Uputstvo za SAP 2000 - GAF
Uputstvo za SAP 2000 - GAF Uputstvo za SAP 2000 - GAF
Informatika I – SAP2000 v6.11 Uvod u SAP Uputstvo za SAP2000 v6.11 - Informatika I - Uputstvo sastavili Zoran Koneski i Milan Gocić Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 1
- Page 2 and 3: Informatika I - SAP2000 v6.11 Uvod
- Page 4 and 5: Informatika I - SAP2000 v6.11 Posto
- Page 6 and 7: Informatika I - SAP2000 v6.11 Pozit
- Page 8 and 9: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 10 and 11: Informatika I - SAP2000 v6.11 Defin
- Page 12 and 13: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 14 and 15: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 16 and 17: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 18 and 19: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 20 and 21: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 22 and 23: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 24 and 25: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 26 and 27: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 28 and 29: Informatika I - SAP2000 v6.11 5. Na
- Page 30 and 31: Informatika I - SAP2000 v6.11 3. U
- Page 32 and 33: Informatika I - SAP2000 v6.11 2. U
- Page 34 and 35: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 36 and 37: Informatika I - SAP2000 v6.11 Crtan
- Page 38 and 39: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 40 and 41: Informatika I - SAP2000 v6.11 4. Iz
- Page 42 and 43: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 44 and 45: Informatika I - SAP2000 v6.11 Defin
- Page 46 and 47: Informatika I - SAP2000 v6.11 PRIME
- Page 48 and 49: Informatika I - SAP2000 v6.11 8. U
- Page 50 and 51: Informatika I - SAP2000 v6.11 6. Iz
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Uvod u <strong>SAP</strong><br />
<strong>Uputstvo</strong> <strong>za</strong> <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
- Informatika I -<br />
<strong>Uputstvo</strong> sastavili Zoran Koneski i Milan Gocić<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 1
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Uvod u <strong>SAP</strong><br />
Sadrţaj:<br />
Uvod u <strong>SAP</strong> ............................................................................................................................................... 3<br />
Uvodni koraci ............................................................................................................................................ 3<br />
Koordinatni sistemi ................................................................................................................................... 4<br />
Globalni koordinatni sistem .................................................................................................................. 4<br />
Lokalni koordinatni sistem .................................................................................................................... 5<br />
Pozitivni smerovi unutrašnjih sila <strong>za</strong> linijski element ............................................................................... 6<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most) .................................................................................................................... 7<br />
Definisanje geometrije ........................................................................................................................... 7<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 10<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 12<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 13<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 14<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni) ........................................................................................................................ 15<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 16<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 18<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 19<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 21<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 21<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima) ........................................................................................................... 23<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 23<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 25<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 25<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 26<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 26<br />
PRIMER 4 (Ram) .................................................................................................................................... 27<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 27<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 29<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 31<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 32<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 33<br />
PRIMER 5 (Rešetka) ............................................................................................................................... 34<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 35<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 37<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 39<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 40<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 41<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena) ................................................................................... 42<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 42<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 44<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 44<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 45<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 45<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda) .................................................................................................................. 47<br />
Definisanje geometrije ......................................................................................................................... 47<br />
Definisanje profila ............................................................................................................................... 49<br />
Definisanje opterećenja ....................................................................................................................... 50<br />
Proračun modela .................................................................................................................................. 51<br />
Obrada rezultata................................................................................................................................... 51<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 2
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Uvod u <strong>SAP</strong><br />
Uvod u <strong>SAP</strong><br />
<strong>SAP</strong><strong>2000</strong> je program <strong>za</strong> statički proračun konstrukcija u graĎevini. Trenutno (2010. godina) u upotrebi<br />
je <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v14.2. U ovom uputstvu koristiće se <strong>SAP</strong> v6.11 zbog studenata koji imaju tu verziju, a naknadno će<br />
biti prika<strong>za</strong>no šta je promenjeno. <strong>SAP</strong> ima tradiciju od preko 30 godina, sa veoma sofisticiranim i inovativnim<br />
korisničkim interfejsom, veoma razvijenim alatom <strong>za</strong> analizu i di<strong>za</strong>jniranje konstrukcija.<br />
Ovaj inovativni interfejs omogućava da se kreiraju statički modeli brzo kao što su korak po korak<br />
velike analize deformacija, višestruka P-Delta anali<strong>za</strong>, sopstvena i Ritz-ova anali<strong>za</strong>, anali<strong>za</strong> kablovima, samo<br />
pritisak i samo <strong>za</strong>te<strong>za</strong>nje anali<strong>za</strong> (kod rešetkastih nosača), anali<strong>za</strong> izvijanja, anali<strong>za</strong> udara, br<strong>za</strong> nelinearna<br />
anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> dampere, itd... Podrţava plastičnost, metode gde je uključena energija i segmentalnu analizu<br />
konstrukcija.<br />
Konstruktori mostova mogu da koriste šablone u okviru <strong>SAP</strong>-a da generišu konstrukciju mosta i<br />
automatizovano pokretno opterećenje na mostu, etapno graĎenje, velike deformacije u kablovima.<br />
<strong>SAP</strong><strong>2000</strong> je <strong>za</strong> svakog, <strong>za</strong> svaki projekat (od proste 2D analize u ravni do velikih i kompleksnih 3D<br />
nelinearnih dinamičkih proračuna) i odgovor <strong>za</strong> svaku konstrukciju.<br />
Uvodni koraci<br />
Kada se pokrene aplikacija svaki put se pojavljuje napomena u obliku „Tips of the Day“. Ako ţelite da<br />
vam se više ne pojavljuje, pritisnite „Show Tips at Startup“ i dugme OK.<br />
Prvo što treba da uradite kada počinjete sa korišćenjem programa je da promenite jedinice u donjem<br />
desnom uglu. Po default-u u <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> jedinice su Kip-in. Za našu analizu su potrebne KN-m:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 3
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Postoje dva načina početka rada sa modeliranjem:<br />
Koordinatni sistemi<br />
- Novi model (File - New Model...) sa kojim formirate mreţu koja vam omogućava<br />
formiranje sistema<br />
- Preko Template-a (File-New Model from Template...) koji vam daje mogućnost<br />
formiranje čestih konstrukcija, kao što su kontinualni nosači, ramovi u ravni, itd.<br />
Ovim uputstvom ćemo kombinovati ova dva načina. TakoĎe bavićemo se isključivo linijskim<br />
elementima.<br />
Formiranje modela i u jednom i u drugom slučaju <strong>za</strong>sniva se na mreţi koja se postavlja pre crtanja.<br />
Kada je u pitanju novi model sami kreirate mreţu, dok kod template-a mreţa se automatski generiše <strong>za</strong>visno od<br />
modela.<br />
Dimenzionisanje, crtanje modela<br />
koordinatnim sistemima.<br />
i nanošenje opterećenja <strong>za</strong>sniva se na globalnim i lokalnim<br />
Koordinatni sistemi<br />
Svaka struktura moţe da koristi više koordinatnih sistema da bi opisala lokaciju tačaka i pravac<br />
opterećenja, pomeranja unutrašnjih sila i napona. Razumevanje ovih različitih koordinatnih sistema je krucijalno<br />
da biste mogli pravilno da definišete model i da interpretirate rezultate.<br />
Koordinatni sistemi se koriste da lociraju različite delove modela i da definišu pravac opterećenja,<br />
pomeranja unutrašnjih sila i napona.<br />
Svi koordinatni sistemi u modelu se definišu u odnosu na jedini globalni X-Y-Z koordinatni sistem.<br />
Svaki deo modela (čvor, element ili oslonac) imaju svoj sopstveni lokalni 1-2-3 koordinatni sistem. U dodatku<br />
moţete da kreirate alternativni koordinatni sistem da biste definisali lokaciju i pravac, ali se ne preporučuje. Svi<br />
koordinatni sistemi su u tri dimenzije, pravougaoni i <strong>za</strong> svaki vaţi pravilo desne ruke.<br />
Globalni koordinatni sistem<br />
Globalni koordinatni sistem je trodimenzionalni, pravougaoni koordinatni sistem. Tri koordinatne ose<br />
X, Y i Z su meĎusobno upravne i <strong>za</strong>dovoljavaju pravilo desne ruke. Lokacija i orijentacija globalnog sistema su<br />
proizvoljni.<br />
Lokacija u globalnom koordinatnom sistemu moţe biti dodeljena na osnovu promenljivih x, y i z.<br />
Vektor u globalnom koordinatnom sistemu moţe biti specificiran na osnovu lokacije dve tačke, ili para uglova,<br />
ili specificiranja koordinatnih pravaca. Koordinatni pravci se defenišu korišćenjem vrednosti ±X, ±Y i ±Z. Na<br />
primer, +X definiše vektor koji je paralelan i u pravcu sa pozitivnom stranom X ose. Znak je obave<strong>za</strong>n.<br />
Svi ostali koordinatni sistemi u modelu se definišu u odnosu na globalni koordinatni sistem.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 4
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Koordinatni sistemi<br />
<strong>SAP</strong><strong>2000</strong> uvek smatra da je Z osa vertikalna osa, sa +Z u pravcu na gore. Lokalni koordinatni sistemi<br />
čvorova, elemenata i opterećenja i<strong>za</strong>zvana ubr<strong>za</strong>njem tla su definisani u odnosu na ovaj pravac na gore.<br />
Opterećenje u odnosu na sopstvenu teţinu uvek je u pravcu na dole, tj. u pravcu –Z.<br />
X –Y ravan je horizontalna. Primarni horizontalni pravac je +X. Uglovi u horizontalnoj ravni se mere<br />
od pozitivne polovine X ose, sa pozitivnim uglovima u suprotnom pravcu u odnosu na ka<strong>za</strong>ljku na satu, kada se<br />
gleda odozgo na X i Y ravan.<br />
Lokalni koordinatni sistem<br />
Svaki deo (čvor, element ili oslonac) modela ima svoj sospstveni lokalni koordinatni sistem. Ovaj<br />
koordinatni sistem se koristi da bi se definisala svojstva, opterećenja i odgovori <strong>za</strong> svaki deo ponaosob. Pravci<br />
lokalnih koordinatnih sistema su označeni sa 1, 2 i 3. U opštem slučaju lokalni koordinatni sistem moţe da<br />
varira od elementa do elementa, od čvora do čvora i od oslonca do oslonca.<br />
Ne postoji povlašćeni pravac na gore <strong>za</strong> lokalni koordinatni sistem. Šta više, lokalni koordinatni sistemi<br />
<strong>za</strong> čvorove i elemente su definisani u odnosu na globalni pravac na gore, +Z.<br />
Za linijske elemente jedna od osa je definisana na osnovu geometrije individualnog elementa. Moţete<br />
da definišete orijentaciju ostale dve ose na osnovu jednog ugla rotacije.<br />
Na sledećoj slici su predstavljeni lokalni i globalni koordinatni sistem na linijskom elementu:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 5
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Pozitivni smerovi unutrašnjih sila <strong>za</strong> linijski element<br />
Pozitivni smerovi unutrašnjih sila <strong>za</strong> linijski element<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 6
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Definisanje geometrije:<br />
Pritisnite na File / New Model from Template...<br />
U novom prozoru i<strong>za</strong>berite rešetku sa kosim<br />
dijagonalama (Sloped Truss) u levom donjem uglu.<br />
Promenite broj polja (Number of Bays) sa 3 na 5.<br />
Visina rešetke (Height of Truss) ostaće 3 m i duţina<br />
polja (Truss Bay Length) ostaće 3 m. Pritisnite dugme<br />
OK.<br />
Nakon toga, pojaviće se model mosta sa 5 polja. Program automatski postavlja na levom prozoru 3-D<br />
prikaz, a na desnom prozoru prikaz u ravni X-Z na koti Y = 0.<br />
Zatim se otvara novi panel sa komandama:<br />
Pošto postoji samo jedna bočna strana mosta, naredni korak je formiranje druge strane mosta.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 7
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Na novom panelu pritisnite na all (druga ikona sa leve strane) ili Ctrl+A<br />
da bi selektovali sve štapove i čvorove. Sada su svi elementi isprekidani, što znači<br />
da su selektovani. Preko komande Edit / Replicate... ili Ctrl+R kreiramo drugu<br />
stranu mosta.<br />
Replicate komanda je analogna komandi Copy, razlika je u tome što<br />
objekti koji se kopiraju imaju iste karakteristike, ali različita imena.<br />
Rešetka je u X-Z ravni, gde je X duţina, a Z visina. Sada treba<br />
„replicirati“ sve elemente <strong>za</strong> širinu mosta u Y pravcu (u našem primeru<br />
to je 4 m) dok će druga strana ostati na istim koordinatama po X i Z<br />
pravcu. Znači menjamo samo Y rastojanje na 4, a ostale dve vrednosti<br />
su 0, a broj kopiranja je 1. Pritisnite na OK. Nakon toga dobija se druga<br />
strana mosta.<br />
Kada postoje obe strane mosta, treba formirati gornji i donji deo mosta. Da bi to mogli da uradimo,<br />
moramo da namestimo pogled tamo gde ţelimo da konstruišemo elemente. U našem slučaju to će biti na visini<br />
mosta, tj. na koti Z = 3. Promenićemo 3-D pogled sa pogledom na koti Z = 3. Pritisnite na View / Set 2D<br />
View... U novom prozoru i<strong>za</strong>berite odgovarajuću ravan i kotu.<br />
Moramo i da ubacimo mreţnu liniju gde bi mogli da crtamo elemente. I<strong>za</strong>berite Draw / Edit Grid... i u<br />
novom dijalogu <strong>za</strong> Direction i<strong>za</strong>berite Y, ukucajte 4 na mestu Y Location i pritisnite na Add Grid Line i <strong>za</strong>tim<br />
na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 8
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Formirali smo mreţu i sada moţemo da dodamo elemente na visini mosta i u podnoţju mosta. Formiraćemo je<br />
korišćenjem komande Draw / Quick Draw Frame Element ili pritiskom na<br />
Kada je aktivna komanda da bi ste formirali element pritisnite izmeĎu čvorova u Y pravcu tako da dobijete isto<br />
kao na sledećoj slici:<br />
Isto ćemo ponoviti <strong>za</strong> podnoţje mosta samo treba da pogled bude u podnoţju, tj. ka koti Z = 0. Trenutno<br />
je na levom prozoru na koti Z = 3, što piše u levom gornjem uglu prozora.<br />
1. I<strong>za</strong>berite View / Set 2D View...<br />
2. Promenite sa kote 3 na kotu 0.<br />
3. I<strong>za</strong>berite Draw / Quick Draw Frame Element<br />
4. IzmeĎu svakog čvora u Y pravcu napravite<br />
elemente kao na slici sa desne strane<br />
Sada smo <strong>za</strong>vršili sa konstrukcijom mosta i moţemo da pogledamo kako most izgleda u 3-D.<br />
1. I<strong>za</strong>berite View / Set 3D View...<br />
2. U novom dijalogu pritisnite u odeljku <strong>za</strong> Fast View<br />
na dugme 3-d<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 9
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Definisanje profila<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Kako smo formirali geometriju mosta treba da i<strong>za</strong>beremo kakvi će biti poprečni preseci svih elemenata<br />
koje smo formirali. Stavićemo da dijagonale i gornji pojas budu jednog profila, a donji pojas bude drugog<br />
profila.<br />
Prvo treba da učitamo profile koje ćemo da koristimo. Koristićemo bazu podataka profila koja već<br />
postoji u okviru <strong>SAP</strong>-a. Postoji mogućnost i sami da napravimo profile koji su nam potrebni.<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U delu <strong>za</strong> Click to i<strong>za</strong>berite Import Double Angle<br />
3. U novom prozoru i<strong>za</strong>berite Section.pro i pritisnite na Open<br />
4. NaĎite 2L5X5X3/4-3/8 i pritisnite na OK<br />
U <strong>za</strong>dnjem prozoru vidite da su spojena dva profila. Plave ose predstavljaju lokalne koordinatne ose<br />
koje se formiraju <strong>za</strong> svaki element i uglavnom su teţištu poprečnog preseka.<br />
5. Pritisnite na OK.<br />
Ponovite postupak od tačke 2. do tačke 5. <strong>za</strong> profil 2L4X4X1/2-3/8, tako da je izgled prozora kao na<br />
sledećoj slici. Ako ste pogrešno i<strong>za</strong>brali profil, i<strong>za</strong>berite pogrešan profil i pritisnite na Delete Section pa<br />
i<strong>za</strong>berite pravi. Ako je sve dobro pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 10
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Kako smo učitali profile u program, sada treba odgovarajućim elementima dodeliti odgovarajuće<br />
profile.<br />
1. Pritisnite na desni prozor koji vam prikazuje X-Z @ Y=0 tako da postane aktivan<br />
Primetićete da je na desnom prozoru koji prikazuje 3-D prikaz isprekidanom plavom linijom obeleţena<br />
ravan koja je aktivna u levom prozoru.<br />
2. Pritisnite na ikonu sa naočarama da bi videli perspektivu<br />
3. Pritisnite na ili Select / Select / Pointer/Window<br />
4. Selektujte gornje elemente mosta bez ostalih elemenata mosta<br />
Selektovani su oni elementi koji su isprekidani. U slučaju da su svi elementi isprekidani, deselektujte<br />
sve na Select / Deselect / All... i selektujte samo elemente gornjeg pojasa.<br />
Sledeće što moramo da i<strong>za</strong>beremo su dijagonale. MeĎutim, dijagonale ne moţemo da selektujemo ovom<br />
naredbom, jer bi obuhvatili i elemente donjeg pojasa. Kada se to desi koristićemo sledeću naredbu koja selektuje<br />
elemente koji su presečeni<br />
5. Pritisnite na Select / Select / Intersecting Line<br />
6. Sada presecite jednom linijom sve dijagonale<br />
Treba da dobijete sledeću sliku:<br />
7. Pritisnite na Assign / Frame / Sections...<br />
8. I<strong>za</strong>berite 2L5X5X3/4-3/8 i pritisnite na OK<br />
Sada će i gornji pojas i dijagonale biti profila 2L5X5X3/4-3/8. Treba samo ponoviti postupak<br />
dodeljivanja profila elementima <strong>za</strong> profil 2L4X4X1/2-3/8.<br />
1. Koristite naredbu iz tačke 3 i selektujte samo donji pojas<br />
2. Preskočite tačke 5 i 6<br />
3. Tačka 7 i 8 su iste samo promenite profil.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 11
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Sada svi elementi imaju definisane poprečne preseke i materijal i svaki element treba da ima oznaku<br />
pored sebe kao na slici.<br />
Snimite model i <strong>za</strong>tvorite ga. Otvorite ga ponovo. Iako ne vidite oznake profila, one su definisane.<br />
Definisanje opterećenja:<br />
U našem primeru postoje dva slučaja opterećenja: stalno (dead load) i promenljivo opterećenje u<br />
vremenu (live load).<br />
Prvo se daje ime:<br />
1. Pritisnite na Define / Static Load Cases<br />
2. Promenite ime na LOAD2<br />
3. Na Type promenite na LIVE<br />
4. Self Weight Multiplier stavite na 0<br />
5. Pritisnite na Add new Load pa <strong>za</strong>tim na OK<br />
Sada ćemo dodeljivati koncentrisana opterećenja na čvorove donjeg pojasa:<br />
1. Pritisnite na Select / Select/– Pointer/Window ili na<br />
2. Selektujte sve elemente donjeg pojasa (selektovani su ako su isprekidani)<br />
3. Pritisnite na Assign / Joint Static Loads... / Forces...<br />
4. Na mestu Force Global Y stavite -10. i pritisnite na OK<br />
Napomena: Skoro <strong>za</strong> sva opterećenja stavljamo predznak – jer je<br />
koordinata Z usmerena na gore, dok su opterećenja u pravcu<br />
zemljine teţe, tj. na dole.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 12
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
5. Pritisnite na Select / Get Previous Selection<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
6. Ponovite tačku 3<br />
7. Promenite Case name na LOAD2<br />
8. Stavite na mestu Force Global Y vrednost -40 i pritisnite na OK<br />
Proračun modela<br />
Geometrija je definisana, profili su definisani, opterećenje je definisano, tako da je sledeći korak<br />
proračun modela.<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
U ovom dijalogu podešavate tip proračuna: dinamički proračun<br />
ili P-Delta postupak (i on je u okviru dinamike) i kako se generiše izlazna<br />
datoteka. Moţete da podesite da se proračunava prostorni ram, ram u<br />
ravni, roštilj ili prostorna rešetka. Iako je prostorna rešetka u pitanju, mi<br />
ćemo ipak da koristimo prostorni ram, jer je prostorna rešetka samo<br />
podskup prostornog rama.<br />
2. Pritisnite na Space Frame tako da prozor izgleda kao na slici<br />
desno, <strong>za</strong>tim pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Analyze / Run ili F5<br />
Treba da dobijete da je proračun kompletan (ANALYSIS COMPLETE):<br />
4. Pritisnite na OK.<br />
5. Pritisnite na Display / Show Deformed Shape...<br />
6. Proverite novi dijalog, a <strong>za</strong>tim pritisnite na OK<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 13
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 1 (Rešetkasti most)<br />
Obrada rezultata<br />
Pomeranje svakog čvora moţe da se vidi desnim klikom.<br />
Unutrašnje sile mogu da se prikaţu preko naredbe:<br />
Display / Show Element Forces/Stresses / Frames<br />
U našem slučaju nas interesuju normalne sile (Axial Force)<br />
Crvenom bojom su označene sile pritiska<br />
Ţutom su označene sile <strong>za</strong>te<strong>za</strong>nja<br />
Desnim klikom na element dobićemo detaljan prikaz sa skrolerom koji nam omogućava da vidimo<br />
uticaje na bilo kom mestu elementa. U našem slučaju je rešetka, tako da je normalna sila uvek ista po duţini<br />
elementa.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 14
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako su<br />
<strong>za</strong>date sledeće geometrijske karakteristike:<br />
Stubovi prve etaţe – W1000x488 – od čelika<br />
Ostali stubovi – W1000x444 – od čelika<br />
Rigle – W1000x399 – od čelika<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 15
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
Ram u ravni, kao jedan deo statičkog proračuna najčešće se pojavljuje u visokogradnji. Ram u ravni nije<br />
ništa drugo nego proračun konstrukcije u jednoj ravni, kao u statici konstrukcija. Moguće je da se rezultati ne<br />
slaţu sa računom na papiru, ali razlike ne bi trebalo da budu većih razmera. Te razlike se javljaju zbog različitih<br />
teorijskih postavki koje su preciznije na računaru.<br />
U ovom primeru ćemo poka<strong>za</strong>ti kako da napravimo ram u ravni korišćenjem Template-a.<br />
Definisanje geometrije:<br />
Proverite da li su jedinice postavljene na KN - m.<br />
Idite na File / New Model from Template...<br />
I<strong>za</strong>berite ram u ravni:<br />
Prvo ćemo da napravimo ram u ravni koliko nam dozvoljava šablon, pa ćemo nakon toga menjati<br />
geometriju.<br />
1. Promenite broj spratova (Number of Stories) na 7<br />
2. Broj polja (Number of Bays) treba da bude 2<br />
3. Visina sprata (Story Height) biće 3<br />
4. Širina polja (Bay Width) biće 6<br />
5. I<strong>za</strong>brati Restraints (oslonci) i Gridlines (mreţa)<br />
Pošto ţelimo da nam prvi sprat bude visine 4 m i umesto pokretnih oslonaca da stavimo uklještenja,<br />
onda moramo da promenimo model koji je generisan preko Template-a.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 16
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Prvo ćemo da promenimo mreţu koja će menjati i model:<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
1. Pritisnite na Draw / Edit Grid<br />
2. U polju Direction i<strong>za</strong>berite Z osu<br />
3. I<strong>za</strong>berite Glue Joints to Grid Lines<br />
Ako ne i<strong>za</strong>berete Glue Joints to Grid Lines (<strong>za</strong>lepiti čvorove<br />
<strong>za</strong> mreţne linije) promenićete mreţu, ali model će ostati na mestu. U<br />
suprotnom, čvorovi i elementi će se pomerati <strong>za</strong>jedno sa mreţnim<br />
linijama.<br />
4. Promenite prvi sprat sa 3 na 4 uz pomoć komande<br />
Move Grid Line, a svaki naredni sprat povećajte <strong>za</strong> po<br />
jedan metar tako da vam <strong>za</strong>dnji sprat bude na koti 22.<br />
Pritisnite OK.<br />
Sada treba da promenimo oslonce sa zglobno ve<strong>za</strong>nog oslonca na uklještenje.<br />
1. Selektujte sva tri oslonca<br />
2. Pritisnite na ikonu <strong>za</strong> oslonac ili Assign / Joint / Restraints...<br />
3. Pritisnite na ikonu <strong>za</strong> uklještenje i pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 17
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
Definisanje profila<br />
Sada ćemo definisati profile <strong>za</strong> stubove i rigle.<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Import/Wide Flange<br />
3. Pritisnite na Sections.pro pa <strong>za</strong>tim na OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite W1000x488<br />
5. Drţite Ctrl i i<strong>za</strong>berite i W1000x444 i W1000x399 tako da<br />
izgleda kao na slici desno i pritisnite na OK<br />
6. U novom prozoru <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite STEEL i pritisnite OK.<br />
7. I u narednom prozoru pritisnite na OK.<br />
Uvezli smo profile u <strong>SAP</strong> i sada treba samo da definišemo koji profili kojim elementima treba da budu<br />
dodeljeni. Profili W1000x488 biće dodeljeni stubovima prve etaţe, profili W1000x444 svim ostalim stubovima,<br />
a profili W1000x399 biće dodeljeni svim riglama.<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Intersecting Line<br />
2. Selektujte prvo rigle sa jedne strane<br />
3. Opet i<strong>za</strong>berite Select / Select / Intersecting Line<br />
4. Selektujte rigle sa druge strane kao na slici desno. Proverite da<br />
li su sve grede isprekidane, ako nisu ponovite postupak <strong>za</strong> one<br />
koje nisu.<br />
5. Pritisnite Assign / Frame / Sections..<br />
6. I<strong>za</strong>berite W1000x399<br />
Sada ćemo da dodelimo profile stubovima prve etaţe<br />
7. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Pointer/Window<br />
8. Selektujte sve stubove prve etaţe kao na slici<br />
desno<br />
9. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
10. I<strong>za</strong>berite W1000x488<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 18
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Ostali su nam još stubovi ostalih etaţa<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
11. Selektujte stubove ostalih etaţa (sve bez prve)<br />
12. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
13. I<strong>za</strong>berite W1000x444<br />
Sada smo dodelili svima karakteristike poprečnog preseka tako da<br />
moţete da uklonite oznake na ekranu komandom<br />
14. Assign / Clear Display of Assigns<br />
Definisanje opterećenja:<br />
Sada ćemo definisati slučajeve opterećenja. U našem primeru biće dva slučaja opterećenja: stalno (dead<br />
load) i opterećenje od zemljotresa (quake load).<br />
Prvo ćemo im dati ime:<br />
1. Pritisnite na Define / Static Load Cases<br />
2. Promenite ime na SEIZMIKA<br />
3. Na Type promenite na QUAKE<br />
4. Self Weight Multiplier postavite na 0<br />
5. Pritisnite na Add new Load pa <strong>za</strong>tim na OK<br />
Definisali smo imena i sada treba da dodelimo opterećenja elementima. Jednako podeljeno opterećenje<br />
će biti na gredama 20 kN/m, dok ćemo <strong>za</strong> zemljotres uneti opterećenje u čvorovima <strong>za</strong>dnje 3 etaţe.<br />
Najpre definišemo jednako podeljeno opterećenje na gredama.<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Intersecting Line<br />
2. Selektujte sve grede kao <strong>za</strong> definisanje profila<br />
3. Kada su sve grede isprekidane pritisnite na Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform... i<br />
otvoriće vam se novi prozor.<br />
4. U odeljku Load Case Name i<strong>za</strong>berite iz padajućeg menija LOAD1<br />
5. U odeljku Load Type and Direction stavite na Forces (sile), a <strong>za</strong> Direction (pravac) stavite<br />
Global Z<br />
6. U odeljku Uniform Load stavite -15.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 19
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
Ovim postupkom smo formirali jednako podeljeno opterećenje na celoj duţini elemenata u vrednosti od<br />
15 kN/m suprotno od globalne Z ose (globalna Z osa je usmerena na gore).<br />
7. Ako je kao na slici iznad, pritisnite na OK.<br />
Treba da dobijete model kao na ovoj slici:<br />
Kada smo definisali stalno opterećenje sada treba da definišemo statičko opterećenje koje <strong>za</strong>menjuje<br />
seizmiku. Po pravilu bi trebalo na svakoj etaţi dodeliti sile, ali zbog jednostavnosti <strong>za</strong>datka mi ćemo dodeliti<br />
sile samo u <strong>za</strong>dnje 3 etaţe. Postupak dodeljivanja opterećenja čvorovima je sledeći:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Pointer/Window<br />
2. Selektujte levi gornji čvor, tako da vam se pojavi<br />
isprekidani krst na tom čvoru (tako znate da ste ga<br />
selektovali)<br />
3. I<strong>za</strong>berite Assign / Joint Static Loads / Forces...<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Load Case Name i<strong>za</strong>berite<br />
SEIZMIKA<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Loads promenite Force Global X na 40, svi ostali treba da budu 0.<br />
6. Pritisnite na OK.<br />
7. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Pointer/Window<br />
8. Selektujte jedan čvor ispod kao na slici<br />
9. Ponovite tačke 3-6 samo umesto 40 stavite 30<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 20
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
10. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Pointer/Window<br />
11. Selektujte i treći čvor odozgo<br />
12. Ponovite tačke 3-6 samo umesto 40 stavite 20.<br />
Ovako smo definisali opterećenja od Seizmike.<br />
Proračun modela<br />
Kao i u prethodnom primeru, prvo ćemo postaviti<br />
karakteristike modela, pa ćemo onda stupiti u proračun.<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze – Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Obrada rezultata<br />
Da bi videli deformisan oblik, pritisnite F6 dugme na tastaturi,<br />
i<strong>za</strong>berete <strong>za</strong> koje opterećenje hoćete da vidite deformisan oblik (u ovom<br />
slučaju i<strong>za</strong>braćemo SEIZMIKA). Pritisnite na OK.<br />
Sada je prika<strong>za</strong>n deformisan oblik. Ako ţelite da vidite<br />
animaciju, pritisnite na dugme Start Animation u donjem desnom uglu<br />
ekrana, pored jedinica:<br />
Ako ţelite da menjate brzinu pored dugmeta <strong>za</strong> stopiranje animacije postoji skroler koji je indikator<br />
brzine animacije.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 21
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 2 (Ram u ravni)<br />
Kao i u primeru 1, svako pomeranje moţete videti desnim klikom na čvor, ali pre toga treba da stopirate<br />
animaciju (dugme je bilo na istom mestu kao i <strong>za</strong> početak animacije).<br />
Unutrašnje sile se prikazuju preko naredbe:<br />
Display / Show Element Forces/Stresses / Frames<br />
NORMALNE<br />
SILE<br />
MOMENAT SAVIJANJA<br />
TRANSVERZALNE<br />
SILE<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 22
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima)<br />
Primeri <strong>za</strong> kolokvijum<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako je<br />
<strong>za</strong>data sledeća geometrijska karakteristika:<br />
pravougaoni poprečni presek, b x h = 40 x 50 cm<br />
Definisanje geometrije:<br />
Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN i m.<br />
Formiraćemo model na osnovu mreţe, tj. nećemo koristiti Template-e:<br />
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N<br />
Pošto ćemo da definišemo koordinatne ose posle, u sledećem koraku<br />
postavićemo samo koordinatni sistem:<br />
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe) stavite 0<br />
<strong>za</strong> X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno, pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...<br />
4. U odeljku Direction (pravac) i<strong>za</strong>berite X<br />
5. Na mestu X Location ukucajte 2<br />
6. Pritisnite na Add Grid Line<br />
7. Tačku 5 i 6 ponovite <strong>za</strong> 12 i 14.<br />
8. Pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 23
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima)<br />
9. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa i<strong>za</strong>berite X – Z plane na 0 koordinati.<br />
Sada smo formirali mreţu tako da moţemo da formiramo model. Greda koja je data <strong>za</strong>datkom je iscela,<br />
tako da ima moment i iznad oslonaca. Pošto moramo da definišemo i oslonce, koji se vezuju <strong>za</strong> čvor, moraćemo<br />
da crtamo gredu iz tri dela, pri tom nećemo da ih oslobaĎamo momenta na krajevima.<br />
Crtanje greda:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Draw / Quick Draw Frame Element<br />
2. I kao na sledećim slikama i<strong>za</strong>berite sredine izmeĎu mreţa u Z parvcu kako bi formirali elemente.<br />
Formiranje oslonaca:<br />
1. Pritisnite na Select / Select – Pointer/Window<br />
2. I<strong>za</strong>berite drugi čvor sa leva kao na slici desno<br />
3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...<br />
4. I<strong>za</strong>berite nepokretan oslonac i pritisnite na OK. Time je<br />
formiran nepokretan oslonac. Sledeće što treba je formirati<br />
pokretan oslonac na desnom kraju.<br />
5. I<strong>za</strong>berite treći čvor sa leva kao na slici desno<br />
6. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...<br />
7. I<strong>za</strong>berite pokretan oslonac i pritisnite na OK.<br />
Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 24
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Definisanje profila<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima)<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
3. U sledećem prozoru <strong>za</strong> Section Name stavite “40x50”<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite CONC (beton)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3) (visina) na<br />
0.5 a Width (t2) (širina) promenite na 0.4 i pritisnite na OK.<br />
Primetićete da smo umesto 40 cm stavili 0.4 a <strong>za</strong> 50 cm stavili 0.5.<br />
To je zbog toga što se sve veličine računaju u metrima. Postoji mogućnost<br />
da pre definisanja promenite jedinice pa da pišete u centimetrima, ali se ne<br />
preporučuje zbog čestih grešaka.<br />
Uvezli smo profile u <strong>SAP</strong> i sada treba samo da ih dodelimo elementima. Pošto su svi elementi istog<br />
poprečnog preseka, moţemo ih sve selektovati i dodeliti im poprečni presek. Postupak je sledeći:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / All... ili Ctrl + A<br />
2. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
3. I<strong>za</strong>berite 40x50 i pritisnite na OK.<br />
Model izgleda ovako:<br />
Definisanje opterećenja:<br />
U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,<br />
nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / All... ili Ctrl + A<br />
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and<br />
Uniform...<br />
3. U odeljku Load Type and Direction i<strong>za</strong>berite Forces,<br />
a <strong>za</strong> Direction stavite Global Z<br />
4. U odeljku Uniform Load napišite -35.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 25
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 3 (Greda sa prepustima)<br />
Proračun modela<br />
1. Pritisnite na Analyze – Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Ako je kao na slici desno pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze – Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Obrada rezultata<br />
U prethodnom primeru objasnili smo detaljno kako se obraĎuju rezultati. Sada ćemo samo postaviti<br />
vrednosti <strong>za</strong> M, T i N dijagram.<br />
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1, <strong>za</strong>to što se razlikuju<br />
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na<br />
krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 26
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako su<br />
<strong>za</strong>date sledeće geometrijske karakteristike:<br />
Stubovi – kvadratni, stranice a = 30 cm,<br />
Rigle – pravougaon poprečni presek, bxh = 30 cm x 40 cm<br />
Definisanje geometrije:<br />
Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.<br />
1. Pritisnite na File – New Model... (ili skraćeno Ctrl + N)<br />
Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem koraku<br />
postavićemo samo koordinatni sistem:<br />
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe) stavite 0 <strong>za</strong> X,<br />
Y i Z pravac, i ako vam je kao na slici desno, pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...<br />
4. U odeljku Direction (pravac) i<strong>za</strong>berite X<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 27
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
5. Na mestu X Location ukucajte 7<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
6. Pritisnite na Add Grid Line<br />
7. Tačku 5 i 6 ponovite <strong>za</strong> 12.<br />
8. Sada u odeljku Direction i<strong>za</strong>berite Z<br />
9. I dodajte mreţu na 6 i na 9 m.<br />
10. Pritisnite na ili View – Set 2D View... pa i<strong>za</strong>berite X – Z plane na 0 koordinati.<br />
Slika izgleda ovako:<br />
Crtanje stubova i rigli:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Draw / Quick Draw Frame Element<br />
2. I<strong>za</strong>berite svuda gde treba da budu elementi tako da se dobije kao na slici:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 28
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Formiranje oslonaca:<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
2. I<strong>za</strong>berite sva tri čvora gde treba da budu oslonci<br />
3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...<br />
4. I<strong>za</strong>berite uklještenje i pritisnite na OK.<br />
Formirana je geometriju kao na sledećoj slici:<br />
Definisanje profila<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
3. U sledećem prozoru u <strong>za</strong> Section Name stavite “30x30”<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite CONC (beton)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3)<br />
(visina) na 0.3 a Width (t2) (širina) promenite na 0.3 i<br />
pritisnite na OK.<br />
Definisanje rigle:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 29
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
3. U sledećem prozoru u <strong>za</strong> Section Name stavite “30x30”<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite CONC (beton)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3) (visina) na 0.4 a Width (t2) (širina) promenite<br />
na 0.3 i pritisnite OK.<br />
6. Pritisnite na OK.<br />
Uvezli smo profile u <strong>SAP</strong> sada treba samo da ih dodelimo elementima. Ovde je najlakše <strong>za</strong> selekciju<br />
koristiti Intersecting Line<br />
1. I<strong>za</strong>berite Select / Select / Intersecting Line<br />
2. I<strong>za</strong>berite donje stubove<br />
3. Ponovite tačku 1.<br />
4. I<strong>za</strong>berite gornje stubove<br />
5. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
6. I<strong>za</strong>berite 30x30 i pritisnite na OK.<br />
7. Ponovite tačku 1.<br />
8. I<strong>za</strong>berite sve grede na levoj strani<br />
9. Ponovite tačku 1.<br />
10. I<strong>za</strong>berite sve grede na desnoj strani<br />
11. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
12. I<strong>za</strong>berite 30x40 i pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 30
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Model izgleda ovako:<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
Definisanje opterećenja:<br />
U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,<br />
nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:<br />
1. I<strong>za</strong>berite grede prvog sprata<br />
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and<br />
Uniform...<br />
3. U odeljku Load Type and Direction i<strong>za</strong>berite<br />
Forces, a <strong>za</strong> Direction stavite Global Z<br />
4. U odeljku Uniform Load napišite -10.<br />
5. I<strong>za</strong>berite sve grede <strong>za</strong>dnjeg sprata<br />
6. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform...<br />
7. U odeljku Load Type and Direction i<strong>za</strong>berite Forces, a <strong>za</strong> Direction stavite Global Z<br />
8. U odeljku Uniform Load napišite -9.<br />
Formirali smo sva jednakopodeljena opterećenja, sada treba da<br />
definišemo opterećenje u levom čvoru na prvom spratu. Opterećenje deluje<br />
sa leva na desno, u X pravcu, tako da će opterećenje biti pozitivno.<br />
1. Selektujte levi čvor na prvom spratu pritisnite Assign / Joint<br />
Static Loads / Forces....<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 31
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Loads u okviru <strong>za</strong> Force Global X ukucajte 90<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
3. Sve ostale sile treba da budu nule. Pritisnite na OK.<br />
Da bi videli sva opterećenja na modelu morate da uradite sledeće:<br />
1. Pritisnite na Display / Show Loads / Frame...<br />
2. I<strong>za</strong>berite sledeća polja: Show Joint Loads with Frame Loads (prika<strong>za</strong>ti čvorna opterećenja<br />
<strong>za</strong>jedno sa opterećenjima grede), Show Loading Values (prika<strong>za</strong>ti vrednosti opterećenja).<br />
Dobija se model sa opterećenjima kao na sledećoj slici:<br />
Proračun modela<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze / Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 32
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Obrada rezultata<br />
PRIMER 4 (Ram)<br />
U prva dva primera poka<strong>za</strong>na je detaljna obrada rezultata <strong>za</strong>jedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo<br />
postaviti vrednosti <strong>za</strong> M, T i N dijagram.<br />
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1, <strong>za</strong>to što se razlikuju<br />
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na<br />
krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 33
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako su<br />
<strong>za</strong>date sledeće geometrijske karakteristike:<br />
gronji pojas od betona b x h = 50 x 50 cm<br />
štapovi ispune čelika I profila kao na slici (dimenzuje su u mm)<br />
donji pojas od betona b x h = 50 x 70 cm<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 34
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Definisanje geometrije:<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.<br />
1. Pritisnite na File/New Model... ili Ctrl + N<br />
Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem<br />
koraku postavićemo samo koordinatni sistem:<br />
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe)<br />
stavite 0 <strong>za</strong> X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno,<br />
pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...<br />
4. U odeljku Direction (pravac) i<strong>za</strong>berite X<br />
5. Na mestu X Location ukucajte 8<br />
6. Pritisnite na Add Grid Line<br />
7. Tačku 5 i 6 ponovite <strong>za</strong> 17, 25, 33, 42, 51.<br />
8. Proverite sa slikom desno<br />
9. U odeljku <strong>za</strong> Direction (pravac) odaberite Z<br />
10. Na mestu Z Location ukucajte 10<br />
11. Pritisnite na Add Grid Line<br />
12. Pritisnite na ili View/Set 2D View... pa i<strong>za</strong>berite X – Z plane na 0<br />
koordinati.<br />
Trebalo bi da slika izgleda ovako:<br />
Kreirana je mreţa koja će nam pomoći da nacrtamo model. Najbitnije je da se mreţa formira ispravno,<br />
jer je ona preduslov <strong>za</strong> dalje crtanje.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 35
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Crtanje elemenata rešetke:<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
1. I<strong>za</strong>berite Draw / Draw Frame Element<br />
2. Crtajte elemente od čvora do čvora kako su prika<strong>za</strong>ni <strong>za</strong>datkom.<br />
Formiranje oslonaca:<br />
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
2. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude levi oslonac<br />
3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...<br />
4. I<strong>za</strong>berite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.<br />
5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
6. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude desni oslonac<br />
7. I<strong>za</strong>berite pokretan oslonac i pritisnite na OK.<br />
Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 36
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Definisanje profila<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
Zadatkom su <strong>za</strong>dati različiti poprečni preseci, <strong>za</strong> donji pojas je <strong>za</strong>dat pravougaoni poprečni presek od<br />
betona, <strong>za</strong> dijagonalne štapove <strong>za</strong>dati su I profili od čelika i gornji pojas kvadratnog poprečnog preseka od<br />
betona. Kao i u prethodnim <strong>za</strong>dacima prvo treba definisati svaki profil.<br />
Štapovi ispune (dijagonalni štapovi):<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections..<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add I/Wide Flange<br />
3. U sledećem prozoru <strong>za</strong> Section Name stavite ISPUNA<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite STEEL (čelik)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite kao na slikama (obratite paţnju na dimenzije, pošto smo<br />
definisali da su jedinice u metrima onda i sve dimenzije treba da budu izraţene u metrima).<br />
Provera se moţe izvršiti na osnovu slike sa strane.<br />
6. Pritisnite na OK.<br />
Gornji pojas:<br />
1. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
2. U delu <strong>za</strong> Section Name promenite na 50x50<br />
3. U odeljku <strong>za</strong> Material promenite na CONC<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3)<br />
(visina) na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na<br />
0.5.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 37
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
5. Pritisnete OK.<br />
Donji pojas<br />
1. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add<br />
Rectangular<br />
2. U delu <strong>za</strong> Section Name promenite na 50x70<br />
3. U odeljku <strong>za</strong> Material promenite na CONC<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth<br />
(t3) (visina) na 0.7 a Width (t2) (širina)<br />
promenite na 0.5 i pritisnite OK.<br />
5. Pritisnite OK.<br />
Nakon uvo<strong>za</strong> profila u <strong>SAP</strong>, treba ih dodeliti elementima. Za dijagonale koristićemo naredbu<br />
Intersecting Line (presecajuću liniju), a <strong>za</strong> pojasne štapove koristićemo Window (prozor).<br />
1. Pritisnite Select / Select / Intersecting Line<br />
2. I<strong>za</strong>berite sve dijagonale<br />
3. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 38
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
4. I<strong>za</strong>berite ISPUNA i pritisnite na OK.<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
5. Pritisnite Select / Select / Pointer/Window<br />
6. I<strong>za</strong>berite samo štapove donjeg pojasa tako što ćete ih uokviriti<br />
7. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
8. I<strong>za</strong>berite 50x70 i pritisnite na OK.<br />
9. Pritisnite Select / Select / Pointer/Window<br />
10. I<strong>za</strong>berite samo štapove gornjeg pojasa tako što ćete ih uokviriti<br />
11. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
12. I<strong>za</strong>berite 50x50 i pritisnite na OK.<br />
Model treba da izgleda kao na sledećoj slici:<br />
Definisanje opterećenja:<br />
Opterećenje se nanosi na čvorove i opterećenja su uvek koncentrisane sile. Ako i bude kontinualnog<br />
opterećenja, to kontinualno opterećenje treba svesti (raspodeliti) na čvorove preko pripadajućeg dela.<br />
U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini. Uzimamo postojeći, tj.<br />
LOAD1.<br />
Dodela opterećenje po čvorovima:<br />
1. I<strong>za</strong>berite čvorove na kojima je opterećenje od 25 kN. U<br />
našem primeru postoje takva dva čvora.<br />
2. Pritisnite Assign / Joint Static Loads / Forces...<br />
3. U odeljku Force Global Z napišite -25. i pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 39
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
4. I<strong>za</strong>berite čvorove na kojima je opterećenje od 45 kN. U<br />
našem primeru postoje takva dva čvora.<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
5. Pritisnite Assign / Joint Static Loads / Forces...<br />
6. U odeljku Force Global Z napišite -45. i pritisnite na<br />
OK.<br />
Dobili smo model sa opterećenjima koji izgleda ovako:<br />
Proračun modela<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Ako je prozor kao na slici desno, pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze / Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Deformisana rešetka treba da izgleda ovako:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 40
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Obrada rezultata<br />
PRIMER 5 (Rešetka)<br />
Kako rešetka ima samo normalne sile prika<strong>za</strong>ćemo jedino njih:<br />
1. Pritisnite na Display / Show Element Forces/Stresses /<br />
Frames…<br />
2. U odeljku Component i<strong>za</strong>berite Axial Force (normalne sile)<br />
3. U odeljku <strong>za</strong> Scaling stavite Auto<br />
4. U dnu prozora deselektujte Fill Diagram<br />
5. Selektujte Show Values on Diagram i pritisnite na OK.<br />
Dobijeni dijagram normalnih sila treba da izgleda ovako:<br />
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1 <strong>za</strong>to što se razlikuju<br />
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na<br />
krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 41
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodređena)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako je<br />
<strong>za</strong>data sledeća geometrijska karakteristika:<br />
pravougaoni poprečni presek od betona, b x h = 40 x 50 cm<br />
Definisanje geometrije:<br />
Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.<br />
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N<br />
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja<br />
mreţe) stavite 0 <strong>za</strong> X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...<br />
4. U odeljku Direction (pravac) i<strong>za</strong>berite X<br />
5. Na mestu X Location ukucajte 4<br />
6. Pritisnite na Add Grid Line<br />
7. Tačku 5 i 6 ponovite <strong>za</strong> 14, 18.<br />
8. Pritisnite na OK<br />
9. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa i<strong>za</strong>berite X – Z plane na 0<br />
koordinati.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 42
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Slika izgleda ovako:<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)<br />
Crtanje elemenata grede:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Draw / Quick Draw Frame Element<br />
2. I od čvora do čvora crtajte elemente kako su dati <strong>za</strong>datkom.<br />
Čvorovi jesu tu ali ne oslobaĎaju nikakvih uticaja gredu. Oni su tu samo da moţemo lakše da<br />
definišemo opterećenje. Nemojte mešati čvorove sa zglobovima.<br />
Formiranje oslonaca:<br />
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
2. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude levi oslonac<br />
3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...<br />
4. I<strong>za</strong>berite uklještenje i pritisnite na OK.<br />
5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
6. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude desni oslonac<br />
7. I<strong>za</strong>berite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.<br />
Formirana je geometrija kao na sledećoj slici:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 43
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Definisanje profila<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections…<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
3. U sledećem prozoru <strong>za</strong> Section Name stavite<br />
“40x50”<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite CONC (beton)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3)<br />
(visina) na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na<br />
0.4 i pritisnite na OK.<br />
Dodela profila elementima:<br />
1. Pritisnite Select / Select / All ili Ctrl + A<br />
2. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
3. I<strong>za</strong>berite 40x50 i pritisnite na OK.<br />
Model izgleda kao na sledećoj slici:<br />
Definisanje opterećenja:<br />
U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,<br />
nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:<br />
1. Selektujte središnji element, tj. element na kome je<br />
opterećenje.<br />
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and<br />
Uniform...<br />
3. U odeljku Load Type and Direction i<strong>za</strong>berite Forces, a <strong>za</strong><br />
Direction stavite Global Z<br />
4. U odeljku Uniform Load napišite -35 (obratite paţnju na znak minus). Pritisnite na OK.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 44
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Dobili smo model sa opterećenjima kao na slici:<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)<br />
Proračun modela<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze / Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete, kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Deformisana rešetka treba da izgleda ovako:<br />
Obrada rezultata<br />
U prva dva primera poka<strong>za</strong>na je detaljna obrada rezultata <strong>za</strong>jedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo<br />
postaviti vrednosti <strong>za</strong> M, T i N dijagram.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 45
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 6 (Greda dva puta statički neodreĎena)<br />
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste naučili iz Mehanike 1 <strong>za</strong>to što se razlikuju<br />
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiču na<br />
krajnji izgled uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 46
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
Za statički sistem sa slike sračunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu <strong>SAP</strong> ako je<br />
<strong>za</strong>data sledeća geometrijska karakteristika:<br />
pravougaoni poprečni presek od betona, b x h = 40 x 50 cm<br />
Definisanje geometrije:<br />
Pre početka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.<br />
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N<br />
Pošto ćemo kasnije definisati koordinatne ose, u sledećem<br />
koraku postavićemo samo koordinatni sistem:<br />
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mreţe)<br />
stavite 0 <strong>za</strong> X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.<br />
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...<br />
4. U odeljku Direction (pravac) i<strong>za</strong>berite X<br />
5. Na mestu X Location ukucajte 4<br />
6. Pritisnite na Add Grid Line<br />
7. Tačku 5 i 6 ponovite <strong>za</strong> 18, 22.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 47
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
8. U odeljku <strong>za</strong> Direction (pravac) odaberite Z<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
9. Na mestu Z Location ukucajte 5<br />
10. Pritisnite na Add Grid line<br />
11. Pritisnite na ili View / Set 2D View... pa i<strong>za</strong>berite X – Z plane na 0<br />
koordinati.<br />
Slika izgleda ovako:<br />
Napravili smo mreţu koja će nam pomoći da nacrtamo model. Najbitnije je da se mreţa formira<br />
ispravno, jer je ona preduslov <strong>za</strong> dalje crtanje.<br />
Crtanje elemenata grede:<br />
1. I<strong>za</strong>berite Draw / Draw Frame Element<br />
2. I od čvora do čvora crtajte elemente kako su vam dati <strong>za</strong>datkom.<br />
Čvorovi jesu tu, ali ne oslobaĎaju nikakvih uticaja gredu, oni su tu samo da moţemo lakše da<br />
definišemo opterećenje. Nemojte mešati čvorove sa zglobovima.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 48
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Formiranje oslonaca:<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
2. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude levi oslonac<br />
3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...<br />
4. I<strong>za</strong>berite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.<br />
5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window<br />
6. I<strong>za</strong>berite čvor na kome treba da bude desni oslonac<br />
7. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...<br />
8. I<strong>za</strong>berite pokretan oslonac i na OK.<br />
Formirana je geometrija kao na slici:<br />
Definisanje profila<br />
1. I<strong>za</strong>berite Define / Frame Sections…<br />
2. U odeljku Click to i<strong>za</strong>berite Add Rectangular<br />
3. U sledećem prozoru <strong>za</strong> Section Name stavite “40x50”<br />
4. U odeljku <strong>za</strong> Material i<strong>za</strong>berite CONC (beton)<br />
5. U odeljku <strong>za</strong> Dimensions promenite Depth (t3) (visina)<br />
na 0.5 a Width (t2) (širina) promenite na 0.4 i pritisnite<br />
na OK.<br />
Dodela profila elementima:<br />
4. Pritisnite Select / Select / All ili Ctrl + A<br />
5. Pritisnite Assign / Frame / Sections...<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 49
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
6. I<strong>za</strong>berite 40x50 i pritisnite na OK.<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
Model izgleda kao na sledećoj slici:<br />
Definisanje opterećenja:<br />
U našem primeru nećemo imati slučajeve opterećenja, jer je jedan jedini, tako da nećemo da formiramo,<br />
nego ćemo uzeti već postojeći, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo opterećenje elementima:<br />
1. Selektujte elemente na kojima je opterećenje<br />
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and<br />
Uniform...<br />
3. U odeljku Load Type and Direction i<strong>za</strong>berite Forces, a <strong>za</strong><br />
Direction stavite Global Z<br />
4. U odeljku Uniform Load napišite -5 (obratite paţnju na<br />
znak minus). Pritisnite na OK.<br />
Dobili smo model sa opterećenjima kao na slici:<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 50
Informatika I – <strong>SAP</strong><strong>2000</strong> v6.11<br />
Proračun modela<br />
PRIMER 7 (Kolenasta greda)<br />
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...<br />
2. U odeljku <strong>za</strong> Fast DOFs i<strong>za</strong>berite Plane Frame<br />
3. Pritisnite OK<br />
4. I<strong>za</strong>berite Analyze / Run<br />
Kada se izvrši proračun na kraju treba da piše Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite<br />
na OK.<br />
Obrada rezultata<br />
U prva dva primera poka<strong>za</strong>na je detaljna obrada rezultata <strong>za</strong>jedno sa pomeranjima. Sada ćemo samo<br />
postaviti vrednosti <strong>za</strong> M, T i N dijagram.<br />
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje<br />
ste naučili iz Mehanike 1, <strong>za</strong>to što se razlikuju teorijske<br />
pretpostavke, (u mehanici se obraĎuju kruta tela, dok u<br />
stvarnosti postoje deformacije koje utiču na krajnji izgled<br />
uticaja). U suštini dijagram treba da bude istog oblika sa<br />
neznatnim razlikama.<br />
Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu 51