilatori opremljeni su 

prigušnim ventilima kako bi se regulirao dotok zraka. Zrak koji se koristi za hlaenje 

klinkera iz pei apsorbira vruinu klinkera te se kao takav koristi kao zrak za 

posluživanje pei. 

Dio zraka za hlaenje prolazi kraj plinskog filtera hladnjaka klinkera te se izbacuje u 




vanjski zrak. Ovaj dio plina iz hladnjaka klinkera otprašuju se preko vreastog 

otprašivaa s pneumatskim otresanjem vrea. Uhvaena prašina klinkera pada na isti 

lanac koji se povlai kao što je gore opisano, a koji tjera klinker do transportera za 

otpremanje klinkera u halu za klinker. 

4 Priprema i skladištenje proizvoda 

4.1 Skladištenje klinkera 

Ohlaeni klinker (polu-proizvod) iz hladnjaka klinkera transportira se vjedrinim 

transporterom do skretnice na kojoj postoje dva mogua naina ispusta klinkera. S 

jednog ispusta skretnice klinker dolazi u (privremeni) prihvatni elini bunker, s 

drugog naina ispusta, klinker se trasnportira preko vjedrinih transportera u silos 

klinkera. Sustav transporta za uskladištenje klinkera otprašuje se vreastim 

otprašivaem s pneumatskim otresanjem vrea. 

4.2 Doziranje klinkera i dodataka u mlin cementa 

Ispred mlinice cementa postoji sustav ureaja koji služe za prihvat i doziranje klinkera 

i dodataka (tuf, šljaka, vapnenac). Sustav se sastoji od: prihvatnog 

spremnika/bunkera za klinker i prihvatnog bunkera dodataka, od transportnog 

sustava klinkera i dodataka (do prihvatnih bunkera), vaganja klinkera i dodataka, te 

transporta klinkera i dodataka (od prihvatnih bunkera). Sva presipna mjesta na ovom 

dijelu postrojenja iste se preko vreastog otprašivaa s pneumatskim otresanjem 

vrea. 

4.3 Sušara dodataka 

Sušara dodataka se koristi iskljuivo za sušenje troske. Materijal se utovarivaem ili 

kamionom ubacuje u metalni koš koji je opremljen zasunom i vibratorom Tranim 

transporterom materijal se ubacuje u bubanj za sušenje koji je opremljen lopaticama 

za podizanje materijala kako bi kontakt materijala i dimnih plinova bio što intenzivniji. 

Bubanj za sušenje opremljen je gorionikom na mazut koji daje energiju potrebnu za 

sušenje troske. 

Po izlasku iz bubnja materijal se transportira u vjedrini elevator koji ga ispušta u 

kaskadno korito s otvorom iji je zadatak smanjivanje suhog materijala na najmanju 

moguu mjeru. Plinovi se izvlae iz bubnja pomou ventilatora kroz ciklon i vreasti 

otprašiva. Na ispustu iz ciklona i vreastog otprašivaa nalaze se pužnice koje 

transportiraju materijal u vjedrini elevator. 

4.4 Meljava cementa 

Ohlaeni klinker s dodacima (troska, vapnenac) transportira se do mlinice cementa 

transportnom trakom iz silosa klinkera ili hale klinkera. Kliner s dodacima (za 

reguliranje vremena povezivanja i osobina) melje se na vrlo finu granulaciju. Cement 

se melje u dva identina dvokomorna cilindrina mlina s kuglama. Kapacitet svakog 

mlina je cca.120 t/h. 

Samljeveni materijal transportira se pneumatski upravljanim sustavom i elevatorom 

do etiri dinamika separatora (dva separatora za svaki mlin) koja odvajaju cement 

sukladno finoi estica (ovisno o kvaliteti cementa koji se proizvodi). Svaki separator 

ima dva ispusta. Finalni proizvod (cement) se ispušta kroz jedan od njih, a tzv. griz 

kroz drugi. Griz se transportira pneumatski upravljanim sustavom natrag u mlin. Cijeli 

sustav meljave je zatvoren. 

Otprašivanje sustava meljave vrši se platnenim vreastim otprašivaima. Instalirana 

su dva vreasta otprašivaa - jedan za svaki mlin. 

Kontrola kvalitete (QC) tj. kontrola fizikalnih i kemijskih parametera uzoraka finalnog 

proizvoda (cementa) vrši se u laboratoriju. 

4.5 Skladištenje cementa (silos cementa) 

Iz mlinice cementa cement se transportira pneumatski upravljanim sustavom do etiri 

silosa cementa. Svaki silos bilježi maksimalne i minimalne razine materijala preko 




kapacitetnih pokazivaa razina. 

Svaki silos ima dva središnja ispusta koja se sastoje od zasuna i dozirnog ventila. Iz 

svakog silosa materijal se može ispustiti na transportna zrana korita i odvesti u više 

smjerova (pakirnica, utovar rasutog cementa u cisterne, ukrcaj rasutog cementa u 

brodove). 

Otprašivanje silosa kao i ostalog postrojenja/transportnih ruta vrši se preko dva 

vreasta otprašivaa s pneumatskim otresanjem vrea. 

5 Pakiranje i otprema 

5.1 Pakiranje i otprema 

Cement iz silosa transportira se zranim koritima u pakirnicu ili izravno kao rasuti 

cement u cisterne ili brodove. Uvreani cement iz pakirnice se paletizira te se zatim 

utovara na kamione ili brodove. 

5.2 Pakirnica 

Pakirnica se sastoji od etiri linije ukupnog kapaciteta od 350 t/h. Iz silosa cementa 

sustavom od etiri linije zranih transportnih korita Q05-01 cement se transportira do 

etiri stroja za pakiranje. Vree s cementom otpremaju se iz pakrinice trakama i to iz 

svake pakirnice ide jedna traka. Na svakoj traci su skretnice preko kojih se ruta 

odabire prema jednom od sustava za paletizaciju. Samo paletizirani uvreani cement 

se utovaruje na brodove. 

5.3 Otprema rasutog cementa u kamione- cisterne i u vagone 

U tvornici se nalaze dvije linije za utovar rasutog cementa u cisterni i jedna za utovar 

rasutog cementa u vagone. Rasuti cement se može transportirati iz bilo kojeg silosa 

cementa. Prosijani cement preko zranog transportnog korita se transportira do dva 

elina bunkera za utovar kamiona i za utovar vagona. Iz svakog bunkera preko 

dozirnog ventila cement dolazi do ureaja za punjenje kamiona ili za utovar vagona. 

Utovar rasutog cementa u brodove 

Rasuti cement se doprema iz silosa pomou pneumatike (putem zranih transportnih 

5.4 korita i utovaruje u brodove. Zrana transportna korita se otprašuju platnenim 

vreastim otprašivaem. Otprašivanje traka vrši se preko vreastih filtera. 

Utovar klinkera u brodove vrši se iz hale klinkera. Dizalica sa grabilicom zahvaa 

klinker i odlaže ga u jedan od tri armirano-betonska spremnika. Svaka je pretovarna 

toka opremljena vreastim otprašivaem. 

5.5 Otprema uvreanog cementa 

Uvreani cement se pomou dva trana transportera doprema do ureaja za 

paletizaciju. Ureaj za paletizaciju ima dio za pripremu paleta na koji se stog paleta 

doprema viljuškarom. Priprema paleta se vrši na nain da se stog paleta podigne 

viliastim dizalom tako da na transporteru s valjcima ostane samo jedna paleta koja 

se onda transportira do paletizera. Nakon paletizacije, palete se transporterom s 

valjcima mogu transportirati u dva smjera. U prvom se sluaju izuzimaju viljuškarom i 

skladište u skladištu ili se izravno utovaraju u kamione ili vagone. 

Druga opcija je pakiranje paletiziranih vrea u foliju. Nakon omatanja folijom 

paletizirane vree se transportiraju do transportera s valjcima odakle se izuzima 

viljuškarom i odlaže u skladište ili ukrcava u kamione ili vagone. Posebna metoda 

slaganja omoguava viljuškarima da naprave manevar. 




3 Opis aktivnosti s težištem na utjecaj na okoliš te korištenje 

resursa i stvaranje emisija 

3.1 Upotreba energije i vode-godišnje koliine 

Proizvodnja klinkera i cementa pripada u red industrijskih grana s možda najveom potrošnjom elektrine i 

toplinske enrgije po jedinici proizvoda. Uzimajui u obzir klinker kao jedinini proizvod ukupna potrošnja 

elektrine i toplinske energije za promatrano trogodišnje razdoblje iznosila je: 

2007 g 3,256 GJ/t 

2008 g 3,289 GJ/t 

2009 g 3,291 GJ/t 

Potrošnja vode po jedinici proizvoda iznosila je: 

2007 g 0,167 m 3 /t 

2008 g 0,177 m 3 /t 

2009 g...............0,261 m 3 /t 

U skladu s preporuenim vrijednostima za najbolje raspoložive tehnike. 

Prema Studiji Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene, u ijoj pripremi je sudjelovao i CEMEX 

Hrvatska d.d., energetska efikasnost cementne industrije ogleda se u specifinom utrošku topline za 

proizvodnju klinkera u rotacijskim peima te u specifinom utrošku elektrine energije u cjelokupnom 

procesu proizvodnje cementa. Primjetan je silazni trend specifinog utroška topline i specifinog utroška 

elektrine energije. U 2006. je zabilježena prosjena vrijednost specifinog utroška topline na razini 

industrije u visini 3,4 GJ/t klinkera i specifinog utroška elektrine energije od 113 kWh/t cementa. 

Poetkom devedesetih su se prosjeci kretali u rasponu 3,6 – 3,7 GJ/t klinkera te 120 – 130 kWh/t 

cementa. 

Uinak navedenih mjera za poveanje energetske efikasnosti i unaprjeenja proizvodnog procesa 

pojedinano u ovom trenutku nije mogue kvantificirati. Ukupan doprinos se oituje u ukupnom smanjenju 

specifine potrošnje topline i elektrine energije, uz istovremeno poveano iskorištenje proizvodnih 

kapaciteta. 

3.2 Glavne sirovine 

Glavne sirovine za proizvodnju cementnog klinkera i portland cementa su vapnenac (LGL, HGL), pirit, 

troska. U postrojenju Sveti Juraj sustavno se radi na uvoenju alternativnih sirovina kako bi se smanjila 

potrošnja neobnovljivih izvora sirovina. Tako su u 2010. godini ishoene dozvole za oporabu otpada i to 

troske (kljuni broj otpada 10 09 03) koja e se koristiti kao zamjenska sirovina i dozvola za 

kondicioniranje otpada koji se odnosi na lebdei pepeo od izgaranja ugljena (kljuni broj 10 01 02) koji e 

se koristiti kao zamjenska sirovina u proizvodnji cementa 

3.3 Opasne tvari i plan njihove zamjene 

Opasne tvari (na primjer ugljena prašina, lož ulje za grijanje) skladište se sukladno propisima uz primjenu 

odgovarajue zaštite za sluaj incidentne situacije. Opasne tvari poput ugljena, ugljene prašine vjerojatno 

ne e moi biti u potpunosti zamijenjene i zato se prostori gdje se skladište moraju opremiti hidratantskom 

mrežom, te odgovarajuim sredstvima za djelovanje u sluaju pojave centara tinjanja, odnosno 

pregrijavanja materijala u skladištu. 

3.4 Korištene tehnike i usporedba sa NRT-om 




Zrak 

Ispusti emisija u zrak opremljeni su vreastim filtrima. Razina emisija NO X iz stacionarnih ispusta u zrak na 

pojedinim ispustima prelazi zakonom propisane vrijednosti i nije u skladu sa NRT-om stoga je u tijeku 

uvoenje SNCR (selektivne nekatalitike redukcijske tehnike), ime e se smanjiti emisije NO X u zrak 

Buka 

Programom sanacije buke predložene su mjere i tehnike koje se moraju provesti kako bi se smanjila razina 

buke te postrojenje uskladilo sa NRT-om i zakonskim okvirima. Mjere se odnose na zvuno oklapanje 

glavnog pogona rotacijske pei i svih pripadnih ventilatora, zatvaranje svih otvora u prostorijama gdje se 

nalaze ventilatori na zgradi mlinice sirovine i mlinice cementa, postaviti zvune prigušivae na otvore za 

dovod/odvod zraka i izolirati ulazni pretprostor i otvore kompresornica. Osim mjera koje se poduzimaju i 

koje e se poduzimati u postrojenju Sveti Juraj, potrebno je da i lokalna samouprava poduzme 

odgovarajue korake na izradi karata zona buke i usklaivanju s namjenom prostora. 

Voda 

Tehnike i metode koje se koriste pri proišavanju otpadnih voda zadovoljavaju sve zakonske kriterije i 

utjeu na koliinu oneišujuih tvari u otpadnim vodama koja je znatno ispod zakonom propisane. 

3.5 Važnije emisije u zrak i vode (koncentracije i godišnje koliine) 

Zrak 

U postrojenju Sveti Juraj postoje 43 stacionarna ispusta u zrak (ukljuujui i 4 ispusta u rudniku). 

Ispusti su instalirani uz pripremu sirovine i homogenizaciju, rotacijsku pe, hladnjak klinkera, mlin 

cementa, silos ugljene prašine i kotlovnicu. Na svim glavnim izvorima emisija prašine koriste se 

vreasti otprašivai, osim na dimnjaku kotlovnice. 

NO X – Dušikovi oksidi 

Razina emisije NOx-a (dušikovih oksida) kree se od oko 800 do oko 1 100 mg/m 3 , kao prosjena dnevna 

vrijednost. 

Vrijednosti na godišnjem nivou preuzete iz obrazaca PI-Z-1 I PI-Z-3 za dušikove okside (NO X ) 

bile su: 

- Na dimnjaku rotacijske pei u 2007 – 1059,8 mg/m 3 

2008 – 914,8 mg/m 3 

2009 – 1046,85 mg/m 3 

- Na dimnjaku kotlovnice u 2007 – ----- mg/m 3 

2008 – 310,09 mg/m 3 

2009 – 614,01 mg/m 3 

SO X – Sumporovi oksidi 

Razina emisije SO 2 (sumporni dioksid) kree se od 90 mg/m 3 do 280 mg/m 3 , kao dnevna prosjena 

vrijednost. 

Vrijednosti na godišnjem nivou preuzete iz obrazaca PI-Z-1 I PI-Z-3 bile su: 

Na dimnjaku rotacijske pei u 2007 – 143,6 mg/m 3 

2008 – 141,6 mg/m 3 

2009 – 131,02 mg/m 3 




PM 10 – estice prašine 

Na godišnjem nivou vrijednosi prašine preuzete iz obrazaca PI-Z-1 I PI-Z-3 iznosile su na vreastom 

otprašivau dimnjaka rotacijske pei: 

2007..............17,2 . mg/m 3 

2008 17,6 mg/m 3 

2009..............13,59 mg/m 3 

Buka 

U postrojenju Sveti Juraj prepoznata su sljedee skupine izvora buke: 

- Sustavi transportera (transportnih traka) sirovine s pripadajuim presipnim mjestima 

- Mlin sirovine 

- Kompresori homogenizacije – lamelasta puhala 

- Kompresornica – Rootova puhala 

- Glavni ventilator pei 

- Mlin cementa 

- Rotacijska pe 

- Ventilatori hladnjaka 

- Transport: postrojenje za ukrcaj cementa u kamione, brodove i vagon cisterne 

- Brodoistovariva ugljena, sustav transportera ugljena i pripadna mjerna mjesta, postrojenje za 

meljavu ugljena 

- Parno kotlovsko postrojenje 

- Kompresorske stannice, postrojenja za komprimirani zrak, turbopuhala, puhala itd. 

Buka je prepoznata kao znaajan aspekt okoliša u proizvodnji klinkera i cementa. Buka se redovito mjeri 

jedanput godišnje, a po potrebi i eše. Mjerenja razine buke se na mjernim tokama unutar postrojenja 

buka ne prelazi najviše dopuštene vrijednosti od 80 d(BA) Mjerenja se provode na 11 mjernih mjesta 

unutar pogona i na 5 mjernih mjesta van pogona. Izvan granica postrojenja razina buke se mjeri na 18 

mjesta. Tim mjerenjima utreno je kako razina buke na nekim mjstima prelazi zakonom dopuštene razine 

buke. 

Mjerenje razine buke u postrojenju Sveti Juraj obavlja se jednom godišnje, a po potrebi i eše. Razina 

buke se mjeri unutar radnih prostora u okviru procjene opasnosti radnih mjesta, izvan prostora, ali unutar 

lokacije, na granici postrojenja, te izvan granica postrojenja. 

Otpadne vode 

Tehnološke, rashladne, oborinske i sanitarne otpadne vode ispuštaju se u Kaštelanski zaljev preko dva 

ispusta. Prije ispuštanja vode se proišavaju preko mastolova i separatora. Ispitivanja kvalitete otpadnih 

voda propisana su Vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda u Kaštelanski zaljev. Uzorci 

rashladnih otpadnih voda uzimaju se etiri puta godišnje na ispustu br 1, dva puta godišnje sanitarnih i 

oborinskih otpadnih voda na ispustu iza mastolova i etiri puta godišnje oborinskih otpadnih voda iza 

separatora kod postrojenja ugljena. Ispituje se pH vrijednost, ukupna suspendirana tvar, bio kemijska i 

kemijska potrošnja kisika, ukupna ulja i masnoe, mineralna ulja i anionski detergenti. Kvaliteta otpadnih 

voda je zadovoljavajua i prema prijavi u Registar oneišavanja okoliša ne prelazi propisane 

koncentracije. 

3.6 Utjecaj na kakvou zraka i vode te ostale sastavnice okoliša 

Zrak 




U postrojenju Sveti Juraj provodi se stalni monitornig kvalitete zraka na nekoliko razina. 

U svrhu praenja kvalitete zraka u okruženju postavljene su tri mjerne postaje u Kaštel Suurcu, Solinu i 

gradu Splitu, na podruju Kaštelanskog zaljeva niz godina se mjeri i ukupna taložna tvar (UTT) na sedam 

mjernih postaja, dok su u samom postrojenju automatski sustavi za mjerenje emisija ugraeni na svim 

ispustima. 

Prema rezultatim mjerenja kvalitete zraka na promatranom podruju zrak je u 2009. i 2008. bio I 

kategorije, a u 2007 je bio II kategorije. 

Buka 

Buka je znaajan aspekt okoliša u cementnoj industriji, posebno u postrojenjima kao što je Sveti Juraj 

koja su poetno izgraena izvan naseljenih mjesta, a onda je zbog nepostojanja prostorno planske 

dokumentacije ili nepridržavanja onoga što ona propisuje, došlo do izgradnje stambenih zgrada za koje je 

dopuštena razina buke znatno niža. Isto tako, na kvalitetu prostora obzirom na razinu buke utjeu i ostala 

industrijska postrojenja u okruženju, kao i prometnice uz Jadransku obalu koje su posebno ljeti 

optereene prometom. 

Voda 

Otpadna voda u cementnoj industriji, pa tako ni u postrojenju Sveti Juraj, nije predmet opsežnog 

razmatranja u objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Otpadna voda se ispušta u Kaštelanski zaljev koji je 

razvrstan u more III. Kategorije. Kada se u okviru projekta EKO Kaštelanski zaljev dovrši javni sustav 

odvodnje, postrojenje Sveti Juraj e se prikljuiti na taj sustav. Prikljuenje se oekuje u 2011. godini. 

3.7 Stvaranje otpada i njegova obrada 

Ovisno o poslovnim aktivnostima u postrojenju Sveti Juraj mogu godišnje nastati razliite koliine i vrste 

otpada, u 2009. zabilježeno je 17 vrsta otpada. Popis otpada se kontinuirano obnavlja, što znai da se 

bilježi nova vrsta otpada, odnosno izostavlja otpad kojeg više nema. 

Veina vrsta otpada koji nastaje u postrojenju Sveti Juraj predaje se ovlaštenim skupljaima i 

oporabiteljima. Neke vrste otpada (na primjer: ostala maziva ulja za zupanike, neklorirane emulzije) 

obrauju se u samom postrojenju ili se predaju drugom postrojenju (na primjer: Sveti Kajo). 

Postoje vrste „otpada“, na primjer prašina iz vreastih filtera i pepeo koji se vraaju u proces i ne tretiraju 

se kao otpad. Svaka nova mjera za smanjivanje i/ili sprjeavanje nastajanja otpada je sastavni dio 

uspostavljenog sustava gospodarenja otpadom sukladno propisima. 

Za skupljanje otpada odreeni su posebni prostori i nabavljeni odgovarajui spremnici. 

Podaci o otpadu redovito se prijavljuju u Registar oneišavanja okoliša (ROO) u propisanom vremenu. 

Cementna industrija, pa tako i postrojenje Sveti Juraj, daje znaajan doprinos gospodarenju otpadom u 

Republici Hrvatskoj. Zbog visokih temperatura izgaranja goriva mogu se razliite vrste otpada koristiti kao 

alternativno gorivo. Na poticaj Cemex Hrvatska d.d. zapoelo se s organiziranim prikupljanjem komine od 

maslina kao alternativnog goriva. U postrojenju se spaljuju razliite vrste zauljenog otpada. Radi se na 

prikupljanju dozvola za korištenje otpadnog drveta (od željeznikih pragova do starog namještaja) kao 

alternativnog goriva. Razmatra se upotreba pojedinih gorivih sastavnica komunalnog otpada. 

Rezultat je znaajno smanjenje koliina otpada na odlagalištu, smanjenje potrošnje fosilnih goriva, 

smanjenje koliine staklenikih plinova itd. 

3.8 Sprjeavanje nesrea 

Postrojenje radi u skladu sa zakonskim zahtjevima i normama koje se odnose na proizvodnju klinkera i 

cementa. Isto tako doneseni su i primjenjuju se standardni operativni postupci kako bi se smanjila 

opasnost nesrea i njihovih posljedica. Osigurana je odgovarajua zaštitna oprema za svako radno mjesto. 




Provodi se edukacija i uvježbavanje radnika za rad na siguran nain, izraeni su dokumenti za 

izvandrene/incidentne situacije, prireen je Plan evakuacije i spašavanja, provode se vježbe evakuacije i 

spašavanja. 

Osigurani su aparati za poetno gašenje požara, koji se redovito nadziru i ispituju. Osigurana je hidrantska 

mreža, koja se redoviti ispituje. 

Izgraeno je postrojenje za inertizaciju ija je zadaa sprjeavanje eksplozija i požara u silosima ugljena, 

mlinu, filteru te inertizacija auto cisterni. Mjesta gdje bi moglo doi do eksplozija (na primjer ulazi u 

vreaste filtere, silosi) su opremljena protueksplozivnom klapnom. Isto tako takva mjesta su i uzemljena 

(na primjer silosi, autocisterne). 

3.9Planiranje za budunost: rekonstrukcije, proširenja, itd. 

Cemex Hrvatska d.d. ne planira zatvaranje postrojenja Sveti Juraj što je znaajno za ekonomsku situaciju 

i na državnoj i na lokalnoj razini. Postojeom prostorno planskom dokumentacijom nije predviena 

mogunost proširenja/poveanja prostornih potreba i poveanja proizvodnih kapaciteta zauzimanjem 

novih površina. Dozvoljeni su zahvati koji su iskljuivo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na okoliš. 

U gotovo stotinjak godina rada postrojenje je doživjelo brojne tehnike i tehnološke rekonstrukcije i 

promjene, sve s ciljem poboljšanja i unaprjeenja tehnoloških procesa i smanjenja utjecaja na okoliš. 

Osim u stalna poboljšanja i unaprjeenja tehnološkog dijela, uložena su znaajna sredstva u ureenje 

okoliša samog postrojenja ureenjem zelenih površina, kao i u sanaciju i rekultivaciju tupinoloma/prostora 

iskopa kako bi se promijenio i ozelenio krajobraz. 

Budue rekonstrukcije odnose se na smanjenje utjecaja emisija u zrak i smanjenje razine buke, kao i 

smanjenje emisija u more zbog prikljuenja na javni sustav odvodnje otpadnih voda. Predvieno je i 

ureenje prostora za prihvat alternativnih vrsta goriva. 


Sažetak za postrojenja Sveti Juraj, Kaštel Suurac u skladu s Uredbom o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) 

J DETALJNA ANALIZA POSTROJENJA S OBZIROM NA NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE (NRT) 

J. 1 Usporedba s razinama emisija vezanima uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT–pridružene vrijednosti emisija) 

Tehnikotehnološka 

rješenja 

Realizirana ili predložena emisija NRT-ovi - pridružene vrijednosti emisije Obrazloženje (pojašnjenje) razlike izmeu 

opsega emisija pri korištenju NRT-ova i 

realiziranih emisija. Predložiti plan za 

poduzimanje mjera i vremenski okvir za 

realizaciju razina koje su jednake onima koje 

se postižu primjenom NRT-ova (vidjeti Q1) 

1.1. Pokazatelji: proces i oprema Referentni dokument o najboljim 

raspoloživim tehnikama u proizvodnji 

cementa, vapnenca i magnezijevog 

oksida (NRT referentne bilješke za CLM) 

1.1.1. U tvrtku je uveden sustav 

upravljanja okolišem. 

1.1.2. Optimizacija kontrole procesa 

ukljuujui raunalno automatiziran 

kontrolni sustav kako bi se postigao 

ravnomjeran i stabilan proces u pei, 

s rezultatima što bližim zadanim 

nominalnim vrijednostima. 

1.1.3. Primijenjeni su postupci za pažljiv 

odabir i kontrolu svih tvari koje ulaze 

u pe kako bi se izbjegle i/ili smanjile 

emisije 

1.1.4. Koristi se raunalni automatski 

kontrolni sustav za praenje i 

Primijeniti i održavati sustav upravljanja 

okolišem (SUO) koji ukljuuje na 

odgovarajui nain lokalne uvjete, 

znaajke navedene u NRT-u 1 u odjeljku 

1.5.1. 

Postizanje ravnomjernog i stabilnog 

procesa u pei, približavajui se tijekom 

rada što više nominalnim vrijednostima 

što je korisno za sve emisije iz pei, te 

korištenje energije primjenjujui 

mjere/tehnike koje su navedene u NRTu 

2, odjeljku 1.5.2. 

Provoditi pažljiv odabir i kontrolu svih 

tvari koje ulaze u pe kako bi se izbjegle 

i/ili smanjile emisije (NRT-3, odjeljak 

1.5.2) 

Redovito pratiti i mjeriti procesne 

parametre i emisije koje su navedene u 

Postrojenje je u skladu s NRT-om. 






mjerenje procesnih parametara. 

Emisije se redovito prate. Ispušna 

cijev rotacijske pei i hladnjaka za 

klinker kontinuirano se prate. Drugi 

stacionarni izvori prate se periodino 

sukladno zakonodavstvu i 

standardima. 

1.1.5. Implementiran je proces suhog 

peenja u rotacijskoj pei s 

višestupanjskim predgrijavanjem i 

sekundarnim ložištem (Riser Duct 

Firing) u plinovodu ispred ulaza u 

pe. 

1.1.6. Primjena kombinacija mjera/tehnika 

kao što je navedeno u NRT-u 6 a-f u 

odjeljku 1.5.3.2. 

NRT-u 4, odjeljak 1.5.2. 

Za nova postrojenja i veinu 

nadogradnji, primijeniti proces suhog 

peenja s višestupanjskim 

predgrijavanjam i predkalcinacijom. 

(NRT 5 u odjeljku 1.5.3.1) 

Smanjiti/minimizirati potrošnju toplinske 

energije kombinacijom mjera/tehnika 

koje su navedene u NRT-u 6 a-f u 

odjeljku 1.5.3.2, tj. 

a) primjenom poboljšanih i 

optimiziranih sustava pei i 

ravnomjernog i stabilnog procesa 

peenja 

b) iskorištavanjem viška topline iz pei, 

posebno iz zone hlaenja 

c) primjenom prikladnog broja faza 

ciklona 

d) korištenjem goriva s osobinama koje 

imaju pozitivan utjecaj na potrošnju 

toplinske energije 

e) kada se tradicionalna goriva 

zamjenjuju otpadnim gorivima, 

Postrojenje u skladu s NRT-om. 

Predkalcinacija nije uvedena u postojee 

postrojenje. Meutim predkalcinacija 

predstavlja NRT standard za nova 

postrojenja i vee nadogradnje postojeih 

postrojenja. Predkalcinaciju treba uvesti 

tijekom sljedee vee nadogradnje 

postrojenja Sveti Juraj. Vremenski raspored 

još nije napravljen zbog nepredvidljive 

tržišne situacije. 




1.1.7. Sadržaj klinkera u svim vrstama 

cementa koji se proizvodi u 

postrojenju optimiziran je s obzirom 

na parametre cementa koji su 

propisani tehnikim standardima. 

1.1.8. Kogeneracija/postrojenja koja 

proizvode toplinsku i elektrinu 

energiju trenutno nije ekonomski 

isplativa. 

1.1.9. Minimiziranje/sprjeavanje difuznih 

emisija prašine primjenom 

metoda/tehnika prikazanih u NRT-u 

13 a,b (dio 1.5.5.1) implementirano 

je pojedinano ili u kombinaciji tamo 

gdje je to primjenjivo / prikladno. 

korištenjem optimiziranih i prikladnih 

sustava cementnih pei za izgaranje 

otpada 

f) minimiziranjem obilaznih tijekova. 

Smanjiti potrošnju primarne energije 

uzimajui u razmatranje mogunost 

smanjenja udjela klinkera u cementu i 

cementnim proizvodima (NRT 7, u dijelu 

1.5.3.2) 

Smanjiti potrošnju primarne energije 

razmatranjem kogeneracije/postrojenja 

koja proizvode toplinsku i elektrinu 

energiju, na osnovi potražnje za 

korisnom toplinom, unutar regulatornih 

shema tamo gdje je to ekonomski 

isplativo (NRT 8, dio 1.5.3.2) 

Minimizirati/sprijeiti difuzne emisije 

prašine primjenom mjera/tehnika 

pojedinano ili u kombinaciji kao što je 

navedeno u NRT-u 13 a, b u dijelu 

1.5.5.1 (mjere/tehnike za procese u 

kojima nastaje prašina 

Instalacija je u skladu s NRT-om. 

Smanjenje udjela klinkera u cementu i 

cementnim proizvodima razmatra se u 

svjetlu standarda kvalitete 

(npr. hrvatska norma HRN B.C1.011 i 

europski standard EN 197 - 1) 

Cemex Hrvatska je u skladu s Pravilnikom o 

korištenju obnovljivih izvora energije i 

kogeneracije, NN 67/07, podnijelo zahtjev za 

izdavanje prethodnog energetskog odobrenja 

za izgradnju postrojenja za proizvodnju 

elektrine energije iz obnovljivih izvora 

energije i kogeneracije. Zahtjev je podnešen 

18.10.2010. godine. Zahtjev je predan za 

projekt ORC kogeneracijsko postrojenje za 

iskorištavanje otpadne topline u tvornici 

cementa Sveti Juraj i to za grupu 4a: 

Kogeneracijska postrojenja instalirane 

elektrine snage vee od 1 MW do ukljuivo 

35 MW, tzv. srednje kogeneracije prikljuene 

na distribucijsku mrežu. 

Planirana elektrina odnosno toplinska snaga 

postrojenja iznosi 2, 5 MW. 




i za podruja skladištenja rasutog 

tereta). 

Nekoliko razliitih mjera/tehnika za 

smanjenje koliine difuzne prašine mogu 

se primijeniti bilo pojedinano ili u 

kombinaciji. 

a) mjere/tehnike za procese u kojima 

nastaje prašina 

zatvoriti/izolirati procese u kojima 

nastaje prašina kao što je meljava, 

rešetanje i miješanje 

prekriti pokretne trake i dizala koji 

su izgraeni kao zatvoreni sustavi, 

ako postoji vjerojatnost ispuštanja 

emisija difuzne prašine iz prašnoga 

materijala 

smanjiti istjecanje zraka i mjesta 

prolijevanja, dovršenje instalacija 

koristiti automatske ureaje i 

kontrolne sustave 

osigurati nesmetanu operativnost 

mobilno i stacionarno vakuumsko 

usisavanje za valjano i potpuno 

održavanje instalacija 

ventilacija i skupljanje u platnene 

filtre 

koristiti zatvoreno skladištenje s 

automatskim sustavom rukovanja 

koristiti fleksibilne cijevi za punjenje 

kod procesa otpreme i utovara, koji 

su opremljeni sustavom za 

ekstrakciju prašine prilikom utovara 

cementa te su smješteni u smjeru 

dna utovarnog prostora za kamione 

b) metode/tehnike za podruja 



1.1.10. Elektrostatski otprašivai (ESP-ovi) ili 

hibridni filtri se ne koriste. Upotreba 

vreastih filtera s vodotornjem za 

hlaenje plinova. 

1.1.11. PM estice (particulate matter) 

skupljene u vreastim otprašivaima 

(vreasti otprašivai, ponovo se 

koriste u procesu proizvodnje gdje 

god se to može postii, i ugrauju se 

u proizvod (prašina od klinkera, 

cementna prašina) 

1.1.12. a) Kombinacija mjera/tehnika koje 

su navedene u NRT-u 28 a-h u 

dijelu 1.5.10 je implementirana 

gdje god je to izvedivo / 

prikladno. Pri tom se misli na 

djelomino zatvaranje bunih 

operacija/jedinica, zatvaranje 

vrata i prozora u premedtnom 

podruju, kao i primjena 

prigušnika zvuka ispusta na 

ispušnim cijevima. 

skladištenja rasutog tereta 

zaštita od vjetra hrpa koje se nalaze 

na otvorenome 

vodeno prskanje i prigušivai 

(reduktori) kemijske prašine 

poploavanje, vlaženje cesta i 

održavanje pogona 

vlaženje hrpa zaliha 

Kada se primjenjuju elektrostatiki 

otprašivai (EPS-ovi) ili hibridni filtri, 

minimizirati uestalost CO kruženja, te 

održavati njihovo ukupno trajanje ispod 

30 minuta godišnje primjenom 

mjera/tehnika koje su navedene u NRTu 

21 a-c u odjeljcima 1.5.6.3.1 u 

kombinaciji 

Ponovno koristiti PM estice u procesu, 

gdje god je to izvedivo, ili koristiti ove 

prašine u drugim komercijalnim 

proizvodima ako je to mogue. (NRT 27 

u dio 1.5.9) 

Smanjiti/minimizirati emisiju buke iz 

procesa proizvodnje cementa primjenom 

kombinacije mjera/tehnika koje su 

navedene u NRT-u 28 a-h u odjeljku 

1.5.10, tj. 

b) primjenom prigušnika zvuka ispusta 

na ispušnim cijevima 

c) zatvaranjem bunih 

operacija/jedinica 

d) vibracijskom izolacijom 

Nije relevantno. 


Postrojenje nije u skladu sa NRT-om. 

Slijedee mjere trebaju se provesti: 

- Sve izvore buke relativno malih dimenzija 

(tokaste izvore kao što su ventilatori i sl.) 

koji se nalaze na otvorenom treba potpuno 

zatvoriti ili zasloniti odgovarajuom 

barijerom. Djelomino oklapanje ili izgradnja 

nedovoljno dimenzioniranih barijera nema 

gotovo nikakav uinak. Kod izgradnje 

barijera treba paziti na utjecaj moguih 



. operacija/jedinica 

e) korištenjem internih i vanjskih 

obloga nainjenih od upijajueg 

materijala 

f) zvunom izolacijom zgrada kako bi 

se prigušili bilo kakvi buni radni 

procesi ukljuujui opremu za 

preradu materijala 

g) izgradnjom zidova za zaštitu od 

buke, npr. izgradnjom graevina ili 

prirodnih barijera kao što su stabla i 

grmlje izmeu zaštienoga podruja 

i bunih aktivnosti 

h) primjenom prigušnika zvuka ispusta 

na ispušnim cijevima 

i) izolacijom instalacijskih vodova i 

završnim otpuhivaima koje se 

nalaze u zgradama nepropusnim za 

zvuk 

j) zatvaranjem vrata i prozora u 

dotinom podrujima 

(NRT 28 u odjeljku 1.5.10) 

refleksija zvuka od okolnih objekata. U 

otvore za usis i odsis zraka treba ugraditi 

odgovarajue zvune prigušivae. 

- Sve stijene prostora s jakim izvorima buke 

(mlinice i kompresornice) moraju imati 

potrebnu zvunu izolaciju. Posebnu 

pozornost valja obratiti na slaba mjesta u 

stijenama – vrata, prozore i razliite druge 

otvore. Sva vrata i prozori moraju biti 

dvostruke konstrukcije dobro zaptivene na 

svim dodirnim mjestima. Kod vrata treba 

paziti da nikada ne budu otvorena oboja 

vrata zaštitnog pretprostora. Otvore u 

stijenama treba opskrbiti zvunim 

prigušivaima i/ili zvunoizolacijskim 

žaluzijama. 

Predlaže se sljedei redoslijed uvoenja 

akustikih zaštitnih mjera: 

1. Na zgradi mlinice sirovine treba zatvoriti 

sve otvore prema prostorijama gdje se 

nalaze ventilatori. Predlaže se zatvaranje 

zvunoizolacijskim panelima ili zidovima 

zvune izolacije najmanje R'w = 30 dB. Za 

dovod zraka treba predvidjeti otvore 

opskrbljene odgovarajuim kulisnim 

prigušivaima u kombinaciji sa zvunoizolacijskim 

žaluzijama. 

2. Iste mjere treba primijeniti i na mlinici 

cementa i mlinici ugljena s tim da posebnu 

pozornost treba posvetiti prostoru mlinova. 

3. Ventilator hladnjaka treba zvuno oklopiti. 



1.2. pokazatelji: potrošnja sirovina i 

bilanca materijala 

1.2.1. Implementirani su sustavi osiguranja 

kvalitete kako bi se mogle garantirati 

potrebne karakteristike otpadnih 

materijala koji e se koristiti kao 

sirovina i/ili gorivo u pei za cement. 

Traženi parametri se redovito 

analiziraju u laboratoriju tvrtke. 

1.2.2. Relevantni parametri za bilo kakav 

otpad koji e se koristiti kao sirovina 

i/ili gorivo u pei za cement 

kontroliraju se u laboratoriju 

tvornice. 

Primijeniti sustave osiguranja kvalitete 

kako bi se garantirale potrebne 

karakteristike otpadnih materijala i kako 

bi se analizirao bilo koji otpad koji e se 

koristiti kao sirovina i/ili gorivo u pei za 

cement po parametrima/kriterijima koji 

su navedeni u NRT-u 10 a I. - III u 

dijelu 1.5.4.1, i.e.: 

I konstantna kvaliteta 

II fizikalni kriteriji, npr. stvaranje 

emisije, grubost, reaktivnost, 

izgorljivost, kalorina vrijednost 

III kemijski kriteriji, npr. klor, sumpor, 

alkalni i fosfatni sadržaj i znatni udio 

metala. 

Kontrolirati iznos relevantnih parametara 

za bilo kakav otpad koji e se koristiti 

kao sirovina i/ili gorivo u pei za cement, 

kao što su klor, relevantni metali 

(kadmij, živa, talij), sumpor, sav 

halogeni sadržaj (NRT 10b u odjeljku 

1.5.4.1), tj. kontrolirati iznos relevantnih 

parametera za bilo kakav otpad koji e 

se koristiti kao sirovina i/ili gorivo u pei 

za cement, kao što su klor, relevantni 

metali (kadmij, živa, talij), sumpor, sav 

4. Kod kompresornica treba osim na 

pretprostor posebno paziti na dobru izolaciju 

otvora. Na otvore za dovod/odvod zraka 

potrebno je postaviti i zvune prigušivae u 

kombinaciji sa zvunoizolacijskim žaluzijama. 





1.2.3. Sustav osiguranja kvalitete 

primjenjuje na svaku isporuenu 

koliinu otpada. 

1.2.4. Materijali koji sadrže organske 

komponente koje mogu ispariti prije 

zone kalcinacije dodaju se u zone 

odgovarajue visoke temperature 

sustava rotacijske pei. 

halogeni sadržaj 

Primijeniti sustav osiguranja kvalitete na 

svaku isporuenu koliinu otpada (BAT 

10c, dio 1.5.4.2). 

Dodati otpadni materijal s organskim 

komponentama koje mogu ispariti prije 

zone kalcinacije u zone odgovarajue 

visoke temperature sustava pei (NRT 

11b, dio 1.5.4.2). 

Instalacija je u skladu s NRT-om. 

Instalacija je u skladu s NRT-om 

1.3. pokazatelji: potrošnja vode 

1.3.1. ----- Nije relevantno za industriju cementa. Nije relevantno. 

1.4. pokazatelji: potrošnja energije i 

energetska uinkovitost 

1.4.1. Vrijednost toplinske bilance 

proizvodnog postrojenja iznosi 

3,256 / 3,289 / 3,291 MJ/tona 

klinkera. 

U redovnim i optimalnim uvjetima rada, 

pridružena NRT vrijednost toplinske 

bilance iznosi 2900 - 3300 MJ/tona 

klinkera (NRT 5 u dijelu 1.5.3.1. 

Zbog odstupanja od redovitih uvjeta 

rada (poetak i kraj rada postrojenja) 

godišnja prosjena vrijednost je 160-320 

MJ/t klinkera viša od preporuenih. 

Vrijednosti su izraunate i primjenjive za 

rotacionu pe kapaciteta 3000 t/d. 

Proizvodni kapacitet ima utjecaja na 

potrebu za energijom. 

Sagorijevanje klinkera u rotacionoj pei 

sa kapacitetom veim od npr 5000 t/d 

štedi otprilike 100 MJ/t klinkera dok 

potrošnja energije manjih rotacionih 

pei, npr proizvodnje 1500 t/d je do 

200 MJ/t klinkera 

Toplinska bilanca postrojenja u skladu je sa 

NRT-om 

Tamo gdje se prikazuju razine potrošnje koje 

su povezane s NRT-om, to se treba shvatiti 

na nain da te razine predstavljaju rezultate 

okoliša koji su se mogli predvidjeti imajui u 

vidu ravnotežu izmeu troškova i prednosti 

koje su povezane s definicijom NRT-a . 

U svakom sluaju, to nisu niti razine 

potrošnje niti razine emisija i ne bi se trebale 

tako shvatiti. 



1.4.2. Sustav upravljanja energijom 

implementiran je unutar raunalno 

automatiziranog kontrolnog sustava 

ukljuujui praenje i mjerenje 

nominalnih vrijednosti. 

Gdje god je mogue koristi se 

oprema na elektrini pogon s 

visokom energetskom uinkovitošu. 

Minimizirati potrošnju elektrine energije 

primjenom mjera/tehnika pojedinano ili 

zajedno kao što je navedeno u NRT-u 9 

a,b u odjeljku 1.5.3.2. tj. 

a) korištenjem sustava upravljanja 

elektrinom energijom 

b) korištenjem opreme za meljavu i 

drugu opremu na elektrini pogon s 

visokom energetskom uinkovitošu 

1.5. Dodatni pokazatelji 

----- ----- ----- ----- 




J.2 Analiza emisijskih parametara postrojenja s obzirom na NRT 

J.2.1 Oneišenje zraka 

J.2.1.1 Dušikovi oksidi - NO x 


rješenja 

Realizirana ili predložena emisija NRT-ovi - pridružene vrijednosti emisije Obrazloženje (pojašnjenje) 

razlike izmeu opsega emisija 

pri korištenju NRT-ova i 

realiziranih emisija. Predložiti 

plan za poduzimanje mjera i 

vremenski okvir za realizaciju 

razina koje su jednake onima 

koje se postižu primjenom NRTova 

(vidjeti Q1) 

1.1. Pokazatelji: proces i oprema 

1.1.1. Smanjiti emisije NOx iz dimnih plinova 

nastalih loženjem pei primjenom sljedeih 

mjera /tehnika: 

primarne mjere/tehnike 

hlaenje plamena 

plamenici s niskom razina NO x 

optimizacija procesa 

SNCR (uvest e se u skoroj budunosti 

- vidjeti dio 1.1.2 niže). 

SCR, predmet odgovarajueg 

katalizatora i razvoja procesa cementne 

industrije 

Smanjiti emisije NOx iz dimnih plinova nastalih 

loženjem pei primjenom sljedeih 

mjera/tehnika koje su navedene u NRT-u 17 

a-d u odjeljku 1.5.6.1, bilo pojedinano ili 

zajedno, tj.: 

primarne mjere/tehnike 

hlaenje plamena 

plamenici s niskom razinom NO x 

 

 

blago loženje pei 

dodatak mineralizatora kako bi se 

popravila izgorljivost sirovina 

(mineralizirani klinker) 

optimizacija procesa 

i/ili izgaranje u fazama (tradicionalna 

goriva ili otpadna goriva) takoer u 

kombinaciji s predkalcinacijom te 

korištenje optimizirane mješavine goriva 

SNCR e biti primijenjen 




1.1.2. Trenutno SNCR nije implementiran. 

SNCR e se implementirati u skoroj 

budunosti. Primijenit e se mjere/tehnike 

koje su navedene u NRT-u 18. 

1.1.3. Proces meljave sirovine je otpimiziran. Dio 

ispušnih plinova iz rotacijske pei koristi se 

unutar procesa meljave sirovine (u mlinici 

sirovina) za sušenje sirovog materijala. 

U jedinici za meljavu i sušenje, 

usitnjavanjem materijala stalno se na 

površini pojavljuju estice koje mogu vezati 

SCR, ovisi o odgovarajuem razvoju 

katalizatora i procesa u cementnoj 

industriji). 


Primjenom SNCR-a (NRT 18 u odjeljku 

1.5.6.1) 

primijeniti mjere/tehnike koje su 

navedene u NRT-u 18 a) i b) u odjeljku 

1.5.6.1, tj. 

 

 

za primjenu odgovarajue i dovoljne 

uinkovitosti smanjenja NOx pri 

stabilnom radnom procesu 

za primjenu dobre stohiometrijske 

distribucije amonijaka kako bi se 

ostvarila najvea mogua uinkovitost 

smanjenja NOx te kako bi se smanjilo 

otpuštanje neizreagiranog amonijaka. 

Održavati emisije otpuštanja NH3 iz dimnih 

plinova koliko je mogue nižima, ali ispod 30 

mg/Nm3 kao dnevne prosjene vrijednosti. 

Treba se uzeti u obzir korelacija izmeu 

uinkovitosti smanjenja NOx i NH3 otpuštanja. 

Ovisno o inicijalnoj razini NOx i uinkovitosti 

smanjenja NOx, NH3 otpuštanje može biti više 

do maksimalno 50 mg/Nm3. Za Lepol i 

dugake rotacijske pei ova razina može biti 

ak i viša (NRT 18c u odjeljku 1.5.6.1) 

Optimizirati procese u mlinici sirovine (za suhe 

procese) koji služe za smanjenje koliine SO2 

u pei, kao što je opisano u odjeljku 1.3.4.3 

(NRT 20 u odjeljku 1.5.6.2). 

Trenutno nije relevantno. 

Selektivna nekatalitika 

redukcija (SNCR) e se 

implementirati. 

SNCR tehnika je u pripremi. 

Postupak pribavljanja potrebnih 

dozvola je u tijeku. Planirani 

poetak SNCR-a je 01.01.2011. 

SNCR tehnike za smanjenje 

NOx-a koristit e se u kobinaciji 

s primarnim 

mjerama/tehnikama za 

smanjenje NOx-a. 

Instalacija je u skladu s NRTom. 



SO2. Proces sušenja osigurava 

kontinuirano obogaivanje plinske 

atmosfere vodenom parom što poboljšava 

apsorpciju. Iskustvo s postrojenjima koja 

rade na složeni nain pokazalo je da se 

izmeu 20 i 70% SO2 može vezati u mlinici 

sirovine. 

1.2. Pokazatelji: koncentracija emisije 

1.2.1. Razina emisije NOx-a (dušikovih oksida) 

kree se od


izgorljivost sirovog materijala mogu utjecati 

na sposobnost da se ostane unutar 

raspona. Razine ispod 350 mg/Nm3 

ostvaruju se u peima s povoljnim 

uvjetima. Niža razina od 200 mg/Nm3 

prijavljena je samo kao mjeseni prosjek za 

tri postrojenja (korištena je mješavina koja 

lako gori) 

. 


----- ----- ----- ----- 

J.2.1.2 Sumporovi oksidi - SO x 


rješenja 









(vidjeti Q1) 


1.1.1. Emisije SO x iz dimnih plinova pei dobivenih 

procesima loženja i predgrijavanja 

održavaju se na niskoj razini pažljivom 

kontrolom goriva i sirovina koji se dodaju u 

pe, što se temelji na redovitom uzimanju i 

analizama uzoraka goriva i sirovina u 

laboratoriju tvrtke. SO x emisije su 

Održavati emisije SOx niskima ili smanjiti emisije 

SOx iz dimnih plinova nastalih loženjem i/ili 

predgrijavanjem pei, ili procesima 

predkalcinacije primjenom sljedeih 

mjera/tehnika koje su navedene u NRT-u 19 a 

(dodatak absorbenata) i b (vlažni ispira 

plinova) u odjeljku 1.5.6.2. (NRT 19 u odjeljku 

Postrojenje je u skladu s NRTom. 

Zbog buduih zahtjeva propisa, 

koji se najavljuju, treba 

razmotriti smanjenje emisija 

SO 2 tijekom poetka rada 

postrojenja. 



djelomino smanjene u vodotornju koji se 

nalazi ispred platnenog vreastog 

otprašivaa. 


1.2.1. Razina emisija SO 2 (sumpor dioksida) 

Veina dnevnih prosjenih vrijednosti je 

ispod 200 mg/m 3 . Vrijednost od 200 mg/m 3 

je nadmašena samo sluajno. 

1.5.6.2) 

Sljedee razine emisija SOx); su vrijednost 

emisija povezane s primjenom NRT-a (NRT 19 u 

odjeljku 1.5.6.2): 

Parametar jedinica Vrijednost 

emisija 

povezanih s 

primjenom 

NRT 

(dnevna 

prosjena 

vrijednost) 

SO x izražen 

kao S0 2 

mg/Nm 3



1.1.1. Sva glavna mjesta koja su izvori emisije 

prašine u postrojenjima cementa 

opremljena su platnenim vreastim 

otprašivaima (suho išenje ispušnog 

plina) što predstavlja visoko uinkovit 

sustav eliminacije prašine. Vreasti filtri 

instalirani su na male izvore tamo gdje je to 

prikladno. Uveden je sustav upravljanja 

održavanjem, koji se posebno odnosi na 

uinkovitost filtera. 

Primijeniti sustav upravljanja održavanjem, koji 

se posebno odnosi na uinkovitost filtera ovih 

izvora. (NRT 14 u odjeljku 1.5.5.2) 



(vidjeti Q1) 


1.1.2. Implementirano je suho išenje ispušnog 

plina platnenim vreastim filterima Dimni 

plinovi nastali u procesu loženja pei 

tretiraju se platnenim vreastim filterima. 

Ispred vreastih otprašivaa nalazi se 

vodotoranj za hlaenje vruih plinova. U 

vodotornju se voda šprica u dimni plin kako 

bi se smanjila temperatura (stanje) dimnih 

plinova te djelomino smanjio sadržaj 

prašine. 

1.1.3. Implementirano je suho išenje ispušnog 

plina platnenim vreastim filterima Dimni 

plinovi nastali u procesu hlaenja klinkera 

te iz procesa meljave tretiraju se platnenim 

vreastim filterima. 

Smanjiti emisije prašine (PM estice) iz dimnog 

plina nastalog procesom loženja pei primjenom 

suhog išenja otprašivaem. (NRT 15 u 

odjeljku 1.5.5.3) 

Smanjiti emisije prašine (PM estice) iz dimnog 

plina nastalog procesom loženja pei primjenom 

suhog išenja otprašivaem. (NRT 16 u 





1.2.1. Suho išenje ispušnog plina platnenim Uzimajui u obzir sustav upravljanja, NRT služi Nadzirane razine emisija su 



vreastim otprašivaima uvedeno je tamo 

gdje je to mogue/prikladno. 

Emisije prašine iz operacija koje generiraju 

prašinu su openito ispod BAT-AEL razine 

od 10 mg/Nm 3 kao prosjeka tijekom 

razdoblja uzorkovanja. Vrijednost od 

10 mg/Nm 3 je nadmašena vrlo rijetko. 

1.2.2. Platneni vreasti otprašiva primjenjuje se 

za uklanjanje prašine iz dimnih plinova 

generiranih tijekom procesa loženja pei. 

Razine emisija prašine (krutih estica) 

varira od manje od 7 mg/m 3 do približno 

30 mg/m 3 , izraženo kao dnevne prosjene 

vrijednosti. 

Veina dnevnih prosjenih vrijednosti je 

ispod 20 mg/m 3 . Razina od 20 mg/m 3 je 

prijeena vrlo rijetko. 

1.2.3. Platneni vreasti otprašivai primjenjuju se 

za uklanjanje prašine iz dimnih plinova 

generiranih tijekom procesa hlaenja i 

meljave. 

Razine emisije prašine (krutih estica) iz 

hladnjaka klinkera variraju od 1mg/m 3 do 

približno 7 mg/m 3 , izraženo kao dnevne 

prosjene vrijednosti. 

Veina dnevnih prosjeka je daleko ispod 20 

mg/m 3 . 

Razine emisije prašine (krutih estica) iz 

procesa mljevenja varira od oko 20 mg/m 3 

do približno 48 mg/m 3 , izraženo kao dnevne 

prosjene vrijednosti. 

za smanjenje kanaliziranih emisija prašine iz 

radova koji generiraju prašinu na manje od 10 

mg/Nm 3 (Vrijednost emisija povezane s 

primjenom NRT-a) primjenom suhog išenja 

ispušnog plina filterom. 

Malim izvorima (10 000 Nm3/h) treba se 

pristupati po prioritetu. (NRT 14 u odjeljku 

1.5.5.2) 

Vrijednost emisija povezane s primjenom NRT-a 

za razine emisije dimnih plinova iznosi


Veina dnevnih prosjeka je daleko ispod 20 

mg/m 3 . Razina vrijednosti od 20 mg/m 3 

prijeena je u iznimnim sluajevima. 


----- ----- ----- ----- 

J.2.1.4 Drugi oneišivai 


rješenja 

Napomena: BAT-EAL se ne 

smatraju graninim 

vrijednostima emisija. 









(vidjeti Q1) 


1.1.1. Sirovine se redovito analiziraju u 

laboratoriju tvrtke. Dodavanje sirovina u 

sustav pei s visokim udjelom volatilnih 

organskih spojeva ustaljenim putem za 

dodavanje sirovine se izbjegava. 

1.1.2. Sirovine, goriva i otpad koji e se koristiti 

kao sirovina i/ili gorivo u pei za cement 

kontroliraju se u laboratoriju tvornice. 

Koriste se sirovine i goriva koja imaju mali 

udio klora. Udio klora u otpadu koji e se 


cement ogranien je na temelju analitikih 

Održavati emisije TOC-a iz dimnih plinova koji 

nastaju procesom loženja pei niskima 

izbjegavanjem dodavanja sirovina s visokim 

udjelom volatilnih organskih spojeva u sustav 

pei ustaljenim putem za dodavanje sirovine. 


Primijeniti mjere/tehnike koje su navedene u 

NRT-u 23 a i b u odjeljku 1.5.6.5, zasebno ili u 

kombinaciji, tj. 

korištenjem sirovina i goriva koja sadrže 

nisku razinu klora 

ograniavanjem udjela klora u bilo kojem 

otpadu koji e se koristiti kao sirovina i/ili 

gorivo u pei za cement 





rezultata. (NRT 23 u odjeljku 1.5.6.5) 




Koriste se sirovine i goriva koja imaju mali 

udio klora. Udio fluora u otpadu koji e se 


cement ogranien je na temelju analitikih 

rezultata. 

1.1.4. Primijenjene su mjere/tehnike koje su 

navedene u NRT-u 25. Sirovine, goriva i 

otpad koji e se koristiti kao sirovina i/ili 

gorivo u pei za cement kontroliraju se u 

laboratoriju tvornice. Pažljivo se odabiru 

sirovine i goriva. Koriste se sirovine i goriva 

koja imaju mali udio klora, bakra i volatilnih 

organskih spojeva. 

Istovremeno spaljivanje otpada ne provodi 

se za vrijeme poslovnih procesa kao što je 

puštanje u pogon i gašenje. 

Dolazi do brzog hlaenja ispušnih plinova 

pei na manje od 200 °C i minimiziranja 

vremena djelovanja dimnih plinova i 

sadržaja kisika u zonama gdje se 

temperature kreu od 300 do 450 °C. 

Primijeniti primarne mjere/tehnike koje su 

navedene u NRT-u 24 a i b u odjeljku 1.5.6.5, 

zasebno ili u kombinaciji, tj. 

korištenjem sirovina i goriva s niskim 

udjelom fluora (vidjeti takoer odjeljak 

1.4.3.2 i 1.4.3.3). 

ograniavanjem udjela fluora u bilo kojem 

otpadu koji e se koristiti kao sirovina i/ili 

gorivo u pei za cement 


Izbjegavati emisije PCDD/F ili održavati emisije 

PCDD/F iz dimnih plinova nastalih loženjem pei 

na niskoj razini primjenom mjera/tehnika koje 

su navedene u NRT-u 25 a-f u odjeljku 1.5.7 

zasebno ili u kombinaciji: 

npr.: 

pažljivim odabirom i kontrolom tvari koje se 

unose u pe (sirovine), npr. klora, bakra i 

volatilnih organskih spojeva 

pažljivim odabirom i kontrolom tvari koje se 

unose u pe (sirovine), npr. klora i bakra 

ograniavanjem/izbjegavanjem korištenja 

otpada koji sadrži klorirane organske 

materijale 

izbjegavati dodavanje goriva s visokim 

sadržajem halogena (npr. klora) pri 

sekundarnom loženju 

brzim hlaenjem ispušnih plinova pei na 

manje od 200 °C i minimiziranjem vremena 

djelovanja dimnih plinova i sadržaja kisika u 

zonama gdje se temperature kreu od 300 

do 450 °C. 

zaustavljanjem istovremenog spaljivanja 








Koriste se materijali s niskim sadržajem 

relevantnih metala. Implementiran je 

sustav osiguranja kvalitete kako bi se 

garantirale odreene osobine korištenog 

otpadnog materijala. Implementirane su 

uinkovite mjere/tehnike eliminiranja 

prašine (platneni vreasti otprašivai). 

Platnenom vreastom otprašivau za 

ispušne plinove rotacijske pei prethodi 

vodotoranj za hlaenje vruih plinova gdje 

se eliminira dio prašine prije tretiranja 

vreastim otprašivaem. 


1.2.1. Razina emisija HCl je bila 3,4 mg/Nm 3 , kao 

prosjek u razdoblju uzorkovanja (mjerenja 

na pojedinim mjestima u trajanju od 

najmanje pola sata ). 

Rezultati mjerenja iz 2009. godine. 

1.2.2. Razina emisija HF za vrijeme uzorkovanja 

bila je 0,28 mg/Nm 3 . 

Mjerenje je obavljeno u 2009. godini. 

. 

otpada za poslovne procese kao što je 

puštanje u pogon i gašenje. 


Minimizirati emisije metala iz dimnih plinova 

nastalih u procesu loženja pei primjenom 

mjera/tehnika koje su navedene u NRT-u 26 a i 

c u odjeljku 1.5.8, zasebno ili u kombinaciji, tj. 

odabirom materijala s niskim udjelom 

relevantnih metala te ograniavanjem 

udjela relevantnih metala u materijalima, 

posebno žive 

korištenjem sustava osiguranja kvalitete 

kako bi se garantirale odreene osobine 

korištenog otpadnog materijala (vidjeti 

odjeljke 1.4.3.2 i 1.4.3.3). 

korištenjem uinkovitih mjera/tehnika za 

uklanjanje prašine, koje se mogu 

primjenjivati zasebno ili u kombinaciji 


Održavati emisije HCl ispod 10 mg/Nm3 

(Vrijednost emisija povezane s primjenom NRTa) 

kao prosjena dnevna vrijednost ili prosjek. 

tijekom perioda uzorkovanja (mjerenja na 

pojedinim mjestima u trajanju od najmanje pola 

sata) primjenom 

mjera/tehnika koje su navedene u NRT-u 23 a i 

b u odjeljku 1.5.6.5, zasebno ili u kombinaciji. 


Održavati emisije HF ispod 1 mg/Nm3 

(Vrijednost emisija povezanih s primjenom NRTa) 

izražene kao HF, kao prosjena dnevna 

vrijednost ili prosjek tijekom perioda 






1.2.3. Razina emisija PCDD/PCDF za vrijeme 

uzorkovanja bila je 0,0009483 mg/Nm 3 . 

Mjerenje je obavljeno u 2009. godini. 

1.2.4. Razina emisije metala je: 

Hg = 0,03 mg/Nm 3 

Cd + Tl = 0,0041 mg/Nm 3 . 

As+ Sb+Pb+Cr+Co+Cu+Mn+Ni+V = 

0,22 mg/Nm 3 . 

Rezultati mjerenja iz 2009. godine. 

Pogledati nerazvrstano 

uzorkovanja (mjerenja na odreenim mjestima 

u trajanju od najmanje pola sata) 

primjenom primarnih mjera/tehnika koje su 

navedene u NRT-u 24 a i b u odjeljku 1.5.6.5, 

zasebno ili u kombinaciji 


Vrijednosti emisija povezane s primjenom NRT-a 

su



----- ----- ----- ----- 

J.2.2 Oneišenje vode i tla 

U NRT referentnim bilješkama za CVM (cement, vapnenac, magnezijev oksid) nema najboljih raspoloživih tehnika koje se odnose na 

oneišenje vode i tla (BREF CLP). 

Glavna pitanja u vezi okoliša koja se tiu proizvodnje cementa su emisije prilikom korištenja vode i energije. Ispuštanje otpadne vode obino 

je ogranieno samo na površinsko otjecanje i hlaenje vode te ne pridonosi znatno zagaivanju vode. Skladištenje i rukovanje gorivima 

potencijalni je izvor kontaminacije tla i podzemnih voda. (NRT referentne bilješke za CVM - poglavlje 1.5, str. 22) 

J.2.3 Otpad 


rješenja 









(vidjeti Q1) 


1.1.1. Koriste se odgovarajua mjesta za 

dodavanje otpada u rotacijsku pe. 

1.1.2. Sustavom rotacijske pei upravlja se na 

kontroliran nain pomou raunalno 

automatiziranog kontrolnog sustava 

(ukljuujui kontinuirano praenje ispušnih 

plinova iz pei). Ovaj sustav osigurava da 

Koristiti mjesta za punjenje pei koja 

odgovaraju po temperaturi i vremenu djelovanja 

ovisno o vrsti i nainu rada pei (NRT 11a u 


Upravljati na takav nain da se temperatura 

plina koji je produkt istovremenog izgaranja 

otpada podigne na kontroliran i homogen nain, 

ak i pod najnepovoljnijim uvjetima, na 850 °C 

na dvije sekunde (NRT 11c u odjeljku 1.5.4.2). 





se temperatura plina koji je produkt 

istovremenog izgaranja otpada podigne na 

kontroliran i homogen nain na 850 °C na 

dvije sekunde. 

1.1.3. Temperatura se podiže na 1100°C ako se 

opasan otpad s udjelom halogeniranih 

organskih tvari od preko 1%, izražen kao 

klor, istovremeno spaljuje. 

1.1.4. Ako se otpad istovremeno spaljuje, on se 

kontinuirano i neprestano dodaje u sustav 

rotacijske pei . Rad pei kontrolira se 

raunalno automatiziranim sustavom 

kontrole. 

1.1.5. Istovremeno spaljivanje otpada ne provodi 

se za vrijeme izvanrednih dijelova procesa 

kao što je puštanje u pogon i gašenje. 

1.1.6. Primjenjuje se upravljanje sigurnošu 

rukovanja, npr. skladištenja i/ili dodavanja 

opasnih materijala sukladno NRT-u 12. 

Voda se adekvatno skladišti, oznaava, 

uzorkuje i testira. 

Podii temperaturu na 1100°C ako se opasan 

otpad s udjelom halogeniranih organskih tvari 

od preko 1%, izražen kao klor, istovremeno 

spaljuje (NRT 11 d u odjeljku 1.5.4.2). 

Dodavati otpad kontinuirano i neprestano (NRT 

11 e u odjeljku 1.5.4.2) 

Prestati s istovremenim spaljivanjem otpada za 

vrijeme izvanrednih dijelova procesa kao što je 

puštanje u pogon i gašenje kada se ne mogu 

ostvariti odgovarajua temperatura i vrijeme 

djelovanja, kao što je zabilježeno u NRT-u 11 a- 

d (NRT 11 f u odjeljku 1.5.4.2) 

Primijeniti upravljanje sigurnošu rukovanja, 

npr. skladištenja i/ili dodavanja opasnih 

materijala kao što je korištenje pristupa 

temeljenog na riziku prema izvoru i vrsti otpada, 

za oznaavanje, kontrolu, uzorkovanje i 

testiranje otpada kojim e se rukovati (NRT-u 

12 u odjeljku 1.5.4.3) 


----- ----- ----- ------ 



Postrojenje e u skladu s NRTom.

SAÅ½ETAK ZA POSTROJENJE SVETI JURAJ, CEMEX d.d. ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?