Katalog za 2013. godinu - NS seme
Katalog za 2013. godinu - NS seme
Katalog za 2013. godinu - NS seme
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2013<br />
Sortiment<br />
<strong>NS</strong> Semena <strong>za</strong> sva vremena
<strong>Katalog</strong> sorti i hibrida Instituta <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo treba<br />
da vam pruži najneophodnije informacije o njihovim osobinama,<br />
o njihovom potencijalu <strong>za</strong> prinos i kvalitet, o načinu kako da što<br />
bolje iskoristite taj potencijal kao i da vas obavesti kako, od koga<br />
i gde možete dobiti pravi savet <strong>za</strong> vašu proizvodnju. Stručnjaci<br />
Instituta su 365 dana u godini na raspolaganju poljoprivrednicima,<br />
ali i tehnolozima, skladištarima, mlinarima, stočarima i svima<br />
koji gaje ili prerađuju zrno ili druge biljne delove koji su cilj<br />
proizvodnje. U katalog ne mogu stati sve informacije koje proizvođači<br />
traže. Zbog toga stručnjaci Instituta svake godine održavaju<br />
brojna predavanja, tribine i druge susrete sa proizvođačima.<br />
U takvim neposrednim kontaktima mogu se saznati svi oni detalji<br />
<strong>za</strong> koje ste <strong>za</strong>interesovani. Na raspolaganju su i naši promoteri<br />
– predstavnici Instituta na terenu kojima je informisanje proizvođača<br />
osnovni <strong>za</strong>datak. Brzi protok informacija od Instituta<br />
prema vama i obrnuto, omogućavaju efikasno rešavanje svakog<br />
problema. I<strong>za</strong> informacije o <strong>NS</strong> sortama i <strong>NS</strong> hibridima nalaze se<br />
moćne laboratorije <strong>za</strong> proučavanje zemljišta, <strong>za</strong> ispitivanje osobina<br />
i <strong>za</strong>štitu <strong>seme</strong>na, stoje brojni stručnjaci <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu bilja, isku-<br />
sni agrotehničari i mnogi drugi profili stručnjaka. Sa njima su i<br />
stručnjaci – profesori sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu<br />
koji <strong>za</strong>jedno sa naučnicima Instituta kreiraju tehnologije gajenja<br />
ne samo <strong>za</strong> uslove Srbije već i <strong>za</strong> sve one države u kojima se <strong>NS</strong><br />
sorte i hibridi gaje.<br />
Ove, <strong>2013.</strong> godine Institut obeležava 75 godina svog postojanja.<br />
Od osnivanja do danas Institut je bio u neposrednoj vezi sa poljoprivrednim<br />
proizvođačima, radeći i stvarajući pre svega <strong>za</strong> njihovo<br />
dobro, a <strong>za</strong>tim i <strong>za</strong> dobro cele države. Institut je integrisan u<br />
svetske tokove nauke u oblasti biotehnike. NJegovi oplemenjivači<br />
koriste genetske resurse i primenjuju najsavremenije metode u naučnom<br />
radu kao i druge svetske institucije u ovoj oblasti. Zbog<br />
toga su institutske sorte i hibridi u svakom pogledu ravnopravni<br />
genotipovima u svetu, a po mnogim osobinama i superiorni nad<br />
njima. Puštajući u rad sopstveni doradni centar u 2012. godini,<br />
stvoreni su svi uslovi da <strong>NS</strong> <strong>seme</strong> bude i u tehničko – tehnološkom<br />
smislu na nivou kvaliteta svetskih brendova. U kvalitet <strong>NS</strong> <strong>seme</strong>na<br />
ćete se sami lako uveriti. Ali ne <strong>za</strong>boravite: kupovinom <strong>NS</strong> <strong>seme</strong>na<br />
dobijate kompletnu stručnu podršku gratis.<br />
2 3
SADRŽAJ<br />
5<br />
21<br />
31<br />
40<br />
41<br />
45<br />
51<br />
55<br />
59<br />
62<br />
64<br />
66<br />
Kukuruz<br />
Strna žita<br />
Suncokret<br />
Uljana repica<br />
Krmno bilje<br />
Povrće<br />
Soja<br />
Šećerna repa<br />
Mikrobiološki preparati<br />
Laboratorija <strong>za</strong> zemljište<br />
i agroekologiju (LaZA)<br />
Organska proizvodnja<br />
i biodiverzitet<br />
Kalendar radova u gajenju<br />
osnovnih ratarskih useva<br />
4 5
KUKURUZ<br />
Stvaranje hibrida kukuru<strong>za</strong> u Institutu <strong>za</strong><br />
ratarstvo i povrtarstvo počelo je 40–ih<br />
godina XX veka. Ozbiljan naučni tim, školovan<br />
u najeminentnijim istraživačkim<br />
centrima u svetu, uz bogat oplemenjivački<br />
materijal i najsavremeniju opremu postigao<br />
je izuzetne rezultate. Zahvaljujući<br />
kontinuitetu, inovacijama i primeni najnovijih<br />
saznanja u programima oplemenjivanja,<br />
<strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong> već nekoliko decenija<br />
<strong>za</strong>uzimaju značajne površine u Srbiji<br />
i u svetu. Do sada je u Institutu stvoreno<br />
255 <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> različitih FAO grupa<br />
zrenja, od kojih je 103 priznato u inostranstvu,<br />
dok se 16 <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />
nalazi na sortnoj listi EU. <strong>NS</strong> hibride kukuru<strong>za</strong><br />
karakteriše visok genetički potencijal<br />
<strong>za</strong> prinos, dobra adaptabilnost i stabilnost<br />
<strong>za</strong> gajenje u različitim agroekološkim uslovima<br />
i visoka tolerantnost prema ekonomski<br />
najznačajnijim prouzrokovačima bolesti,<br />
kao i štetočinama.<br />
Priznati <strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong><br />
Prvi <strong>NS</strong> hibrid kukuru<strong>za</strong> (<strong>NS</strong>802) priznat je<br />
1964. godine. Od tada do danas stvarana<br />
je selekcija ne samo hibrida različite dužine<br />
vegetacije, nego i različitog kvaliteta<br />
zrna.<br />
Broj priznatih<br />
hibrida<br />
100 7<br />
200 27<br />
300 20<br />
400 23<br />
500 53<br />
600 68<br />
700 39<br />
800 18<br />
FAO<br />
Neki <strong>NS</strong> hibridi su obeležili različite etape<br />
proizvodnje kukuru<strong>za</strong> u Srbiji (<strong>NS</strong>SC 70, <strong>NS</strong><br />
444, <strong>NS</strong> 640,...). Ovo ne iznenađuje, jer neki<br />
od njih su, kao na primer <strong>NS</strong> 640, bili glavni<br />
nosioci proizvodnje više od 15 godina.<br />
Robusna biljka, snažno stablo, krupan klip,<br />
zdravo i kvalitetno zrno garant su visoke i<br />
stabilne proizvodnje. U prilog ovome govori<br />
i činjenica da je uprkos jakoj međunarodnoj<br />
konkurenciji, <strong>NS</strong> 640 i dalje najtraženiji<br />
hibrid na našem tržištu.<br />
Novi pristupi u oplemenjivanju<br />
Zbog mehanizovane proizvodnje, promena<br />
u vlasničkoj strukturi i sistemima ratarenja,<br />
načinu berbe i skladištenja, moderni<br />
hibridi kukuru<strong>za</strong> osim visokog prinosa<br />
zrna moraju da poseduju niz agronomski<br />
važnih svojstava. Sortiment koji je do sada<br />
gajen se karakterisao visokim prinosom,<br />
ali i nešto višom vlagom u zrnu u momentu<br />
berbe. U poslednjih desetak godina u<br />
Institutu <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo realizuje<br />
se poseban oplemenjivački program sa<br />
ciljem stvaranja hibrida koji će odgovoriti<br />
novim <strong>za</strong>htevima tržišta, a to su – visok<br />
prinos i niska vlaga u zrnu. Kao primer<br />
konzistentnosti nove oplemenjivačke<br />
strategije, navodimo rezultate sortne komisije<br />
<strong>za</strong> prinos zrna i sadržaj vlage u zrnu<br />
eksperimentalnih <strong>NS</strong> hibrida u poređenju<br />
sa standardima sortne komisije (ST). Iz godine<br />
u <strong>godinu</strong>, prinos novih <strong>NS</strong> hibrida je<br />
viši, a sadržaj vlage u zrnu niži od standarda<br />
sortne komisije.<br />
Prinos<br />
zrna (t/ha)<br />
14<br />
13<br />
12<br />
11<br />
10<br />
9<br />
8<br />
7<br />
6<br />
Eksperimentalni <strong>NS</strong> hibridi<br />
kukuru<strong>za</strong> FAO 500 u ogledima<br />
sortne komisije<br />
2006 2007 2008 2009 2010 2011<br />
Prinos<br />
Standard<br />
Vlaga<br />
Osim visokog genetičkog potencijala <strong>za</strong><br />
prinos, najnoviji <strong>NS</strong> sortiment karakterišu<br />
dobra adaptabilnost i visoka stabilnost<br />
prinosa, savremena arhitektura, niska biljka<br />
sa nisko formiranim klipom, brzo otpuštanje<br />
vlage i pogodnost <strong>za</strong> kombajniranje<br />
u zrnu. Sve ovo novosadski sortiment<br />
čini pogodnim kako <strong>za</strong> mala porodična<br />
gazdinstva tako i <strong>za</strong> velike privredne sisteme.<br />
Ovde se ističu hibridi <strong>NS</strong> 3022,<br />
<strong>NS</strong> 4023, <strong>NS</strong> 4030, <strong>NS</strong> 5051, <strong>NS</strong> 5052 i <strong>NS</strong><br />
Aleksandra.<br />
Vlaga<br />
u zrnu (%)<br />
28<br />
ST v<br />
26<br />
24<br />
22<br />
20<br />
18<br />
16<br />
14<br />
12<br />
10<br />
KUKURUZ<br />
6<br />
7<br />
6 7
Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />
u 2011. godini<br />
Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
u južnoj Srbiji u 2011. godini<br />
Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
na lokalitetu srednja Bačka u 2011. godini<br />
Da bi potvrdili superiornost <strong>NS</strong> hibrida<br />
kukuru<strong>za</strong>, na teritoriji Republike Srbije je<br />
tokom 2011. godine postavljen veliki broj<br />
demo ogleda. Primenjujući uobičajenu<br />
tehnologiju gajenja, i sledeći uputstva<br />
stručnjaka Instituta, proizvođači kukuru<strong>za</strong><br />
širom zemlje su se uverili u kvalitet <strong>NS</strong> hibrida.<br />
Iznosimo nekoliko najinteresantnijih,<br />
uz osnovne tehnološke detalje ogleda.<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Lokalitet: selo Čekmin,<br />
Leskovac<br />
Izvođač ogleda:<br />
Miroslav Stanković<br />
Setva: 9. 04. 2011.<br />
Berba: 27. 09. 2011.<br />
Predusev:<br />
praziluk i karfiol<br />
Oranje: oktobar,<br />
2010., 35 cm<br />
Đubrenje: N:P:K<br />
15:15:15 500 kg/ha,<br />
KAN 27% predsetveno<br />
200 kg/ha<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 5032 90.000 13.8 16.73<br />
<strong>NS</strong> 5043 89.000 14.4 17.78<br />
<strong>NS</strong> 6010 89.000 15.8 19.71<br />
<strong>NS</strong> 6030 90.000 17.1 18.01<br />
<strong>NS</strong> 6102 91.000 14.1 18.77<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Lokalitet: Zmajevo<br />
Opština Vrbas<br />
Izvođač ogleda:<br />
Branislav Srećkov<br />
Setva: 21. 04. 2011.<br />
Berba: 05. 10. 2011.<br />
Predusev: soja<br />
Oranje: novembar,<br />
2010, 27 cm<br />
Đubrenje: NPK<br />
15:15:15 250 kg/ ha<br />
Urea<br />
46 %N 300 kg/ha<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 4022 64.000 15.0 11.844<br />
<strong>NS</strong> 4023 67.000 13.0 14.745<br />
<strong>NS</strong> 5051 64.000 18.0 11.440<br />
<strong>NS</strong> 5053 63.000 15.0 10.298<br />
<strong>NS</strong> 6102 65.000 17.2 10.162<br />
*- Ogled je navodnjavan dva puta u julu i dva puta u avgustu<br />
Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
na lokalitetu <strong>za</strong>padna Bačka u 2011. godini<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Lokalitet:<br />
Prigrevica – Stapar<br />
Opština Apatin<br />
Izvođač ogleda:<br />
Stevica Pavkov<br />
Setva: 04. 04. 2011.<br />
Berba: 28. 09. 2011.<br />
Predusev: kukuruz<br />
Oranje:<br />
oktobar, 2010<br />
Đubrenje: 280 kg<br />
NPK: 8:16:24<br />
predsetveno<br />
400 kg/ha Urea<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 5053 58.600 23.3 12.650<br />
<strong>NS</strong> 5051 59.000 24.4 12.890<br />
<strong>NS</strong> 5043 58.300 24.0 13.490<br />
<strong>NS</strong> 5032 58.700 22.8 12.150<br />
<strong>NS</strong> 6102 56.600 24.3 12.950<br />
<strong>NS</strong> 6043 57.000 25.5 13.871<br />
<strong>NS</strong> 7020 56.300 24.9 13.705<br />
<strong>NS</strong> 770 56.000 26.8 13.984<br />
ZENIT 54.000 25.8 12.640<br />
Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
na lokalitetu južna Bačka u 2011. godini<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Lokalitet: Gajdobra<br />
Opština B. Palanka<br />
Izvođač ogleda:<br />
Zoran i Goran<br />
Lambeta<br />
Setva: 05. 04. 2011.<br />
Berba: 20. 10. 2011.<br />
Predusev: soja<br />
Oranje: jesen, 2010,<br />
35 cm<br />
Đubrenje: NPK<br />
8:24:16 630 kg/ha<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 5051 65.000 12.9 15.35<br />
<strong>NS</strong> 5043 63.000 13.8 13.65<br />
<strong>NS</strong> 6010 55.000 15.5 12.16<br />
<strong>NS</strong> 6043 54.000 15.9 11.90<br />
<strong>NS</strong> 7020 57.000 14.0 14.76<br />
<strong>NS</strong> 770 56.000 16.5 13.95<br />
KUKURUZ<br />
KUKURUZ<br />
8<br />
9<br />
8 9
Posebno je ilustrativno takmičenje rekordera<br />
Srema u kojem učestvuju sve <strong>seme</strong>nske<br />
kompanije. Uprkos izuzetno ozbiljnoj<br />
konkurenciji, u poslednjih nekoliko godina<br />
dominiraju <strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong>. Od 2008.<br />
godine do danas, u obe kategorije (parcele<br />
površine do 3 ha i preko 3 ha) prva<br />
mesta <strong>za</strong>uzimaju <strong>NS</strong> hibridi. Kao ilustraciju<br />
navodimo rezultate od 2009 do 2012.<br />
godine.<br />
KUKURUZ<br />
Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
na lokalitetu južni Banat u 2011. godini<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
Lokalitet: Crepaja <strong>NS</strong> 4022 61.000 14.7 12.22<br />
Opština Kovačica <strong>NS</strong> 4023 62.000 14.0 12.53<br />
Izvođač ogleda:<br />
Mika Ilijević<br />
<strong>NS</strong> 4030 63.000 14.0 14.44<br />
Setva: 12. 4. 2011 <strong>NS</strong> 5032 62.000 14.2 12.50<br />
Berba: 18. 10. 2011<br />
<strong>NS</strong> 5043 62.000 13.7 12.06<br />
Predusev: ječam<br />
Oranje:<br />
<strong>NS</strong> 5051 61.000 14.5 13.88<br />
novembar, 2010. <strong>NS</strong> 6010 58.000 16.2 12.69<br />
Đubrenje: 30 t<br />
stajnjak <strong>za</strong>oran<br />
<strong>NS</strong> 6030 57.000 17.2 14.59<br />
u jesen,<br />
UREA + 70 kg/kj<br />
<strong>NS</strong> 7020 55.000 15.5 13.47<br />
<strong>NS</strong> 770 55.000 15.6 12.07<br />
* - Prinos izmeren pokretnom vagom (papučom) sa cele površine<br />
(8 redi dužine 100 m)<br />
Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />
na lokalitetu istočni Srem u 2011. godini<br />
Osnovni podaci<br />
o ogledu:<br />
Lokalitet:<br />
Stara Pazova<br />
Izvođač ogleda:<br />
Marko Mihalj<br />
Setva: 01. 04. 2011.<br />
Berba: 05. 10. 2011.<br />
Predusev: soja<br />
Oranje: jesen, 2010,<br />
25–30 cm<br />
Đubrenje:<br />
15:15:15: 200 kg/ha,<br />
UREA: 230 kg/ha<br />
Hibrid<br />
Sklop<br />
Vlaga<br />
(%)<br />
Prinos<br />
(t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 5051 52.000 13,0 14.158<br />
<strong>NS</strong> 5043 52.000 11,6 13.722<br />
<strong>NS</strong> 5032 52.000 12,4 14.036<br />
<strong>NS</strong> 6102 52.000 14,9 14.557<br />
<strong>NS</strong> 6043 52.000 16,6 13.815<br />
<strong>NS</strong> 6030 50.000 15,2 14.297<br />
<strong>NS</strong> 6010 51.000 13,9 14.100<br />
<strong>NS</strong> 7020 51.000 12,3 14.108<br />
* - Prinos izmeren pokretnom vagom (papučom) sa cele površine<br />
(8 redi dužine 100 m)<br />
Sabor takmičara rekordera Srema,<br />
Sremska Mitrovica, 27. 02. 2009<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
Kategorija takmičenja do 3 ha<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Tomislav Stanojčev Irig Irig <strong>NS</strong> 6020 2.50 16 380<br />
2 Radoslav Filipović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 2.05 16 209<br />
3 Trifko Vuković Kraljevci Ruma <strong>NS</strong> 640 2.00 16 140<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Milivoj Stajić Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> Tisa 3.45 15 904<br />
2<br />
Radoslav<br />
Vukadinović<br />
Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6010 4.00 14 647<br />
3 Ranko Gavrić Donji Petrovci Ruma <strong>NS</strong> Zenit 3.17 14 605<br />
38. Sabor takmičara zemljoradnika Srema,<br />
Sremska Mitrovica, 24. februar 2012.<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
do 3 ha<br />
Kategorija takmičenja do 3 ha<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Jovica Makitanović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 * 1.50 13.992<br />
2 Konkurentski hibrid<br />
3 Nenad Radulović Ruma Ruma <strong>NS</strong> Zenit * 3.00 12.850<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
> 3 ha<br />
Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Martin Domonji S. Pazova Stara Pazova <strong>NS</strong> 6102 * 3.40 14 557<br />
2 Radenko Simić Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 * 10.00 14.366<br />
3 Milivoj Stajić Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6010 * 13.80 12.933<br />
Učesnici sve <strong>seme</strong>nske kompanije<br />
KUKURUZ<br />
10<br />
11<br />
10 11
Sabor takmičara rekordera Srema,<br />
Sremska Mitrovica, 22. 02. 2013<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
Kategorija takmičenja do 3 ha<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Dušan Popović Voganj Ruma <strong>NS</strong> Zenit 1.75 7.907<br />
2 Milan Buđanovački Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6010 2,88 7.396<br />
3 Konkurentski hibrid<br />
Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />
Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />
Prinos<br />
(kg/ha)<br />
1 Siniša Kovačević Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6030 17.00 7.323<br />
2 Jovica Makitanović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 10.00 7.130<br />
3 Konkurentski hibrid<br />
Pored toga što su <strong>NS</strong> hibridi nosioci visokog<br />
prinosa, oni su i nosioci novih tehnologija.<br />
Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo<br />
je prva <strong>seme</strong>nska kuća koja je na tržište<br />
Srbije plasirala hibride kukuru<strong>za</strong> tolerantne<br />
prema cikloksidimu, aktivnoj materiji<br />
herbicida Focus Ultra. U pitanju su hibridi<br />
<strong>NS</strong>444 Ultra i <strong>NS</strong>640 Ultra, koji osim visokog<br />
prinosa obezbeđuju značajno efikasniju<br />
borbu protiv travnih korova. Kao svojevrsnu<br />
potvrdu kvaliteta hibrida ističemo<br />
činjenicu da se <strong>NS</strong>444 Ultra od 2008. godine<br />
nalazi na EU listi.<br />
Vajska 2012<br />
Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />
Lokalitet: Vajska<br />
Opština Bač<br />
SETVA: 30.04.2012.<br />
22.10.2012.<br />
ĐUBRENJE:<br />
MAP 180 kg/ha<br />
Urea: 240 kg/ha<br />
(000/ha) % (t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 2060 72.0 9.0 8.75<br />
<strong>NS</strong> 4023 67.0 9.2 9.02<br />
<strong>NS</strong> 4030 64.0 8.7 8.48<br />
<strong>NS</strong> 5051 62.0 8.9 9.02<br />
<strong>NS</strong> 6102 57.0 9.5 9.82<br />
<strong>NS</strong> 7020 59.0 10.0 10.36<br />
Zmajevo 2012<br />
Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />
Lokalitet: put Zmajevo-Sirig<br />
Opština Vrbas<br />
IZVOĐAČ: Žižakov Borivoje<br />
SETVA: 28.04.2012.<br />
BERBA: 25.09.2012.<br />
PREDUSEV: soja<br />
ĐUBRENJE:<br />
NPK 15:20:0 180 kg/ha<br />
Urea 200 kg/ha<br />
Folijarna prihrana<br />
(000/ha) % (t/ha)<br />
<strong>NS</strong>444ul 58.0 11.1 9.12<br />
<strong>NS</strong>640ul 54.0 16.7 9.85<br />
<strong>NS</strong> 4015 62.0 10.0 7.25<br />
<strong>NS</strong> 4023 59.0 10.1 10.05<br />
<strong>NS</strong> 4030 64.0 10.1 9.64<br />
<strong>NS</strong> 5043 58.0 13.2 9.08<br />
<strong>NS</strong> 5051 57.0 11.8 9.41<br />
<strong>NS</strong> 5053 59.0 10.4 8.19<br />
<strong>NS</strong> 6102 61.0 11.2 10.50<br />
<strong>NS</strong> 6010 55.0 12.9 9.12<br />
<strong>NS</strong> 6030 57.0 13.9 9.55<br />
<strong>NS</strong> 6042 54.0 14.9 9.09<br />
<strong>NS</strong> 6083 53.0 14.9 8.37<br />
<strong>NS</strong> 7020 58.0 12.1 10.07<br />
<strong>NS</strong> 7063 54.0 17.1 8.68<br />
KUKURUZ<br />
KUKURUZ<br />
12<br />
13<br />
12 13
Crepaja 2012<br />
Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />
lokalitet Crepaja<br />
Opština Kovačica<br />
IZVOĐAČ: Ilijević Mika<br />
SETVA: 15.04.2012<br />
BERBA: 20.09.2012<br />
ĐUBRENJE:<br />
Stajnjak 30 t/ha<br />
Urea 200 kg/ha<br />
(000/ha) % (t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 4023 59 15 7.86<br />
<strong>NS</strong> 4030 60 15.1 8.44<br />
<strong>NS</strong> 444 ultra 58 15.5 7.03<br />
<strong>NS</strong> 5042 59 15 9.20<br />
<strong>NS</strong> 5043 57 16 9.42<br />
<strong>NS</strong> 5051 58 16.2 9.63<br />
<strong>NS</strong> 5053 56 16 7.03<br />
<strong>NS</strong> 6010 54 16.7 8.33<br />
<strong>NS</strong> 6030 54 16.5 9.83<br />
<strong>NS</strong> 6083 53 16.7 8.54<br />
<strong>NS</strong> 7020 59 16 9.52<br />
Cikote 2012<br />
Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />
Lokalitet: Cikote<br />
Opština Loznica<br />
IZVOĐAČ: Aleksić Slobodan<br />
SETVA: 09.04.2012<br />
BERBA: 17.10.2012<br />
ĐUBRENJE:<br />
Stajnjak 45 t/ha<br />
NPK 8:24:16 300 kg/ha<br />
Urea 200 kg/ha +<br />
200 kg/ha AN-a<br />
Predusev: Pšenica<br />
(000/ha) % (t/ha)<br />
<strong>NS</strong> 4023 54.5 14.9 6.95<br />
<strong>NS</strong> 4030 54.7 15.2 7.20<br />
<strong>NS</strong> 5043 54.4 15.4 7.92<br />
<strong>NS</strong> 5051 53.4 15.7 7.85<br />
<strong>NS</strong> 5053 53.8 16.1 8.14<br />
<strong>NS</strong> 6010 51.5 17.1 8.24<br />
<strong>NS</strong> 6030 52.6 16.3 7.96<br />
<strong>NS</strong> 6102 52.3 15.8 8.25<br />
<strong>NS</strong> 6083 52.2 16.9 8.18<br />
<strong>NS</strong> 7020 52.6 15.9 8.17<br />
<strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong> <strong>za</strong> rekordne<br />
prinose u <strong>2013.</strong> godini<br />
<strong>NS</strong> 3014<br />
FAO 300 grupa zrenja<br />
Dobar rod i u manje povoljnim<br />
uslovima gajenja<br />
<strong>NS</strong> 3014 je srednje rani hibrid, dobar<br />
predusev <strong>za</strong> pšenicu. Potencijal rodnosti<br />
iznosi preko 12 tha-1 suvog zrna i iznad<br />
60 tha-1 silaže. Poseduje izraženu tolerantnost<br />
prema suši i prilagodljivost različitim<br />
uslovima gajenja. Može se gajiti u svim<br />
rejonima do 400 metara nadmorske visine.<br />
Pogodan <strong>za</strong> vetrovite rejone istočnog<br />
Banata.<br />
Stablo: Čvrsto i elastično, otporno prema<br />
poleganju. Biljka <strong>za</strong>država zelenu boju do<br />
pune zrelosti zrna.<br />
Klip-zrno: Klip ima 14-16 redova zrna.<br />
Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste boje.<br />
Masa 1000 zrna je iznad 380 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
75 (70cm x 19cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
<strong>NS</strong> 4023<br />
FAO 400 grupa zrenja<br />
Veoma visok potencijal rodnosti<br />
<strong>NS</strong> 4023 je srednje rani hibrid, dobar<br />
predusev <strong>za</strong> pšenicu. Potencijal rodnosti<br />
iznosi preko 15 tha-1 suvog zrna. Može se<br />
gajiti u svim rejonima do 400 metara nadmorske<br />
visine. Hibrid <strong>za</strong> intenzivnije uslove<br />
proizvodnje.<br />
Stablo: Biljka je visine oko 270 cm, stablo<br />
je elastično, otporno prema poleganju.<br />
Klip-zrno: Klip ima 18-20 redova zrna.<br />
Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste boje.<br />
Masa 1000 zrna je iznad 380 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
71 (70cm x 20cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
KUKURUZ<br />
KUKURUZ<br />
14<br />
15<br />
14 15
<strong>NS</strong> 4030<br />
FAO 400 grupa zrenja<br />
Otporan prema poleganju,<br />
tolerantan prema suši<br />
<strong>NS</strong> 4030 je srednje rani hibrid, pogodan<br />
predusev <strong>za</strong> pšenicu. Poseduje visok genetski<br />
potencijal rodnosti, preko 15 tha-1<br />
suvog zrna. Izrazito adaptabilan hibrid.<br />
Odličan u uslovima stresa i<strong>za</strong>zvanog sušom.<br />
Pogodan <strong>za</strong> mašinsku berbu i kombajniranje<br />
u zrnu. Može se gajiti u svim<br />
ravničarskim rejonima do 400 metara<br />
nadmorske visine.<br />
Stablo: Stabljika je niska sa nisko postavljenim<br />
klipom i izrazitom otpornošću prema<br />
poleganju.<br />
Klip-zrno: Klip ima 16 redova zrna, žutocrvene<br />
boje, tipa zubana. Masa 1000 zrna<br />
je oko 380 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
71 (70cm x 20cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
<strong>NS</strong> 444 ULTRA<br />
FAO 400 grupa zrenja<br />
<strong>NS</strong> 444 ULTRA je srednje rani hibrid. Može<br />
se gajiti <strong>za</strong> zrno i silažu, <strong>za</strong>visno od regiona,<br />
do 400 m nadmorske visine. Potencijal<br />
<strong>za</strong> prinos je oko 14 tha-1 suvog zrna. Dobro<br />
podnosi sušu.<br />
Posebne karakteristike: Tolerantan prema<br />
cikloksidimu, aktivnoj materiji herbicida<br />
FOCUS Ultra (BASF).<br />
Stablo: <strong>NS</strong> 444 ULTRA ima elastično stablo<br />
visine oko 265 cm, otporno prema poleganju<br />
i lomu.<br />
Klip-zrno: Klip je konusno-cilindričnog<br />
oblika sa 14-16 redova zrna, žuto narandžaste<br />
boje. Zrno je tipa zubana standardnog<br />
kvaliteta. Masa 1000 zrna je oko 390 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
<strong>NS</strong> 5043<br />
<strong>NS</strong> 540<br />
FAO 500 grupa zrenja<br />
Otporan na poleganje, tolerantan<br />
prema suši<br />
<strong>NS</strong> 540 je srednje kasni hibrid. Potencijal<br />
<strong>za</strong> prinos mu je preko 14 tona suvog zrna<br />
po hektaru. Odlikuje se dobrom adaptabilnošću<br />
(dobro uspeva u različitim uslovima).<br />
Tolerantan je prema suši. Može se<br />
gajiti u svim ravničarskim rejonima. Pogodan<br />
<strong>za</strong> lošije uslove proizvodnje.<br />
Stablo: Ima stablo visine oko 280cm.<br />
Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />
oblika sa 14 redova zrna. Zrno je žute boje<br />
tipa zubana standardnog kvaliteta. Masa<br />
1000 zrna je oko 400 grama.<br />
Sklop (000 biljaka u berbi):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
<strong>NS</strong> 5051<br />
FAO 500 grupa zrenja<br />
<strong>NS</strong> 6010<br />
FAO 600 grupa zrenja<br />
Hibrid rekordnih prinosa <strong>za</strong> bolje<br />
uslove gajenja<br />
<strong>NS</strong> 6010 je srednje kasni hibrid <strong>za</strong> intenzivne<br />
uslove proizvodnje. Rekorder sa potencijalom<br />
<strong>za</strong> prinos od preko 18 tha-1.<br />
Preporučuje se <strong>za</strong> proizvodnju zrna i silaže.<br />
Stablo: Stablo je visine oko 275 cm.<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričan sa 16 redova<br />
zrna. Zrno je izrazito duboko tipa zubana<br />
žute boje. Masa 1000 zrna iznosi oko 400<br />
grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
FAO 500 grupa zrenja<br />
Hibrid visokih i stabilnih prinosa<br />
Potencijal <strong>za</strong> prinos preko 15 t/ha.<br />
<strong>NS</strong> 5051 Priznat 2010. godine kao jedan od<br />
<strong>NS</strong> 5043 je srednje kasni hibrid. Može se<br />
najrodnijih u grupi zrenja FAO 500 u konkurenciji<br />
svih domaćih i stranih hibrida. Biljka<br />
gajiti <strong>za</strong> zrno i silažu, <strong>za</strong>visno od regiona. Potencijal<br />
<strong>za</strong> prinos je oko 15 tha-1 suvog zrna.<br />
je visine oko 260 cm, gornji klip formira na<br />
Preporučuje se <strong>za</strong> sušne i vetrovite rejone<br />
oko 85 cm. Klip je dug sa oko 16–18 redova<br />
žutog zrna. Masa 1000 zrna je oko 400<br />
istočnog Banata.<br />
Stablo: Ima čvrsto stablo oko 270 cm visine<br />
grama. Brzo otpušta vlagu u sazrevanju pa<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa 16-<br />
se preporučuje kako <strong>za</strong> berbu u klipu tako<br />
18 redova zrna, žute boje. Zrno je tipa zubana<br />
i kombajniranje u zrnu. Poseduje odličnu<br />
standardnog kvaliteta. Masa 1000 zrna je<br />
adaptabilnost i stabilnost prinosa.<br />
KUKURUZ<br />
oko 380 grama.<br />
Sklop (000 biljaka u berbi):<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
KUKURUZ<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
16<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
17<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
16 17
<strong>NS</strong> 6030<br />
FAO 600 grupa zrenja<br />
Hibrid rekordnih i stabilnih prinosa<br />
<strong>NS</strong> 6030 je srednje kasni hibrid. Potencijal<br />
rodnosti iznosi preko 20 tha-1 suvog zrna.<br />
Tolerantan je prema suši i daje visoke i stabilne<br />
prinose u svim rejonima gajenja.<br />
Stablo: Stablo je prosečne visine <strong>za</strong> svoju<br />
grupu zrenja, čvrsto i elastično, otporno<br />
prema poleganju. Listovi <strong>za</strong>državaju zelenu<br />
boju do pune zrelosti zrna.<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričan, sa 16 redova<br />
zrna. Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste<br />
boje. Masa 1000 zrna iznosi preko 400 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
RADAN<br />
FAO 600 grupa zrenja<br />
Krupan, dobro ozrnjen klip<br />
Radan je srednje kasni hibrid. Potencijal <strong>za</strong><br />
prinos mu je preko 15 tona suvog zrna po<br />
hektaru. Odlikuje se dobrom adaptabilnošću<br />
(dobro uspeva u različitim uslovima).<br />
Stablo: Ima stablo visine oko 300 cm.<br />
Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />
oblika sa 14-16 redi zrna. Klip je izuzetno<br />
lep. Lako i čisto se bere, pogodan <strong>za</strong> siliranje.<br />
Zrno je žute boje tipa zubana standardnog<br />
kvaliteta. Masa 1000 zrna je do 400<br />
grama.<br />
Sklop (000 biljaka u berbi):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
<strong>NS</strong> 6102<br />
FAO 600 grupa zrenja<br />
Hibrid rekordnih i stabilnih prinosa<br />
<strong>NS</strong> 640<br />
FAO 600 grupa zrenja<br />
Izuzetna adaptabilnost i stabilnost<br />
prinosa<br />
<strong>NS</strong> 640 je srednje kasni, najrasprostranjeniji<br />
hibrid u poslednjoj dekadi. Pogodan je<br />
<strong>za</strong> gajenje u svim ravničarskim rejonima.<br />
Potencijal <strong>za</strong> prinos zrna je iznad 15 tha-1<br />
suvog zrna i preko 55 tha-1 silaže. Dobro<br />
podnosi sušu.<br />
Stablo je visoko, elastično, čvrsto, otporno<br />
prema poleganju i lomu.<br />
Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />
oblika sa 14-16 redova zrna.<br />
Zrno je tipa zubana žuto-narandžaste boje<br />
mase 1000 zrna iznad 400 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
<strong>NS</strong> 7020<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
65 (70cm x 22cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
TISA<br />
FAO 700 grupa zrenja<br />
Za berbu u klipu i spravljanje<br />
kvalitetne silaže<br />
TISA je kasni hibrid. Može se gajiti <strong>za</strong> zrno i<br />
silažu. Potencijal <strong>za</strong> prinos je preko 16 tha-1<br />
suvog zrna, a silo mase iznad 70 tha-1.<br />
Stablo: TISA ima čvrsto i elastično stablo,<br />
prosečne visine <strong>za</strong> svoju grupu zrenja, otporno<br />
prema poleganju i lomu. Listovi <strong>za</strong>državaju<br />
zelenu boju do pune zrelosti.<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa 14-<br />
16 redova zrnažuto-crvenkaste boje. Zrno<br />
je tipa polutvrdunca standardnog kvaliteta.<br />
Masa 1000 zrna je oko 400 grama. Zrno sadrži<br />
preko 11% proteina i oko 4% masti.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni<br />
uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
FAO 700 grupa zrenja<br />
<strong>NS</strong> 6102 je najraniji hibrid FAO grupe zrenja<br />
600. Potencijal <strong>za</strong> prinos je iznad 20 tha-1<br />
Hibrid rekordnih prinosa, tolerantan<br />
suvog zrna. Daje visoke i stabilne prinose u<br />
prema suši<br />
svim rejonima gajenja. Prilagođen je <strong>za</strong> stresne<br />
<strong>NS</strong> 7020 je srednje kasni hibrid, po dužini<br />
(sušne) i povoljne uslove proizvodnje.<br />
vegetacije pripada FAO grupi zrenja 600.<br />
Stablo: Stablo je niže <strong>za</strong> datu grupu zrenja.<br />
Potencijal rodnosti iznosi preko 20 tha-1<br />
Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />
suvog zrna. Hibrid je tolerantan prema<br />
oblika, sa 14-16 redova. Zrno je žuto-narandžaste<br />
suši. Listovi <strong>za</strong>državaju zelenu boju do<br />
boje, tipa zubana standardnog kvali-<br />
pune zrelosti.<br />
teta. Masa 1000 zrna je oko 360 grama.<br />
Stablo: Stablo je ispod prosečne visine <strong>za</strong><br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
svoju grupu zrenja, čvrsto i elastično, otporno<br />
prema poleganju.<br />
KUKURUZ<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
68 (70cm x 21cm)<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričan sa 14-16<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
redova zrna. Zrno je izrazito krupno, tipa<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
zubana žuto-crvenkaste boje. Masa 1000<br />
zrna iznosi preko 420 grama.<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
KUKURUZ<br />
18<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
19<br />
18 19
ZENIT<br />
FAO 700 grupa zrenja<br />
Visok prinos, otporan prema<br />
poleganju<br />
ZENIT je kasni hibrid <strong>za</strong> berbu u klipu i<br />
spravljanje silaže. Potencijal <strong>za</strong> prinos je<br />
preko 17 tha-1 suvog zrna, a silo mase oko<br />
65 tha-1. Veoma je adaptabilan na različite<br />
uslove proizvodnje i pogodan <strong>za</strong> vetrovite<br />
rejone.<br />
Stablo: Zenit ima elastično stablo visine<br />
oko 280 cm, otporno prema poleganju i<br />
lomu.<br />
Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa<br />
16-18 redova zrna, žute boje. Zrno je tipa<br />
zubana standardnog kvaliteta. Masa 1000<br />
zrna je oko 390 grama.<br />
Sklop (000 biljaka ha-1):<br />
• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />
62 (70cm x 23cm)<br />
• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />
59 (70cm x 24cm)<br />
• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />
57 (70cm x 25cm)<br />
PRELIMINARNA<br />
preporuka<br />
<strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />
<strong>za</strong> setvu <strong>2013.</strong> godine<br />
KUKURUZ<br />
Za kombajniranje u zrnu<br />
1. FAO 300: <strong>NS</strong> 300, <strong>NS</strong> 3014<br />
2. FAO 400: <strong>NS</strong> 4023, <strong>NS</strong> 4015, <strong>NS</strong> 4030<br />
3. FAO 500: <strong>NS</strong> 5043, <strong>NS</strong> 5051<br />
Za berbu u klipu<br />
1. FAO 500: <strong>NS</strong> 540, <strong>NS</strong> 5043, <strong>NS</strong> 5010,<br />
2. FAO 600: <strong>NS</strong> 6030, <strong>NS</strong> 6010, <strong>NS</strong> 6102,<br />
<strong>NS</strong> 7020, <strong>NS</strong> 6043, Zenit,<br />
Radan<br />
3. FAO 700: <strong>NS</strong> 770, Tisa<br />
Za silažu <strong>NS</strong> 5010, <strong>NS</strong> 6043, <strong>NS</strong> 770 i Tisa,<br />
Tolerantni prema herbicidu<br />
Focus Ultra <strong>NS</strong>444 Ultra, <strong>NS</strong>640 Ultra<br />
20<br />
20 21
Prve sorte pšenice, ječma i ovsa, u današnjem<br />
Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo, su<br />
registrovane 1953. godine, a krajem 80-tih<br />
godina i tritikalea. U periodu od 1953. do<br />
2012. godine je u Institutu stvoreno 403<br />
sorte strnih žita.<br />
Od ranih 70-tih godina prošlog<br />
veka do danas novosadske sorte<br />
su bile dominantne u proizvodnji<br />
strnih žita kako u bivšoj Jugoslaviji<br />
tako i današnjoj Republici<br />
Srbiji.<br />
Velike uspehe Institut beleži i u stranim<br />
državama. Do sada je registrovano 60 sorti<br />
pšenice, ječma i tritikalea u 16 zemalja<br />
Evrope, Azije i Severne Amerike. Trenutno<br />
se novosadske sorte pšenice gaje u:<br />
Priznate sorte strnih žita od 1953. do 2012. g.<br />
Vrsta/podvrsta<br />
Broj priznatih sorti<br />
Ozima pšenica 248<br />
Jara pšenica 31<br />
Durum ozima pšenica 2<br />
Durum jara pšenica 2<br />
Ozimi ječam 54<br />
Jari ječam 39<br />
Ozimi tritikale 16<br />
Ozimi ovas 3<br />
Jari ovas 7<br />
Ozima raž 1<br />
odličanog hlebo-pekarskog kvaliteta. Ova<br />
dva svojstva, prinos i kvalitet, su od početka<br />
rada na oplemenjivanju strnih žita u Institutu,<br />
bili osnovni kriterijumi u selekciji.<br />
Visoki potencijal <strong>za</strong> prinos je bio garancija<br />
proizvođačima da mogu da ostvare veliki<br />
rod, a odličan kvalitet prerađivačima da<br />
obezbede kvalitetnu sirovinu <strong>za</strong> finalni<br />
proizvod, hleb. Svoje visoke genetske potencijale<br />
<strong>za</strong> prinos i kvalitet sorte mogu<br />
ostvariti samo u uslovima optimalne agrotehnike.<br />
Poštovanje sortne agrotehnike u<br />
pogledu vremena setve, količine <strong>seme</strong>na<br />
pri setvi, doze mineralnih hraniva pred<br />
setvu i kasnije u prihranjivanju, <strong>za</strong>štita od<br />
prevalentnih bolesti i insekata kao i pravovremena<br />
žetva, su neophodni preduslov<br />
<strong>za</strong> ostvarenje visokih prinosa i dobrog<br />
kvaliteta.<br />
Rekordni prinosi novosadskih<br />
sorti pšenice u proizvodnji<br />
u 2011. i 2012. godini<br />
STRNA ŽITA<br />
Mađarskoj, Republici Češkoj, Slovačkoj,<br />
Rumuniji, Bugarskoj, Ukrajini, Iranu, Uzbekistanu,<br />
Kanadi, USA, itd. Osnovne karakteristike<br />
novosadskih sorti strnih žita su,<br />
veliki potencija <strong>za</strong> prinos, odličan kvalitet<br />
i velika adaptabilnost na različite agroekološke<br />
uslove.<br />
Rezultati novosadskih sorti<br />
pšenice<br />
Novosadske sorte strnih žita u poslednje 3<br />
godine <strong>za</strong>uzimaju površinu od 75-90% od<br />
ukupnih površina pod ovim biljnim vrstama<br />
u Republici Srbiji. Ovako dominantan<br />
položaj novosadskih sorti je, pre svega,<br />
rezultat visokog potencijala <strong>za</strong> rodnost i<br />
Potencijal jedne sorte u prinosu može se<br />
najbolje sagledati preko rekordnih prinosa.<br />
U protekle 2 godine novosadske sorte<br />
su ostvarile <strong>za</strong>vidno visoke prinose u<br />
proizvodnji. Već tradicionalno najveći broj<br />
visokih prinosa postigle su sorte <strong>NS</strong> 40S<br />
i Simonida koje već nekoliko poslednjih<br />
godina vrhune u proizvodnji pšenice u<br />
Srbiji. Novija sorta Zvezdana kao i reaktivirana<br />
sorta Rapsodija, koja je u zemljama<br />
EU registrovana pod imenom Pannonia,<br />
po prvim rezultatima pokazuju da se radi<br />
o izuzetno vrednim genotipovima. Sorte<br />
<strong>NS</strong> 40S, Rapsodija, Simonida, Renesansa<br />
i Pobeda su u 2012. godini ostvarile i vrhunske<br />
rezultate (između 7-8 t/ha) u Bugarskoj,<br />
Rumuniji, Iranu, Republici Češkoj<br />
i Sloveniji.<br />
STRNA ŽITA<br />
22<br />
23<br />
22 23
Rekordni prinosi <strong>NS</strong> sorti strnih žita u 2011. i 2012. godini<br />
Godina<br />
Sorta<br />
Prinos<br />
t/ha<br />
Površina<br />
ha<br />
OZIMA PŠENICA<br />
Ime Mesto Opština<br />
2011 Renesansa 8.10 1 Radiša Radosavljević Despotovac Despotovac<br />
Pobeda 7.00 3 Cvetkov Dragan Zrenjanin Zrenjanin<br />
<strong>NS</strong> 40S 9.62 20 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />
<strong>NS</strong> 40S 9.12 70 Branko Vujić Mala Bosna Subotica<br />
Simonida 8.79 26 ZZ Beška Beška Inđija<br />
Simonida 8.10 48 „Napredak“ Stara Pazova Stara Pazova<br />
Zvezdana 9.20 12 Zoran Lambeta Gajdobra Bačka Palanka<br />
Zvezdana 8.00 3 Miomir Crveni Turija Srbobran<br />
2012 Pobeda 8.21 7 „Zlatica“ La<strong>za</strong>revo Zrenjanin<br />
<strong>NS</strong> 40S 8.92 2 Žika Tomić Jarkovac Sečanj<br />
<strong>NS</strong> 40S 8.10 29 Dijamant Agrar Futog Novi Sad<br />
Simonida 9.80 1 Miladin Đalamić Klenje Bogatić<br />
Simonida 8.00 99 AD „Agrounija“ Inđija Inđija<br />
Zvezdana 8.90 25 Pavle Nenadović Voganj Ruma<br />
Zvezdana 7.90 2 Ljubiša Ivanović Slepčević Šabac<br />
Rapsodija 8.70 1 Miladin Đalamić Klenje Bogatić<br />
Rapsodija 8.30 12 Zoran Lambeta Gajdobra Bačka Palanka<br />
OZIMI JEČAM<br />
2012 Nonius 8.70 20 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />
Novosad. 565 8.20 22 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />
Novosad. 525 8.00 22 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />
OZIMI TRITIKALE<br />
2012 Odisej 8.33 2 Janoš Benjocki Sajan Kikinda<br />
Visoki prinosi <strong>NS</strong> sorti strnih žita u 2012. godini<br />
u stranim zemljama<br />
Sorta<br />
Prinos<br />
t/ha<br />
Površina<br />
ha<br />
OZIMA PŠENICA<br />
Mesto<br />
Zemlja<br />
Simonida 13.00 2 Kermanšah Iran<br />
Renesansa 9.70 2 Qazvin Iran<br />
Renesansa 9.50 9 Qazvin Iran<br />
Pobeda 8.00 18<br />
Šahre<strong>za</strong> (2.500 metara<br />
nadmorska visina)<br />
Iran<br />
Renesansa 7.40 40 Arad, Siria Rumunija<br />
<strong>NS</strong> 40S 7.50 12 Arad, Siria Rumunija<br />
Pobeda 7.20 20 Timiš, Grabat Rumunija<br />
<strong>NS</strong> 40S 7.40 20 Timiš, Cenei Rumunija<br />
<strong>NS</strong> 40S 7.50 10 Timiš, Carpinis Rumunija<br />
Rapsodija 7.30 120 Primorsko Bugarska<br />
<strong>NS</strong> 40S 7.00 20 Valchiv Bugarska<br />
Rapsodija 8.93 25 AGRO Voranov R. Češka<br />
Rapsodija 8.63 23 Strazovice R. Češka<br />
OZIMI JEČAM<br />
Nonius 7.00 2<br />
Šahre<strong>za</strong> (2.500 metara<br />
nadmorska visina)<br />
Iran<br />
STRNA ŽITA<br />
Veliki potencijal rodnosti pokazele su i<br />
sorte ječma, Nonius, Novosadski 565 i<br />
Novosadski 525 kao i sorta tritikalea Odisej,<br />
čiji rekodni prinosi premašuju 8 t/ha.<br />
Sa ovakvim <strong>NS</strong> sortimentom proizvodnja<br />
strnih žita u Srbiji bi se mogla značajno<br />
povećati uz dobar kvalitet, koji bi se sigurno<br />
ostvario uz adekvatne agrotehničke<br />
mere. S druge strane, povećana rodnost<br />
i odličan kvalitet bi omogućio i povećan<br />
izvoz a time i devizni priliv i profit.<br />
U 2012. godini novosadske sorte strnih žita<br />
su ostvarile i značajne rezultate u stranim<br />
zemljama neki od tih rezultata su prika<strong>za</strong>ni<br />
u tabeli. Posebno sen<strong>za</strong>cionalan uspeh<br />
su imale <strong>NS</strong> sorte pšenice u Iranu, gde je<br />
Simonida dala čak 13 t/ha a Renesansa<br />
blizu 10 t/ha. Sorta pšenice Pobeda i sorta<br />
ječma Nonius su na nadmorskoj visini od<br />
preko 2.500 metara ostvarile prinos od 8<br />
t/ha (Pobeda), odnosno 7 t/ha (Nonius).<br />
Ovaj uspeh je time veći jer su domaće sorte<br />
u toj zemlji ostvarile <strong>za</strong> više od duplo<br />
niži prinos od <strong>NS</strong> sorti.<br />
STRNA ŽITA<br />
24<br />
25<br />
24 25
Nova genetika<br />
Najnovije sorte koje se nalaze pod šiframa<br />
<strong>NS</strong> NG (novosadska nova genetika) se testiraju<br />
u mreži oglada na teritoriji Srbije i<br />
stranim zemljama i prvi rezultati ukazuju<br />
da se radi o izuzetno vrednim sortama.<br />
One u sebi nose nove gene koji će omogućiti<br />
kako veće prinose tako i veću adaptabilnost<br />
na nove limitirajuće faktore u<br />
proizvodnji strnih žita.<br />
Ove sorte su nastale u jednom novom<br />
cilkusu selekcije gde su rekombinovani<br />
geni iz domaćih sorti i geni iz sorti koje<br />
su stvorene u udaljenim regionima iz država<br />
kao što su Argentina, Japan, Kanada,<br />
Australija, itd. Kombinacijom ovakvih<br />
Parametri kvaliteta novosadskih sorti pšenice ne bazi višegodišnjih ogleda<br />
SORTA<br />
S a d r ž a j<br />
proteina<br />
(%)<br />
S a d r ž a j<br />
glutena<br />
(%)<br />
Farino.<br />
klasa<br />
Važni parametri tehnološkog kvaliteta<br />
Energija<br />
(Eksten.)<br />
(cm 2 )<br />
Prinos hleba<br />
(gr) na 100 gr.<br />
brašna<br />
Broj<br />
padanja<br />
(sec)<br />
Ocena<br />
hleba*<br />
POBEDA 12 - 14 28 - 33 A1-A2 95 - 135 140 - 144 240 - 400 6.8 – 5.0<br />
RENESA<strong>NS</strong>A 12 - 15 27 - 33 A2 80 - 140 136 - 142 215 - 355 6.5 – 4.5<br />
SIMONIDA 12 - 15 30 - 33 A2 80 – 135 135 - 143 235 - 360 6.7 – 5.0<br />
RAPSODIJA 12 - 14 29 - 32 A2 110 -180 137 – 142 370 - 565 6.3 – 4.5<br />
ZVEZDANA 12 - 14 30 - 33 B1 80 – 120 140 - 143 220 - 340 6.5 – 4.5<br />
<strong>NS</strong> 40S 11 - 13 24 - 30 B1-B2 120 - 165 135 - 138 200 - 365 4.0 – 3.5<br />
OCENA HLEBA * - ocena finalnog proizvoda sa skalom 0 - 7 ( 0-2.5 su stočne pšenice; 2.6-4.0 loše pšenice kojim se moraju<br />
dodavati poboljšivači; 4.1 - 5.5 dobre hlebne pšenice; 5.6 - 7.0 poboljšivači)<br />
Kvalitet novosadskih sorti<br />
pšenice<br />
Stvaranje sorti sa izuzetno dobrim tehnološkim<br />
kvalitetom je još od 70-tih godina<br />
prošlog veka, pored visokog potencijala<br />
<strong>za</strong> prinos, bio primarni cilj u selekciji pšenice<br />
u Institutu <strong>za</strong> ratrstvo i povrtarstvo.<br />
Od sorte Parti<strong>za</strong>nka, koja je priznata 1973,<br />
do 2012. godine stvoreno je i priznato 32<br />
sorte poboljšivači – sorte čije se brašno<br />
meša sa sortama slabog kvaliteta da bi se<br />
od njih mogao praviti hleb.<br />
Nažalost, jedino u našoj zemlji, stimulacija<br />
germplazmi kroz proces selekcije stvoreno<br />
je nekoliko novih sorti – nova genetika<br />
se ostvarivala kroz razlike u ceni, nije ni-<br />
<strong>za</strong> gajenje visoko kvalitetnih sorti koja bi<br />
– kao što su: <strong>NS</strong> Avangarda, <strong>NS</strong> Artemida,<br />
kada <strong>za</strong>živela u praksi. Bez obzira na ovu<br />
<strong>NS</strong> Futura, <strong>NS</strong> Dika, <strong>NS</strong> Ilina, <strong>NS</strong> Arabeska,<br />
činjenicu, Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo<br />
i dalje intenzivno radi i na stvaranju<br />
<strong>NS</strong> Enigma, <strong>NS</strong> Desetka, <strong>NS</strong> Emina, <strong>NS</strong> Tavita,<br />
<strong>NS</strong> Sena, <strong>NS</strong> Radojka i <strong>NS</strong> Melodija.<br />
sorti visoko kvalitetnih vrednosti kao što<br />
Među ovim sortama se nalaze sorte sa<br />
su uveli testne sorte veoma.<br />
izuzetno visokim potencijalom <strong>za</strong> prinos,<br />
Iz tabele o kvalitetu se vidi izuzetni potencijal<br />
u najvažnijim poka<strong>za</strong>teljima tehnološ-<br />
sorte sa odličnim kvalitetom, sorte sa različitim<br />
vremenom stasavanja a <strong>za</strong>jednička<br />
karakteristika je ta što su sve izuzetno<br />
podataka, čak i sorta <strong>NS</strong> 40S <strong>za</strong> koju se vekog<br />
kvaliteta <strong>NS</strong> sorti pšenice. Na osnovu<br />
STRNA ŽITA<br />
adaptabilne i prilagođene promenama<br />
zuje mišljenje da je slabog kvaliteta, se vidi<br />
STRNA ŽITA<br />
klime. Koje od ovih sorti će u narednim<br />
da se radi o sorti od čijeg brašna se može,<br />
godinama biti <strong>za</strong>stupljene na našim žitnim<br />
poljima <strong>za</strong>visiće od rezultata ogleda<br />
ti solidan hleb. Potvrdu svog kvaliteta <strong>NS</strong><br />
bez dodataka sorti poboljšivača spravlja-<br />
koji su postavljeni sa ovim sortama u Srbiji<br />
i okolnim državama.<br />
u kojima se gaje.<br />
sorte pšenice su dobile u svim državama<br />
26<br />
27<br />
26 27
STRNA<br />
ŽITA<br />
KARAKTERISTIKE SORTI STRNIH ŽITA NAMENJENIH<br />
PROIZVOĐAČIMA ZA NAREDNE SEZONE<br />
POBEDA<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Odlična otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 5.-20. oktobra<br />
Srednje kasna Optimalana setvena norma 500-550 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 90-100 cm<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Dobra otpornost na poleganje<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Tolerantna na prevalentne bolesti Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Masa 1000 zrna 40-46 g<br />
Hektolitarska masa 80-87 kg<br />
Zrno tamno crvene boje<br />
Široka adaptabilnost<br />
RENESA<strong>NS</strong>A<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Veoma dobra otpornost na zimu Optimalno vrema setve 10.-25. oktobra<br />
Srednje rana sorta Optimalana setvena norma oko 550 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 90-105 cm<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Dobra tolerantnost na poleganje Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Dobra otpornost na bolesti<br />
Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Masa 1000 zrna 40-45 g<br />
Hektolitarska masa 80-88 kg<br />
Zrno tamno crvene boje<br />
Široka adaptabilnost<br />
<strong>NS</strong> 40S<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Veoma dobra otpornost na zimu Optimalno vrema setve 5.-20. oktobra<br />
Srednje kasna sorta sa osjem Optimalana setvena norma 480-520 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 80-90 cm<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Odlična otpornost na poleganje<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Vrlo dobra otpornost bolesti<br />
Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Masa 1000 zrna 36-42 g<br />
Hektolitarska masa 76-82 kg<br />
Zrno bledo crvene boje<br />
Veoma široka adaptabilnost<br />
SIMONIDA<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Odlična otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />
Srednje rana Optimalana setvena norma 500-550 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 80-95 cm<br />
Valjanje posle setve<br />
Dobra otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />
Tolerantna na prevalentne bolesti Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Masa 1000 zrna 42-47 g<br />
Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Hektolitarska masa 82-87 kg<br />
Zrno crvene boje<br />
Široka adaptabilnost<br />
KARAKTERISTIKE SORTI STRNIH ŽITA NAMENJENIH<br />
PROIZVOĐAČIMA ZA NAREDNE SEZONE<br />
ZVEZDANA<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Odlična otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />
Srednje kasna Optimalana setvena norma 500-600 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 70-80 cm<br />
Valjanje posle setve<br />
Odlična otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />
Odlična otpornost bolesti<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Masa 1000 zrna 42-46 g<br />
Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Hektolitarska masa 82-87 kg<br />
Zrno crvene boje<br />
Široka adaptabilnost<br />
RAPSODIJA<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Odlična otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />
Rana sorta sa osjem Optimalana setvena norma 550-600 klij. zrna po m 2<br />
Visina stabla 85-95 cm<br />
Valjanje posle setve<br />
Odlična otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />
Dobra otpornost na bolesti<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Masa 1000 zrna 42-46 g<br />
Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Hektolitarska masa 82-86 kg<br />
Zrno crvene boje<br />
Izuzetno široka adaptabilnost<br />
ODISEJ (ozimi tritikale)<br />
Sortne karakteristike<br />
Osnovni parametri u agrotehnici<br />
Odlična otpornost na zimu i bolesti Optimalno vrema setve 1.-.20 oktobra<br />
Rana sorta, visina stabla 95-110 cm Optimalana setvena norma 450-550 klij. zrna po m 2<br />
Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />
Masa 1000 zrna 32-37 g<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Hektolitarska masa 75-80 kg Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Sadržaj proteina 14-16%<br />
Pogodna i <strong>za</strong> ispašu u fazi vlatanja<br />
Sadržaj vlažnog glutena 20-33%<br />
Zrno bledo crvene boje<br />
Veoma široka adaptabilnost<br />
NOVOSADSKI 525 (ozimi pivski 2-redi ječam)<br />
Sortne karakteristike<br />
Agrotehnika<br />
Dobra otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 25. septembra-10. oktobra<br />
Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />
Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />
Dobra otpornost na bolesti<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Masa 1000 zrna oko 48 g<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Hektolitarska masa 74-78 kg Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Sadržaj proteina 11,0-11,5%<br />
Udeo zrna I klase oko 93%<br />
Sadržaj finog ekstrakta 78-80%<br />
Osnovna pravila upotrebe<br />
NPK hraniva <strong>za</strong> vrhunske<br />
prinose <strong>NS</strong>-sorti strnih žita<br />
• Osnovno đubrenje (pre osnovne<br />
obrade zemljišta) treba obaviti na<br />
osnovu analize zemljišta. Na prosečno<br />
plodnim zemljištima Srbije<br />
neophodno je u jesen uneti 50-60<br />
kg/ha azota (N) i 60-70 kg/ha fosfora<br />
(P 2<br />
O 5<br />
). Kalijuma ima uglavnom<br />
dovoljno u rezervama zemljišta,<br />
tako da je <strong>za</strong> pšenicu dovoljno 20-<br />
60 kg/ha ali se negde može i izostaviti.<br />
• Prihranjivanje <strong>NS</strong>-sorti pšenice<br />
je neophodno. Treba ga obaviti na<br />
bazi analize zemljišta primenom N<br />
min-metode, ili neke druge preciznije<br />
metode. U prosečnoj godini<br />
potrebno je 60-100 kg/ha čistog<br />
azota (N) <strong>za</strong>visno od <strong>NS</strong>-sorte. Ove<br />
preporuke Institut daje svake godine<br />
krajem januara na bazi probnih<br />
anali<strong>za</strong> zemljišta. Preciznije preporuke<br />
daje Savetodavna služba Srbije.<br />
• Prihranjivanje preko lista (uz mere<br />
<strong>za</strong>štite) pomaže da se postignu vrhunski<br />
prinosi.<br />
• Pošto su mere nege pšenice <strong>za</strong>visne<br />
od vremenskih uslova, Institut<br />
preko svog sajta i preko medija saopštava<br />
blagovremeno savete poljoprivrednicima<br />
koji gaje <strong>NS</strong>-sorte<br />
pšenice i druga žita.<br />
STRNA<br />
ŽITA<br />
28<br />
29<br />
28 29
Sorte strnih žita <strong>za</strong><br />
specifičnu upotrebu:<br />
<strong>NS</strong> Dur ozima durum pšenica<br />
namenjena kao sirovina <strong>za</strong><br />
spravljnje različitih vrsta testenina.<br />
Otporana je na niske temperature<br />
i bez rizika se može gajiti<br />
u našim uslovima.<br />
Bambi ozima kompaktum pšenica<br />
namenjena isključivo spravljanju<br />
raznih vrsta kako čajnih<br />
tako i tvrdih keksova.<br />
Nirvana ozima spelta pšenica<br />
namanjena <strong>za</strong> spravljanje specijalnih<br />
vrsta hlebova koji su<br />
znatno bolje svarljiviji u odnosu<br />
na konvencionalnu pšenicu. Pogodna<br />
<strong>za</strong> organsku poljoprivredu.<br />
<strong>NS</strong> Sedef jari golozrni ovas namanjen<br />
ljudskoj ishrani. Poseduje<br />
izuzetnu nutricionu vrednost i<br />
ubraja se u grupu funkcionalne<br />
hrane.<br />
NOVOSADSKI 565 (ozimi pivski 2-redi ječam)<br />
Sortne karakteristike<br />
Agrotehnika<br />
Dobra otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 25 septembar -10 oktobar<br />
Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />
Odlična otpornost na poleganje<br />
Odlična otpornost na bolesti Valjanje posle setve<br />
Masa 1000 zrna oko 49 g<br />
Hektolitarska masa 75-79 kg<br />
Sadržaj proteina 10,5-11,0% Zaštita od bolesti lista<br />
Udeo zrna I klase oko 95%<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Sadržaj finog ekstrakta 78-81% Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />
Nonius (ozimi stočni 6-redi ječam)<br />
Sortne karakteristike Agrotehnika<br />
Dobra otpornost na zimu<br />
Optimalno vrema setve 25 septembar-10 oktobar<br />
Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />
Dobra otpornost na poleganje<br />
Odlična otpornost na bolesti Valjanje posle setve<br />
Masa 1000 zrna oko 47 g<br />
Hektolitarska masa 74-78 kg<br />
Sadržaj proteina 11-12%<br />
Folijarna prihrana pre klasanja<br />
Preporučuje se <strong>za</strong> gajenje na svim Zaštita od bolesti lista kao i <strong>za</strong>štita od bolesti klasa<br />
tipovima zemljišta<br />
(Fusarium spp.)<br />
<strong>NS</strong> JADAR (ozimi plevičasti ovas)<br />
Sortne karakteristike<br />
Agrotehnika<br />
Dobra tolerantnost na niske temp. Optimalno vrema setve kraj septembra<br />
Rana sorta Optimalna setvena norma 400-450 klij. zrna po m 2<br />
STRNA<br />
ŽITA<br />
Odlična otpornost na poleganje Osnovno đubrenje 30 kg/ha N i 50 kg/ha P 2<br />
O 5<br />
Tolerantan na bolesti<br />
Valjanje posle setve<br />
Masa 1000 zrna oko 35 g<br />
Prihranjivanje I 30 kg/ha N u početku bokorenja<br />
Hektolitarska masa 55-58 kg Prihranjivanje II 20 kg/ha N u početku vlatanja<br />
Sadržaj proteina 14-15%<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Sadržaj masti 3-4%<br />
Namenjen i <strong>za</strong> združen usev sa ozimim graškom i<br />
grahoricom<br />
Dunav (jari plevičasti ovas)<br />
Sortne karakteristike<br />
Agrotehnika<br />
Odlična adaptabilnost<br />
Setva odmah nakon topljenja snega (kraj februara)<br />
Podnosi i siromašnija zemljišta Optimalna setvena norma 450-550 klij. zrna po m 2<br />
Srednje rana sorta Osnovno đubrenje 40 kg/ha N i 50 kg/ha P 2<br />
O 5<br />
Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />
Tolerantan na bolesti<br />
Prihranjivanje 30 kg/ha N u početku bokorenja<br />
Hektolitarska masa 55 kg a masa<br />
1000 zrna oko 30-35 g<br />
Zaštita od bolesti lista<br />
Sadržaj proteina 16% i masti 4-5%<br />
Namenjen i <strong>za</strong> združen usev sa ozimim graškom i<br />
grahoricom<br />
30<br />
30 31
Hibridi <strong>za</strong> setvu na parcelama gde ima volovoda<br />
BRANKO<br />
Dobar i u težim uslovima!!!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Otporan na rase A, B, C, D i E<br />
volovoda (Orobanche cumana), rđu<br />
i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis, Macrophomina<br />
i Phoma, a tolerantan na Sclerotinia<br />
sclerotiorum i to na forme koje<br />
se javljaju na korenu i stablu<br />
• Prosečne visine biljaka, visoke<br />
otpornosti na poleganje i lom stabla<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 47-49%<br />
• Može se uspešno gajiti na različitim<br />
tipovima zemljišta čak i na<br />
siromašnijim zemljištima<br />
• Izuzetno dobro podnosi sušne uslove<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
DUŠKO<br />
Stvoren <strong>za</strong> rekorde!!!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Genetski otporan na plamenjaču<br />
(Pl 6<br />
gen), na rase A, B, C, D i E<br />
volovoda (Orobanche cumana),<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
• Visok stepen tolerantnosti prema<br />
Phomopsis, bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju<br />
pegavost lista i stabla i korensku<br />
i stabljičnu formu bele truleži<br />
(Sclerotinia sclerotiorum)<br />
• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />
stabljika otporna na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 46-48%<br />
• Vrlo adaptibilan i može se uspešno<br />
gajiti u različitim agroekološkim<br />
uslovima gde postiže visok i stabilan<br />
prinos<br />
• U protekle četiri godine najprinosniji<br />
hibrid u mreži ogleda Instituta<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
NOVOSAĐANIN<br />
Stvoren <strong>za</strong> klimu 21. veka!!!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Genetski otporan na rase<br />
A, B, C, D i E volovoda (Orobanche<br />
cumana), rđu i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis, Macrophomina, crnoj<br />
pegavosti i beloj truleži (korenske<br />
i stabljične forme)<br />
• Srednje visine stabla i visoke<br />
otpornosti na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 47-48%<br />
• Veoma dobro podnosi sušu,<br />
adaptibilan i plastičan<br />
• Ostvaruje visok stabilan prinos<br />
ne<strong>za</strong>visno od prisustva volovoda<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
BAĆA<br />
Najuljaniji <strong>NS</strong> hibrid!!!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Otporan prema A, B, C, D i E rasama<br />
volovoda, rđi i suncokretovom moljcu<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis, a tolerantan prema<br />
bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju pegavost lista<br />
• Srednje visine stabla i visoke<br />
otpornosti na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 51-52%<br />
• U različitim uslovima gajenja uvek<br />
obezbeđuje visok prinos i sadržaj ulja<br />
• Najuljaniji <strong>NS</strong> hibrid, potvrđen<br />
u regionima sa volovodom<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
52-58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
32<br />
33<br />
32 33<br />
SUNCOKRET<br />
SUNCOKRET
Potpuno nova selekcija u službi borbe protiv volovoda!!!<br />
ORFEJ<br />
Novi koncept hibrida<br />
<strong>za</strong> rekordne prinose<br />
<strong>NS</strong> OSKAR<br />
Konačno! Novi <strong>NS</strong>-H-111, raniji,<br />
prinosniji i otporan na volovod!<br />
GIGANT<br />
Novo, samo <strong>za</strong> gigantske<br />
prinose!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Genetski otporan na sve rase<br />
plamenjače (Pl 6<br />
gen) prisutne kod<br />
nas, otporan na rase A, B, C, D i E<br />
volovoda (Orobanche cumana),<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis i Phoma, a tolerantan<br />
na Sclerotinia sclerotiorum<br />
i to na forme koje se javljaju<br />
na korenu i stablu<br />
• Prosečne visine biljaka<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5,5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 47-49%<br />
• Odlikuje sa visokim stepenom<br />
oplodnje čak i u nepovoljnim<br />
uslovima<br />
• Može se uspešno gajiti na različitim<br />
tipovima zemljišta<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />
i E volovoda (Orobanche cumana),<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis i Macrophomina<br />
• Prosečne visine biljaka, izrazito<br />
tolerantan na poleganje i lomljenje<br />
stabla<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5,5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 48-50%<br />
• Adaptibilan je i može se gajiti<br />
u različitim agroekološkim uslovima<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
<strong>NS</strong> NOVAK<br />
Novi šampion, sve pobeđuje bez<br />
izgubljenog seta!<br />
• Srednje kasni hibrid<br />
• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />
i E volovoda (Orobanche cumana),<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis, Macrophomina<br />
• Biljke su visoke i izrazito tolerantan<br />
na poleganje i lomljenje stabla<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5,5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 49-50%<br />
• Adaptibilan i može se gajiti<br />
u različitim agroekološkim uslovima<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi .<br />
<strong>NS</strong> FANTAZIJA<br />
Novo, fantastična<br />
adaptabilnost i rodnost!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Srednje kasni hibrid<br />
• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />
• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />
i E volovoda (Orobanche cumana),<br />
i E volovoda (Orobanche cumana),<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
rđu i suncokretov moljac<br />
• Visok stepen tolerantnosti prema<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis, Macrophomina,<br />
Phomopsis beloj truleži (korenske<br />
bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju pegavost<br />
i stabljične forme)<br />
lista i stabla i prema beloj truleži<br />
• Prosečne visine biljaka, izrazito<br />
(korenske i stabljične forme)<br />
tolerantan na poleganje<br />
• Prosečne visine biljaka, čvrsta<br />
i lomljenje stabla<br />
i jaka stabljika otporna na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5,5 t/ha<br />
preko 5,5 t/ha<br />
SUNCOKRET<br />
• Sadržaj ulja 48-50%<br />
• Sadržaj ulja 46-49%<br />
• Adaptibilan i može se gajiti<br />
• Dobro podnosi sušu, atraktivan je<br />
u različitim agroekološkim uslovima<br />
prema polinatorima i odlikuje se SUNCOKRET<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
izuzetno visokim stepenom oplodnje.<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
34<br />
35<br />
34 35
Hibridi otporni na herbicide iz grupe imidazolinona (Clearfield)<br />
(NIJE GMO!!!)<br />
Za efikasniju borbu protiv korova i volovoda<br />
<strong>NS</strong> RIMI PR<br />
Clearfield tehnologija i otpornost<br />
na plamenjaču NOVO!!!<br />
• Hibrid rane vegetacije<br />
• Visokootporan na herbicid<br />
Pulsar 40 i druge herbicide iz grupe<br />
imidazolinona<br />
• Naslednik hibrida RIMI, prvog<br />
i najprodavanijeg IMI hibrida<br />
u Centralnoj i Istočnoj Evropi<br />
• Otporan na sve rase plamenjače<br />
kontrolisane genom Pl 6<br />
• Genetski otporan na rđu<br />
i suncokretov moljac, a poljski<br />
otporan prema Phomopsis<br />
• Srednje visine stabla i visoke<br />
otpornosti na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 4,5 t/ha<br />
• Veoma adaptibilan i stabilan u našim<br />
agroekološkim uslovima<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
<strong>NS</strong> TAURUS<br />
Clearfield tehnologija<br />
i visok prinos NAJNOVIJE!!!<br />
• Srednje kasni hibrid<br />
• Poseduje visoku otpornost prema<br />
herbicidima iz grupe imidazolinona<br />
(Pulsar 40). Poseduje visok stepen<br />
tolerantnosti prema Phomopsis,<br />
Macrophomina, Phoma i Sclerotinia<br />
sclerotiorum (korenske i stabljične<br />
forme)<br />
• Srednje visine stabla i visoke<br />
otpornosti na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 4,5 t/ha<br />
• Za visoke i stabilne prinose<br />
i u stresnim uslovima<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
PEGAZ<br />
Clearfield tehnologija i otpornost<br />
na volovod NAJNOVIJE!!!<br />
Hibrid otporan na herbicide iz<br />
grupe sulfonil urea<br />
(tribenuron metil) (NIJE GMO!!!)<br />
Za borbu protiv najupornijih<br />
korova poput palamide<br />
SUMO 1 PR<br />
Za borbu protiv palamide<br />
i plamenjače!!!<br />
• Hibrid srednje rane vegetacije<br />
• Visokotolerantan na herbicide iz<br />
grupe sulfonil urea kod kojih je<br />
aktivna materija tribenuron-metil<br />
• Genetski otporan na sve rase<br />
plamenjače (Pl 6<br />
gen) prisutne kod<br />
nas, rđu i suncokretov moljac<br />
• Visokotolerantan prema<br />
Phomopsis helianthi<br />
• Srednje visine stabla i visoke<br />
otpornosti na poleganje.<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 4.5 t/ha<br />
• Dobro podnosi sušu, atraktivan je<br />
prema polinatorima i odlikuje se<br />
izuzetno visokim stepenom oplodnje.<br />
• Gajenjem SUMO hibrida omogućena<br />
je borba čak i protiv tako upornih<br />
širokolisnih korova kao što je<br />
palamida<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi .<br />
<strong>NS</strong>-H-111<br />
Najuspešniji <strong>NS</strong> hibrid u svetu<br />
• Odlična otpornost na zimu<br />
• Srednje rani hibrid, prosečne visine,<br />
izrazito tolerantan na poleganje<br />
i lomljenje stabla<br />
• Sadržaj ulja je oko 48-50%<br />
• Otporan na rđu i suncokretovog<br />
moljca, visoko tolerantan prema<br />
Phomopsis-u<br />
• Potencijal <strong>za</strong> prinos je oko 5t/ha<br />
• Preporučena gustina setve je<br />
55.000 biljaka po hektaru<br />
• Adaptabilan je hibrid, koji može<br />
da se gaji u različitim agroekološkim<br />
uslovima<br />
• Najrašireniji i najplastičniji <strong>NS</strong> hibrid<br />
suncokreta i dalje u samom vrhu<br />
sortimenta<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Odlikuje se visokom otpornošću<br />
prema herbicidima iz grupe<br />
imidazolinona ne<strong>za</strong>visno od vremena<br />
primene<br />
• Genetski otporan prema volovodu<br />
rasa A do E, kao i prema značajnim<br />
prouzrokovačima bolesti suncokreta<br />
• Srednje visine stabla<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
SUNCOKRET<br />
preko 4,5 t/ha<br />
• Može se uspešno gajiti na različitim<br />
tipovima zemljišta i daje visoke<br />
SUNCOKRET<br />
i stabilne prinose<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
36<br />
58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
37<br />
36 37
Konzumni hibridi<br />
Hibridi otporni prema plamenjači<br />
<strong>NS</strong> SLATKI<br />
Novo, najukusniji <strong>NS</strong> hibrid!<br />
• Konzumni hibrid suncokreta<br />
<strong>za</strong> ishranu i ljuštenje<br />
• Pripada grupi srednje ranih hibrida<br />
• Otporan je prema rđi<br />
i suncokretovom moljcu, a tolerantan<br />
prema Phomopsis<br />
• Stabljika je čvrsta i visoka<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
je veći od 4,5 t/ha<br />
• Masa 1000 <strong>seme</strong>na 95-110g<br />
• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu manji od 35%<br />
• Sadržaj proteina u jezgru 26%<br />
• Ima ni<strong>za</strong>k sadržaj ljuske<br />
• Ovaj hibrid je atraktivan<br />
<strong>za</strong> oprašivače, a takođe je i dobro<br />
adaptibilan <strong>za</strong> različite ekološke<br />
uslove i tipove zemljišta<br />
• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />
žetve: 42 000-46 000 biljaka<br />
po hektaru.<br />
<strong>NS</strong> GRICKO<br />
Novo, i krupan i rodan!<br />
• Konzumni hibrid suncokreta<br />
<strong>za</strong> ishranu i ljuštenje<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Stabljika je čvrsta i visoka<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
je veći od 4,5 t/ha<br />
• Masa 1000 <strong>seme</strong>na 95-115g<br />
• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu manji od 35%<br />
• Sadržaj proteina u jezgru 25%<br />
• Ima ni<strong>za</strong>k sadržaj ljuske<br />
• Otporan je prema rđi<br />
i suncokretovom moljcu, a tolerantan<br />
prema Phomopsis<br />
• Ovaj hibrid je atraktivan <strong>za</strong><br />
oprašivače, a takođe je i dobro<br />
adaptibilan <strong>za</strong> različite ekološke<br />
uslove i tipove zemljišta<br />
• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />
žetve: 42 000-46 000 biljaka po hektaru.<br />
U ponudi su i konzumni hibridi Vranac i Cepko<br />
VELJA<br />
I ranostasnost i prinos!!!<br />
• Spada u grupu ranih hibrida<br />
• Otporan prema rđi, plamenjači<br />
(Pl 6<br />
gen) i suncokretovom moljcu<br />
• Tolerantan prema Phomopsis<br />
i prema beloj truleži na glavi<br />
(S. sclerotiorum).<br />
• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />
stabljika otporna na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 4,5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 44-48%<br />
• Atraktivan <strong>za</strong> polinatore, izuzetno<br />
prilagođen različitim uslovima<br />
gajenja<br />
• Ostvaruje visok prinos <strong>seme</strong>na iako<br />
je hibrid rane vegetacije<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
52-56 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
DUKAT<br />
Ultrarani hibridi<br />
Najraniji hibrid u Srbiji – ako<br />
ste <strong>za</strong>kasnili!<br />
SREMAC<br />
Adut među <strong>NS</strong> hibridima!!!<br />
• Srednje rani hibrid<br />
• Otporan na sve rase plamenjače<br />
kontrolisane genom Pl 6<br />
, rđu<br />
i suncokretov moljac<br />
• Visok stepen tolerantnosti prema<br />
Phomopsis, bolestima koje<br />
i<strong>za</strong>zivaju pegavost lista i stabla<br />
i korensku i stabljičnu formu bele<br />
truleži (Sclerotinia sclerotiorum)<br />
• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />
stabljika otporna na poleganje<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
preko 5 t/ha<br />
• Sadržaj ulja 46-48%<br />
• Dobro podnosi sušu, adaptibilan je<br />
pa se može uspešno gajiti na<br />
različitim tipovima zemljišta<br />
• Ima intenzivan početni porast,<br />
u proteklih nekoliko godina jedan od<br />
najprinosnijih hibrida Instituta<br />
• Preporučeni (optimalni) sklop<br />
55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />
• Vrlo rani hibrid sa dužinom vegetacije<br />
90 do 95 dana<br />
• Prosečna visina stabljike je 135 - 145 cm<br />
• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
je 4 t/ha<br />
• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu 47-49%<br />
• Genetski je otporan prema rđi<br />
i suncokretovom moljcu<br />
• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />
žetve: 50 000-54 000 biljaka<br />
po hektaru<br />
• Preporučuje se <strong>za</strong> kasniju setvu na<br />
parcelama gde se nije mogla obaviti<br />
38<br />
pravovremena setva<br />
39<br />
(od 15. maja do 15. juna)<br />
38 39<br />
SUNCOKRET<br />
SUNCOKRET
Slavica<br />
Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />
kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />
genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na –<br />
preko 4,7 t/ha, a prosečan sadržaj ulja u<br />
<strong>seme</strong>nu je 45%. Sorta visoke toleratnosti<br />
na niske temperature. Dužina vegetacije<br />
je 284 dana. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 4,3 g.<br />
Ulje je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci<br />
posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih<br />
životinja.<br />
Banaćanka<br />
Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />
kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />
genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
– preko 4,4 t/ha, a prosečan sadržaj ulja<br />
u <strong>seme</strong>nu je 46%. Sorta je tolerantna na<br />
stresne uslove. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 4,2 g.<br />
Dužina vegetacije je 277 dana. Ulje je pogodno<br />
<strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci posle<br />
ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih životinja.<br />
Jasna<br />
Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />
kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />
genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />
– preko 5 t/ha, a prosečan sadržaj ulja<br />
u <strong>seme</strong>nu je 41%. Dobro podnosi niske<br />
temperature. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 3,4 g.<br />
Dužina vegetacije je 280 dana. Ulje je pogodno<br />
<strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci posle<br />
ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih životinja.<br />
Zlatna<br />
Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />
kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />
genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na –<br />
preko 4,5 t/ha, a sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu je<br />
44%. Sadržaj proteina 24%. Dobro podnosi<br />
niske temperature. Masa 1000 <strong>seme</strong>na<br />
je 3,9 g. Dužina vegetacije je 284 dana.<br />
Ulje je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci<br />
posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih<br />
životinja.<br />
Jovana<br />
Jara sorta sa niskim sadržajem eruka kiseline<br />
i iz grupe “00”. Visok genetski potencijal<br />
<strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na – preko 2,6 t/ha, a sadržaj<br />
ulja u <strong>seme</strong>nu je 45%. Seme izuzetno<br />
krupno. Sorta standard u Komisiji <strong>za</strong> registraciju<br />
jarih sorti uljane repice. Masa 1000<br />
<strong>seme</strong>na je 3,8 g. Dužina vegetacije je 102<br />
dana. Ulje joj je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu,<br />
a ostaci posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu<br />
domaćih životinja.<br />
ULJANA REPICA<br />
40<br />
40 41 41
LUCERKA<br />
<strong>NS</strong> Banat ZMS II je rana sorta, tolerantna<br />
na sušu, namenjana <strong>za</strong> intenzivno<br />
korišćenje (5-6 otkosa). Na kvalitetnim zemljištima<br />
ostvaruje visok prinos (85-100 t/<br />
ha zelene krme i preko 20 t/ha sena) i dobar<br />
kvalitet (21% sirovih proteina). Adaptabilna<br />
i stabilna sorta, najraširenija u Srbiji.<br />
<strong>NS</strong> Medijana ZMS V je sorta koja se<br />
odlikuje dobrim proizvodnim osobinama<br />
na težim, hidromorfnim zemljištima (Centralna<br />
Srbija, BiH): visok prinos biomase<br />
(80-100 t/ha zelene krme, sena 15-20 t/<br />
ha), dobar kvalitet (22% proteina). Adaptabilna<br />
sorta, visokih prinosa u različitim<br />
proizvodnim uslovima.<br />
Višegodišnje krmne leguminoze<br />
Banat VS je sorta visokih prinosa zelene<br />
krme (85-100 t/ha) i sena (18-20 t/ha),<br />
tolerantna na intenzivan način iskorišćavanja<br />
odličnog kvaliteta (21% proteina u<br />
senu). Povećanog nivoa tolerantnosti na<br />
sušu, niske temperature i poleganje. Rana<br />
sorta, brzog inicijalnog porasta posle košenja.<br />
Izuzetno prinosna na lakšim i srednje<br />
teškim zemljištima.<br />
Nera je ranostasna sorta, odličnog kvaliteta<br />
(21% proteina), namenjana <strong>za</strong> intenzivan<br />
način iskorišćavanja (sistem kosidbe<br />
sa 4-5 otkosa godišnje). Odlikuje se većim<br />
prinosima suve materije (do 20 t/ha), naročito<br />
na kvalitetnim zemljištima. Ima dubok<br />
korenov sistem, te je tolerantnija na<br />
sušu, i brzo regeneriše nakon kosidbe.<br />
<strong>NS</strong> Medija je najnovija <strong>NS</strong> sorta lucerke,<br />
namenjena <strong>za</strong> granične reone gajenja<br />
lucerke u Srbiji i BiH (teža hidromorfna zemljišta,<br />
neutralne do slabo kisele reakcije).<br />
To je srednje rana sorta, otporna na poleganje<br />
i tolerantna na sušu. Sorta stabilnih<br />
i visokih prinosa (prinosi sena 15-20 t/ha)<br />
odličnog kvaliteta (22% proteina u senu).<br />
CRVENA DETELINA<br />
Una je srednje rana sorta crvene deteline,<br />
pogodna <strong>za</strong> gajenje u travno-detelinskim<br />
smešama, na manje plodnim, vlažnijim<br />
i kiselijim zemljištima (Centralna Srbija,<br />
BiH). Dobra granatost i lisnatost uslovljava<br />
visok prinos i kvalitet krme. Maksimalan<br />
prinos zelene mase (70-95 t/ha), odnosno<br />
sena (15-17 t/ha) postiže u drugoj godini<br />
života iz 3-4 otkosa, dok treće godine<br />
života iz dva otkosa ostvaruje ukupan prinos<br />
zelene mase na nivou prve godine.<br />
Odličnog je kvaliteta, udeo lišća u prinosu<br />
početkom cvetanja iznosi i do 55% (18,5%<br />
proteina u senu).<br />
Jare krmne mahunarke<br />
JARI PROTEI<strong>NS</strong>KI<br />
GRAŠAK<br />
Javor je intenzivna srednjerana sorta jarog<br />
stočnog graška, tolerantan na poleganje<br />
i ujednačenog sazrevanja. Namenjen<br />
<strong>za</strong> proizvodnju suvog zrna i potencijala<br />
rodnosti do 6,5 t/ha. Sadržaj proteina u<br />
zrnu 25%. Mahune su grupisane u vršnom<br />
delu stabla, što doprinosi ujednačenom<br />
sazrevanju, lakšoj žetvi i smanjenju gubitaka.<br />
Partner je nova sorta jarog proteinskog<br />
graška <strong>za</strong> proizvodnju zrna. Dužina vegetacije<br />
80-85 dana. Sorta graška minimalnog<br />
poleganja, visine stabla 50-70 cm, afila<br />
tipa lista i bele boje cveta. Prinos zrna u<br />
proizvodnim uslovima 4,5-5,5 t/ha sa 25%<br />
sirovih proteina.<br />
JARI STOČNI GRAŠAK<br />
<strong>NS</strong>-Junior je sorta jarog graška namenjena<br />
<strong>za</strong> kombinovano korišćenje – kao<br />
kabasta stočna hrana (krma) i zrno. Odlikuje<br />
se visokim genetičkim potencijalom:<br />
prinos zelene krme 30-50 t/ha i zrna 2,5-5,0<br />
t/ha. Sadržaj sirovih proteina u suvoj materiji<br />
krme 19-21%, a u zrnu 28%. Sadržaj<br />
antinutritivnih materija u zrnu minimalan<br />
– nije potrebna termička obrada zrna. Najraširenija<br />
sorta jarog graška u proizvodnji.<br />
JARA GRAHORICA<br />
Ozime krmne biljke<br />
Ozimi krmni<br />
grašak - Pionir<br />
Sorta namenjena proizvodnji krme, izvanredne<br />
otpornosti na niske temperature.<br />
Pogodna <strong>za</strong> gajenje kao čist usev i u smeši<br />
sa strnim žitima. Prinos 40-50 t/ha zelene<br />
krme i 8-10 t/ha sena.<br />
Ozima grahorica<br />
– Neoplanta<br />
Sorta nežnog i dugačkog stabla bogatim<br />
listom. Otporna na dužinu i trajanje niskih<br />
temperatura. Prinos 35-45 t/ha zelene<br />
krme i 7-9 t/ha sena. Sadržaj sirovih proteina<br />
krme i do 22% suve materije.<br />
Novi Beograd jara sorta obične grahorice,<br />
visokog prinosa i kvaliteta krme. Sorta<br />
namenjena <strong>za</strong> proizvodnju zelene mase,<br />
sena, silaže i senaže, u smeši sa potpornim<br />
usevom – ovsem. Prinos zelene mase 40-<br />
50 t/ha, a sena 8-10 t/ha.Odličan kvalitet<br />
krme <strong>za</strong> ishranu preživara.<br />
42<br />
43<br />
42 43<br />
KRMNO BILJE<br />
KRMNO BILJE
Stočni kelj – Perast<br />
Nova sorta ozimog stočnog kelja sa<br />
izraženom ranostasnošću i velikim potencijalom<br />
<strong>za</strong> prinos zelene krme. Koristi se<br />
<strong>za</strong> ishranu svih vrsta i kategorija domaćih<br />
životinja, a naročito preživara. Otporna<br />
je na niske temperature i većinu bolesti.<br />
Odlikuje se sočnim i krupnim listom.<br />
Prinos zelene krme se kreće od 50 – 80 t/<br />
ha, u <strong>za</strong>visnosti od roka setve.<br />
Krmni sirak<br />
<strong>NS</strong>-DŽin je sorta krmnog sirka, nastala<br />
ukrštanjem sirka i sudanske trave. Prosečan<br />
prinos zelene krme je 70 t/ha, a u<br />
uslovima navodnjavanja može da postigne<br />
i do 100 t/ha zelene krme. Odlikuje<br />
se visokim stepenom bokorenja, dobrom<br />
regeneracijom (3 otkosa godišnje) i otpornošću<br />
na sušu i bolesti (gar i crvenilo<br />
sirka). Izvanredno je ugljenohidratno i<br />
energetsko hranivo sa prosečnim sadržajem<br />
sirove celuloze 42% i šećera 42%, te je<br />
odličan <strong>za</strong> ishranu stoke u zelenom stanju<br />
kao i <strong>za</strong> proizvodnju silomase <strong>za</strong> biodigestore.<br />
KRMNO BILJE<br />
Titan je nova sorta krmnog sirka nastala<br />
ukrštanjem linija krmnog sirka i sudanske<br />
trave. Višeotkosna sorta (do tri otkosa),<br />
visokog genetskog potencijala <strong>za</strong> prinos<br />
krme, preko 80 t/ha u uslovima suvog<br />
ratarenja. Kosi se kada su biljke visine od<br />
0,7-1,5 m. Odlikuje se brzim početnim porastom,<br />
odličnim bokorenjem i dobrom<br />
regeneracijom nakon kosidbe.<br />
Siloking je hibrid sirka šećerca, duge<br />
vegetacije i visokog prinosa zelene krme,<br />
pogodan <strong>za</strong> kasnu kosidbu i siliranje. Otporan<br />
je na ekonomski-značajnije bolesti.<br />
Stabljika ostaje sočna do kraja vegetacije<br />
te je odlična sirovina <strong>za</strong> spravljanje silomase<br />
u biodigestorima u cilju proizvodnje<br />
biogasa.<br />
Sudanska trava<br />
Srem je najrasprostarnjenija sorta sudanske<br />
trave namenjena <strong>za</strong> proizvodnju<br />
zelene mase i sena. Odlikuje se dobrim<br />
bokorenjem i izvrsnom regeneracijom,<br />
što obezbeđuje 3-4 otkosa godišnje, kao<br />
i mogućnošću setve u više rokova. Prinos<br />
zelene krme 80-100 t/ha a sena do 20 t/<br />
ha. Za korišćenje u zelenom stanju treba<br />
je sejati na međuredni razmak od 25,0 cm<br />
sa 25-30 kg/ha <strong>seme</strong>na, a <strong>za</strong> spravljanje<br />
sena setva se obavlja gušće na 12,5 cm i<br />
sa 35-40 kg/ha <strong>seme</strong>na.<br />
Sava - nova sorta sudanske trave nastala<br />
ukrštanjem sorte Srem poreklom iz Srbije<br />
i sortom Nebr.7035 poreklom iz SAD. Iz<br />
četiri otkosa ostvaruje visok prinos: zelene<br />
krme do 100 t/ha i 20 t/ha sena, odličnog<br />
kvaliteta. Odlikuje se veoma brzim početnim<br />
porastom, dobro bokori, a posle kosidbe<br />
brzo regeneriše. Otporna je na ekonomski-značajnije<br />
bolesti.<br />
44<br />
44 45
PAPRIKA<br />
SORTIMENT: Novosadska bela babura,<br />
Kalifornijsko čudo, Šorokšari, Matica,<br />
Buketna-1, Atina, Anita, Vranjsaka, Novosađanka,<br />
Kurtovska kapija, Una, Amfora,<br />
Krušnica, Plamena, Feferona crvena.<br />
Način proizvodnje<br />
Setva u toplu leju (sandučić)<br />
Od 15-25.II, setvena norma 10-12 g/m²,<br />
pikiranje u fazi kotiledona i pojave prvog<br />
pravog lista<br />
Setva u plastenik: od 15-25. III,setvena<br />
norma 8-12 g/m²<br />
Setva na otvorenom polju: od 25.III –<br />
05.IV, setvena norma 3-5 kg/ha, na rastojanje<br />
50-70 x 8-10 cm,uz proređivanje na<br />
konačan sklop.<br />
Rasađivanje: u plastenik od 25.III – 05.IV,<br />
na rastojanje od 40-60 x 15-30 cm,<br />
Rasađivanje na otvorenom polju: od<br />
05.-25.V, na rastojanje 50-70 x 15-25 cm.<br />
ANITA<br />
• Srednje kasna sorta u tipu babure<br />
• Plod je mase 100-150 g.<br />
debljine perikarda do 8 mm<br />
• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti<br />
je belo-žuta, a u fiziološkoj crvena<br />
• Plodove donosi ravnomerno i oni su<br />
ujednačeni po berbema visokog prinosa<br />
• Odlična <strong>za</strong> svežu potrošnju i preradu<br />
NOVOSAĐANKA<br />
• Srednje rana sorta u tipu paradajz<br />
paprike<br />
• Plod je gotovo okrugao, mase 80-120 g.<br />
debljine perikarda i do 10 mm<br />
• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je<br />
belo-žuta, a u fiziološkoj intenzivno<br />
crvena<br />
• Ima lep izgled i dobar ukus<br />
• Pogodna je <strong>za</strong> preradu kiseljenjem<br />
AMFORA<br />
• Srednje rana sorta<br />
• Plod je u tipu kapije, krupan pljosnat,<br />
sa jednim malo povijenim vrhom<br />
• Dužina ploda je od 12-15 cm, široke<br />
oko 5,5 cm, debljine mesa od 4-6 mm<br />
i prosečne težine ploda preko 100 g.<br />
mada je težina prvih plodova i do 250 g.<br />
• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti<br />
je tamno zelena, a u fiziološkoj<br />
intenzivno crvena<br />
• Zbog svog krupnog i atraktivnog<br />
ploda, koristi se u svežem stanju,<br />
a izvrsna je <strong>za</strong> pečenje, posebno <strong>za</strong><br />
pravljenje ajvara, kiseljenje i <strong>za</strong><br />
industrijsku preradu. Gaji se direktnom<br />
setvom iz <strong>seme</strong>na ili iz rasada, kako na<br />
otvorenom polju, tako i u <strong>za</strong>štićenom<br />
prostoru.<br />
KNJAZ<br />
• Spada u grupu srednje ranih sorti<br />
• Biljka je uspravna, determinantnog<br />
rasta, visine 70-75 cm<br />
• Plod je krupan sa 5-8 komora, okrugao,<br />
crvene boje, mase 140-160 g.<br />
• Karakteristika sorte je visok sadržaj suve<br />
materije u plodu (6,5%)<br />
• Plod ima prijatan ukus zbog<br />
izbalansiranog odnosa šećera i kiselina<br />
ALPARAC<br />
• Rana niska sorta, determinantnog rasta<br />
• Sorta srednje bujna sa čvrstim,<br />
razgranatim stablom visine<br />
oko 60-65 cm<br />
• Plod je blago izdužen, gladak, crvene<br />
boje bez zelene zone oko drške ploda,<br />
mase oko 95 g.<br />
• Obrazuje veliki broj plodova po biljci<br />
i namenjen je <strong>za</strong> industrijsku<br />
proizvodnju<br />
PEGAZ<br />
• Sorta indeterminantnog<br />
(neograničenog) rasta, namenjena <strong>za</strong><br />
gajenje na jedno ili dva stabla uz<br />
prekraćivanje vrha stabla<br />
iznad 6-7 etaže.<br />
• Dužina vegetacije je oko 120 dana.<br />
• Od rasađivanja do berbe stiže<br />
<strong>za</strong> oko 60-65 dana.<br />
• Plod je okrugao, intenzivno<br />
narandžaste boje, sa malom<br />
prisutnošću zelene kragne.<br />
• Prosečna težina ploda je oko 200 g.<br />
• Suva materija iznosi oko 6,5% i odlikuje<br />
se visokim sadržajem ukupnih<br />
karotina od 120 mg/g. Dobar odnos<br />
šećera (2,58%) i ukupnih kiselina<br />
(0,41%), daju plodu prijatan<br />
aromatičan ukus.<br />
• Sorta je namenjena <strong>za</strong> svežu potrošnju<br />
i <strong>za</strong> baštensku proizvodnju.<br />
PARADAJZ<br />
SORTIMENT: Novosadsi jabučar, Novosadski<br />
niski, Bačka, Alparac, Knjaz, Pegaz<br />
Način proizvodnje<br />
Setva u plastenik: od 15.-30.III, setvena<br />
norma 3g/m²,<br />
Setva na otvorenom polju: od 15.-30.IV,<br />
setvena norma od 1-1,5 kg/ha, na rastojanje<br />
60-70 x 8-10 cm uz proređivanje u fazi<br />
4 prava lista na konačan sklop.<br />
Rasađivanje na otvorenom polju:<br />
od 25.IV – 15.V, na rastojanje 70x40 cm.<br />
46<br />
47<br />
46 47
KRASTAVAC<br />
PERŠUN<br />
KUPUS<br />
ROTKVICA<br />
SORTIMENT: Pariski kornišon, Sunčani<br />
potok, Tajfun<br />
SORTIMENT: Berlinski srednje dugi, <strong>NS</strong><br />
Molski, Domaći lišćar<br />
SORTIMENT: <strong>NS</strong> Futoški, Ditmar, Orion<br />
Način proizvodnje ranog kupusa<br />
SORTIMENT: Verica, Saxa treib<br />
Način proizvodnje salatara i kornišona<br />
Setva na otvorenom polju: od 01.-15.V,<br />
na rastojanje 1x0,2 m, uz proređivanje u<br />
redu na 0,7m, setvena norma 1,5-3 kg/ha<br />
Letnja proizvodnja kornišona: setvom na<br />
otvorenom polju: od 15.VI-15.VII, na rastojanje<br />
1x0,15 m, uz proređivanje u redu na<br />
0,3-0,5 m., setvena norma 2-3 kg/ha.<br />
TAJFUN<br />
• Salatni krastavac, dužina vegetacije od<br />
nicanja do ubiranja prvih plodova iznosi<br />
oko 45 dana<br />
• Plod je izduženog cilindričnog oblika,<br />
gladak, tamno zelene boje sa svetlim<br />
prugama, dužine oko 17 cm i širine<br />
oko 4 cm<br />
• Prosečna težina ploda iznosi 180-200 g.<br />
• Biljke su tolerantne prema plemenjači<br />
• Pogodan je <strong>za</strong> ishranu zbog manjeg<br />
sadržaja celuloze u plodu<br />
Način proizvodnje<br />
Setva na otvorenom polju: 01.III-15.IV, na<br />
rastojanje 30-50 x 2-3 cm, uz proređivanje<br />
u redu na 8-10 cm, setvena norma: 1,5-2<br />
kg/ha<br />
<strong>NS</strong> MOLSKI<br />
• Srednje kasna sorta, s poluuspravnom<br />
rozetom, visine oko 120 cm<br />
• Koren je beo gladak, prosečne<br />
mase 150-180 g.<br />
• Dužina korena oko 17 cm, s prečnikom<br />
vrata korena od 5-6 cm i prečnikom<br />
sredine korena oko 3,5 cm<br />
• Oblik korena je repast<br />
• Dužina vegetacije je oko 170 dana<br />
• Koren sadrži oko 6,2 % saharoze,<br />
odnosno procenat suve materije<br />
oko 7,5 %<br />
• Namenjen je svežoj potrošnji<br />
i industrijskoj preradi <strong>za</strong> sušenje. Zbog<br />
karakteristike korena pogodan je <strong>za</strong><br />
mehanizovano vađenje<br />
Setva u toplu leju (sandučići): od 25.I-<br />
10.III, setvena norma: 3-6 g/m², pikiranje<br />
u fazi kotiledona i pojave prvog pravog<br />
lista.<br />
Rasađivanje: od 01.-10.IV, na otvorenom<br />
polju, na rastojanju 50 x 40 cm.<br />
Način proizvodnje kasnog kupusa<br />
Setva u hladnu leju: od 25.V-05.VI, setvena<br />
norma 2,5-3 g/m²<br />
Rasađivanje: od 25.VI-15.VII, na rstojanje<br />
70 x 50 cm<br />
ORION<br />
• Dužina vegetacije iznosi 85-95 dana.<br />
• Po dužini vegetacije odgovara mu<br />
letnja i jesenja proizvodnja.<br />
• Listovi glavice i rozete sadrže antocijan<br />
crvenu boju.<br />
• Ostvaruje prinos od oko 60 t/ha.<br />
• Spada u kupuse namenjene <strong>za</strong> svežu<br />
potrošnju, kao i kiselenje.<br />
• Ima nešto sitniju glavicu od sorte<br />
<strong>NS</strong>-Futoški, ali i manje puca. Glavica se<br />
brže kiseli i zbog specifične boje listova<br />
rasol ima crvenkastu nijansu.<br />
Način proizvodnje<br />
Setva: na otvorenom polju: od 05.III-20.<br />
IV i od 01.VIII-01.IX, na rastojanju 30 x 3,5<br />
cm, setvena norma: 8-10 kg/ha.<br />
VERICA<br />
• Rana prolećna sorta, krupnija od sorte<br />
Saxa treib<br />
• Biljka je bujna, brzog porasta korena,<br />
poluuspravne rozete, što doprinosi<br />
uspešnom gajenju u plastenicima<br />
i staklenicima u hladnom periodu<br />
godine<br />
• Koren je okrugao, crvene boje, sočan,<br />
belog mesa bez sunđerastog tkiva,<br />
težine od 45-45 g<br />
48<br />
49<br />
48 49
PASULJ<br />
SORTIMENT: Slavonski zeleni, Zlatko, Dvadesetica,<br />
Belko, Maksa, Sremec, Balkan<br />
Setva na otvorenom polju: od 20.IV-15.V,<br />
na rastojanje 40-50 x 5-6 cm, setvena<br />
norma: 100-160 kg/ha. Rane sorte mogu<br />
se sejati postrno u uslovima navodnjavanja<br />
DVADESETICA<br />
• Vrlo rana sorte, vegetacije 67-70 dana<br />
• Stablo je visoko preko 45 cm, čvrsto,<br />
razgranato<br />
• Zrno je belo, polupljosnato<br />
• Masa 1.000 zrna je od 350-400 g<br />
• Sorta namenjena intenzivnoj<br />
agrotehnici, dobra u navodnjavanju,<br />
odlična i u postrnoj setvi<br />
GRAŠAK<br />
SORTIMENT: Dunav, Tamiš, Kelvedon,<br />
Fruškogorac, Frila, Mali provansalac, Čudo<br />
Amerike<br />
Način proizvodnje<br />
Jesenja setva na otvorenom polju (samo<br />
sorta Mali provansalac): od 20.X – 05.XI,<br />
na rastojanje 15-20 x 3-4 cm, setvena norma:<br />
250-300 kg/ha.<br />
Prolećna setva na otvorenom polju: od<br />
20.II – 01. IV, na rastojanje 15-20 x 4-5 cm,<br />
setvena norma: 220-300 kg/ha.<br />
TAMIŠ<br />
• Vrlo rana sorta, do tehnološke zrelosti<br />
sazreva <strong>za</strong> nešto manje od 60 dana<br />
• Mahune su prave sa sabljastim vrhom,<br />
dužine 6-7 cm, sa 6-8 formiranih zrna<br />
• Visina do prve mahune iznosi 25 cm<br />
• Zbog svog dobrog svojstva, oko 80%<br />
zrna je obuhvaćeno i I (ekstra finoj)<br />
ili II (vrlo finoj) klasi<br />
• Sitne frakcije zrna opredeljuju je <strong>za</strong><br />
industrijsku preradu, a zbog<br />
ranozrelosti i <strong>za</strong> baštensku proizvodnju<br />
(pijacu)<br />
• Apsolutna težina zrna je oko 320 g<br />
• S obzirom na ranostasnost ima vrlo<br />
visok potencijal rodnosti zrna<br />
od 8-9 t/ha<br />
50<br />
50 51
Veoma rane sorte Favorit Fortuna Merkur Tajfun <strong>NS</strong> Virtus<br />
Grupa zrenja 000 00 00 00+ 00+<br />
Visina biljke niska srednja srednja niska srednja<br />
Boja cveta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta<br />
Boja dlačica smeđa siva smeđa smeđa smeđa<br />
Boja hiluma žuta žuta smeđa crna smeđa<br />
Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta žuta<br />
Vreme setve - do 10. juna do 10. juna do 10. juna do 10. juna<br />
Vreme setve – drugi usev do 7. jula do 5. jula do 5. jula do 30. juna do 30. juna<br />
Gustina setve (biljaka po ha) 600.000 550.000 550.000 550.000 550.000<br />
Krupnoća zrna srednje srednje srednje srednje srednje<br />
Sadržaj proteina povišen povišen povišen povišen povišen<br />
Sadržaj ulja standardan standardan standardan standardan standardan<br />
Tolerantnost na sušu +<br />
Široka adaptabilnost + + + + +<br />
Intenzivni uslovi proizvodnje + + + + +<br />
Srednjestasne sorte Balkan Sava Novosađanka Diva Victoria <strong>NS</strong> Maximus<br />
Grupa zrenja I- I I I I+ I-<br />
Visina biljke srednja srednja srednja srednja visoka srednja<br />
Boja cveta bela ljubičasta ljubičasta ljubičasta bela bela<br />
Boja dlačica siva siva siva siva siva siva<br />
Boja hiluma smeđa žuta žuta žuta smeđa smeđa<br />
Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta žuta žuta<br />
Vreme setve do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila<br />
Vreme setve – drugi usev - - - - - -<br />
Gustina setve (biljaka po ha) 450.000 450.000 450.000 450.000 450.000 450.000<br />
Krupnoća zrna krupno srednje srednje srednje sitno srednje<br />
Sadržaj proteina standardan standardan povišen standardan standardan standardan<br />
Sadržaj ulja standardan standardan standardan standardan standardan standardan<br />
Tolerantnost na sušu + +<br />
Široka adaptabilnost + + + +<br />
Intenzivni uslovi proizvodnje + +<br />
Ranostasne sorte Galina Valjevka <strong>NS</strong> Zenit<br />
Grupa zrenja 0 0 0<br />
Visina biljke srednja srednja srednja<br />
Boja cveta bela ljubičasta ljubičasta<br />
Boja dlačica siva siva smeđa<br />
Boja hiluma žuta žuta smeđa<br />
Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta<br />
Vreme setve do 15. maja do 15. maja do 15. maja<br />
Vreme setve – drugi usev do 20. juna do 20. juna do 20. juna<br />
Gustina setve (biljaka po ha) 500.000 500.000 500.000<br />
Krupnoća zrna srednje srednje krupno<br />
Sadržaj proteina standardan standardan standardan<br />
Sadržaj ulja standardan standardan standardan<br />
Tolerantnost na sušu<br />
Široka adaptabilnost + + +<br />
Intenzivni uslovi proizvodnje<br />
SOJA<br />
SOJA<br />
52<br />
53<br />
52 53
Kasnostasne sorte Vojvođanka Venera Rubin Trijumf<br />
Grupa zrenja II- II II II-<br />
Visina biljke visoka visoka srednja niska<br />
Boja cveta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta<br />
Boja dlačica siva siva smeđa siva<br />
Boja hiluma žuta smeđa žuta žuta<br />
Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta<br />
Vreme setve do 15.aprila do 15.aprila do 15.aprila do 15.aprila<br />
Vreme setve – drugi usev - - - -<br />
Gustina setve (biljaka po ha) 400.000 400.000 400.000 400.000<br />
Krupnoća zrna sitno srednje krupno sitno<br />
Sadržaj proteina standardan standardan povišen standardan<br />
Sadržaj ulja standardan visok standardan visok<br />
Tolerantnost na sušu + +<br />
Široka adaptabilnost + + +<br />
Intenzivni uslovi proizvodnje + +<br />
SOJA<br />
54<br />
54 55
LARA<br />
Svojstvo<br />
DRENA<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
U proizvodnji<br />
prosek max Max<br />
Prinos korena (t/ha) 75.24 108.25 91.44<br />
Sadržaj šećera (%) 16.18 17.87 17.10<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
12.14 17.98 15.63<br />
LARA<br />
Monogermna diploidna<br />
hibridna sorta<br />
• Otporna prema rizomaniji<br />
• Tolerantna prema cerkospori<br />
• Visoko tolerantna prema korenovoj vaši<br />
• Visoko šećernata<br />
• Pogodna <strong>za</strong> rane rokove vađenja<br />
IRINA<br />
Monogermna diploidna<br />
hibridna sorta<br />
• Otporna prema rizomaniji<br />
• Tolerantna prema cerkospori<br />
• Pripada E tipu sorti<br />
• Poseduje visok potencijal rodnosti<br />
• Preporučuje se <strong>za</strong> kasne rokove vađenja<br />
Svojstvo<br />
Prinos korena (t/ha)<br />
Sadržaj šećera (%)<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
prosek<br />
max<br />
IRINA<br />
NORA<br />
Svojstvo<br />
Prinos korena (t/ha)<br />
Sadržaj šećera (%)<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
DARIJA<br />
Svojstvo<br />
Prinos korena (t/ha)<br />
Sadržaj šećera (%)<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
prosek<br />
prosek<br />
max<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
U proizvodnji<br />
max<br />
Max<br />
DRENA<br />
Monogermna diploidna<br />
hibridna sorta<br />
• Otporna prema rizomaniji<br />
• Tolerantna prema cerkospori<br />
• Pripada N tipu sorti<br />
• Poseduje visok potencijal rodnosti<br />
• Preporučuje se <strong>za</strong> srednje rokove vađenja<br />
DARIJA<br />
Monogermna diploidna<br />
hibridna sorta<br />
• Otporna prema rizomaniji<br />
(tri gena otpornosti)<br />
• Visoko tolerantna prema cerkospori<br />
• Pripada N/E tipu sorti<br />
• Poseduje dobre tehnološke karakteristike<br />
• Preporučuje se <strong>za</strong> srednje i kasne<br />
rokove vađenja<br />
NORA<br />
– i prinos i kvalitet <strong>za</strong> srednje<br />
rokove vađenja<br />
priznata u 2010.godini<br />
• Otporna prema Rizomaniji<br />
• Tolerantna prema Cerkospori<br />
• Spada u grupu normalnih (N) sorti<br />
šećerne repe visokog potencijala<br />
rodnosti<br />
VERA<br />
– visok sadržaj šećera u ranim<br />
rokovima vađenja<br />
priznata u 2010.godini<br />
• Otporna prema Rizomaniji<br />
• Tolerantna prema Cerkospori<br />
• Visoko šećernata sorta<br />
• Pogodna <strong>za</strong> ranije rokove vađenja<br />
Svojstvo<br />
Prinos korena (t/ha)<br />
Sadržaj šećera (%)<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
Svojstvo<br />
Prinos korena (t/ha)<br />
Sadržaj šećera (%)<br />
Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />
šećera (t/ha)<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
prosek<br />
max<br />
VERA<br />
U mreži sortnih ogleda<br />
prosek<br />
max<br />
ŠEĆERNA REPA<br />
ŠEĆERNA REPA<br />
56<br />
57<br />
56 57
ODSEK ZA MIKROBIOLOŠKE PREPARATE<br />
120.0<br />
100.0<br />
80.0<br />
Graf 1 - Trogodišnji prosek prinosa korena (t/ha) ostvaren sa<br />
<strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />
109.8<br />
95.4<br />
77.3<br />
1. Mikrobiološki preparati<br />
60.0<br />
40.0<br />
20.0<br />
0.0<br />
18.00<br />
17.50<br />
17.00<br />
16.50<br />
16.00<br />
15.50<br />
15.00<br />
14.50<br />
<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />
Graf 2 - Trogodišnji prosek sadržaja šećera (%) ostvaren sa<br />
<strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />
16.04<br />
17.49 17.45<br />
15.76<br />
<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />
52.7<br />
N S – N I T R A G I N<br />
Za rast i razvoj svih ratarskih i<br />
povrtarskih kultura potrebno<br />
je obezbediti dovoljne količine<br />
azota. Leguminozne biljke (soja,<br />
lucerka, pasulj, boranija, grašak)<br />
u <strong>za</strong>jednici sa bakterijama (iz<br />
rodova Bradyrhizobium i Rhizobium)<br />
svoje potrebe <strong>za</strong> azotom<br />
<strong>za</strong>dovoljavaju i vezivanjem azota<br />
iz vazduha. Bakterije koje žive<br />
na korenu leguminoznih biljaka<br />
formiraju kvržice u kojima se vezuje<br />
elementarni azot iz vazduha<br />
i prevodi u azotno jedinjenje pristupačno<br />
biljkama.<br />
U cilju smanjenja upotrebe skupih<br />
mineralnih đubriva sve više<br />
se istražuje mogućnost primene<br />
mikrorgani<strong>za</strong>ma u obliku mikrobioloških<br />
preparata.<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN je prirodni, ekološki,<br />
mikrobiološki preparat <strong>za</strong><br />
klasičnu i organsku proizvodnju<br />
leguminoznih ratarskih i povrtarskih<br />
biljaka (soje, lucerke, pasulja,<br />
boranije i graška)<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN je mikrobiološki<br />
preparat koji na sterilnom nosaču-tresetu<br />
sadrži smešu selekcionisanih,<br />
visokoefektivnih<br />
azotofiksirajućih bakterija <strong>za</strong> odgovarajuću<br />
biljnu vrstu:<br />
ŠEĆERNA<br />
REPA<br />
Graf 3 - Trogodišnji prosek prinosa polari<strong>za</strong>cionog šećera (t/ha)<br />
ostvaren sa <strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />
20.0<br />
18.8<br />
18.0<br />
16.6<br />
16.0<br />
14.0<br />
12.4<br />
12.0<br />
10.0<br />
8.3<br />
8.0<br />
6.0<br />
4.0<br />
2.0<br />
0.0<br />
<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />
14.0<br />
12.0<br />
10.0<br />
8.0<br />
6.0<br />
4.0<br />
2.0<br />
0.0<br />
Graf 4 - Trogodišnji prosek prinosa polari<strong>za</strong>cionog šećera (t/ha)<br />
ostvaren sa <strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />
12.2 12.2 12.3<br />
11.6<br />
12.9 13.0<br />
Lara Drena Darija Irina Nora Vera republički<br />
prosek<br />
8.3<br />
ŠTA SE POSTIŽE<br />
UPOTREBOM<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN-a?<br />
Primenom odabranih, visokoefektinih<br />
sojeva kvržičniih bakterija, koje ulaze<br />
u sastav <strong>NS</strong>-Nitragin-a,<br />
omogućava se:<br />
- uspešna nodulacija korena<br />
biljaka i bolje vezivanje azota<br />
iz atmosfere<br />
- smanjenje upotrebe skupih<br />
mineralnih azotnih đubriva,<br />
od 30 do 70%<br />
- stimulisanje rasta i razvoja biljaka<br />
- povećanje biomase i sadržaja azota u biljci i zrnu<br />
- povećanje prinosa i kvaliteta zrna<br />
- poboljšanje kvaliteta/zdravlja zemljišta<br />
58<br />
59<br />
58 59
KAKO PRIMENITI<br />
<strong>NS</strong>-NITRGIN?<br />
Primena mikrobioloških preparata preporučuje<br />
se kao dopuna racionalnoj<br />
upotrebi mineralnih azotnih đubriva.<br />
Mineralni azot je neophodan biljci u<br />
ranoj fazi rasta, dok se na korenu ne<br />
formiraju kvržice. Primena mikrobioloških<br />
preparata preporučuje se svake<br />
godine neposredno pre setve.<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN se primenjuje<br />
nanošenjem na <strong>seme</strong>:<br />
- nanošenje <strong>NS</strong>-Nitragina na <strong>seme</strong><br />
obaviti neposredno pre setve<br />
- sadržaj vrećice pomešati sa vodom<br />
- smešu naneti ravnomerno na <strong>seme</strong>,<br />
u prostoriji ili u hladu, mešanjem<br />
u džaku ili adekvatnoj posudi<br />
- tretirano <strong>seme</strong> ne ilzlagati<br />
direktnom sunčevom zračenju<br />
- <strong>NS</strong>-Nitragin čuvati na suvom,<br />
na temperaturi ne nižoj od 4°C<br />
- kesicu ne otvarati pre upotrebe<br />
- rok trajanja preparata je 9 meseci<br />
od datuma na etiketi<br />
U sterilnom tresetu ovi mikroorganizmi<br />
imaju dovoljno hranljivih materija<br />
da prežive određeni vremenski period<br />
(rok trajanja). Nakon tog vremena njihov<br />
broj se smanjuje i oni gube vitalnost,<br />
<strong>za</strong>to upotreba <strong>NS</strong>-Nitragin-a od<br />
prethodne godine nema efekta.<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />
ZA SOJU<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> soju -<br />
pakuje se u kesicama <strong>za</strong><br />
100 kg <strong>seme</strong>na (1 ha) i <strong>za</strong> 50 kg <strong>seme</strong>na (1/2 ha). U simbiozi<br />
sa biljkom soje bakterije (Bradyrhizobium japonicum) mogu<br />
da fiksiraju oko 150kg Nha-1. Efektivni sojevi obrazuju krupne<br />
ovalne kvržice na centralnom delu korena. Primena<br />
preparata utiče na povećanje prinosa i kvaliteta zrna (sadržaj<br />
proteina) i na uštedu mineralnih azotnih đubriva.<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />
ZA GRAŠAK<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> grašak -<br />
pakuje se u PVC kesice u<br />
količini potrebnoj <strong>za</strong> maksimalno<br />
50 kg <strong>seme</strong>na. <strong>NS</strong>-Nitragin<br />
<strong>za</strong> garšak sadrži smešu<br />
visokoefektivnih sojeva<br />
kvržičnih bakterija <strong>za</strong> grašak<br />
(Rhizobium leguminosarum<br />
bv.viciea). Primenom ovog<br />
peparata postiže se povećanje<br />
prinosa i kvaliteta zrna,<br />
kao i ušteda u mineralnim<br />
azotnim đubrivima.<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />
ZA LUCERKU<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> lucerku<br />
- pakuje se u PVC<br />
kesice u količini dovoljnoj<br />
<strong>za</strong> 10 kg <strong>seme</strong>na.<br />
Na korenu lucerke<br />
bakterije (Rhizobium<br />
meliloti) formiraju elipsoidne<br />
ili koralne kvržice.<br />
Primenom <strong>NS</strong>-Nitragin-a <strong>za</strong> lucerku povećava se<br />
biomasa i postiže znatna ušteda mineralnih azotnih<br />
đubriva.<br />
2. Mikrobiološke analize zemljišta<br />
Mikroorganizmi zemljišta važan su indikator plodnosti ili<br />
procesa degradacije zemljišta. Bioraznovrsnost, brojnost<br />
i enzimatska aktivnost mikroorgani<strong>za</strong>ma u zemljištu poka<strong>za</strong>telji<br />
su kvaliteta/zdarvlja zemljišta.<br />
U Odseku <strong>za</strong> mikrobiološke preparate rade se sledeće<br />
analize zemljišta:<br />
- brojnosti osnovnih grupa mikrorgani<strong>za</strong>ma (ukupan<br />
broj mikroorgani<strong>za</strong>ma u zemljištu, brojnost gljiva,<br />
aktinomiceta, azotobaktera, oligonitrofila,<br />
amonifikatora)<br />
- brojnost koliformnih bakterija (Escherichia coli,<br />
Klebsiella...) kao sanitarni aspekt<br />
- enzimatska aktivnost zemljišta<br />
- kontrola kvaliteta đubriva drugih proizvođača<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />
ZA PASULJ<br />
I BORANIJU<br />
<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> pasulj<br />
i boraniju - pakuje<br />
se u PVC kesice u<br />
količini potrebnoj <strong>za</strong><br />
maksimalno 50 kg <strong>seme</strong>na.<br />
Efektivn sojevi<br />
bakterija (Rhizobium<br />
leguminosarum bv. phaseoli) obrazuju krupne kvržice,<br />
lokalizovane na centralnom korenu. Primenom <strong>NS</strong>-Nitragin-a<br />
<strong>za</strong> pasulj i boraniju povećava se prinos, kao i<br />
sadržaj proteina u zrnu. Smanjuje se i upotreba mineralnih<br />
azotnih đubriva.<br />
POSTUPAK UZORKOVANJA<br />
ZEMLJIŠTA ZA MIKROBIO-<br />
LOŠKE ANALIZE<br />
Uzorkuje se prosečan uzorak zemljišta sterilnim<br />
priborom (sonda, ašov ili spatula<br />
prethodno se sterilišu etil alkoholom). Uzorak<br />
zemljišta, 50-100 g, stavi se u čiste PVC<br />
kese, obeleži i dalje transportuje i čuva na<br />
temperaturi do 4°C. Dubina uzorkovanja <strong>za</strong><br />
oranice iznosi oko 20 cm, a <strong>za</strong> livadska i neobrađena<br />
zemljiša oko 25 cm.<br />
60<br />
61<br />
60 61
ATC<br />
01-003<br />
АКРЕДИТОВАНА<br />
ЛАБОРАТОРИЈА<br />
ЗА ИСПИТИВАЊЕ<br />
SRPS ISO/IEC 17025:2006<br />
LABORATORIJA ZA ZEMLJIŠTE<br />
I AGROEKOLOGIJU (LaZA)<br />
DELATNOST<br />
LABORATORIJE<br />
Laboratorija <strong>za</strong> zemljište i agroekologiju<br />
posluje tržišno pružanjem<br />
usluga terenskog rada i laboratorijskih<br />
anali<strong>za</strong> i istovremeno učestvuje<br />
u reali<strong>za</strong>ciji naučno-istraživačkih<br />
projekta. Laboratorija posluje sa<br />
privatnim licima, državnim i privrednim<br />
subjektima.<br />
Laboratorija je svremeno opremljena,<br />
poseduje potrebna ovlašćenja i<br />
akreditaciju i uz dugu tradiciju, <strong>za</strong>uzima<br />
vodeće mesto na tržištu.<br />
Laboratorija svim <strong>za</strong>interesovanim<br />
korisnicima nudi usluge osnovnih<br />
i kompleksnih ispitivanja iz oblasti<br />
agroekologije:<br />
• zemljišta (fizičke osobine, osnovni<br />
parametri plodnosti zemljišta<br />
(reakcija, sadržaj humusa i makroi<br />
mikrohranljivih elemenata) - sa<br />
preporukom <strong>za</strong> đubrenje, hemijske<br />
osobine (adsorbtivni kompleks, <strong>za</strong>slanjenost),<br />
opasne i štetne materije<br />
(ostaci pesticida, teški metali, PAH,<br />
PCB) izrada namenskih pedoloških<br />
karata i studija, projekti i elaborati iz<br />
oblasti ispitivanja zemljišta<br />
• pesticida (fizičko-hemijske osobine,<br />
registracija pesticida, ostaci<br />
pesticida: u zemljištu, vodi, biljnom<br />
materijalu)<br />
• sredstva <strong>za</strong> ishranu bilja - đubriva<br />
(fizičko-hemijske analize kvaliteta,<br />
registracija đubriva, ispitivanje biološke<br />
vrednosti đubriva)<br />
• biljnog materijala (hemijski sastav)<br />
• vode <strong>za</strong> navodnjavanje (ocena<br />
kvaliteta vode <strong>za</strong> navodnjavanje)<br />
AKREDITACIJA I<br />
OVLAŠĆENJA<br />
Laboratorija je akreditovana od<br />
strane Akreditacionog tela Srbije<br />
(ATS), prema standardu SRPS ISO/<br />
IEC 17025:2006 rešenjem broj 01-<br />
003. Laboratorija je 2001. godine<br />
bila prva laboratorija <strong>za</strong> ispitivanje<br />
koja je tada akreditovana od strane<br />
JUAT-a.<br />
Laboratorija poseduje i rešenja <strong>za</strong><br />
rad nadležnog Ministarstva poljoprivrede,<br />
šumarstva i vodoprivrede<br />
R. Srbije i to <strong>za</strong>: ispitivanje fizičkih i<br />
NAJZNAČAJNIJA<br />
OPREMA<br />
1. Terenska vozila<br />
2. GIS sistem (ESRI ArcGIS<br />
Software+server)<br />
3. GPS prijemnici<br />
(Trimble Juno SC hendheld,<br />
GeoExplorer 3000 Series<br />
GeoXH)<br />
4. Sonde (svrdlaste i cevaste)<br />
<strong>za</strong> uzorkovanje svih tipova<br />
zemljišta (Eijkelkamp)<br />
5. Uzorkivač kolone zemljišta<br />
u cilindar, tip Stiboka<br />
6. Penetrologger sa GPS-om<br />
(standardni kompletan set)<br />
7. Gasni hromatograf Agilent<br />
6890N sa masenim<br />
detektorom Agilent 5975B<br />
8. Gasni hromatograf<br />
ECD/FID Agilent 7890A<br />
9. Tečni hromatograf HP 1100<br />
10. Indukovano kuplovana<br />
plazma ICP-OES Vista<br />
Pro Varian<br />
11. Atomski apsorpcioni<br />
spektrofotometar Spectr<br />
AA-600 sa grafitnom<br />
tehnikom GTA100 Varian<br />
12. CH<strong>NS</strong> anali<strong>za</strong>tor VarioEL III<br />
13. Spektrofotometar UV/VIS<br />
Cary 3 E Varian<br />
14. Mikrotalasni sistem <strong>za</strong><br />
digestiju ETHOS1 Milestone<br />
hemijskih osobina zemljišta, ispitivanje<br />
opasnih i štetnih materija u<br />
zemljištu, elementarnog sastava i<br />
fizioloških svojstava biljnog materijala,<br />
fizičko-hemijske analize đubriva<br />
i ispitivanja biološke vrednosti<br />
đubriva, hemijske analize vode,<br />
ispitivanje fizičko-hemijskih osobina<br />
pesticida i ostataka pesticida u<br />
zemljištu, vodi, biljnom materijalu i<br />
hrani.<br />
Laboratorija je kompletno opremljena<br />
<strong>za</strong> terensko ispitivanje (rekognosciranje,<br />
opis spoljašnje i<br />
unutrašnje morfologije zemljišta,<br />
uzorkovanje i pozicioniranje mesta<br />
uzorkovanja.<br />
Godišnje u Laboratoriju pristigne<br />
cca 15.000 pojedinačnih uzorka<br />
različitog matriksa, a na svakom<br />
pojedinačnom uzorku se uradi više<br />
laboratorijskih anali<strong>za</strong>.<br />
U cilju validacije i provere tačnosti<br />
primenjenih analitičkih metoda,<br />
koriste se sertifikovani referentni<br />
materijali <strong>za</strong> svaki matriks koji se<br />
analizira. Laboratorija učestvuje u<br />
domaćim i međunarodnim međulaboratorijskim<br />
testovima.<br />
OSOBLJE<br />
Po strukturi obrazovanja <strong>za</strong>poslenih<br />
u Laboratoriji <strong>za</strong>stupljeni su<br />
pedolozi, agrohemičari, agronomi<br />
(smerovi: ratarsko-povrtarski, voćarsko-vinogradarski,<br />
<strong>za</strong>štita biljaka),<br />
hemičari, tehnolog, biolog.<br />
U Laboratoriji <strong>za</strong> zemljište i agroekologiji<br />
je <strong>za</strong>poslena 1/4 naučnih<br />
radnika, a preko polovina <strong>za</strong>poslenih<br />
je sa visokom stručnom spremom<br />
i više.<br />
S obzirom da se u delokrugu rada<br />
Laboratorije konkurencija povećava,<br />
da se standardi <strong>za</strong> kvalitet pooštravaju,<br />
a istovremeno tehnologija<br />
u analitici usavršava velikom<br />
brzinom, vrši se kontinuirano ulaganje<br />
u opremanje Laboratorije i<br />
usavršavanje kadrova, da bismo<br />
<strong>za</strong>držali vodeće mesto na tržištu<br />
uslužnih anali<strong>za</strong> iz oblasti poljoprivrede<br />
i <strong>za</strong>štite životne sredine.<br />
62<br />
63<br />
62 63
I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />
U ponudi <strong>za</strong> <strong>2013.</strong> postoji proizvedenog organskog <strong>seme</strong>na:<br />
1. BOSUT - jesenji beli luk<br />
7. BISERKA - proso<br />
ODELJENJE ZA ORGA<strong>NS</strong>KU<br />
PROIZVODNJU I BIODIVERZITET<br />
Organska poljoprivreda je proizvodni sistem<br />
koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema<br />
i ljudi, a oslanja se na ekološke procese,<br />
biodiverzitet i cikluse prilagođene<br />
lokalnim uslovima, a ne na upotrebi inputa<br />
sa neželjenim efektima.<br />
Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo je sledeći<br />
svetske i evropske trendove, a na predlog<br />
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodoprivrede Republike Srbije osnovao<br />
Odeljenje <strong>za</strong> organsku proizvodnju i biodiverzitet<br />
kao naučno-istraživački centar organske<br />
proizvodnje u Srbiji. Rad Odeljenja<br />
je podržan ostalim Odeljenjima iz Instituta<br />
u pogledu izbora sorti ratarskog i povrtarskog<br />
bilja, kao i postojećeg biodiverziteta<br />
koji Odeljenja poseduju, kao izvor poželjnih<br />
gena <strong>za</strong> proces oplemenjivanja.<br />
Cilj Odeljenja <strong>za</strong> organsku proizvodnju i biodiverzitet<br />
je:<br />
• naučna istraživanja<br />
i transfer znanja,<br />
• stvaranje sorti pogodnih<br />
<strong>za</strong> organsku proizvodnju,<br />
• proizvodnja <strong>seme</strong>na<br />
iz organske proizvodnje,<br />
• hemijske analize potrebne<br />
u sertifikaciji organskih<br />
proizvoda,<br />
• sakupljanje i čuvanje<br />
genetičkih resursa.<br />
Pored toga Odeljenje <strong>za</strong> organsku proizvodnju<br />
i biodiverzitet može da ponudi sortnu<br />
agrotehniku, kao i rešenja <strong>za</strong> održavanje <strong>za</strong>dovoljavajućeg<br />
zdravstvenog stanja useva i<br />
<strong>seme</strong>na.<br />
Odeljenje <strong>za</strong> organsku<br />
proizvodnju<br />
i biodiverzitet<br />
2. BALKAN - pasulj belog zrna<br />
3. NOVOSADSKA – heljda<br />
4. GALINA – soja<br />
(grupa dve nule)<br />
5. NIRVANA – spelta pšenica<br />
6. ETIDA - pšenica<br />
Institut -<br />
istraživački centar<br />
Oplemenjivanje<br />
Proizvodnja <strong>seme</strong>na<br />
Agrotehnika<br />
Laboratorija <strong>za</strong> zemljište<br />
i agroekologiju,<br />
Laboratorija<br />
<strong>za</strong> ispitivanje <strong>seme</strong>na<br />
Kvalitet vode<br />
Kvalitet zemljišta<br />
Odeljenja <strong>za</strong> strna žita, kukuruz, povrtarstvo,<br />
uljane kulture, biotehnologiju,<br />
Grupa <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu bilja<br />
Grupa <strong>za</strong> nauku<br />
8. DANICA – pitoma nana<br />
(reznice, herba,<br />
etarsko ulje)<br />
9. NEVEN<br />
10. MIROĐIJA<br />
11. BOSILJAK<br />
Organska poljoprivreda<br />
kombinuje tradiciju,<br />
inovaciju i nauku<br />
u korist održavanja životne<br />
sredine, promoviše korektne<br />
odnose i dobar kvalitet<br />
života <strong>za</strong> sve koji su<br />
u nju uključeni<br />
ODELJENJE ZA ORGA<strong>NS</strong>KU PROIZVODNJU I BIODIVERZITET,<br />
64<br />
Bački Petrovac, bb 102; tel.: (021) 780 365, fax: (021) 780 198<br />
65<br />
64 65
Kalendar radova u gajenju<br />
osnovnih ratarskih useva<br />
Opis radova<br />
Zimsko oranje nepooranih površina<br />
Uzimanje uzoraka <strong>za</strong> N-min analizu zemljišta <strong>za</strong> prihranu ozimih žita<br />
Prihrana pšenice i drugih strnih žita<br />
Setva jarih strnih žita (ječam, ovas), graška<br />
Zatvaranje brazde - I predsetvena priprema <strong>za</strong> šećernu repu i krompira<br />
Uzimanje uzoraka <strong>za</strong> N-min analizu zemljišta <strong>za</strong> đubrenje šećerne repe i krompira<br />
Predsetveno đubrenje azotnim đubrivima <strong>za</strong> šećernu repu i krompira<br />
II predsetvena priprema uz nošenje zemljišnih insekticita i inkorporacija herbicida <strong>za</strong> šećernu repu i krompir<br />
Setva šećerne repe<br />
Sadnja krompira<br />
Tretiranje protiv korova ozimih strnih žita<br />
Zatvaranje brazde - i predsetvena priprema <strong>za</strong> ostale jare useve (kukuruz, suncokret,soja)<br />
Uzimanje uzoraka zemljišta <strong>za</strong> N-min analizu <strong>za</strong> đubrenje ostalih jarih useva<br />
Predsetveno đubrenje azotnim đubrivima ostalih jarih useva<br />
II predsetvena priprema uz nošenje zemljišnih insekticita i inkorporacija herbicida <strong>za</strong> ostale jare useve<br />
Setva suncokreta i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />
Setva soje i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />
Setva kukuru<strong>za</strong> i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />
Primena herbicida posle nicanja<br />
Međuredna kultivacija (1 ili 2 prohoda)<br />
Zaštita strnih žita od leme<br />
Primena herbicida protiv divljeg sirka u šećernoj repi, krompiru suncokretu, soji<br />
Zaštita krompira od krompirove zlatice<br />
Zaštita krompira od plemenjače<br />
Žetva ozimog ječma<br />
Žetva pčenice<br />
Žetva jearog ječma, ovsa<br />
Zaoravanje strništa<br />
Uzimanje uzoraka zemljišta <strong>za</strong> osnovne hemijske anlize (P i K) svake 4 godine<br />
Primena totalnih herbicida na strništu<br />
Letnje oranje <strong>za</strong> šećernu repu i unošenje stajnjaka<br />
Zaštita šećerne repe od cerkospore<br />
Berba suncokreta<br />
Berba soje<br />
Vađenje krompira<br />
Opis radova<br />
Berba ranih hibrida kukuru<strong>za</strong><br />
Osnovno đubrenje <strong>za</strong> ječam i pšenicu (P, K i deo N)<br />
Klasična osnovna i predsetvena obrada <strong>za</strong> pšenicu<br />
Redukovana osnovna i predsetvena obrada <strong>za</strong> pšenicu<br />
Setva ozimog ječma<br />
Setva pšenice<br />
Berba srednje kasnih hibrida kukuru<strong>za</strong><br />
Osnovno đubrenje <strong>za</strong> jare useve<br />
Jesenja osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle strnina<br />
Jesenja osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle okopavina<br />
Zatvarenje razora<br />
Zatvaranje brazde <strong>za</strong> šećernu repu i rane jare useve<br />
Zimska osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle okopavina (nastavak)<br />
januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar<br />
I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III<br />
januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar<br />
I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III<br />
66<br />
67<br />
66 67<br />
o<br />
p<br />
ti<br />
m<br />
alni<br />
r<br />
ok<br />
t<br />
olerantan<br />
r<br />
ok
<strong>NS</strong> SEMENA ZA SVA VREMENA<br />
I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />
Novi Sad, Maksima Gorkog 30; tel. 021/48 98 100, fax. 021/48 98 131<br />
SKLADIŠNO-DISTRIBUTIVNI CENTAR<br />
tel. 021/48 98 280, 48 98 289; fax.: 021/48 98 299<br />
Besplatan info broj: 0800/000021<br />
www.ns<strong>seme</strong>.com<br />
I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />
Novi Sad, Maksima Gorkog 30; tel. 021/48 98 100, fax. 021/48 98 131<br />
SKLADIŠNO-DISTRIBUTIVNI CENTAR<br />
tel. 021/48 98 280, 48 98 289; fax.: 021/48 98 299<br />
Besplatan info broj: 0800/000021<br />
www.ns<strong>seme</strong>.com<br />
68