Upravljanje staništima
Upravljanje staništima
Upravljanje staništima
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Doc. dr. sc. Sanja Gottstein<br />
Zoologijski zavod – PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb<br />
Radionica “<strong>Upravljanje</strong> staništima”, Lonjsko polje, 4. srpnja 2007.<br />
VODENA STANIŠTA LONJSKOG POLJA<br />
Načela i postupak izrade priručnika za kartiranje i upravljanje<br />
vodenim staništima<br />
Foto. S. Gottstein
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
IZRADA PRIRUČNIKA ZA KARTIRANJE I<br />
UPRAVLJANJE VODENIM STANIŠTIMA<br />
analiza kartografskog<br />
prikaza<br />
tabelarni unos tipa<br />
staništa prema NKS-u<br />
tabelarni unos<br />
toponima pridruženim<br />
poligonima<br />
GIS
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
IZRADA PRIRUČNIKA ZA KARTIRANJE I<br />
UPRAVLJANJE VODENIM STANIŠTIMA<br />
analiza kartografskog<br />
prikaza<br />
tabelarni unos tipa<br />
staništa prema NKS-u<br />
tabelarni unos<br />
toponima pridruženim<br />
poligonima<br />
GIS
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
Analiza kartografskog prikaza<br />
• višestruko preklapanje različitih tematskih sadržaja<br />
- osobna prethodna terenska istraživanja<br />
- fotografije s terenskih istraživanja prethodnih radionica<br />
- topološke karte 1 : 100 000<br />
- satelitske snimke<br />
• povezivanje podataka iz različitih izvora i različitih mjerila
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
IZRADA PRIRUČNIKA ZA KARTIRANJE I<br />
UPRAVLJANJE VODENIM STANIŠTIMA<br />
analiza kartografskog<br />
prikaza<br />
tabelarni unos tipa<br />
staništa prema NKS-u<br />
tabelarni unos<br />
toponima pridruženim<br />
poligonima<br />
GIS
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
Tabelarni unos podataka prema NKS-u:<br />
A Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
A.1. STAJAĆICE<br />
A.1.1.1. Stalne stajaćice<br />
A.1.1.1./A.3.2.1. Stalne stajaćice/ zajednice slobodno plivajućih leća<br />
A.1.2.1. Povremene stajaćice<br />
A.2.2.1. Povremeni vodotoci<br />
A.2. TEKUČICE<br />
A.2.3.2. Spori vodotoci<br />
A.2.3.2./ A.3.2. Spori vodotoci/ slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti<br />
A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom<br />
A.3. HIDROFITSKA STANIŠTA SLATKIH VODA<br />
A.3.2. / A.3.3. Slobodno plivajući flotantnii submerznihidrofiti / Zakorijenjena<br />
vodenjarska vegetacija<br />
A.3.2./ A.3.3./ A.4.1 Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti/ Zakorijenjena<br />
vodenjarska vegetacija / Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi<br />
A.4. OBRASLE OBALE POVRŠINSKIH KOPNENIH VODA I MOČVARNA<br />
STANIŠTA<br />
A.4.1.1. Tršćaci i rogozici<br />
A.4.1.1. / D.4.1.1. Tršćaci i rogozici / Sastojine čivitnjače<br />
A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi<br />
A.4.1.2. / D.4.1.1. Visoki šaševi i šiljevi / Sastojine čivitnjače<br />
A.4.2.1. Niski šiljevi
TIPIZACIJA VODENIH STANIŠTA LONJSKOG POLJA<br />
"Materijal grabe"
CILJ RADIONICE:<br />
“<strong>Upravljanje</strong> staništima” – modul vodena staništa<br />
IZRADA PRIRUČNIKA ZA KARTIRANJE I<br />
UPRAVLJANJE VODENIM STANIŠTIMA<br />
analiza kartografskog<br />
prikaza<br />
tabelarni unos tipa<br />
staništa prema NKS-u<br />
tabelarni unos<br />
toponima pridruženim<br />
poligonima<br />
GIS
IZBOR VRSTA<br />
Značajne biljne vrste<br />
Značajne životinjske vrste<br />
•vrste koje definiraju<br />
zajednicu<br />
•ugrožene vrste<br />
•dostatno učestale
Inicijalni izbor životinjskih vrsta bazira se na sljedećim<br />
kriterijima:<br />
• Vrsta je prisutna na ciljanom području;<br />
• Vrsta provodi veći dio svog života u vodi ili je barem jednim<br />
razvojim stadijem vezana uz vodu;<br />
• Vrsta bi trebala biti tipična za uvjete određenog staništa;<br />
• Vrsta je dobar primjer za neke od sljedećih obilježja:<br />
- široko je rasprostranjena<br />
-migratorna je<br />
- specijalizirana je za određeni tip staništa<br />
- dobro je istražena<br />
• Vrsta je ugrožena ljudskom aktivnošću<br />
• Vrsta ima socijalno-kulturnu i ekonomsku vrijednost za<br />
lokalnu populaciju<br />
• Učestalost vrste nije značajno utjecano reintrodukcijom.
vretenca roda crvenookica Erythroma spp. (Odonata)<br />
LEMNETEA / POTAMOGETONALIA<br />
mala crvenookica Erythroma viridulum
Inicijalni izbor vrsta bazira se na sljedećim kriterijima:<br />
Vrsta je prisutna na ciljanom području;<br />
Vrsta provodi veći dio svog života u vodi ili je barem jednim<br />
razvojim stadijem vezana uz vodu;<br />
‣ Vrsta bi trebala biti tipična za uvjete određenog<br />
staništa;<br />
Vrsta je dobar primjer za neke od sljedećih obilježja:<br />
<br />
- široko je rasprostranjena<br />
<br />
-migratorna je<br />
<br />
- specijalizirana je za određeni tip staništa<br />
<br />
- dobro je istražena<br />
<br />
o<br />
<br />
Vrsta je ugrožena ljudskom aktivnošću<br />
Vrsta ima socijalno-kulturnu i ekonomsku vrijednost<br />
za lokalnu populaciju<br />
Učestalost vrste nije značajno utjecano reintrodukcijom.
mala crvenookica Erythroma viridulum<br />
Široko rasprostranjena vrsta stabilnih populacija<br />
velika crvenookica Erythroma najas<br />
Nedovoljno poznata vrsta!
Smaragdna crvenka Pyrrhosoma nyphula<br />
• Crvene oči<br />
• Crno obojene noge<br />
• Široko rasprostranjena vrsta<br />
stabilnih populacija<br />
LEMNETEA / POTAMOGETONALIA / PHRAGMITI-MAGNOCARICETEA
MOGUĆNOST POGREŠKE PRI TAKSONOMSKOM ODREĐIVANJU<br />
Crveni strijelac Sympetrum sanguinemum > vatreni jurišnik Crocothemis erythraea<br />
Izbjegavanje izbora morfološki sličnih vrsta
Ostali kriteriji izbora vrsta:<br />
•vrste koje su simboli nekog<br />
staništa u cilju zaštite, ne<br />
moraju biti ugrožene;<br />
•vrste od posebnog značaja,<br />
najčešće ugrožene vrste koje<br />
iziskuju određeni status zaštite;<br />
Castor fiber<br />
•indikatorske vrste, vrste koje<br />
ukazuju na promjene u okolišu<br />
tj. određenim staništima;<br />
Lutra lutra
Odabir indikatorskih vrsta trebala bi uključivati što veći broj<br />
sljedećih kvalifikacija:<br />
a) SVRHA – indikatori bi trebali biti osjetljivi samo na točno određene čimbenike;<br />
b) DIREKTNA POVEZANOST S UPRAVLJANJEM;<br />
c) RANA UPOZORENJA;<br />
d) ODGOVARAJUĆA REZOLUCIJA OSJETLJIVOSTI;<br />
e) ŠIROKA PRIMJENA;<br />
f) SPREMNE MJERE ZAŠTITE;<br />
g) KONSTANTNOST / PONOVLJIVOST;<br />
h) NEDVOSMISLENA INTERPRETACIJA;<br />
i) CIJENA UČINKOVITOSTI;<br />
j) PRECIZNO DEFINIRANJE.
PTICE MOČVARICE<br />
Ciconia nigra - crna roda
Odabir i primjena navedenih vrsta značajna je pomoć u<br />
postizanju sljedećih ciljeva:<br />
• zaštiti biološke raznolikosti,<br />
• održavanju ekološkog integriteta i funkcije slatkovodnih<br />
ekoloških sustava,<br />
• smanjenju onečišćenja slatkovodnih ekoloških sustava,<br />
• restauraciji uništenih slatkovodnih ekoloških sustava.
Europski program za slatke vode<br />
travanj 1998., Copenhagen, Danska<br />
• zaštita biološke raznolikosti (zaštita i upravljanje slatkovodnim<br />
staništima i vrstama);<br />
• održavanje ekološkog integriteta i funkcija slatkovodnih<br />
ekoloških sustava;<br />
• smanjenje onečišćenja slatkovodnih sustava;<br />
• restauracija uništenih slatkovodnih ekoloških sustava;<br />
• upliv Pan-Europske i globalne politike koja se bavi vodama<br />
(draft EU Water Framework Directive, EU Common Agriculture<br />
Policy,...)
UZROCI UGROŽENOSTI<br />
Morfološke promjene staništa<br />
Promjene kvalitete staništa (onečišćenje)<br />
Funkcionalne promjene staništa i šireg<br />
okruženja<br />
Promjene u strukturi zajednica (invazivne<br />
vrste!)
MJERE ZAŠTITE<br />
<br />
Provođenje konkretnih mjera zaštite kroz zakonske akte<br />
Sprečavanje nekontroliranog izlova ribljih vrsta<br />
Sprečavanje unošenja alohtonih, posebno invazivnih vrsta<br />
Rješavanje problema otpuštanja kanalizacijskih otpadnih voda<br />
<br />
Prijedlozi mjera lokalnog karaktera<br />
Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u<br />
zaštićenom području i šire<br />
Održavanje režima podzemnim voda
MJERE ZAŠTITE<br />
uspostava optimalnog režima plavljenja koji omogućava zadržavanje vode
MJERE ZAŠTITE<br />
Potrebno je revitalizirati kanalizirani<br />
dio vodotoka Veliki Strug, čije<br />
kanaliziranje datira još iz razdoblja<br />
Marije Terezije kada je dinamika<br />
plavljenja bila mnogo intenzivnija i<br />
time osigurati prirodnu dinamiku<br />
plavljenja Mokrog polja.
Prirodni meandrirani i kanalizirani dio toka rijeke Narew (Poljska)
MJERE ZAŠTITE!?<br />
Sustav obrane od poplava Srednja<br />
Posavina<br />
Redukcija vodnih valova Save i Kupe
Sustav obrane od poplava Srednja Posavina:<br />
“Na velikim aluvijalnim površinama koje su nekad plavljene prirodnim<br />
režimom poplava uspostavljen je reguliran režim plavljenja tj voda se<br />
u slučaju visokih vodnih valova kontrolirano upušta u taj prostor.<br />
Manipulacija vodama u sustavu obrane od poplava Srednjeg<br />
posavlja imala je za cilj zaštitu naselja od poplava izgradnjom<br />
oteretnih kanala uz naselja te korištenje dijela šumskih i močvarnih<br />
površina kao retencionog I akumulacionog prostora.<br />
Sustavom je predviđeno minimiziranje antropogenog faktora uz<br />
zadržavanje aluvijalnih močvara sa svim svojim svojstvima.”
PRAĆENJE STANJA<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Praćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i<br />
uz pripadajuće terestričke ekološke sustave.<br />
Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.<br />
Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta<br />
za tip staništa.<br />
Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:<br />
sastava, gustoće i biomase fitoplanktona<br />
sastava i gustoće vodene flore<br />
sastava i gustoće bentičkih beskralješnjaka<br />
sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba<br />
Klasifikacija vodotoka na temelju preklapajućih čimbenika<br />
kvalitete vode i strukture i sastava zajednica.<br />
Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu<br />
kvalitetu vode.<br />
Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom<br />
vodenog staništa (temeljem fizikalno-kemijskih parametara<br />
vode).
PRAĆENJE STANJA<br />
Nivogrami podzemnih voda na području rijeke Česme.
ZAKLJUČAK<br />
Površinske kopnene vode i močvarna<br />
staništa zauzimaju 2255 ha (4,4%<br />
površine) Lonjskog polja<br />
27 riječnih rukavaca<br />
22 velika riječna rukavca (16 odijeljeno od<br />
glavnog vodotoka – Sava 2000; 6<br />
okruženo šumom)
ZAKLJUČAK<br />
regulacija tekućica<br />
restauracija vodotoka<br />
ubrzan je proces<br />
sukcesije<br />
spriječavanje povećanog<br />
unosa hranjivih tvari<br />
Riječni rukavci i poplavne šume predstavljaju tampon zone i važan<br />
su obrambeni sustav u sprečavanju poplava u naseljenim<br />
područjima tj. smanjuju snagu poplavnih voda.<br />
Prirodni su filtracijski sustav koji ima sposobnost crpljenja hranjivih<br />
tvari i onečišćenja te sprečavanja da tako nešto dospije do susjednih<br />
jezera ili tekućica. Čine važnu ulogu kao akumulacije vode koje<br />
polako pune jezera, tekućice ili vodonosnike. Osim toga močvarna<br />
staništa pomažu u sprečavanju erozije.
HVALA NA<br />
PAŽNJI!<br />
PITANJA I<br />
PRIJEDLOZI?
Change language