17.11.2014 Views

Katalog za 2013. godinu - NS seme

Katalog za 2013. godinu - NS seme

Katalog za 2013. godinu - NS seme

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

2013<br />

Sortiment<br />

<strong>NS</strong> Semena <strong>za</strong> sva vremena


<strong>Katalog</strong> sorti i hibrida Instituta <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo treba<br />

da vam pruži najneophodnije informacije o njihovim osobinama,<br />

o njihovom potencijalu <strong>za</strong> prinos i kvalitet, o načinu kako da što<br />

bolje iskoristite taj potencijal kao i da vas obavesti kako, od koga<br />

i gde možete dobiti pravi savet <strong>za</strong> vašu proizvodnju. Stručnjaci<br />

Instituta su 365 dana u godini na raspolaganju poljoprivrednicima,<br />

ali i tehnolozima, skladištarima, mlinarima, stočarima i svima<br />

koji gaje ili prerađuju zrno ili druge biljne delove koji su cilj<br />

proizvodnje. U katalog ne mogu stati sve informacije koje proizvođači<br />

traže. Zbog toga stručnjaci Instituta svake godine održavaju<br />

brojna predavanja, tribine i druge susrete sa proizvođačima.<br />

U takvim neposrednim kontaktima mogu se saznati svi oni detalji<br />

<strong>za</strong> koje ste <strong>za</strong>interesovani. Na raspolaganju su i naši promoteri<br />

– predstavnici Instituta na terenu kojima je informisanje proizvođača<br />

osnovni <strong>za</strong>datak. Brzi protok informacija od Instituta<br />

prema vama i obrnuto, omogućavaju efikasno rešavanje svakog<br />

problema. I<strong>za</strong> informacije o <strong>NS</strong> sortama i <strong>NS</strong> hibridima nalaze se<br />

moćne laboratorije <strong>za</strong> proučavanje zemljišta, <strong>za</strong> ispitivanje osobina<br />

i <strong>za</strong>štitu <strong>seme</strong>na, stoje brojni stručnjaci <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu bilja, isku-<br />

sni agrotehničari i mnogi drugi profili stručnjaka. Sa njima su i<br />

stručnjaci – profesori sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu<br />

koji <strong>za</strong>jedno sa naučnicima Instituta kreiraju tehnologije gajenja<br />

ne samo <strong>za</strong> uslove Srbije već i <strong>za</strong> sve one države u kojima se <strong>NS</strong><br />

sorte i hibridi gaje.<br />

Ove, <strong>2013.</strong> godine Institut obeležava 75 godina svog postojanja.<br />

Od osnivanja do danas Institut je bio u neposrednoj vezi sa poljoprivrednim<br />

proizvođačima, radeći i stvarajući pre svega <strong>za</strong> njihovo<br />

dobro, a <strong>za</strong>tim i <strong>za</strong> dobro cele države. Institut je integrisan u<br />

svetske tokove nauke u oblasti biotehnike. NJegovi oplemenjivači<br />

koriste genetske resurse i primenjuju najsavremenije metode u naučnom<br />

radu kao i druge svetske institucije u ovoj oblasti. Zbog<br />

toga su institutske sorte i hibridi u svakom pogledu ravnopravni<br />

genotipovima u svetu, a po mnogim osobinama i superiorni nad<br />

njima. Puštajući u rad sopstveni doradni centar u 2012. godini,<br />

stvoreni su svi uslovi da <strong>NS</strong> <strong>seme</strong> bude i u tehničko – tehnološkom<br />

smislu na nivou kvaliteta svetskih brendova. U kvalitet <strong>NS</strong> <strong>seme</strong>na<br />

ćete se sami lako uveriti. Ali ne <strong>za</strong>boravite: kupovinom <strong>NS</strong> <strong>seme</strong>na<br />

dobijate kompletnu stručnu podršku gratis.<br />

2 3


SADRŽAJ<br />

5<br />

21<br />

31<br />

40<br />

41<br />

45<br />

51<br />

55<br />

59<br />

62<br />

64<br />

66<br />

Kukuruz<br />

Strna žita<br />

Suncokret<br />

Uljana repica<br />

Krmno bilje<br />

Povrće<br />

Soja<br />

Šećerna repa<br />

Mikrobiološki preparati<br />

Laboratorija <strong>za</strong> zemljište<br />

i agroekologiju (LaZA)<br />

Organska proizvodnja<br />

i biodiverzitet<br />

Kalendar radova u gajenju<br />

osnovnih ratarskih useva<br />

4 5


KUKURUZ<br />

Stvaranje hibrida kukuru<strong>za</strong> u Institutu <strong>za</strong><br />

ratarstvo i povrtarstvo počelo je 40–ih<br />

godina XX veka. Ozbiljan naučni tim, školovan<br />

u najeminentnijim istraživačkim<br />

centrima u svetu, uz bogat oplemenjivački<br />

materijal i najsavremeniju opremu postigao<br />

je izuzetne rezultate. Zahvaljujući<br />

kontinuitetu, inovacijama i primeni najnovijih<br />

saznanja u programima oplemenjivanja,<br />

<strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong> već nekoliko decenija<br />

<strong>za</strong>uzimaju značajne površine u Srbiji<br />

i u svetu. Do sada je u Institutu stvoreno<br />

255 <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> različitih FAO grupa<br />

zrenja, od kojih je 103 priznato u inostranstvu,<br />

dok se 16 <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />

nalazi na sortnoj listi EU. <strong>NS</strong> hibride kukuru<strong>za</strong><br />

karakteriše visok genetički potencijal<br />

<strong>za</strong> prinos, dobra adaptabilnost i stabilnost<br />

<strong>za</strong> gajenje u različitim agroekološkim uslovima<br />

i visoka tolerantnost prema ekonomski<br />

najznačajnijim prouzrokovačima bolesti,<br />

kao i štetočinama.<br />

Priznati <strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong><br />

Prvi <strong>NS</strong> hibrid kukuru<strong>za</strong> (<strong>NS</strong>802) priznat je<br />

1964. godine. Od tada do danas stvarana<br />

je selekcija ne samo hibrida različite dužine<br />

vegetacije, nego i različitog kvaliteta<br />

zrna.<br />

Broj priznatih<br />

hibrida<br />

100 7<br />

200 27<br />

300 20<br />

400 23<br />

500 53<br />

600 68<br />

700 39<br />

800 18<br />

FAO<br />

Neki <strong>NS</strong> hibridi su obeležili različite etape<br />

proizvodnje kukuru<strong>za</strong> u Srbiji (<strong>NS</strong>SC 70, <strong>NS</strong><br />

444, <strong>NS</strong> 640,...). Ovo ne iznenađuje, jer neki<br />

od njih su, kao na primer <strong>NS</strong> 640, bili glavni<br />

nosioci proizvodnje više od 15 godina.<br />

Robusna biljka, snažno stablo, krupan klip,<br />

zdravo i kvalitetno zrno garant su visoke i<br />

stabilne proizvodnje. U prilog ovome govori<br />

i činjenica da je uprkos jakoj međunarodnoj<br />

konkurenciji, <strong>NS</strong> 640 i dalje najtraženiji<br />

hibrid na našem tržištu.<br />

Novi pristupi u oplemenjivanju<br />

Zbog mehanizovane proizvodnje, promena<br />

u vlasničkoj strukturi i sistemima ratarenja,<br />

načinu berbe i skladištenja, moderni<br />

hibridi kukuru<strong>za</strong> osim visokog prinosa<br />

zrna moraju da poseduju niz agronomski<br />

važnih svojstava. Sortiment koji je do sada<br />

gajen se karakterisao visokim prinosom,<br />

ali i nešto višom vlagom u zrnu u momentu<br />

berbe. U poslednjih desetak godina u<br />

Institutu <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo realizuje<br />

se poseban oplemenjivački program sa<br />

ciljem stvaranja hibrida koji će odgovoriti<br />

novim <strong>za</strong>htevima tržišta, a to su – visok<br />

prinos i niska vlaga u zrnu. Kao primer<br />

konzistentnosti nove oplemenjivačke<br />

strategije, navodimo rezultate sortne komisije<br />

<strong>za</strong> prinos zrna i sadržaj vlage u zrnu<br />

eksperimentalnih <strong>NS</strong> hibrida u poređenju<br />

sa standardima sortne komisije (ST). Iz godine<br />

u <strong>godinu</strong>, prinos novih <strong>NS</strong> hibrida je<br />

viši, a sadržaj vlage u zrnu niži od standarda<br />

sortne komisije.<br />

Prinos<br />

zrna (t/ha)<br />

14<br />

13<br />

12<br />

11<br />

10<br />

9<br />

8<br />

7<br />

6<br />

Eksperimentalni <strong>NS</strong> hibridi<br />

kukuru<strong>za</strong> FAO 500 u ogledima<br />

sortne komisije<br />

2006 2007 2008 2009 2010 2011<br />

Prinos<br />

Standard<br />

Vlaga<br />

Osim visokog genetičkog potencijala <strong>za</strong><br />

prinos, najnoviji <strong>NS</strong> sortiment karakterišu<br />

dobra adaptabilnost i visoka stabilnost<br />

prinosa, savremena arhitektura, niska biljka<br />

sa nisko formiranim klipom, brzo otpuštanje<br />

vlage i pogodnost <strong>za</strong> kombajniranje<br />

u zrnu. Sve ovo novosadski sortiment<br />

čini pogodnim kako <strong>za</strong> mala porodična<br />

gazdinstva tako i <strong>za</strong> velike privredne sisteme.<br />

Ovde se ističu hibridi <strong>NS</strong> 3022,<br />

<strong>NS</strong> 4023, <strong>NS</strong> 4030, <strong>NS</strong> 5051, <strong>NS</strong> 5052 i <strong>NS</strong><br />

Aleksandra.<br />

Vlaga<br />

u zrnu (%)<br />

28<br />

ST v<br />

26<br />

24<br />

22<br />

20<br />

18<br />

16<br />

14<br />

12<br />

10<br />

KUKURUZ<br />

6<br />

7<br />

6 7


Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />

u 2011. godini<br />

Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

u južnoj Srbiji u 2011. godini<br />

Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

na lokalitetu srednja Bačka u 2011. godini<br />

Da bi potvrdili superiornost <strong>NS</strong> hibrida<br />

kukuru<strong>za</strong>, na teritoriji Republike Srbije je<br />

tokom 2011. godine postavljen veliki broj<br />

demo ogleda. Primenjujući uobičajenu<br />

tehnologiju gajenja, i sledeći uputstva<br />

stručnjaka Instituta, proizvođači kukuru<strong>za</strong><br />

širom zemlje su se uverili u kvalitet <strong>NS</strong> hibrida.<br />

Iznosimo nekoliko najinteresantnijih,<br />

uz osnovne tehnološke detalje ogleda.<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Lokalitet: selo Čekmin,<br />

Leskovac<br />

Izvođač ogleda:<br />

Miroslav Stanković<br />

Setva: 9. 04. 2011.<br />

Berba: 27. 09. 2011.<br />

Predusev:<br />

praziluk i karfiol<br />

Oranje: oktobar,<br />

2010., 35 cm<br />

Đubrenje: N:P:K<br />

15:15:15 500 kg/ha,<br />

KAN 27% predsetveno<br />

200 kg/ha<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 5032 90.000 13.8 16.73<br />

<strong>NS</strong> 5043 89.000 14.4 17.78<br />

<strong>NS</strong> 6010 89.000 15.8 19.71<br />

<strong>NS</strong> 6030 90.000 17.1 18.01<br />

<strong>NS</strong> 6102 91.000 14.1 18.77<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Lokalitet: Zmajevo<br />

Opština Vrbas<br />

Izvođač ogleda:<br />

Branislav Srećkov<br />

Setva: 21. 04. 2011.<br />

Berba: 05. 10. 2011.<br />

Predusev: soja<br />

Oranje: novembar,<br />

2010, 27 cm<br />

Đubrenje: NPK<br />

15:15:15 250 kg/ ha<br />

Urea<br />

46 %N 300 kg/ha<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 4022 64.000 15.0 11.844<br />

<strong>NS</strong> 4023 67.000 13.0 14.745<br />

<strong>NS</strong> 5051 64.000 18.0 11.440<br />

<strong>NS</strong> 5053 63.000 15.0 10.298<br />

<strong>NS</strong> 6102 65.000 17.2 10.162<br />

*- Ogled je navodnjavan dva puta u julu i dva puta u avgustu<br />

Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

na lokalitetu <strong>za</strong>padna Bačka u 2011. godini<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Lokalitet:<br />

Prigrevica – Stapar<br />

Opština Apatin<br />

Izvođač ogleda:<br />

Stevica Pavkov<br />

Setva: 04. 04. 2011.<br />

Berba: 28. 09. 2011.<br />

Predusev: kukuruz<br />

Oranje:<br />

oktobar, 2010<br />

Đubrenje: 280 kg<br />

NPK: 8:16:24<br />

predsetveno<br />

400 kg/ha Urea<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 5053 58.600 23.3 12.650<br />

<strong>NS</strong> 5051 59.000 24.4 12.890<br />

<strong>NS</strong> 5043 58.300 24.0 13.490<br />

<strong>NS</strong> 5032 58.700 22.8 12.150<br />

<strong>NS</strong> 6102 56.600 24.3 12.950<br />

<strong>NS</strong> 6043 57.000 25.5 13.871<br />

<strong>NS</strong> 7020 56.300 24.9 13.705<br />

<strong>NS</strong> 770 56.000 26.8 13.984<br />

ZENIT 54.000 25.8 12.640<br />

Prinos <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

na lokalitetu južna Bačka u 2011. godini<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Lokalitet: Gajdobra<br />

Opština B. Palanka<br />

Izvođač ogleda:<br />

Zoran i Goran<br />

Lambeta<br />

Setva: 05. 04. 2011.<br />

Berba: 20. 10. 2011.<br />

Predusev: soja<br />

Oranje: jesen, 2010,<br />

35 cm<br />

Đubrenje: NPK<br />

8:24:16 630 kg/ha<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 5051 65.000 12.9 15.35<br />

<strong>NS</strong> 5043 63.000 13.8 13.65<br />

<strong>NS</strong> 6010 55.000 15.5 12.16<br />

<strong>NS</strong> 6043 54.000 15.9 11.90<br />

<strong>NS</strong> 7020 57.000 14.0 14.76<br />

<strong>NS</strong> 770 56.000 16.5 13.95<br />

KUKURUZ<br />

KUKURUZ<br />

8<br />

9<br />

8 9


Posebno je ilustrativno takmičenje rekordera<br />

Srema u kojem učestvuju sve <strong>seme</strong>nske<br />

kompanije. Uprkos izuzetno ozbiljnoj<br />

konkurenciji, u poslednjih nekoliko godina<br />

dominiraju <strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong>. Od 2008.<br />

godine do danas, u obe kategorije (parcele<br />

površine do 3 ha i preko 3 ha) prva<br />

mesta <strong>za</strong>uzimaju <strong>NS</strong> hibridi. Kao ilustraciju<br />

navodimo rezultate od 2009 do 2012.<br />

godine.<br />

KUKURUZ<br />

Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

na lokalitetu južni Banat u 2011. godini<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

Lokalitet: Crepaja <strong>NS</strong> 4022 61.000 14.7 12.22<br />

Opština Kovačica <strong>NS</strong> 4023 62.000 14.0 12.53<br />

Izvođač ogleda:<br />

Mika Ilijević<br />

<strong>NS</strong> 4030 63.000 14.0 14.44<br />

Setva: 12. 4. 2011 <strong>NS</strong> 5032 62.000 14.2 12.50<br />

Berba: 18. 10. 2011<br />

<strong>NS</strong> 5043 62.000 13.7 12.06<br />

Predusev: ječam<br />

Oranje:<br />

<strong>NS</strong> 5051 61.000 14.5 13.88<br />

novembar, 2010. <strong>NS</strong> 6010 58.000 16.2 12.69<br />

Đubrenje: 30 t<br />

stajnjak <strong>za</strong>oran<br />

<strong>NS</strong> 6030 57.000 17.2 14.59<br />

u jesen,<br />

UREA + 70 kg/kj<br />

<strong>NS</strong> 7020 55.000 15.5 13.47<br />

<strong>NS</strong> 770 55.000 15.6 12.07<br />

* - Prinos izmeren pokretnom vagom (papučom) sa cele površine<br />

(8 redi dužine 100 m)<br />

Prinos* <strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong> u demoogledu<br />

na lokalitetu istočni Srem u 2011. godini<br />

Osnovni podaci<br />

o ogledu:<br />

Lokalitet:<br />

Stara Pazova<br />

Izvođač ogleda:<br />

Marko Mihalj<br />

Setva: 01. 04. 2011.<br />

Berba: 05. 10. 2011.<br />

Predusev: soja<br />

Oranje: jesen, 2010,<br />

25–30 cm<br />

Đubrenje:<br />

15:15:15: 200 kg/ha,<br />

UREA: 230 kg/ha<br />

Hibrid<br />

Sklop<br />

Vlaga<br />

(%)<br />

Prinos<br />

(t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 5051 52.000 13,0 14.158<br />

<strong>NS</strong> 5043 52.000 11,6 13.722<br />

<strong>NS</strong> 5032 52.000 12,4 14.036<br />

<strong>NS</strong> 6102 52.000 14,9 14.557<br />

<strong>NS</strong> 6043 52.000 16,6 13.815<br />

<strong>NS</strong> 6030 50.000 15,2 14.297<br />

<strong>NS</strong> 6010 51.000 13,9 14.100<br />

<strong>NS</strong> 7020 51.000 12,3 14.108<br />

* - Prinos izmeren pokretnom vagom (papučom) sa cele površine<br />

(8 redi dužine 100 m)<br />

Sabor takmičara rekordera Srema,<br />

Sremska Mitrovica, 27. 02. 2009<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

Kategorija takmičenja do 3 ha<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Tomislav Stanojčev Irig Irig <strong>NS</strong> 6020 2.50 16 380<br />

2 Radoslav Filipović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 2.05 16 209<br />

3 Trifko Vuković Kraljevci Ruma <strong>NS</strong> 640 2.00 16 140<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Milivoj Stajić Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> Tisa 3.45 15 904<br />

2<br />

Radoslav<br />

Vukadinović<br />

Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6010 4.00 14 647<br />

3 Ranko Gavrić Donji Petrovci Ruma <strong>NS</strong> Zenit 3.17 14 605<br />

38. Sabor takmičara zemljoradnika Srema,<br />

Sremska Mitrovica, 24. februar 2012.<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

do 3 ha<br />

Kategorija takmičenja do 3 ha<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Jovica Makitanović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 * 1.50 13.992<br />

2 Konkurentski hibrid<br />

3 Nenad Radulović Ruma Ruma <strong>NS</strong> Zenit * 3.00 12.850<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

> 3 ha<br />

Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Martin Domonji S. Pazova Stara Pazova <strong>NS</strong> 6102 * 3.40 14 557<br />

2 Radenko Simić Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 * 10.00 14.366<br />

3 Milivoj Stajić Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6010 * 13.80 12.933<br />

Učesnici sve <strong>seme</strong>nske kompanije<br />

KUKURUZ<br />

10<br />

11<br />

10 11


Sabor takmičara rekordera Srema,<br />

Sremska Mitrovica, 22. 02. 2013<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

Kategorija takmičenja do 3 ha<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Dušan Popović Voganj Ruma <strong>NS</strong> Zenit 1.75 7.907<br />

2 Milan Buđanovački Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6010 2,88 7.396<br />

3 Konkurentski hibrid<br />

Rang Proizvođač Mesto Opština Hibrid Površina<br />

Kategorija takmičenja preko 3 ha<br />

Prinos<br />

(kg/ha)<br />

1 Siniša Kovačević Golubinci Stara Pazova <strong>NS</strong> 6030 17.00 7.323<br />

2 Jovica Makitanović Kuzmin Sr. Mitrovica <strong>NS</strong> 6030 10.00 7.130<br />

3 Konkurentski hibrid<br />

Pored toga što su <strong>NS</strong> hibridi nosioci visokog<br />

prinosa, oni su i nosioci novih tehnologija.<br />

Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo<br />

je prva <strong>seme</strong>nska kuća koja je na tržište<br />

Srbije plasirala hibride kukuru<strong>za</strong> tolerantne<br />

prema cikloksidimu, aktivnoj materiji<br />

herbicida Focus Ultra. U pitanju su hibridi<br />

<strong>NS</strong>444 Ultra i <strong>NS</strong>640 Ultra, koji osim visokog<br />

prinosa obezbeđuju značajno efikasniju<br />

borbu protiv travnih korova. Kao svojevrsnu<br />

potvrdu kvaliteta hibrida ističemo<br />

činjenicu da se <strong>NS</strong>444 Ultra od 2008. godine<br />

nalazi na EU listi.<br />

Vajska 2012<br />

Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />

Lokalitet: Vajska<br />

Opština Bač<br />

SETVA: 30.04.2012.<br />

22.10.2012.<br />

ĐUBRENJE:<br />

MAP 180 kg/ha<br />

Urea: 240 kg/ha<br />

(000/ha) % (t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 2060 72.0 9.0 8.75<br />

<strong>NS</strong> 4023 67.0 9.2 9.02<br />

<strong>NS</strong> 4030 64.0 8.7 8.48<br />

<strong>NS</strong> 5051 62.0 8.9 9.02<br />

<strong>NS</strong> 6102 57.0 9.5 9.82<br />

<strong>NS</strong> 7020 59.0 10.0 10.36<br />

Zmajevo 2012<br />

Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />

Lokalitet: put Zmajevo-Sirig<br />

Opština Vrbas<br />

IZVOĐAČ: Žižakov Borivoje<br />

SETVA: 28.04.2012.<br />

BERBA: 25.09.2012.<br />

PREDUSEV: soja<br />

ĐUBRENJE:<br />

NPK 15:20:0 180 kg/ha<br />

Urea 200 kg/ha<br />

Folijarna prihrana<br />

(000/ha) % (t/ha)<br />

<strong>NS</strong>444ul 58.0 11.1 9.12<br />

<strong>NS</strong>640ul 54.0 16.7 9.85<br />

<strong>NS</strong> 4015 62.0 10.0 7.25<br />

<strong>NS</strong> 4023 59.0 10.1 10.05<br />

<strong>NS</strong> 4030 64.0 10.1 9.64<br />

<strong>NS</strong> 5043 58.0 13.2 9.08<br />

<strong>NS</strong> 5051 57.0 11.8 9.41<br />

<strong>NS</strong> 5053 59.0 10.4 8.19<br />

<strong>NS</strong> 6102 61.0 11.2 10.50<br />

<strong>NS</strong> 6010 55.0 12.9 9.12<br />

<strong>NS</strong> 6030 57.0 13.9 9.55<br />

<strong>NS</strong> 6042 54.0 14.9 9.09<br />

<strong>NS</strong> 6083 53.0 14.9 8.37<br />

<strong>NS</strong> 7020 58.0 12.1 10.07<br />

<strong>NS</strong> 7063 54.0 17.1 8.68<br />

KUKURUZ<br />

KUKURUZ<br />

12<br />

13<br />

12 13


Crepaja 2012<br />

Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />

lokalitet Crepaja<br />

Opština Kovačica<br />

IZVOĐAČ: Ilijević Mika<br />

SETVA: 15.04.2012<br />

BERBA: 20.09.2012<br />

ĐUBRENJE:<br />

Stajnjak 30 t/ha<br />

Urea 200 kg/ha<br />

(000/ha) % (t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 4023 59 15 7.86<br />

<strong>NS</strong> 4030 60 15.1 8.44<br />

<strong>NS</strong> 444 ultra 58 15.5 7.03<br />

<strong>NS</strong> 5042 59 15 9.20<br />

<strong>NS</strong> 5043 57 16 9.42<br />

<strong>NS</strong> 5051 58 16.2 9.63<br />

<strong>NS</strong> 5053 56 16 7.03<br />

<strong>NS</strong> 6010 54 16.7 8.33<br />

<strong>NS</strong> 6030 54 16.5 9.83<br />

<strong>NS</strong> 6083 53 16.7 8.54<br />

<strong>NS</strong> 7020 59 16 9.52<br />

Cikote 2012<br />

Osnovni podaci o ogledu: Hibrid Sklop Vlaga Prinos<br />

Lokalitet: Cikote<br />

Opština Loznica<br />

IZVOĐAČ: Aleksić Slobodan<br />

SETVA: 09.04.2012<br />

BERBA: 17.10.2012<br />

ĐUBRENJE:<br />

Stajnjak 45 t/ha<br />

NPK 8:24:16 300 kg/ha<br />

Urea 200 kg/ha +<br />

200 kg/ha AN-a<br />

Predusev: Pšenica<br />

(000/ha) % (t/ha)<br />

<strong>NS</strong> 4023 54.5 14.9 6.95<br />

<strong>NS</strong> 4030 54.7 15.2 7.20<br />

<strong>NS</strong> 5043 54.4 15.4 7.92<br />

<strong>NS</strong> 5051 53.4 15.7 7.85<br />

<strong>NS</strong> 5053 53.8 16.1 8.14<br />

<strong>NS</strong> 6010 51.5 17.1 8.24<br />

<strong>NS</strong> 6030 52.6 16.3 7.96<br />

<strong>NS</strong> 6102 52.3 15.8 8.25<br />

<strong>NS</strong> 6083 52.2 16.9 8.18<br />

<strong>NS</strong> 7020 52.6 15.9 8.17<br />

<strong>NS</strong> hibridi kukuru<strong>za</strong> <strong>za</strong> rekordne<br />

prinose u <strong>2013.</strong> godini<br />

<strong>NS</strong> 3014<br />

FAO 300 grupa zrenja<br />

Dobar rod i u manje povoljnim<br />

uslovima gajenja<br />

<strong>NS</strong> 3014 je srednje rani hibrid, dobar<br />

predusev <strong>za</strong> pšenicu. Potencijal rodnosti<br />

iznosi preko 12 tha-1 suvog zrna i iznad<br />

60 tha-1 silaže. Poseduje izraženu tolerantnost<br />

prema suši i prilagodljivost različitim<br />

uslovima gajenja. Može se gajiti u svim<br />

rejonima do 400 metara nadmorske visine.<br />

Pogodan <strong>za</strong> vetrovite rejone istočnog<br />

Banata.<br />

Stablo: Čvrsto i elastično, otporno prema<br />

poleganju. Biljka <strong>za</strong>država zelenu boju do<br />

pune zrelosti zrna.<br />

Klip-zrno: Klip ima 14-16 redova zrna.<br />

Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste boje.<br />

Masa 1000 zrna je iznad 380 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

75 (70cm x 19cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

<strong>NS</strong> 4023<br />

FAO 400 grupa zrenja<br />

Veoma visok potencijal rodnosti<br />

<strong>NS</strong> 4023 je srednje rani hibrid, dobar<br />

predusev <strong>za</strong> pšenicu. Potencijal rodnosti<br />

iznosi preko 15 tha-1 suvog zrna. Može se<br />

gajiti u svim rejonima do 400 metara nadmorske<br />

visine. Hibrid <strong>za</strong> intenzivnije uslove<br />

proizvodnje.<br />

Stablo: Biljka je visine oko 270 cm, stablo<br />

je elastično, otporno prema poleganju.<br />

Klip-zrno: Klip ima 18-20 redova zrna.<br />

Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste boje.<br />

Masa 1000 zrna je iznad 380 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

71 (70cm x 20cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

KUKURUZ<br />

KUKURUZ<br />

14<br />

15<br />

14 15


<strong>NS</strong> 4030<br />

FAO 400 grupa zrenja<br />

Otporan prema poleganju,<br />

tolerantan prema suši<br />

<strong>NS</strong> 4030 je srednje rani hibrid, pogodan<br />

predusev <strong>za</strong> pšenicu. Poseduje visok genetski<br />

potencijal rodnosti, preko 15 tha-1<br />

suvog zrna. Izrazito adaptabilan hibrid.<br />

Odličan u uslovima stresa i<strong>za</strong>zvanog sušom.<br />

Pogodan <strong>za</strong> mašinsku berbu i kombajniranje<br />

u zrnu. Može se gajiti u svim<br />

ravničarskim rejonima do 400 metara<br />

nadmorske visine.<br />

Stablo: Stabljika je niska sa nisko postavljenim<br />

klipom i izrazitom otpornošću prema<br />

poleganju.<br />

Klip-zrno: Klip ima 16 redova zrna, žutocrvene<br />

boje, tipa zubana. Masa 1000 zrna<br />

je oko 380 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

71 (70cm x 20cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

<strong>NS</strong> 444 ULTRA<br />

FAO 400 grupa zrenja<br />

<strong>NS</strong> 444 ULTRA je srednje rani hibrid. Može<br />

se gajiti <strong>za</strong> zrno i silažu, <strong>za</strong>visno od regiona,<br />

do 400 m nadmorske visine. Potencijal<br />

<strong>za</strong> prinos je oko 14 tha-1 suvog zrna. Dobro<br />

podnosi sušu.<br />

Posebne karakteristike: Tolerantan prema<br />

cikloksidimu, aktivnoj materiji herbicida<br />

FOCUS Ultra (BASF).<br />

Stablo: <strong>NS</strong> 444 ULTRA ima elastično stablo<br />

visine oko 265 cm, otporno prema poleganju<br />

i lomu.<br />

Klip-zrno: Klip je konusno-cilindričnog<br />

oblika sa 14-16 redova zrna, žuto narandžaste<br />

boje. Zrno je tipa zubana standardnog<br />

kvaliteta. Masa 1000 zrna je oko 390 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

<strong>NS</strong> 5043<br />

<strong>NS</strong> 540<br />

FAO 500 grupa zrenja<br />

Otporan na poleganje, tolerantan<br />

prema suši<br />

<strong>NS</strong> 540 je srednje kasni hibrid. Potencijal<br />

<strong>za</strong> prinos mu je preko 14 tona suvog zrna<br />

po hektaru. Odlikuje se dobrom adaptabilnošću<br />

(dobro uspeva u različitim uslovima).<br />

Tolerantan je prema suši. Može se<br />

gajiti u svim ravničarskim rejonima. Pogodan<br />

<strong>za</strong> lošije uslove proizvodnje.<br />

Stablo: Ima stablo visine oko 280cm.<br />

Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />

oblika sa 14 redova zrna. Zrno je žute boje<br />

tipa zubana standardnog kvaliteta. Masa<br />

1000 zrna je oko 400 grama.<br />

Sklop (000 biljaka u berbi):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

<strong>NS</strong> 5051<br />

FAO 500 grupa zrenja<br />

<strong>NS</strong> 6010<br />

FAO 600 grupa zrenja<br />

Hibrid rekordnih prinosa <strong>za</strong> bolje<br />

uslove gajenja<br />

<strong>NS</strong> 6010 je srednje kasni hibrid <strong>za</strong> intenzivne<br />

uslove proizvodnje. Rekorder sa potencijalom<br />

<strong>za</strong> prinos od preko 18 tha-1.<br />

Preporučuje se <strong>za</strong> proizvodnju zrna i silaže.<br />

Stablo: Stablo je visine oko 275 cm.<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričan sa 16 redova<br />

zrna. Zrno je izrazito duboko tipa zubana<br />

žute boje. Masa 1000 zrna iznosi oko 400<br />

grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

FAO 500 grupa zrenja<br />

Hibrid visokih i stabilnih prinosa<br />

Potencijal <strong>za</strong> prinos preko 15 t/ha.<br />

<strong>NS</strong> 5051 Priznat 2010. godine kao jedan od<br />

<strong>NS</strong> 5043 je srednje kasni hibrid. Može se<br />

najrodnijih u grupi zrenja FAO 500 u konkurenciji<br />

svih domaćih i stranih hibrida. Biljka<br />

gajiti <strong>za</strong> zrno i silažu, <strong>za</strong>visno od regiona. Potencijal<br />

<strong>za</strong> prinos je oko 15 tha-1 suvog zrna.<br />

je visine oko 260 cm, gornji klip formira na<br />

Preporučuje se <strong>za</strong> sušne i vetrovite rejone<br />

oko 85 cm. Klip je dug sa oko 16–18 redova<br />

žutog zrna. Masa 1000 zrna je oko 400<br />

istočnog Banata.<br />

Stablo: Ima čvrsto stablo oko 270 cm visine<br />

grama. Brzo otpušta vlagu u sazrevanju pa<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa 16-<br />

se preporučuje kako <strong>za</strong> berbu u klipu tako<br />

18 redova zrna, žute boje. Zrno je tipa zubana<br />

i kombajniranje u zrnu. Poseduje odličnu<br />

standardnog kvaliteta. Masa 1000 zrna je<br />

adaptabilnost i stabilnost prinosa.<br />

KUKURUZ<br />

oko 380 grama.<br />

Sklop (000 biljaka u berbi):<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

KUKURUZ<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

16<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

17<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

16 17


<strong>NS</strong> 6030<br />

FAO 600 grupa zrenja<br />

Hibrid rekordnih i stabilnih prinosa<br />

<strong>NS</strong> 6030 je srednje kasni hibrid. Potencijal<br />

rodnosti iznosi preko 20 tha-1 suvog zrna.<br />

Tolerantan je prema suši i daje visoke i stabilne<br />

prinose u svim rejonima gajenja.<br />

Stablo: Stablo je prosečne visine <strong>za</strong> svoju<br />

grupu zrenja, čvrsto i elastično, otporno<br />

prema poleganju. Listovi <strong>za</strong>državaju zelenu<br />

boju do pune zrelosti zrna.<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričan, sa 16 redova<br />

zrna. Zrno je tipa zubana žuto-crvenkaste<br />

boje. Masa 1000 zrna iznosi preko 400 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

RADAN<br />

FAO 600 grupa zrenja<br />

Krupan, dobro ozrnjen klip<br />

Radan je srednje kasni hibrid. Potencijal <strong>za</strong><br />

prinos mu je preko 15 tona suvog zrna po<br />

hektaru. Odlikuje se dobrom adaptabilnošću<br />

(dobro uspeva u različitim uslovima).<br />

Stablo: Ima stablo visine oko 300 cm.<br />

Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />

oblika sa 14-16 redi zrna. Klip je izuzetno<br />

lep. Lako i čisto se bere, pogodan <strong>za</strong> siliranje.<br />

Zrno je žute boje tipa zubana standardnog<br />

kvaliteta. Masa 1000 zrna je do 400<br />

grama.<br />

Sklop (000 biljaka u berbi):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

<strong>NS</strong> 6102<br />

FAO 600 grupa zrenja<br />

Hibrid rekordnih i stabilnih prinosa<br />

<strong>NS</strong> 640<br />

FAO 600 grupa zrenja<br />

Izuzetna adaptabilnost i stabilnost<br />

prinosa<br />

<strong>NS</strong> 640 je srednje kasni, najrasprostranjeniji<br />

hibrid u poslednjoj dekadi. Pogodan je<br />

<strong>za</strong> gajenje u svim ravničarskim rejonima.<br />

Potencijal <strong>za</strong> prinos zrna je iznad 15 tha-1<br />

suvog zrna i preko 55 tha-1 silaže. Dobro<br />

podnosi sušu.<br />

Stablo je visoko, elastično, čvrsto, otporno<br />

prema poleganju i lomu.<br />

Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />

oblika sa 14-16 redova zrna.<br />

Zrno je tipa zubana žuto-narandžaste boje<br />

mase 1000 zrna iznad 400 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

<strong>NS</strong> 7020<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

65 (70cm x 22cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

TISA<br />

FAO 700 grupa zrenja<br />

Za berbu u klipu i spravljanje<br />

kvalitetne silaže<br />

TISA je kasni hibrid. Može se gajiti <strong>za</strong> zrno i<br />

silažu. Potencijal <strong>za</strong> prinos je preko 16 tha-1<br />

suvog zrna, a silo mase iznad 70 tha-1.<br />

Stablo: TISA ima čvrsto i elastično stablo,<br />

prosečne visine <strong>za</strong> svoju grupu zrenja, otporno<br />

prema poleganju i lomu. Listovi <strong>za</strong>državaju<br />

zelenu boju do pune zrelosti.<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa 14-<br />

16 redova zrnažuto-crvenkaste boje. Zrno<br />

je tipa polutvrdunca standardnog kvaliteta.<br />

Masa 1000 zrna je oko 400 grama. Zrno sadrži<br />

preko 11% proteina i oko 4% masti.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni<br />

uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

FAO 700 grupa zrenja<br />

<strong>NS</strong> 6102 je najraniji hibrid FAO grupe zrenja<br />

600. Potencijal <strong>za</strong> prinos je iznad 20 tha-1<br />

Hibrid rekordnih prinosa, tolerantan<br />

suvog zrna. Daje visoke i stabilne prinose u<br />

prema suši<br />

svim rejonima gajenja. Prilagođen je <strong>za</strong> stresne<br />

<strong>NS</strong> 7020 je srednje kasni hibrid, po dužini<br />

(sušne) i povoljne uslove proizvodnje.<br />

vegetacije pripada FAO grupi zrenja 600.<br />

Stablo: Stablo je niže <strong>za</strong> datu grupu zrenja.<br />

Potencijal rodnosti iznosi preko 20 tha-1<br />

Klip-zrno: Klip je dugačak, cilindričnog<br />

suvog zrna. Hibrid je tolerantan prema<br />

oblika, sa 14-16 redova. Zrno je žuto-narandžaste<br />

suši. Listovi <strong>za</strong>državaju zelenu boju do<br />

boje, tipa zubana standardnog kvali-<br />

pune zrelosti.<br />

teta. Masa 1000 zrna je oko 360 grama.<br />

Stablo: Stablo je ispod prosečne visine <strong>za</strong><br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

svoju grupu zrenja, čvrsto i elastično, otporno<br />

prema poleganju.<br />

KUKURUZ<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

68 (70cm x 21cm)<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričan sa 14-16<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

redova zrna. Zrno je izrazito krupno, tipa<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

zubana žuto-crvenkaste boje. Masa 1000<br />

zrna iznosi preko 420 grama.<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

KUKURUZ<br />

18<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

19<br />

18 19


ZENIT<br />

FAO 700 grupa zrenja<br />

Visok prinos, otporan prema<br />

poleganju<br />

ZENIT je kasni hibrid <strong>za</strong> berbu u klipu i<br />

spravljanje silaže. Potencijal <strong>za</strong> prinos je<br />

preko 17 tha-1 suvog zrna, a silo mase oko<br />

65 tha-1. Veoma je adaptabilan na različite<br />

uslove proizvodnje i pogodan <strong>za</strong> vetrovite<br />

rejone.<br />

Stablo: Zenit ima elastično stablo visine<br />

oko 280 cm, otporno prema poleganju i<br />

lomu.<br />

Klip-zrno: Klip je cilindričnog oblika sa<br />

16-18 redova zrna, žute boje. Zrno je tipa<br />

zubana standardnog kvaliteta. Masa 1000<br />

zrna je oko 390 grama.<br />

Sklop (000 biljaka ha-1):<br />

• Optimalni uslovi proizvodnje:<br />

62 (70cm x 23cm)<br />

• Prosečni uslovi proizvodnje:<br />

59 (70cm x 24cm)<br />

• Manje povoljni uslovi proizvodnje:<br />

57 (70cm x 25cm)<br />

PRELIMINARNA<br />

preporuka<br />

<strong>NS</strong> hibrida kukuru<strong>za</strong><br />

<strong>za</strong> setvu <strong>2013.</strong> godine<br />

KUKURUZ<br />

Za kombajniranje u zrnu<br />

1. FAO 300: <strong>NS</strong> 300, <strong>NS</strong> 3014<br />

2. FAO 400: <strong>NS</strong> 4023, <strong>NS</strong> 4015, <strong>NS</strong> 4030<br />

3. FAO 500: <strong>NS</strong> 5043, <strong>NS</strong> 5051<br />

Za berbu u klipu<br />

1. FAO 500: <strong>NS</strong> 540, <strong>NS</strong> 5043, <strong>NS</strong> 5010,<br />

2. FAO 600: <strong>NS</strong> 6030, <strong>NS</strong> 6010, <strong>NS</strong> 6102,<br />

<strong>NS</strong> 7020, <strong>NS</strong> 6043, Zenit,<br />

Radan<br />

3. FAO 700: <strong>NS</strong> 770, Tisa<br />

Za silažu <strong>NS</strong> 5010, <strong>NS</strong> 6043, <strong>NS</strong> 770 i Tisa,<br />

Tolerantni prema herbicidu<br />

Focus Ultra <strong>NS</strong>444 Ultra, <strong>NS</strong>640 Ultra<br />

20<br />

20 21


Prve sorte pšenice, ječma i ovsa, u današnjem<br />

Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo, su<br />

registrovane 1953. godine, a krajem 80-tih<br />

godina i tritikalea. U periodu od 1953. do<br />

2012. godine je u Institutu stvoreno 403<br />

sorte strnih žita.<br />

Od ranih 70-tih godina prošlog<br />

veka do danas novosadske sorte<br />

su bile dominantne u proizvodnji<br />

strnih žita kako u bivšoj Jugoslaviji<br />

tako i današnjoj Republici<br />

Srbiji.<br />

Velike uspehe Institut beleži i u stranim<br />

državama. Do sada je registrovano 60 sorti<br />

pšenice, ječma i tritikalea u 16 zemalja<br />

Evrope, Azije i Severne Amerike. Trenutno<br />

se novosadske sorte pšenice gaje u:<br />

Priznate sorte strnih žita od 1953. do 2012. g.<br />

Vrsta/podvrsta<br />

Broj priznatih sorti<br />

Ozima pšenica 248<br />

Jara pšenica 31<br />

Durum ozima pšenica 2<br />

Durum jara pšenica 2<br />

Ozimi ječam 54<br />

Jari ječam 39<br />

Ozimi tritikale 16<br />

Ozimi ovas 3<br />

Jari ovas 7<br />

Ozima raž 1<br />

odličanog hlebo-pekarskog kvaliteta. Ova<br />

dva svojstva, prinos i kvalitet, su od početka<br />

rada na oplemenjivanju strnih žita u Institutu,<br />

bili osnovni kriterijumi u selekciji.<br />

Visoki potencijal <strong>za</strong> prinos je bio garancija<br />

proizvođačima da mogu da ostvare veliki<br />

rod, a odličan kvalitet prerađivačima da<br />

obezbede kvalitetnu sirovinu <strong>za</strong> finalni<br />

proizvod, hleb. Svoje visoke genetske potencijale<br />

<strong>za</strong> prinos i kvalitet sorte mogu<br />

ostvariti samo u uslovima optimalne agrotehnike.<br />

Poštovanje sortne agrotehnike u<br />

pogledu vremena setve, količine <strong>seme</strong>na<br />

pri setvi, doze mineralnih hraniva pred<br />

setvu i kasnije u prihranjivanju, <strong>za</strong>štita od<br />

prevalentnih bolesti i insekata kao i pravovremena<br />

žetva, su neophodni preduslov<br />

<strong>za</strong> ostvarenje visokih prinosa i dobrog<br />

kvaliteta.<br />

Rekordni prinosi novosadskih<br />

sorti pšenice u proizvodnji<br />

u 2011. i 2012. godini<br />

STRNA ŽITA<br />

Mađarskoj, Republici Češkoj, Slovačkoj,<br />

Rumuniji, Bugarskoj, Ukrajini, Iranu, Uzbekistanu,<br />

Kanadi, USA, itd. Osnovne karakteristike<br />

novosadskih sorti strnih žita su,<br />

veliki potencija <strong>za</strong> prinos, odličan kvalitet<br />

i velika adaptabilnost na različite agroekološke<br />

uslove.<br />

Rezultati novosadskih sorti<br />

pšenice<br />

Novosadske sorte strnih žita u poslednje 3<br />

godine <strong>za</strong>uzimaju površinu od 75-90% od<br />

ukupnih površina pod ovim biljnim vrstama<br />

u Republici Srbiji. Ovako dominantan<br />

položaj novosadskih sorti je, pre svega,<br />

rezultat visokog potencijala <strong>za</strong> rodnost i<br />

Potencijal jedne sorte u prinosu može se<br />

najbolje sagledati preko rekordnih prinosa.<br />

U protekle 2 godine novosadske sorte<br />

su ostvarile <strong>za</strong>vidno visoke prinose u<br />

proizvodnji. Već tradicionalno najveći broj<br />

visokih prinosa postigle su sorte <strong>NS</strong> 40S<br />

i Simonida koje već nekoliko poslednjih<br />

godina vrhune u proizvodnji pšenice u<br />

Srbiji. Novija sorta Zvezdana kao i reaktivirana<br />

sorta Rapsodija, koja je u zemljama<br />

EU registrovana pod imenom Pannonia,<br />

po prvim rezultatima pokazuju da se radi<br />

o izuzetno vrednim genotipovima. Sorte<br />

<strong>NS</strong> 40S, Rapsodija, Simonida, Renesansa<br />

i Pobeda su u 2012. godini ostvarile i vrhunske<br />

rezultate (između 7-8 t/ha) u Bugarskoj,<br />

Rumuniji, Iranu, Republici Češkoj<br />

i Sloveniji.<br />

STRNA ŽITA<br />

22<br />

23<br />

22 23


Rekordni prinosi <strong>NS</strong> sorti strnih žita u 2011. i 2012. godini<br />

Godina<br />

Sorta<br />

Prinos<br />

t/ha<br />

Površina<br />

ha<br />

OZIMA PŠENICA<br />

Ime Mesto Opština<br />

2011 Renesansa 8.10 1 Radiša Radosavljević Despotovac Despotovac<br />

Pobeda 7.00 3 Cvetkov Dragan Zrenjanin Zrenjanin<br />

<strong>NS</strong> 40S 9.62 20 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />

<strong>NS</strong> 40S 9.12 70 Branko Vujić Mala Bosna Subotica<br />

Simonida 8.79 26 ZZ Beška Beška Inđija<br />

Simonida 8.10 48 „Napredak“ Stara Pazova Stara Pazova<br />

Zvezdana 9.20 12 Zoran Lambeta Gajdobra Bačka Palanka<br />

Zvezdana 8.00 3 Miomir Crveni Turija Srbobran<br />

2012 Pobeda 8.21 7 „Zlatica“ La<strong>za</strong>revo Zrenjanin<br />

<strong>NS</strong> 40S 8.92 2 Žika Tomić Jarkovac Sečanj<br />

<strong>NS</strong> 40S 8.10 29 Dijamant Agrar Futog Novi Sad<br />

Simonida 9.80 1 Miladin Đalamić Klenje Bogatić<br />

Simonida 8.00 99 AD „Agrounija“ Inđija Inđija<br />

Zvezdana 8.90 25 Pavle Nenadović Voganj Ruma<br />

Zvezdana 7.90 2 Ljubiša Ivanović Slepčević Šabac<br />

Rapsodija 8.70 1 Miladin Đalamić Klenje Bogatić<br />

Rapsodija 8.30 12 Zoran Lambeta Gajdobra Bačka Palanka<br />

OZIMI JEČAM<br />

2012 Nonius 8.70 20 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />

Novosad. 565 8.20 22 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />

Novosad. 525 8.00 22 „Pionir“ AD Srbobran Srbobran<br />

OZIMI TRITIKALE<br />

2012 Odisej 8.33 2 Janoš Benjocki Sajan Kikinda<br />

Visoki prinosi <strong>NS</strong> sorti strnih žita u 2012. godini<br />

u stranim zemljama<br />

Sorta<br />

Prinos<br />

t/ha<br />

Površina<br />

ha<br />

OZIMA PŠENICA<br />

Mesto<br />

Zemlja<br />

Simonida 13.00 2 Kermanšah Iran<br />

Renesansa 9.70 2 Qazvin Iran<br />

Renesansa 9.50 9 Qazvin Iran<br />

Pobeda 8.00 18<br />

Šahre<strong>za</strong> (2.500 metara<br />

nadmorska visina)<br />

Iran<br />

Renesansa 7.40 40 Arad, Siria Rumunija<br />

<strong>NS</strong> 40S 7.50 12 Arad, Siria Rumunija<br />

Pobeda 7.20 20 Timiš, Grabat Rumunija<br />

<strong>NS</strong> 40S 7.40 20 Timiš, Cenei Rumunija<br />

<strong>NS</strong> 40S 7.50 10 Timiš, Carpinis Rumunija<br />

Rapsodija 7.30 120 Primorsko Bugarska<br />

<strong>NS</strong> 40S 7.00 20 Valchiv Bugarska<br />

Rapsodija 8.93 25 AGRO Voranov R. Češka<br />

Rapsodija 8.63 23 Strazovice R. Češka<br />

OZIMI JEČAM<br />

Nonius 7.00 2<br />

Šahre<strong>za</strong> (2.500 metara<br />

nadmorska visina)<br />

Iran<br />

STRNA ŽITA<br />

Veliki potencijal rodnosti pokazele su i<br />

sorte ječma, Nonius, Novosadski 565 i<br />

Novosadski 525 kao i sorta tritikalea Odisej,<br />

čiji rekodni prinosi premašuju 8 t/ha.<br />

Sa ovakvim <strong>NS</strong> sortimentom proizvodnja<br />

strnih žita u Srbiji bi se mogla značajno<br />

povećati uz dobar kvalitet, koji bi se sigurno<br />

ostvario uz adekvatne agrotehničke<br />

mere. S druge strane, povećana rodnost<br />

i odličan kvalitet bi omogućio i povećan<br />

izvoz a time i devizni priliv i profit.<br />

U 2012. godini novosadske sorte strnih žita<br />

su ostvarile i značajne rezultate u stranim<br />

zemljama neki od tih rezultata su prika<strong>za</strong>ni<br />

u tabeli. Posebno sen<strong>za</strong>cionalan uspeh<br />

su imale <strong>NS</strong> sorte pšenice u Iranu, gde je<br />

Simonida dala čak 13 t/ha a Renesansa<br />

blizu 10 t/ha. Sorta pšenice Pobeda i sorta<br />

ječma Nonius su na nadmorskoj visini od<br />

preko 2.500 metara ostvarile prinos od 8<br />

t/ha (Pobeda), odnosno 7 t/ha (Nonius).<br />

Ovaj uspeh je time veći jer su domaće sorte<br />

u toj zemlji ostvarile <strong>za</strong> više od duplo<br />

niži prinos od <strong>NS</strong> sorti.<br />

STRNA ŽITA<br />

24<br />

25<br />

24 25


Nova genetika<br />

Najnovije sorte koje se nalaze pod šiframa<br />

<strong>NS</strong> NG (novosadska nova genetika) se testiraju<br />

u mreži oglada na teritoriji Srbije i<br />

stranim zemljama i prvi rezultati ukazuju<br />

da se radi o izuzetno vrednim sortama.<br />

One u sebi nose nove gene koji će omogućiti<br />

kako veće prinose tako i veću adaptabilnost<br />

na nove limitirajuće faktore u<br />

proizvodnji strnih žita.<br />

Ove sorte su nastale u jednom novom<br />

cilkusu selekcije gde su rekombinovani<br />

geni iz domaćih sorti i geni iz sorti koje<br />

su stvorene u udaljenim regionima iz država<br />

kao što su Argentina, Japan, Kanada,<br />

Australija, itd. Kombinacijom ovakvih<br />

Parametri kvaliteta novosadskih sorti pšenice ne bazi višegodišnjih ogleda<br />

SORTA<br />

S a d r ž a j<br />

proteina<br />

(%)<br />

S a d r ž a j<br />

glutena<br />

(%)<br />

Farino.<br />

klasa<br />

Važni parametri tehnološkog kvaliteta<br />

Energija<br />

(Eksten.)<br />

(cm 2 )<br />

Prinos hleba<br />

(gr) na 100 gr.<br />

brašna<br />

Broj<br />

padanja<br />

(sec)<br />

Ocena<br />

hleba*<br />

POBEDA 12 - 14 28 - 33 A1-A2 95 - 135 140 - 144 240 - 400 6.8 – 5.0<br />

RENESA<strong>NS</strong>A 12 - 15 27 - 33 A2 80 - 140 136 - 142 215 - 355 6.5 – 4.5<br />

SIMONIDA 12 - 15 30 - 33 A2 80 – 135 135 - 143 235 - 360 6.7 – 5.0<br />

RAPSODIJA 12 - 14 29 - 32 A2 110 -180 137 – 142 370 - 565 6.3 – 4.5<br />

ZVEZDANA 12 - 14 30 - 33 B1 80 – 120 140 - 143 220 - 340 6.5 – 4.5<br />

<strong>NS</strong> 40S 11 - 13 24 - 30 B1-B2 120 - 165 135 - 138 200 - 365 4.0 – 3.5<br />

OCENA HLEBA * - ocena finalnog proizvoda sa skalom 0 - 7 ( 0-2.5 su stočne pšenice; 2.6-4.0 loše pšenice kojim se moraju<br />

dodavati poboljšivači; 4.1 - 5.5 dobre hlebne pšenice; 5.6 - 7.0 poboljšivači)<br />

Kvalitet novosadskih sorti<br />

pšenice<br />

Stvaranje sorti sa izuzetno dobrim tehnološkim<br />

kvalitetom je još od 70-tih godina<br />

prošlog veka, pored visokog potencijala<br />

<strong>za</strong> prinos, bio primarni cilj u selekciji pšenice<br />

u Institutu <strong>za</strong> ratrstvo i povrtarstvo.<br />

Od sorte Parti<strong>za</strong>nka, koja je priznata 1973,<br />

do 2012. godine stvoreno je i priznato 32<br />

sorte poboljšivači – sorte čije se brašno<br />

meša sa sortama slabog kvaliteta da bi se<br />

od njih mogao praviti hleb.<br />

Nažalost, jedino u našoj zemlji, stimulacija<br />

germplazmi kroz proces selekcije stvoreno<br />

je nekoliko novih sorti – nova genetika<br />

se ostvarivala kroz razlike u ceni, nije ni-<br />

<strong>za</strong> gajenje visoko kvalitetnih sorti koja bi<br />

– kao što su: <strong>NS</strong> Avangarda, <strong>NS</strong> Artemida,<br />

kada <strong>za</strong>živela u praksi. Bez obzira na ovu<br />

<strong>NS</strong> Futura, <strong>NS</strong> Dika, <strong>NS</strong> Ilina, <strong>NS</strong> Arabeska,<br />

činjenicu, Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo<br />

i dalje intenzivno radi i na stvaranju<br />

<strong>NS</strong> Enigma, <strong>NS</strong> Desetka, <strong>NS</strong> Emina, <strong>NS</strong> Tavita,<br />

<strong>NS</strong> Sena, <strong>NS</strong> Radojka i <strong>NS</strong> Melodija.<br />

sorti visoko kvalitetnih vrednosti kao što<br />

Među ovim sortama se nalaze sorte sa<br />

su uveli testne sorte veoma.<br />

izuzetno visokim potencijalom <strong>za</strong> prinos,<br />

Iz tabele o kvalitetu se vidi izuzetni potencijal<br />

u najvažnijim poka<strong>za</strong>teljima tehnološ-<br />

sorte sa odličnim kvalitetom, sorte sa različitim<br />

vremenom stasavanja a <strong>za</strong>jednička<br />

karakteristika je ta što su sve izuzetno<br />

podataka, čak i sorta <strong>NS</strong> 40S <strong>za</strong> koju se vekog<br />

kvaliteta <strong>NS</strong> sorti pšenice. Na osnovu<br />

STRNA ŽITA<br />

adaptabilne i prilagođene promenama<br />

zuje mišljenje da je slabog kvaliteta, se vidi<br />

STRNA ŽITA<br />

klime. Koje od ovih sorti će u narednim<br />

da se radi o sorti od čijeg brašna se može,<br />

godinama biti <strong>za</strong>stupljene na našim žitnim<br />

poljima <strong>za</strong>visiće od rezultata ogleda<br />

ti solidan hleb. Potvrdu svog kvaliteta <strong>NS</strong><br />

bez dodataka sorti poboljšivača spravlja-<br />

koji su postavljeni sa ovim sortama u Srbiji<br />

i okolnim državama.<br />

u kojima se gaje.<br />

sorte pšenice su dobile u svim državama<br />

26<br />

27<br />

26 27


STRNA<br />

ŽITA<br />

KARAKTERISTIKE SORTI STRNIH ŽITA NAMENJENIH<br />

PROIZVOĐAČIMA ZA NAREDNE SEZONE<br />

POBEDA<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Odlična otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 5.-20. oktobra<br />

Srednje kasna Optimalana setvena norma 500-550 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 90-100 cm<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Dobra otpornost na poleganje<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Tolerantna na prevalentne bolesti Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Masa 1000 zrna 40-46 g<br />

Hektolitarska masa 80-87 kg<br />

Zrno tamno crvene boje<br />

Široka adaptabilnost<br />

RENESA<strong>NS</strong>A<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Veoma dobra otpornost na zimu Optimalno vrema setve 10.-25. oktobra<br />

Srednje rana sorta Optimalana setvena norma oko 550 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 90-105 cm<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Dobra tolerantnost na poleganje Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Dobra otpornost na bolesti<br />

Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Masa 1000 zrna 40-45 g<br />

Hektolitarska masa 80-88 kg<br />

Zrno tamno crvene boje<br />

Široka adaptabilnost<br />

<strong>NS</strong> 40S<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Veoma dobra otpornost na zimu Optimalno vrema setve 5.-20. oktobra<br />

Srednje kasna sorta sa osjem Optimalana setvena norma 480-520 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 80-90 cm<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Odlična otpornost na poleganje<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Vrlo dobra otpornost bolesti<br />

Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Masa 1000 zrna 36-42 g<br />

Hektolitarska masa 76-82 kg<br />

Zrno bledo crvene boje<br />

Veoma široka adaptabilnost<br />

SIMONIDA<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Odlična otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />

Srednje rana Optimalana setvena norma 500-550 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 80-95 cm<br />

Valjanje posle setve<br />

Dobra otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />

Tolerantna na prevalentne bolesti Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Masa 1000 zrna 42-47 g<br />

Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Hektolitarska masa 82-87 kg<br />

Zrno crvene boje<br />

Široka adaptabilnost<br />

KARAKTERISTIKE SORTI STRNIH ŽITA NAMENJENIH<br />

PROIZVOĐAČIMA ZA NAREDNE SEZONE<br />

ZVEZDANA<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Odlična otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />

Srednje kasna Optimalana setvena norma 500-600 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 70-80 cm<br />

Valjanje posle setve<br />

Odlična otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />

Odlična otpornost bolesti<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Masa 1000 zrna 42-46 g<br />

Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Hektolitarska masa 82-87 kg<br />

Zrno crvene boje<br />

Široka adaptabilnost<br />

RAPSODIJA<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Odlična otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 5.-25. oktobra<br />

Rana sorta sa osjem Optimalana setvena norma 550-600 klij. zrna po m 2<br />

Visina stabla 85-95 cm<br />

Valjanje posle setve<br />

Odlična otpornost na poleganje Zaštita od bolesti lista<br />

Dobra otpornost na bolesti<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Masa 1000 zrna 42-46 g<br />

Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Hektolitarska masa 82-86 kg<br />

Zrno crvene boje<br />

Izuzetno široka adaptabilnost<br />

ODISEJ (ozimi tritikale)<br />

Sortne karakteristike<br />

Osnovni parametri u agrotehnici<br />

Odlična otpornost na zimu i bolesti Optimalno vrema setve 1.-.20 oktobra<br />

Rana sorta, visina stabla 95-110 cm Optimalana setvena norma 450-550 klij. zrna po m 2<br />

Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />

Masa 1000 zrna 32-37 g<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Hektolitarska masa 75-80 kg Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Sadržaj proteina 14-16%<br />

Pogodna i <strong>za</strong> ispašu u fazi vlatanja<br />

Sadržaj vlažnog glutena 20-33%<br />

Zrno bledo crvene boje<br />

Veoma široka adaptabilnost<br />

NOVOSADSKI 525 (ozimi pivski 2-redi ječam)<br />

Sortne karakteristike<br />

Agrotehnika<br />

Dobra otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 25. septembra-10. oktobra<br />

Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />

Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />

Dobra otpornost na bolesti<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Masa 1000 zrna oko 48 g<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Hektolitarska masa 74-78 kg Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Sadržaj proteina 11,0-11,5%<br />

Udeo zrna I klase oko 93%<br />

Sadržaj finog ekstrakta 78-80%<br />

Osnovna pravila upotrebe<br />

NPK hraniva <strong>za</strong> vrhunske<br />

prinose <strong>NS</strong>-sorti strnih žita<br />

• Osnovno đubrenje (pre osnovne<br />

obrade zemljišta) treba obaviti na<br />

osnovu analize zemljišta. Na prosečno<br />

plodnim zemljištima Srbije<br />

neophodno je u jesen uneti 50-60<br />

kg/ha azota (N) i 60-70 kg/ha fosfora<br />

(P 2<br />

O 5<br />

). Kalijuma ima uglavnom<br />

dovoljno u rezervama zemljišta,<br />

tako da je <strong>za</strong> pšenicu dovoljno 20-<br />

60 kg/ha ali se negde može i izostaviti.<br />

• Prihranjivanje <strong>NS</strong>-sorti pšenice<br />

je neophodno. Treba ga obaviti na<br />

bazi analize zemljišta primenom N<br />

min-metode, ili neke druge preciznije<br />

metode. U prosečnoj godini<br />

potrebno je 60-100 kg/ha čistog<br />

azota (N) <strong>za</strong>visno od <strong>NS</strong>-sorte. Ove<br />

preporuke Institut daje svake godine<br />

krajem januara na bazi probnih<br />

anali<strong>za</strong> zemljišta. Preciznije preporuke<br />

daje Savetodavna služba Srbije.<br />

• Prihranjivanje preko lista (uz mere<br />

<strong>za</strong>štite) pomaže da se postignu vrhunski<br />

prinosi.<br />

• Pošto su mere nege pšenice <strong>za</strong>visne<br />

od vremenskih uslova, Institut<br />

preko svog sajta i preko medija saopštava<br />

blagovremeno savete poljoprivrednicima<br />

koji gaje <strong>NS</strong>-sorte<br />

pšenice i druga žita.<br />

STRNA<br />

ŽITA<br />

28<br />

29<br />

28 29


Sorte strnih žita <strong>za</strong><br />

specifičnu upotrebu:<br />

<strong>NS</strong> Dur ozima durum pšenica<br />

namenjena kao sirovina <strong>za</strong><br />

spravljnje različitih vrsta testenina.<br />

Otporana je na niske temperature<br />

i bez rizika se može gajiti<br />

u našim uslovima.<br />

Bambi ozima kompaktum pšenica<br />

namenjena isključivo spravljanju<br />

raznih vrsta kako čajnih<br />

tako i tvrdih keksova.<br />

Nirvana ozima spelta pšenica<br />

namanjena <strong>za</strong> spravljanje specijalnih<br />

vrsta hlebova koji su<br />

znatno bolje svarljiviji u odnosu<br />

na konvencionalnu pšenicu. Pogodna<br />

<strong>za</strong> organsku poljoprivredu.<br />

<strong>NS</strong> Sedef jari golozrni ovas namanjen<br />

ljudskoj ishrani. Poseduje<br />

izuzetnu nutricionu vrednost i<br />

ubraja se u grupu funkcionalne<br />

hrane.<br />

NOVOSADSKI 565 (ozimi pivski 2-redi ječam)<br />

Sortne karakteristike<br />

Agrotehnika<br />

Dobra otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 25 septembar -10 oktobar<br />

Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />

Odlična otpornost na poleganje<br />

Odlična otpornost na bolesti Valjanje posle setve<br />

Masa 1000 zrna oko 49 g<br />

Hektolitarska masa 75-79 kg<br />

Sadržaj proteina 10,5-11,0% Zaštita od bolesti lista<br />

Udeo zrna I klase oko 95%<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Sadržaj finog ekstrakta 78-81% Zaštita od bolesti klasa (Fusarium spp.)<br />

Nonius (ozimi stočni 6-redi ječam)<br />

Sortne karakteristike Agrotehnika<br />

Dobra otpornost na zimu<br />

Optimalno vrema setve 25 septembar-10 oktobar<br />

Srednje rana sorta Optimalna setvena norma 300-350 klij. zrna po m 2<br />

Dobra otpornost na poleganje<br />

Odlična otpornost na bolesti Valjanje posle setve<br />

Masa 1000 zrna oko 47 g<br />

Hektolitarska masa 74-78 kg<br />

Sadržaj proteina 11-12%<br />

Folijarna prihrana pre klasanja<br />

Preporučuje se <strong>za</strong> gajenje na svim Zaštita od bolesti lista kao i <strong>za</strong>štita od bolesti klasa<br />

tipovima zemljišta<br />

(Fusarium spp.)<br />

<strong>NS</strong> JADAR (ozimi plevičasti ovas)<br />

Sortne karakteristike<br />

Agrotehnika<br />

Dobra tolerantnost na niske temp. Optimalno vrema setve kraj septembra<br />

Rana sorta Optimalna setvena norma 400-450 klij. zrna po m 2<br />

STRNA<br />

ŽITA<br />

Odlična otpornost na poleganje Osnovno đubrenje 30 kg/ha N i 50 kg/ha P 2<br />

O 5<br />

Tolerantan na bolesti<br />

Valjanje posle setve<br />

Masa 1000 zrna oko 35 g<br />

Prihranjivanje I 30 kg/ha N u početku bokorenja<br />

Hektolitarska masa 55-58 kg Prihranjivanje II 20 kg/ha N u početku vlatanja<br />

Sadržaj proteina 14-15%<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Sadržaj masti 3-4%<br />

Namenjen i <strong>za</strong> združen usev sa ozimim graškom i<br />

grahoricom<br />

Dunav (jari plevičasti ovas)<br />

Sortne karakteristike<br />

Agrotehnika<br />

Odlična adaptabilnost<br />

Setva odmah nakon topljenja snega (kraj februara)<br />

Podnosi i siromašnija zemljišta Optimalna setvena norma 450-550 klij. zrna po m 2<br />

Srednje rana sorta Osnovno đubrenje 40 kg/ha N i 50 kg/ha P 2<br />

O 5<br />

Dobra otpornost na poleganje Valjanje posle setve<br />

Tolerantan na bolesti<br />

Prihranjivanje 30 kg/ha N u početku bokorenja<br />

Hektolitarska masa 55 kg a masa<br />

1000 zrna oko 30-35 g<br />

Zaštita od bolesti lista<br />

Sadržaj proteina 16% i masti 4-5%<br />

Namenjen i <strong>za</strong> združen usev sa ozimim graškom i<br />

grahoricom<br />

30<br />

30 31


Hibridi <strong>za</strong> setvu na parcelama gde ima volovoda<br />

BRANKO<br />

Dobar i u težim uslovima!!!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Otporan na rase A, B, C, D i E<br />

volovoda (Orobanche cumana), rđu<br />

i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis, Macrophomina<br />

i Phoma, a tolerantan na Sclerotinia<br />

sclerotiorum i to na forme koje<br />

se javljaju na korenu i stablu<br />

• Prosečne visine biljaka, visoke<br />

otpornosti na poleganje i lom stabla<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 47-49%<br />

• Može se uspešno gajiti na različitim<br />

tipovima zemljišta čak i na<br />

siromašnijim zemljištima<br />

• Izuzetno dobro podnosi sušne uslove<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

DUŠKO<br />

Stvoren <strong>za</strong> rekorde!!!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Genetski otporan na plamenjaču<br />

(Pl 6<br />

gen), na rase A, B, C, D i E<br />

volovoda (Orobanche cumana),<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

• Visok stepen tolerantnosti prema<br />

Phomopsis, bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju<br />

pegavost lista i stabla i korensku<br />

i stabljičnu formu bele truleži<br />

(Sclerotinia sclerotiorum)<br />

• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />

stabljika otporna na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 46-48%<br />

• Vrlo adaptibilan i može se uspešno<br />

gajiti u različitim agroekološkim<br />

uslovima gde postiže visok i stabilan<br />

prinos<br />

• U protekle četiri godine najprinosniji<br />

hibrid u mreži ogleda Instituta<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

NOVOSAĐANIN<br />

Stvoren <strong>za</strong> klimu 21. veka!!!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Genetski otporan na rase<br />

A, B, C, D i E volovoda (Orobanche<br />

cumana), rđu i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis, Macrophomina, crnoj<br />

pegavosti i beloj truleži (korenske<br />

i stabljične forme)<br />

• Srednje visine stabla i visoke<br />

otpornosti na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 47-48%<br />

• Veoma dobro podnosi sušu,<br />

adaptibilan i plastičan<br />

• Ostvaruje visok stabilan prinos<br />

ne<strong>za</strong>visno od prisustva volovoda<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

BAĆA<br />

Najuljaniji <strong>NS</strong> hibrid!!!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Otporan prema A, B, C, D i E rasama<br />

volovoda, rđi i suncokretovom moljcu<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis, a tolerantan prema<br />

bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju pegavost lista<br />

• Srednje visine stabla i visoke<br />

otpornosti na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 51-52%<br />

• U različitim uslovima gajenja uvek<br />

obezbeđuje visok prinos i sadržaj ulja<br />

• Najuljaniji <strong>NS</strong> hibrid, potvrđen<br />

u regionima sa volovodom<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

52-58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

32<br />

33<br />

32 33<br />

SUNCOKRET<br />

SUNCOKRET


Potpuno nova selekcija u službi borbe protiv volovoda!!!<br />

ORFEJ<br />

Novi koncept hibrida<br />

<strong>za</strong> rekordne prinose<br />

<strong>NS</strong> OSKAR<br />

Konačno! Novi <strong>NS</strong>-H-111, raniji,<br />

prinosniji i otporan na volovod!<br />

GIGANT<br />

Novo, samo <strong>za</strong> gigantske<br />

prinose!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Genetski otporan na sve rase<br />

plamenjače (Pl 6<br />

gen) prisutne kod<br />

nas, otporan na rase A, B, C, D i E<br />

volovoda (Orobanche cumana),<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis i Phoma, a tolerantan<br />

na Sclerotinia sclerotiorum<br />

i to na forme koje se javljaju<br />

na korenu i stablu<br />

• Prosečne visine biljaka<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5,5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 47-49%<br />

• Odlikuje sa visokim stepenom<br />

oplodnje čak i u nepovoljnim<br />

uslovima<br />

• Može se uspešno gajiti na različitim<br />

tipovima zemljišta<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />

i E volovoda (Orobanche cumana),<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis i Macrophomina<br />

• Prosečne visine biljaka, izrazito<br />

tolerantan na poleganje i lomljenje<br />

stabla<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5,5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 48-50%<br />

• Adaptibilan je i može se gajiti<br />

u različitim agroekološkim uslovima<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

<strong>NS</strong> NOVAK<br />

Novi šampion, sve pobeđuje bez<br />

izgubljenog seta!<br />

• Srednje kasni hibrid<br />

• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />

i E volovoda (Orobanche cumana),<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis, Macrophomina<br />

• Biljke su visoke i izrazito tolerantan<br />

na poleganje i lomljenje stabla<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5,5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 49-50%<br />

• Adaptibilan i može se gajiti<br />

u različitim agroekološkim uslovima<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi .<br />

<strong>NS</strong> FANTAZIJA<br />

Novo, fantastična<br />

adaptabilnost i rodnost!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Srednje kasni hibrid<br />

• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />

• Genetski otporan na rase A, B, C, D<br />

i E volovoda (Orobanche cumana),<br />

i E volovoda (Orobanche cumana),<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

rđu i suncokretov moljac<br />

• Visok stepen tolerantnosti prema<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis, Macrophomina,<br />

Phomopsis beloj truleži (korenske<br />

bolestima koje i<strong>za</strong>zivaju pegavost<br />

i stabljične forme)<br />

lista i stabla i prema beloj truleži<br />

• Prosečne visine biljaka, izrazito<br />

(korenske i stabljične forme)<br />

tolerantan na poleganje<br />

• Prosečne visine biljaka, čvrsta<br />

i lomljenje stabla<br />

i jaka stabljika otporna na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5,5 t/ha<br />

preko 5,5 t/ha<br />

SUNCOKRET<br />

• Sadržaj ulja 48-50%<br />

• Sadržaj ulja 46-49%<br />

• Adaptibilan i može se gajiti<br />

• Dobro podnosi sušu, atraktivan je<br />

u različitim agroekološkim uslovima<br />

prema polinatorima i odlikuje se SUNCOKRET<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

izuzetno visokim stepenom oplodnje.<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

34<br />

35<br />

34 35


Hibridi otporni na herbicide iz grupe imidazolinona (Clearfield)<br />

(NIJE GMO!!!)<br />

Za efikasniju borbu protiv korova i volovoda<br />

<strong>NS</strong> RIMI PR<br />

Clearfield tehnologija i otpornost<br />

na plamenjaču NOVO!!!<br />

• Hibrid rane vegetacije<br />

• Visokootporan na herbicid<br />

Pulsar 40 i druge herbicide iz grupe<br />

imidazolinona<br />

• Naslednik hibrida RIMI, prvog<br />

i najprodavanijeg IMI hibrida<br />

u Centralnoj i Istočnoj Evropi<br />

• Otporan na sve rase plamenjače<br />

kontrolisane genom Pl 6<br />

• Genetski otporan na rđu<br />

i suncokretov moljac, a poljski<br />

otporan prema Phomopsis<br />

• Srednje visine stabla i visoke<br />

otpornosti na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 4,5 t/ha<br />

• Veoma adaptibilan i stabilan u našim<br />

agroekološkim uslovima<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

<strong>NS</strong> TAURUS<br />

Clearfield tehnologija<br />

i visok prinos NAJNOVIJE!!!<br />

• Srednje kasni hibrid<br />

• Poseduje visoku otpornost prema<br />

herbicidima iz grupe imidazolinona<br />

(Pulsar 40). Poseduje visok stepen<br />

tolerantnosti prema Phomopsis,<br />

Macrophomina, Phoma i Sclerotinia<br />

sclerotiorum (korenske i stabljične<br />

forme)<br />

• Srednje visine stabla i visoke<br />

otpornosti na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 4,5 t/ha<br />

• Za visoke i stabilne prinose<br />

i u stresnim uslovima<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

PEGAZ<br />

Clearfield tehnologija i otpornost<br />

na volovod NAJNOVIJE!!!<br />

Hibrid otporan na herbicide iz<br />

grupe sulfonil urea<br />

(tribenuron metil) (NIJE GMO!!!)<br />

Za borbu protiv najupornijih<br />

korova poput palamide<br />

SUMO 1 PR<br />

Za borbu protiv palamide<br />

i plamenjače!!!<br />

• Hibrid srednje rane vegetacije<br />

• Visokotolerantan na herbicide iz<br />

grupe sulfonil urea kod kojih je<br />

aktivna materija tribenuron-metil<br />

• Genetski otporan na sve rase<br />

plamenjače (Pl 6<br />

gen) prisutne kod<br />

nas, rđu i suncokretov moljac<br />

• Visokotolerantan prema<br />

Phomopsis helianthi<br />

• Srednje visine stabla i visoke<br />

otpornosti na poleganje.<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 4.5 t/ha<br />

• Dobro podnosi sušu, atraktivan je<br />

prema polinatorima i odlikuje se<br />

izuzetno visokim stepenom oplodnje.<br />

• Gajenjem SUMO hibrida omogućena<br />

je borba čak i protiv tako upornih<br />

širokolisnih korova kao što je<br />

palamida<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi .<br />

<strong>NS</strong>-H-111<br />

Najuspešniji <strong>NS</strong> hibrid u svetu<br />

• Odlična otpornost na zimu<br />

• Srednje rani hibrid, prosečne visine,<br />

izrazito tolerantan na poleganje<br />

i lomljenje stabla<br />

• Sadržaj ulja je oko 48-50%<br />

• Otporan na rđu i suncokretovog<br />

moljca, visoko tolerantan prema<br />

Phomopsis-u<br />

• Potencijal <strong>za</strong> prinos je oko 5t/ha<br />

• Preporučena gustina setve je<br />

55.000 biljaka po hektaru<br />

• Adaptabilan je hibrid, koji može<br />

da se gaji u različitim agroekološkim<br />

uslovima<br />

• Najrašireniji i najplastičniji <strong>NS</strong> hibrid<br />

suncokreta i dalje u samom vrhu<br />

sortimenta<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Odlikuje se visokom otpornošću<br />

prema herbicidima iz grupe<br />

imidazolinona ne<strong>za</strong>visno od vremena<br />

primene<br />

• Genetski otporan prema volovodu<br />

rasa A do E, kao i prema značajnim<br />

prouzrokovačima bolesti suncokreta<br />

• Srednje visine stabla<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

SUNCOKRET<br />

preko 4,5 t/ha<br />

• Može se uspešno gajiti na različitim<br />

tipovima zemljišta i daje visoke<br />

SUNCOKRET<br />

i stabilne prinose<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

36<br />

58 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

37<br />

36 37


Konzumni hibridi<br />

Hibridi otporni prema plamenjači<br />

<strong>NS</strong> SLATKI<br />

Novo, najukusniji <strong>NS</strong> hibrid!<br />

• Konzumni hibrid suncokreta<br />

<strong>za</strong> ishranu i ljuštenje<br />

• Pripada grupi srednje ranih hibrida<br />

• Otporan je prema rđi<br />

i suncokretovom moljcu, a tolerantan<br />

prema Phomopsis<br />

• Stabljika je čvrsta i visoka<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

je veći od 4,5 t/ha<br />

• Masa 1000 <strong>seme</strong>na 95-110g<br />

• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu manji od 35%<br />

• Sadržaj proteina u jezgru 26%<br />

• Ima ni<strong>za</strong>k sadržaj ljuske<br />

• Ovaj hibrid je atraktivan<br />

<strong>za</strong> oprašivače, a takođe je i dobro<br />

adaptibilan <strong>za</strong> različite ekološke<br />

uslove i tipove zemljišta<br />

• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />

žetve: 42 000-46 000 biljaka<br />

po hektaru.<br />

<strong>NS</strong> GRICKO<br />

Novo, i krupan i rodan!<br />

• Konzumni hibrid suncokreta<br />

<strong>za</strong> ishranu i ljuštenje<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Stabljika je čvrsta i visoka<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

je veći od 4,5 t/ha<br />

• Masa 1000 <strong>seme</strong>na 95-115g<br />

• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu manji od 35%<br />

• Sadržaj proteina u jezgru 25%<br />

• Ima ni<strong>za</strong>k sadržaj ljuske<br />

• Otporan je prema rđi<br />

i suncokretovom moljcu, a tolerantan<br />

prema Phomopsis<br />

• Ovaj hibrid je atraktivan <strong>za</strong><br />

oprašivače, a takođe je i dobro<br />

adaptibilan <strong>za</strong> različite ekološke<br />

uslove i tipove zemljišta<br />

• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />

žetve: 42 000-46 000 biljaka po hektaru.<br />

U ponudi su i konzumni hibridi Vranac i Cepko<br />

VELJA<br />

I ranostasnost i prinos!!!<br />

• Spada u grupu ranih hibrida<br />

• Otporan prema rđi, plamenjači<br />

(Pl 6<br />

gen) i suncokretovom moljcu<br />

• Tolerantan prema Phomopsis<br />

i prema beloj truleži na glavi<br />

(S. sclerotiorum).<br />

• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />

stabljika otporna na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 4,5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 44-48%<br />

• Atraktivan <strong>za</strong> polinatore, izuzetno<br />

prilagođen različitim uslovima<br />

gajenja<br />

• Ostvaruje visok prinos <strong>seme</strong>na iako<br />

je hibrid rane vegetacije<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

52-56 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

DUKAT<br />

Ultrarani hibridi<br />

Najraniji hibrid u Srbiji – ako<br />

ste <strong>za</strong>kasnili!<br />

SREMAC<br />

Adut među <strong>NS</strong> hibridima!!!<br />

• Srednje rani hibrid<br />

• Otporan na sve rase plamenjače<br />

kontrolisane genom Pl 6<br />

, rđu<br />

i suncokretov moljac<br />

• Visok stepen tolerantnosti prema<br />

Phomopsis, bolestima koje<br />

i<strong>za</strong>zivaju pegavost lista i stabla<br />

i korensku i stabljičnu formu bele<br />

truleži (Sclerotinia sclerotiorum)<br />

• Prosečne visine biljaka, čvrsta i jaka<br />

stabljika otporna na poleganje<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

preko 5 t/ha<br />

• Sadržaj ulja 46-48%<br />

• Dobro podnosi sušu, adaptibilan je<br />

pa se može uspešno gajiti na<br />

različitim tipovima zemljišta<br />

• Ima intenzivan početni porast,<br />

u proteklih nekoliko godina jedan od<br />

najprinosnijih hibrida Instituta<br />

• Preporučeni (optimalni) sklop<br />

55-60 000 biljaka/ha u žetvi.<br />

• Vrlo rani hibrid sa dužinom vegetacije<br />

90 do 95 dana<br />

• Prosečna visina stabljike je 135 - 145 cm<br />

• Genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

je 4 t/ha<br />

• Sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu 47-49%<br />

• Genetski je otporan prema rđi<br />

i suncokretovom moljcu<br />

• Optimalni sklop biljaka u vreme<br />

žetve: 50 000-54 000 biljaka<br />

po hektaru<br />

• Preporučuje se <strong>za</strong> kasniju setvu na<br />

parcelama gde se nije mogla obaviti<br />

38<br />

pravovremena setva<br />

39<br />

(od 15. maja do 15. juna)<br />

38 39<br />

SUNCOKRET<br />

SUNCOKRET


Slavica<br />

Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />

kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />

genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na –<br />

preko 4,7 t/ha, a prosečan sadržaj ulja u<br />

<strong>seme</strong>nu je 45%. Sorta visoke toleratnosti<br />

na niske temperature. Dužina vegetacije<br />

je 284 dana. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 4,3 g.<br />

Ulje je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci<br />

posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih<br />

životinja.<br />

Banaćanka<br />

Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />

kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />

genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

– preko 4,4 t/ha, a prosečan sadržaj ulja<br />

u <strong>seme</strong>nu je 46%. Sorta je tolerantna na<br />

stresne uslove. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 4,2 g.<br />

Dužina vegetacije je 277 dana. Ulje je pogodno<br />

<strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci posle<br />

ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih životinja.<br />

Jasna<br />

Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />

kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />

genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na<br />

– preko 5 t/ha, a prosečan sadržaj ulja<br />

u <strong>seme</strong>nu je 41%. Dobro podnosi niske<br />

temperature. Masa 1000 <strong>seme</strong>na je 3,4 g.<br />

Dužina vegetacije je 280 dana. Ulje je pogodno<br />

<strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci posle<br />

ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih životinja.<br />

Zlatna<br />

Ozima sorta sa niskim sadržajem eruka<br />

kiseline i glukozinolata iz grupe “00”. Visok<br />

genetski potencijal <strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na –<br />

preko 4,5 t/ha, a sadržaj ulja u <strong>seme</strong>nu je<br />

44%. Sadržaj proteina 24%. Dobro podnosi<br />

niske temperature. Masa 1000 <strong>seme</strong>na<br />

je 3,9 g. Dužina vegetacije je 284 dana.<br />

Ulje je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu, a ostaci<br />

posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu domaćih<br />

životinja.<br />

Jovana<br />

Jara sorta sa niskim sadržajem eruka kiseline<br />

i iz grupe “00”. Visok genetski potencijal<br />

<strong>za</strong> prinos <strong>seme</strong>na – preko 2,6 t/ha, a sadržaj<br />

ulja u <strong>seme</strong>nu je 45%. Seme izuzetno<br />

krupno. Sorta standard u Komisiji <strong>za</strong> registraciju<br />

jarih sorti uljane repice. Masa 1000<br />

<strong>seme</strong>na je 3,8 g. Dužina vegetacije je 102<br />

dana. Ulje joj je pogodno <strong>za</strong> ljudsku ishranu,<br />

a ostaci posle ceđenja ulja <strong>za</strong> ishranu<br />

domaćih životinja.<br />

ULJANA REPICA<br />

40<br />

40 41 41


LUCERKA<br />

<strong>NS</strong> Banat ZMS II je rana sorta, tolerantna<br />

na sušu, namenjana <strong>za</strong> intenzivno<br />

korišćenje (5-6 otkosa). Na kvalitetnim zemljištima<br />

ostvaruje visok prinos (85-100 t/<br />

ha zelene krme i preko 20 t/ha sena) i dobar<br />

kvalitet (21% sirovih proteina). Adaptabilna<br />

i stabilna sorta, najraširenija u Srbiji.<br />

<strong>NS</strong> Medijana ZMS V je sorta koja se<br />

odlikuje dobrim proizvodnim osobinama<br />

na težim, hidromorfnim zemljištima (Centralna<br />

Srbija, BiH): visok prinos biomase<br />

(80-100 t/ha zelene krme, sena 15-20 t/<br />

ha), dobar kvalitet (22% proteina). Adaptabilna<br />

sorta, visokih prinosa u različitim<br />

proizvodnim uslovima.<br />

Višegodišnje krmne leguminoze<br />

Banat VS je sorta visokih prinosa zelene<br />

krme (85-100 t/ha) i sena (18-20 t/ha),<br />

tolerantna na intenzivan način iskorišćavanja<br />

odličnog kvaliteta (21% proteina u<br />

senu). Povećanog nivoa tolerantnosti na<br />

sušu, niske temperature i poleganje. Rana<br />

sorta, brzog inicijalnog porasta posle košenja.<br />

Izuzetno prinosna na lakšim i srednje<br />

teškim zemljištima.<br />

Nera je ranostasna sorta, odličnog kvaliteta<br />

(21% proteina), namenjana <strong>za</strong> intenzivan<br />

način iskorišćavanja (sistem kosidbe<br />

sa 4-5 otkosa godišnje). Odlikuje se većim<br />

prinosima suve materije (do 20 t/ha), naročito<br />

na kvalitetnim zemljištima. Ima dubok<br />

korenov sistem, te je tolerantnija na<br />

sušu, i brzo regeneriše nakon kosidbe.<br />

<strong>NS</strong> Medija je najnovija <strong>NS</strong> sorta lucerke,<br />

namenjena <strong>za</strong> granične reone gajenja<br />

lucerke u Srbiji i BiH (teža hidromorfna zemljišta,<br />

neutralne do slabo kisele reakcije).<br />

To je srednje rana sorta, otporna na poleganje<br />

i tolerantna na sušu. Sorta stabilnih<br />

i visokih prinosa (prinosi sena 15-20 t/ha)<br />

odličnog kvaliteta (22% proteina u senu).<br />

CRVENA DETELINA<br />

Una je srednje rana sorta crvene deteline,<br />

pogodna <strong>za</strong> gajenje u travno-detelinskim<br />

smešama, na manje plodnim, vlažnijim<br />

i kiselijim zemljištima (Centralna Srbija,<br />

BiH). Dobra granatost i lisnatost uslovljava<br />

visok prinos i kvalitet krme. Maksimalan<br />

prinos zelene mase (70-95 t/ha), odnosno<br />

sena (15-17 t/ha) postiže u drugoj godini<br />

života iz 3-4 otkosa, dok treće godine<br />

života iz dva otkosa ostvaruje ukupan prinos<br />

zelene mase na nivou prve godine.<br />

Odličnog je kvaliteta, udeo lišća u prinosu<br />

početkom cvetanja iznosi i do 55% (18,5%<br />

proteina u senu).<br />

Jare krmne mahunarke<br />

JARI PROTEI<strong>NS</strong>KI<br />

GRAŠAK<br />

Javor je intenzivna srednjerana sorta jarog<br />

stočnog graška, tolerantan na poleganje<br />

i ujednačenog sazrevanja. Namenjen<br />

<strong>za</strong> proizvodnju suvog zrna i potencijala<br />

rodnosti do 6,5 t/ha. Sadržaj proteina u<br />

zrnu 25%. Mahune su grupisane u vršnom<br />

delu stabla, što doprinosi ujednačenom<br />

sazrevanju, lakšoj žetvi i smanjenju gubitaka.<br />

Partner je nova sorta jarog proteinskog<br />

graška <strong>za</strong> proizvodnju zrna. Dužina vegetacije<br />

80-85 dana. Sorta graška minimalnog<br />

poleganja, visine stabla 50-70 cm, afila<br />

tipa lista i bele boje cveta. Prinos zrna u<br />

proizvodnim uslovima 4,5-5,5 t/ha sa 25%<br />

sirovih proteina.<br />

JARI STOČNI GRAŠAK<br />

<strong>NS</strong>-Junior je sorta jarog graška namenjena<br />

<strong>za</strong> kombinovano korišćenje – kao<br />

kabasta stočna hrana (krma) i zrno. Odlikuje<br />

se visokim genetičkim potencijalom:<br />

prinos zelene krme 30-50 t/ha i zrna 2,5-5,0<br />

t/ha. Sadržaj sirovih proteina u suvoj materiji<br />

krme 19-21%, a u zrnu 28%. Sadržaj<br />

antinutritivnih materija u zrnu minimalan<br />

– nije potrebna termička obrada zrna. Najraširenija<br />

sorta jarog graška u proizvodnji.<br />

JARA GRAHORICA<br />

Ozime krmne biljke<br />

Ozimi krmni<br />

grašak - Pionir<br />

Sorta namenjena proizvodnji krme, izvanredne<br />

otpornosti na niske temperature.<br />

Pogodna <strong>za</strong> gajenje kao čist usev i u smeši<br />

sa strnim žitima. Prinos 40-50 t/ha zelene<br />

krme i 8-10 t/ha sena.<br />

Ozima grahorica<br />

– Neoplanta<br />

Sorta nežnog i dugačkog stabla bogatim<br />

listom. Otporna na dužinu i trajanje niskih<br />

temperatura. Prinos 35-45 t/ha zelene<br />

krme i 7-9 t/ha sena. Sadržaj sirovih proteina<br />

krme i do 22% suve materije.<br />

Novi Beograd jara sorta obične grahorice,<br />

visokog prinosa i kvaliteta krme. Sorta<br />

namenjena <strong>za</strong> proizvodnju zelene mase,<br />

sena, silaže i senaže, u smeši sa potpornim<br />

usevom – ovsem. Prinos zelene mase 40-<br />

50 t/ha, a sena 8-10 t/ha.Odličan kvalitet<br />

krme <strong>za</strong> ishranu preživara.<br />

42<br />

43<br />

42 43<br />

KRMNO BILJE<br />

KRMNO BILJE


Stočni kelj – Perast<br />

Nova sorta ozimog stočnog kelja sa<br />

izraženom ranostasnošću i velikim potencijalom<br />

<strong>za</strong> prinos zelene krme. Koristi se<br />

<strong>za</strong> ishranu svih vrsta i kategorija domaćih<br />

životinja, a naročito preživara. Otporna<br />

je na niske temperature i većinu bolesti.<br />

Odlikuje se sočnim i krupnim listom.<br />

Prinos zelene krme se kreće od 50 – 80 t/<br />

ha, u <strong>za</strong>visnosti od roka setve.<br />

Krmni sirak<br />

<strong>NS</strong>-DŽin je sorta krmnog sirka, nastala<br />

ukrštanjem sirka i sudanske trave. Prosečan<br />

prinos zelene krme je 70 t/ha, a u<br />

uslovima navodnjavanja može da postigne<br />

i do 100 t/ha zelene krme. Odlikuje<br />

se visokim stepenom bokorenja, dobrom<br />

regeneracijom (3 otkosa godišnje) i otpornošću<br />

na sušu i bolesti (gar i crvenilo<br />

sirka). Izvanredno je ugljenohidratno i<br />

energetsko hranivo sa prosečnim sadržajem<br />

sirove celuloze 42% i šećera 42%, te je<br />

odličan <strong>za</strong> ishranu stoke u zelenom stanju<br />

kao i <strong>za</strong> proizvodnju silomase <strong>za</strong> biodigestore.<br />

KRMNO BILJE<br />

Titan je nova sorta krmnog sirka nastala<br />

ukrštanjem linija krmnog sirka i sudanske<br />

trave. Višeotkosna sorta (do tri otkosa),<br />

visokog genetskog potencijala <strong>za</strong> prinos<br />

krme, preko 80 t/ha u uslovima suvog<br />

ratarenja. Kosi se kada su biljke visine od<br />

0,7-1,5 m. Odlikuje se brzim početnim porastom,<br />

odličnim bokorenjem i dobrom<br />

regeneracijom nakon kosidbe.<br />

Siloking je hibrid sirka šećerca, duge<br />

vegetacije i visokog prinosa zelene krme,<br />

pogodan <strong>za</strong> kasnu kosidbu i siliranje. Otporan<br />

je na ekonomski-značajnije bolesti.<br />

Stabljika ostaje sočna do kraja vegetacije<br />

te je odlična sirovina <strong>za</strong> spravljanje silomase<br />

u biodigestorima u cilju proizvodnje<br />

biogasa.<br />

Sudanska trava<br />

Srem je najrasprostarnjenija sorta sudanske<br />

trave namenjena <strong>za</strong> proizvodnju<br />

zelene mase i sena. Odlikuje se dobrim<br />

bokorenjem i izvrsnom regeneracijom,<br />

što obezbeđuje 3-4 otkosa godišnje, kao<br />

i mogućnošću setve u više rokova. Prinos<br />

zelene krme 80-100 t/ha a sena do 20 t/<br />

ha. Za korišćenje u zelenom stanju treba<br />

je sejati na međuredni razmak od 25,0 cm<br />

sa 25-30 kg/ha <strong>seme</strong>na, a <strong>za</strong> spravljanje<br />

sena setva se obavlja gušće na 12,5 cm i<br />

sa 35-40 kg/ha <strong>seme</strong>na.<br />

Sava - nova sorta sudanske trave nastala<br />

ukrštanjem sorte Srem poreklom iz Srbije<br />

i sortom Nebr.7035 poreklom iz SAD. Iz<br />

četiri otkosa ostvaruje visok prinos: zelene<br />

krme do 100 t/ha i 20 t/ha sena, odličnog<br />

kvaliteta. Odlikuje se veoma brzim početnim<br />

porastom, dobro bokori, a posle kosidbe<br />

brzo regeneriše. Otporna je na ekonomski-značajnije<br />

bolesti.<br />

44<br />

44 45


PAPRIKA<br />

SORTIMENT: Novosadska bela babura,<br />

Kalifornijsko čudo, Šorokšari, Matica,<br />

Buketna-1, Atina, Anita, Vranjsaka, Novosađanka,<br />

Kurtovska kapija, Una, Amfora,<br />

Krušnica, Plamena, Feferona crvena.<br />

Način proizvodnje<br />

Setva u toplu leju (sandučić)<br />

Od 15-25.II, setvena norma 10-12 g/m²,<br />

pikiranje u fazi kotiledona i pojave prvog<br />

pravog lista<br />

Setva u plastenik: od 15-25. III,setvena<br />

norma 8-12 g/m²<br />

Setva na otvorenom polju: od 25.III –<br />

05.IV, setvena norma 3-5 kg/ha, na rastojanje<br />

50-70 x 8-10 cm,uz proređivanje na<br />

konačan sklop.<br />

Rasađivanje: u plastenik od 25.III – 05.IV,<br />

na rastojanje od 40-60 x 15-30 cm,<br />

Rasađivanje na otvorenom polju: od<br />

05.-25.V, na rastojanje 50-70 x 15-25 cm.<br />

ANITA<br />

• Srednje kasna sorta u tipu babure<br />

• Plod je mase 100-150 g.<br />

debljine perikarda do 8 mm<br />

• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti<br />

je belo-žuta, a u fiziološkoj crvena<br />

• Plodove donosi ravnomerno i oni su<br />

ujednačeni po berbema visokog prinosa<br />

• Odlična <strong>za</strong> svežu potrošnju i preradu<br />

NOVOSAĐANKA<br />

• Srednje rana sorta u tipu paradajz<br />

paprike<br />

• Plod je gotovo okrugao, mase 80-120 g.<br />

debljine perikarda i do 10 mm<br />

• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti je<br />

belo-žuta, a u fiziološkoj intenzivno<br />

crvena<br />

• Ima lep izgled i dobar ukus<br />

• Pogodna je <strong>za</strong> preradu kiseljenjem<br />

AMFORA<br />

• Srednje rana sorta<br />

• Plod je u tipu kapije, krupan pljosnat,<br />

sa jednim malo povijenim vrhom<br />

• Dužina ploda je od 12-15 cm, široke<br />

oko 5,5 cm, debljine mesa od 4-6 mm<br />

i prosečne težine ploda preko 100 g.<br />

mada je težina prvih plodova i do 250 g.<br />

• Boja ploda u tehnološkoj zrelosti<br />

je tamno zelena, a u fiziološkoj<br />

intenzivno crvena<br />

• Zbog svog krupnog i atraktivnog<br />

ploda, koristi se u svežem stanju,<br />

a izvrsna je <strong>za</strong> pečenje, posebno <strong>za</strong><br />

pravljenje ajvara, kiseljenje i <strong>za</strong><br />

industrijsku preradu. Gaji se direktnom<br />

setvom iz <strong>seme</strong>na ili iz rasada, kako na<br />

otvorenom polju, tako i u <strong>za</strong>štićenom<br />

prostoru.<br />

KNJAZ<br />

• Spada u grupu srednje ranih sorti<br />

• Biljka je uspravna, determinantnog<br />

rasta, visine 70-75 cm<br />

• Plod je krupan sa 5-8 komora, okrugao,<br />

crvene boje, mase 140-160 g.<br />

• Karakteristika sorte je visok sadržaj suve<br />

materije u plodu (6,5%)<br />

• Plod ima prijatan ukus zbog<br />

izbalansiranog odnosa šećera i kiselina<br />

ALPARAC<br />

• Rana niska sorta, determinantnog rasta<br />

• Sorta srednje bujna sa čvrstim,<br />

razgranatim stablom visine<br />

oko 60-65 cm<br />

• Plod je blago izdužen, gladak, crvene<br />

boje bez zelene zone oko drške ploda,<br />

mase oko 95 g.<br />

• Obrazuje veliki broj plodova po biljci<br />

i namenjen je <strong>za</strong> industrijsku<br />

proizvodnju<br />

PEGAZ<br />

• Sorta indeterminantnog<br />

(neograničenog) rasta, namenjena <strong>za</strong><br />

gajenje na jedno ili dva stabla uz<br />

prekraćivanje vrha stabla<br />

iznad 6-7 etaže.<br />

• Dužina vegetacije je oko 120 dana.<br />

• Od rasađivanja do berbe stiže<br />

<strong>za</strong> oko 60-65 dana.<br />

• Plod je okrugao, intenzivno<br />

narandžaste boje, sa malom<br />

prisutnošću zelene kragne.<br />

• Prosečna težina ploda je oko 200 g.<br />

• Suva materija iznosi oko 6,5% i odlikuje<br />

se visokim sadržajem ukupnih<br />

karotina od 120 mg/g. Dobar odnos<br />

šećera (2,58%) i ukupnih kiselina<br />

(0,41%), daju plodu prijatan<br />

aromatičan ukus.<br />

• Sorta je namenjena <strong>za</strong> svežu potrošnju<br />

i <strong>za</strong> baštensku proizvodnju.<br />

PARADAJZ<br />

SORTIMENT: Novosadsi jabučar, Novosadski<br />

niski, Bačka, Alparac, Knjaz, Pegaz<br />

Način proizvodnje<br />

Setva u plastenik: od 15.-30.III, setvena<br />

norma 3g/m²,<br />

Setva na otvorenom polju: od 15.-30.IV,<br />

setvena norma od 1-1,5 kg/ha, na rastojanje<br />

60-70 x 8-10 cm uz proređivanje u fazi<br />

4 prava lista na konačan sklop.<br />

Rasađivanje na otvorenom polju:<br />

od 25.IV – 15.V, na rastojanje 70x40 cm.<br />

46<br />

47<br />

46 47


KRASTAVAC<br />

PERŠUN<br />

KUPUS<br />

ROTKVICA<br />

SORTIMENT: Pariski kornišon, Sunčani<br />

potok, Tajfun<br />

SORTIMENT: Berlinski srednje dugi, <strong>NS</strong><br />

Molski, Domaći lišćar<br />

SORTIMENT: <strong>NS</strong> Futoški, Ditmar, Orion<br />

Način proizvodnje ranog kupusa<br />

SORTIMENT: Verica, Saxa treib<br />

Način proizvodnje salatara i kornišona<br />

Setva na otvorenom polju: od 01.-15.V,<br />

na rastojanje 1x0,2 m, uz proređivanje u<br />

redu na 0,7m, setvena norma 1,5-3 kg/ha<br />

Letnja proizvodnja kornišona: setvom na<br />

otvorenom polju: od 15.VI-15.VII, na rastojanje<br />

1x0,15 m, uz proređivanje u redu na<br />

0,3-0,5 m., setvena norma 2-3 kg/ha.<br />

TAJFUN<br />

• Salatni krastavac, dužina vegetacije od<br />

nicanja do ubiranja prvih plodova iznosi<br />

oko 45 dana<br />

• Plod je izduženog cilindričnog oblika,<br />

gladak, tamno zelene boje sa svetlim<br />

prugama, dužine oko 17 cm i širine<br />

oko 4 cm<br />

• Prosečna težina ploda iznosi 180-200 g.<br />

• Biljke su tolerantne prema plemenjači<br />

• Pogodan je <strong>za</strong> ishranu zbog manjeg<br />

sadržaja celuloze u plodu<br />

Način proizvodnje<br />

Setva na otvorenom polju: 01.III-15.IV, na<br />

rastojanje 30-50 x 2-3 cm, uz proređivanje<br />

u redu na 8-10 cm, setvena norma: 1,5-2<br />

kg/ha<br />

<strong>NS</strong> MOLSKI<br />

• Srednje kasna sorta, s poluuspravnom<br />

rozetom, visine oko 120 cm<br />

• Koren je beo gladak, prosečne<br />

mase 150-180 g.<br />

• Dužina korena oko 17 cm, s prečnikom<br />

vrata korena od 5-6 cm i prečnikom<br />

sredine korena oko 3,5 cm<br />

• Oblik korena je repast<br />

• Dužina vegetacije je oko 170 dana<br />

• Koren sadrži oko 6,2 % saharoze,<br />

odnosno procenat suve materije<br />

oko 7,5 %<br />

• Namenjen je svežoj potrošnji<br />

i industrijskoj preradi <strong>za</strong> sušenje. Zbog<br />

karakteristike korena pogodan je <strong>za</strong><br />

mehanizovano vađenje<br />

Setva u toplu leju (sandučići): od 25.I-<br />

10.III, setvena norma: 3-6 g/m², pikiranje<br />

u fazi kotiledona i pojave prvog pravog<br />

lista.<br />

Rasađivanje: od 01.-10.IV, na otvorenom<br />

polju, na rastojanju 50 x 40 cm.<br />

Način proizvodnje kasnog kupusa<br />

Setva u hladnu leju: od 25.V-05.VI, setvena<br />

norma 2,5-3 g/m²<br />

Rasađivanje: od 25.VI-15.VII, na rstojanje<br />

70 x 50 cm<br />

ORION<br />

• Dužina vegetacije iznosi 85-95 dana.<br />

• Po dužini vegetacije odgovara mu<br />

letnja i jesenja proizvodnja.<br />

• Listovi glavice i rozete sadrže antocijan<br />

crvenu boju.<br />

• Ostvaruje prinos od oko 60 t/ha.<br />

• Spada u kupuse namenjene <strong>za</strong> svežu<br />

potrošnju, kao i kiselenje.<br />

• Ima nešto sitniju glavicu od sorte<br />

<strong>NS</strong>-Futoški, ali i manje puca. Glavica se<br />

brže kiseli i zbog specifične boje listova<br />

rasol ima crvenkastu nijansu.<br />

Način proizvodnje<br />

Setva: na otvorenom polju: od 05.III-20.<br />

IV i od 01.VIII-01.IX, na rastojanju 30 x 3,5<br />

cm, setvena norma: 8-10 kg/ha.<br />

VERICA<br />

• Rana prolećna sorta, krupnija od sorte<br />

Saxa treib<br />

• Biljka je bujna, brzog porasta korena,<br />

poluuspravne rozete, što doprinosi<br />

uspešnom gajenju u plastenicima<br />

i staklenicima u hladnom periodu<br />

godine<br />

• Koren je okrugao, crvene boje, sočan,<br />

belog mesa bez sunđerastog tkiva,<br />

težine od 45-45 g<br />

48<br />

49<br />

48 49


PASULJ<br />

SORTIMENT: Slavonski zeleni, Zlatko, Dvadesetica,<br />

Belko, Maksa, Sremec, Balkan<br />

Setva na otvorenom polju: od 20.IV-15.V,<br />

na rastojanje 40-50 x 5-6 cm, setvena<br />

norma: 100-160 kg/ha. Rane sorte mogu<br />

se sejati postrno u uslovima navodnjavanja<br />

DVADESETICA<br />

• Vrlo rana sorte, vegetacije 67-70 dana<br />

• Stablo je visoko preko 45 cm, čvrsto,<br />

razgranato<br />

• Zrno je belo, polupljosnato<br />

• Masa 1.000 zrna je od 350-400 g<br />

• Sorta namenjena intenzivnoj<br />

agrotehnici, dobra u navodnjavanju,<br />

odlična i u postrnoj setvi<br />

GRAŠAK<br />

SORTIMENT: Dunav, Tamiš, Kelvedon,<br />

Fruškogorac, Frila, Mali provansalac, Čudo<br />

Amerike<br />

Način proizvodnje<br />

Jesenja setva na otvorenom polju (samo<br />

sorta Mali provansalac): od 20.X – 05.XI,<br />

na rastojanje 15-20 x 3-4 cm, setvena norma:<br />

250-300 kg/ha.<br />

Prolećna setva na otvorenom polju: od<br />

20.II – 01. IV, na rastojanje 15-20 x 4-5 cm,<br />

setvena norma: 220-300 kg/ha.<br />

TAMIŠ<br />

• Vrlo rana sorta, do tehnološke zrelosti<br />

sazreva <strong>za</strong> nešto manje od 60 dana<br />

• Mahune su prave sa sabljastim vrhom,<br />

dužine 6-7 cm, sa 6-8 formiranih zrna<br />

• Visina do prve mahune iznosi 25 cm<br />

• Zbog svog dobrog svojstva, oko 80%<br />

zrna je obuhvaćeno i I (ekstra finoj)<br />

ili II (vrlo finoj) klasi<br />

• Sitne frakcije zrna opredeljuju je <strong>za</strong><br />

industrijsku preradu, a zbog<br />

ranozrelosti i <strong>za</strong> baštensku proizvodnju<br />

(pijacu)<br />

• Apsolutna težina zrna je oko 320 g<br />

• S obzirom na ranostasnost ima vrlo<br />

visok potencijal rodnosti zrna<br />

od 8-9 t/ha<br />

50<br />

50 51


Veoma rane sorte Favorit Fortuna Merkur Tajfun <strong>NS</strong> Virtus<br />

Grupa zrenja 000 00 00 00+ 00+<br />

Visina biljke niska srednja srednja niska srednja<br />

Boja cveta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta<br />

Boja dlačica smeđa siva smeđa smeđa smeđa<br />

Boja hiluma žuta žuta smeđa crna smeđa<br />

Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta žuta<br />

Vreme setve - do 10. juna do 10. juna do 10. juna do 10. juna<br />

Vreme setve – drugi usev do 7. jula do 5. jula do 5. jula do 30. juna do 30. juna<br />

Gustina setve (biljaka po ha) 600.000 550.000 550.000 550.000 550.000<br />

Krupnoća zrna srednje srednje srednje srednje srednje<br />

Sadržaj proteina povišen povišen povišen povišen povišen<br />

Sadržaj ulja standardan standardan standardan standardan standardan<br />

Tolerantnost na sušu +<br />

Široka adaptabilnost + + + + +<br />

Intenzivni uslovi proizvodnje + + + + +<br />

Srednjestasne sorte Balkan Sava Novosađanka Diva Victoria <strong>NS</strong> Maximus<br />

Grupa zrenja I- I I I I+ I-<br />

Visina biljke srednja srednja srednja srednja visoka srednja<br />

Boja cveta bela ljubičasta ljubičasta ljubičasta bela bela<br />

Boja dlačica siva siva siva siva siva siva<br />

Boja hiluma smeđa žuta žuta žuta smeđa smeđa<br />

Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta žuta žuta<br />

Vreme setve do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila do 30.aprila<br />

Vreme setve – drugi usev - - - - - -<br />

Gustina setve (biljaka po ha) 450.000 450.000 450.000 450.000 450.000 450.000<br />

Krupnoća zrna krupno srednje srednje srednje sitno srednje<br />

Sadržaj proteina standardan standardan povišen standardan standardan standardan<br />

Sadržaj ulja standardan standardan standardan standardan standardan standardan<br />

Tolerantnost na sušu + +<br />

Široka adaptabilnost + + + +<br />

Intenzivni uslovi proizvodnje + +<br />

Ranostasne sorte Galina Valjevka <strong>NS</strong> Zenit<br />

Grupa zrenja 0 0 0<br />

Visina biljke srednja srednja srednja<br />

Boja cveta bela ljubičasta ljubičasta<br />

Boja dlačica siva siva smeđa<br />

Boja hiluma žuta žuta smeđa<br />

Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta<br />

Vreme setve do 15. maja do 15. maja do 15. maja<br />

Vreme setve – drugi usev do 20. juna do 20. juna do 20. juna<br />

Gustina setve (biljaka po ha) 500.000 500.000 500.000<br />

Krupnoća zrna srednje srednje krupno<br />

Sadržaj proteina standardan standardan standardan<br />

Sadržaj ulja standardan standardan standardan<br />

Tolerantnost na sušu<br />

Široka adaptabilnost + + +<br />

Intenzivni uslovi proizvodnje<br />

SOJA<br />

SOJA<br />

52<br />

53<br />

52 53


Kasnostasne sorte Vojvođanka Venera Rubin Trijumf<br />

Grupa zrenja II- II II II-<br />

Visina biljke visoka visoka srednja niska<br />

Boja cveta ljubičasta ljubičasta ljubičasta ljubičasta<br />

Boja dlačica siva siva smeđa siva<br />

Boja hiluma žuta smeđa žuta žuta<br />

Boja <strong>seme</strong>njače žuta žuta žuta žuta<br />

Vreme setve do 15.aprila do 15.aprila do 15.aprila do 15.aprila<br />

Vreme setve – drugi usev - - - -<br />

Gustina setve (biljaka po ha) 400.000 400.000 400.000 400.000<br />

Krupnoća zrna sitno srednje krupno sitno<br />

Sadržaj proteina standardan standardan povišen standardan<br />

Sadržaj ulja standardan visok standardan visok<br />

Tolerantnost na sušu + +<br />

Široka adaptabilnost + + +<br />

Intenzivni uslovi proizvodnje + +<br />

SOJA<br />

54<br />

54 55


LARA<br />

Svojstvo<br />

DRENA<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

U proizvodnji<br />

prosek max Max<br />

Prinos korena (t/ha) 75.24 108.25 91.44<br />

Sadržaj šećera (%) 16.18 17.87 17.10<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

12.14 17.98 15.63<br />

LARA<br />

Monogermna diploidna<br />

hibridna sorta<br />

• Otporna prema rizomaniji<br />

• Tolerantna prema cerkospori<br />

• Visoko tolerantna prema korenovoj vaši<br />

• Visoko šećernata<br />

• Pogodna <strong>za</strong> rane rokove vađenja<br />

IRINA<br />

Monogermna diploidna<br />

hibridna sorta<br />

• Otporna prema rizomaniji<br />

• Tolerantna prema cerkospori<br />

• Pripada E tipu sorti<br />

• Poseduje visok potencijal rodnosti<br />

• Preporučuje se <strong>za</strong> kasne rokove vađenja<br />

Svojstvo<br />

Prinos korena (t/ha)<br />

Sadržaj šećera (%)<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

prosek<br />

max<br />

IRINA<br />

NORA<br />

Svojstvo<br />

Prinos korena (t/ha)<br />

Sadržaj šećera (%)<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

DARIJA<br />

Svojstvo<br />

Prinos korena (t/ha)<br />

Sadržaj šećera (%)<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

prosek<br />

prosek<br />

max<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

U proizvodnji<br />

max<br />

Max<br />

DRENA<br />

Monogermna diploidna<br />

hibridna sorta<br />

• Otporna prema rizomaniji<br />

• Tolerantna prema cerkospori<br />

• Pripada N tipu sorti<br />

• Poseduje visok potencijal rodnosti<br />

• Preporučuje se <strong>za</strong> srednje rokove vađenja<br />

DARIJA<br />

Monogermna diploidna<br />

hibridna sorta<br />

• Otporna prema rizomaniji<br />

(tri gena otpornosti)<br />

• Visoko tolerantna prema cerkospori<br />

• Pripada N/E tipu sorti<br />

• Poseduje dobre tehnološke karakteristike<br />

• Preporučuje se <strong>za</strong> srednje i kasne<br />

rokove vađenja<br />

NORA<br />

– i prinos i kvalitet <strong>za</strong> srednje<br />

rokove vađenja<br />

priznata u 2010.godini<br />

• Otporna prema Rizomaniji<br />

• Tolerantna prema Cerkospori<br />

• Spada u grupu normalnih (N) sorti<br />

šećerne repe visokog potencijala<br />

rodnosti<br />

VERA<br />

– visok sadržaj šećera u ranim<br />

rokovima vađenja<br />

priznata u 2010.godini<br />

• Otporna prema Rizomaniji<br />

• Tolerantna prema Cerkospori<br />

• Visoko šećernata sorta<br />

• Pogodna <strong>za</strong> ranije rokove vađenja<br />

Svojstvo<br />

Prinos korena (t/ha)<br />

Sadržaj šećera (%)<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

Svojstvo<br />

Prinos korena (t/ha)<br />

Sadržaj šećera (%)<br />

Prinos polari<strong>za</strong>cionog<br />

šećera (t/ha)<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

prosek<br />

max<br />

VERA<br />

U mreži sortnih ogleda<br />

prosek<br />

max<br />

ŠEĆERNA REPA<br />

ŠEĆERNA REPA<br />

56<br />

57<br />

56 57


ODSEK ZA MIKROBIOLOŠKE PREPARATE<br />

120.0<br />

100.0<br />

80.0<br />

Graf 1 - Trogodišnji prosek prinosa korena (t/ha) ostvaren sa<br />

<strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />

109.8<br />

95.4<br />

77.3<br />

1. Mikrobiološki preparati<br />

60.0<br />

40.0<br />

20.0<br />

0.0<br />

18.00<br />

17.50<br />

17.00<br />

16.50<br />

16.00<br />

15.50<br />

15.00<br />

14.50<br />

<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />

Graf 2 - Trogodišnji prosek sadržaja šećera (%) ostvaren sa<br />

<strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />

16.04<br />

17.49 17.45<br />

15.76<br />

<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />

52.7<br />

N S – N I T R A G I N<br />

Za rast i razvoj svih ratarskih i<br />

povrtarskih kultura potrebno<br />

je obezbediti dovoljne količine<br />

azota. Leguminozne biljke (soja,<br />

lucerka, pasulj, boranija, grašak)<br />

u <strong>za</strong>jednici sa bakterijama (iz<br />

rodova Bradyrhizobium i Rhizobium)<br />

svoje potrebe <strong>za</strong> azotom<br />

<strong>za</strong>dovoljavaju i vezivanjem azota<br />

iz vazduha. Bakterije koje žive<br />

na korenu leguminoznih biljaka<br />

formiraju kvržice u kojima se vezuje<br />

elementarni azot iz vazduha<br />

i prevodi u azotno jedinjenje pristupačno<br />

biljkama.<br />

U cilju smanjenja upotrebe skupih<br />

mineralnih đubriva sve više<br />

se istražuje mogućnost primene<br />

mikrorgani<strong>za</strong>ma u obliku mikrobioloških<br />

preparata.<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN je prirodni, ekološki,<br />

mikrobiološki preparat <strong>za</strong><br />

klasičnu i organsku proizvodnju<br />

leguminoznih ratarskih i povrtarskih<br />

biljaka (soje, lucerke, pasulja,<br />

boranije i graška)<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN je mikrobiološki<br />

preparat koji na sterilnom nosaču-tresetu<br />

sadrži smešu selekcionisanih,<br />

visokoefektivnih<br />

azotofiksirajućih bakterija <strong>za</strong> odgovarajuću<br />

biljnu vrstu:<br />

ŠEĆERNA<br />

REPA<br />

Graf 3 - Trogodišnji prosek prinosa polari<strong>za</strong>cionog šećera (t/ha)<br />

ostvaren sa <strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />

20.0<br />

18.8<br />

18.0<br />

16.6<br />

16.0<br />

14.0<br />

12.4<br />

12.0<br />

10.0<br />

8.3<br />

8.0<br />

6.0<br />

4.0<br />

2.0<br />

0.0<br />

<strong>NS</strong> sorte genetski potencijal max. u proizvodnji republički prosek<br />

14.0<br />

12.0<br />

10.0<br />

8.0<br />

6.0<br />

4.0<br />

2.0<br />

0.0<br />

Graf 4 - Trogodišnji prosek prinosa polari<strong>za</strong>cionog šećera (t/ha)<br />

ostvaren sa <strong>NS</strong> sortama u odnosu na republički prosek<br />

12.2 12.2 12.3<br />

11.6<br />

12.9 13.0<br />

Lara Drena Darija Irina Nora Vera republički<br />

prosek<br />

8.3<br />

ŠTA SE POSTIŽE<br />

UPOTREBOM<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN-a?<br />

Primenom odabranih, visokoefektinih<br />

sojeva kvržičniih bakterija, koje ulaze<br />

u sastav <strong>NS</strong>-Nitragin-a,<br />

omogućava se:<br />

- uspešna nodulacija korena<br />

biljaka i bolje vezivanje azota<br />

iz atmosfere<br />

- smanjenje upotrebe skupih<br />

mineralnih azotnih đubriva,<br />

od 30 do 70%<br />

- stimulisanje rasta i razvoja biljaka<br />

- povećanje biomase i sadržaja azota u biljci i zrnu<br />

- povećanje prinosa i kvaliteta zrna<br />

- poboljšanje kvaliteta/zdravlja zemljišta<br />

58<br />

59<br />

58 59


KAKO PRIMENITI<br />

<strong>NS</strong>-NITRGIN?<br />

Primena mikrobioloških preparata preporučuje<br />

se kao dopuna racionalnoj<br />

upotrebi mineralnih azotnih đubriva.<br />

Mineralni azot je neophodan biljci u<br />

ranoj fazi rasta, dok se na korenu ne<br />

formiraju kvržice. Primena mikrobioloških<br />

preparata preporučuje se svake<br />

godine neposredno pre setve.<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN se primenjuje<br />

nanošenjem na <strong>seme</strong>:<br />

- nanošenje <strong>NS</strong>-Nitragina na <strong>seme</strong><br />

obaviti neposredno pre setve<br />

- sadržaj vrećice pomešati sa vodom<br />

- smešu naneti ravnomerno na <strong>seme</strong>,<br />

u prostoriji ili u hladu, mešanjem<br />

u džaku ili adekvatnoj posudi<br />

- tretirano <strong>seme</strong> ne ilzlagati<br />

direktnom sunčevom zračenju<br />

- <strong>NS</strong>-Nitragin čuvati na suvom,<br />

na temperaturi ne nižoj od 4°C<br />

- kesicu ne otvarati pre upotrebe<br />

- rok trajanja preparata je 9 meseci<br />

od datuma na etiketi<br />

U sterilnom tresetu ovi mikroorganizmi<br />

imaju dovoljno hranljivih materija<br />

da prežive određeni vremenski period<br />

(rok trajanja). Nakon tog vremena njihov<br />

broj se smanjuje i oni gube vitalnost,<br />

<strong>za</strong>to upotreba <strong>NS</strong>-Nitragin-a od<br />

prethodne godine nema efekta.<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />

ZA SOJU<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> soju -<br />

pakuje se u kesicama <strong>za</strong><br />

100 kg <strong>seme</strong>na (1 ha) i <strong>za</strong> 50 kg <strong>seme</strong>na (1/2 ha). U simbiozi<br />

sa biljkom soje bakterije (Bradyrhizobium japonicum) mogu<br />

da fiksiraju oko 150kg Nha-1. Efektivni sojevi obrazuju krupne<br />

ovalne kvržice na centralnom delu korena. Primena<br />

preparata utiče na povećanje prinosa i kvaliteta zrna (sadržaj<br />

proteina) i na uštedu mineralnih azotnih đubriva.<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />

ZA GRAŠAK<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> grašak -<br />

pakuje se u PVC kesice u<br />

količini potrebnoj <strong>za</strong> maksimalno<br />

50 kg <strong>seme</strong>na. <strong>NS</strong>-Nitragin<br />

<strong>za</strong> garšak sadrži smešu<br />

visokoefektivnih sojeva<br />

kvržičnih bakterija <strong>za</strong> grašak<br />

(Rhizobium leguminosarum<br />

bv.viciea). Primenom ovog<br />

peparata postiže se povećanje<br />

prinosa i kvaliteta zrna,<br />

kao i ušteda u mineralnim<br />

azotnim đubrivima.<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />

ZA LUCERKU<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> lucerku<br />

- pakuje se u PVC<br />

kesice u količini dovoljnoj<br />

<strong>za</strong> 10 kg <strong>seme</strong>na.<br />

Na korenu lucerke<br />

bakterije (Rhizobium<br />

meliloti) formiraju elipsoidne<br />

ili koralne kvržice.<br />

Primenom <strong>NS</strong>-Nitragin-a <strong>za</strong> lucerku povećava se<br />

biomasa i postiže znatna ušteda mineralnih azotnih<br />

đubriva.<br />

2. Mikrobiološke analize zemljišta<br />

Mikroorganizmi zemljišta važan su indikator plodnosti ili<br />

procesa degradacije zemljišta. Bioraznovrsnost, brojnost<br />

i enzimatska aktivnost mikroorgani<strong>za</strong>ma u zemljištu poka<strong>za</strong>telji<br />

su kvaliteta/zdarvlja zemljišta.<br />

U Odseku <strong>za</strong> mikrobiološke preparate rade se sledeće<br />

analize zemljišta:<br />

- brojnosti osnovnih grupa mikrorgani<strong>za</strong>ma (ukupan<br />

broj mikroorgani<strong>za</strong>ma u zemljištu, brojnost gljiva,<br />

aktinomiceta, azotobaktera, oligonitrofila,<br />

amonifikatora)<br />

- brojnost koliformnih bakterija (Escherichia coli,<br />

Klebsiella...) kao sanitarni aspekt<br />

- enzimatska aktivnost zemljišta<br />

- kontrola kvaliteta đubriva drugih proizvođača<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN<br />

ZA PASULJ<br />

I BORANIJU<br />

<strong>NS</strong>-NITRAGIN <strong>za</strong> pasulj<br />

i boraniju - pakuje<br />

se u PVC kesice u<br />

količini potrebnoj <strong>za</strong><br />

maksimalno 50 kg <strong>seme</strong>na.<br />

Efektivn sojevi<br />

bakterija (Rhizobium<br />

leguminosarum bv. phaseoli) obrazuju krupne kvržice,<br />

lokalizovane na centralnom korenu. Primenom <strong>NS</strong>-Nitragin-a<br />

<strong>za</strong> pasulj i boraniju povećava se prinos, kao i<br />

sadržaj proteina u zrnu. Smanjuje se i upotreba mineralnih<br />

azotnih đubriva.<br />

POSTUPAK UZORKOVANJA<br />

ZEMLJIŠTA ZA MIKROBIO-<br />

LOŠKE ANALIZE<br />

Uzorkuje se prosečan uzorak zemljišta sterilnim<br />

priborom (sonda, ašov ili spatula<br />

prethodno se sterilišu etil alkoholom). Uzorak<br />

zemljišta, 50-100 g, stavi se u čiste PVC<br />

kese, obeleži i dalje transportuje i čuva na<br />

temperaturi do 4°C. Dubina uzorkovanja <strong>za</strong><br />

oranice iznosi oko 20 cm, a <strong>za</strong> livadska i neobrađena<br />

zemljiša oko 25 cm.<br />

60<br />

61<br />

60 61


ATC<br />

01-003<br />

АКРЕДИТОВАНА<br />

ЛАБОРАТОРИЈА<br />

ЗА ИСПИТИВАЊЕ<br />

SRPS ISO/IEC 17025:2006<br />

LABORATORIJA ZA ZEMLJIŠTE<br />

I AGROEKOLOGIJU (LaZA)<br />

DELATNOST<br />

LABORATORIJE<br />

Laboratorija <strong>za</strong> zemljište i agroekologiju<br />

posluje tržišno pružanjem<br />

usluga terenskog rada i laboratorijskih<br />

anali<strong>za</strong> i istovremeno učestvuje<br />

u reali<strong>za</strong>ciji naučno-istraživačkih<br />

projekta. Laboratorija posluje sa<br />

privatnim licima, državnim i privrednim<br />

subjektima.<br />

Laboratorija je svremeno opremljena,<br />

poseduje potrebna ovlašćenja i<br />

akreditaciju i uz dugu tradiciju, <strong>za</strong>uzima<br />

vodeće mesto na tržištu.<br />

Laboratorija svim <strong>za</strong>interesovanim<br />

korisnicima nudi usluge osnovnih<br />

i kompleksnih ispitivanja iz oblasti<br />

agroekologije:<br />

• zemljišta (fizičke osobine, osnovni<br />

parametri plodnosti zemljišta<br />

(reakcija, sadržaj humusa i makroi<br />

mikrohranljivih elemenata) - sa<br />

preporukom <strong>za</strong> đubrenje, hemijske<br />

osobine (adsorbtivni kompleks, <strong>za</strong>slanjenost),<br />

opasne i štetne materije<br />

(ostaci pesticida, teški metali, PAH,<br />

PCB) izrada namenskih pedoloških<br />

karata i studija, projekti i elaborati iz<br />

oblasti ispitivanja zemljišta<br />

• pesticida (fizičko-hemijske osobine,<br />

registracija pesticida, ostaci<br />

pesticida: u zemljištu, vodi, biljnom<br />

materijalu)<br />

• sredstva <strong>za</strong> ishranu bilja - đubriva<br />

(fizičko-hemijske analize kvaliteta,<br />

registracija đubriva, ispitivanje biološke<br />

vrednosti đubriva)<br />

• biljnog materijala (hemijski sastav)<br />

• vode <strong>za</strong> navodnjavanje (ocena<br />

kvaliteta vode <strong>za</strong> navodnjavanje)<br />

AKREDITACIJA I<br />

OVLAŠĆENJA<br />

Laboratorija je akreditovana od<br />

strane Akreditacionog tela Srbije<br />

(ATS), prema standardu SRPS ISO/<br />

IEC 17025:2006 rešenjem broj 01-<br />

003. Laboratorija je 2001. godine<br />

bila prva laboratorija <strong>za</strong> ispitivanje<br />

koja je tada akreditovana od strane<br />

JUAT-a.<br />

Laboratorija poseduje i rešenja <strong>za</strong><br />

rad nadležnog Ministarstva poljoprivrede,<br />

šumarstva i vodoprivrede<br />

R. Srbije i to <strong>za</strong>: ispitivanje fizičkih i<br />

NAJZNAČAJNIJA<br />

OPREMA<br />

1. Terenska vozila<br />

2. GIS sistem (ESRI ArcGIS<br />

Software+server)<br />

3. GPS prijemnici<br />

(Trimble Juno SC hendheld,<br />

GeoExplorer 3000 Series<br />

GeoXH)<br />

4. Sonde (svrdlaste i cevaste)<br />

<strong>za</strong> uzorkovanje svih tipova<br />

zemljišta (Eijkelkamp)<br />

5. Uzorkivač kolone zemljišta<br />

u cilindar, tip Stiboka<br />

6. Penetrologger sa GPS-om<br />

(standardni kompletan set)<br />

7. Gasni hromatograf Agilent<br />

6890N sa masenim<br />

detektorom Agilent 5975B<br />

8. Gasni hromatograf<br />

ECD/FID Agilent 7890A<br />

9. Tečni hromatograf HP 1100<br />

10. Indukovano kuplovana<br />

plazma ICP-OES Vista<br />

Pro Varian<br />

11. Atomski apsorpcioni<br />

spektrofotometar Spectr<br />

AA-600 sa grafitnom<br />

tehnikom GTA100 Varian<br />

12. CH<strong>NS</strong> anali<strong>za</strong>tor VarioEL III<br />

13. Spektrofotometar UV/VIS<br />

Cary 3 E Varian<br />

14. Mikrotalasni sistem <strong>za</strong><br />

digestiju ETHOS1 Milestone<br />

hemijskih osobina zemljišta, ispitivanje<br />

opasnih i štetnih materija u<br />

zemljištu, elementarnog sastava i<br />

fizioloških svojstava biljnog materijala,<br />

fizičko-hemijske analize đubriva<br />

i ispitivanja biološke vrednosti<br />

đubriva, hemijske analize vode,<br />

ispitivanje fizičko-hemijskih osobina<br />

pesticida i ostataka pesticida u<br />

zemljištu, vodi, biljnom materijalu i<br />

hrani.<br />

Laboratorija je kompletno opremljena<br />

<strong>za</strong> terensko ispitivanje (rekognosciranje,<br />

opis spoljašnje i<br />

unutrašnje morfologije zemljišta,<br />

uzorkovanje i pozicioniranje mesta<br />

uzorkovanja.<br />

Godišnje u Laboratoriju pristigne<br />

cca 15.000 pojedinačnih uzorka<br />

različitog matriksa, a na svakom<br />

pojedinačnom uzorku se uradi više<br />

laboratorijskih anali<strong>za</strong>.<br />

U cilju validacije i provere tačnosti<br />

primenjenih analitičkih metoda,<br />

koriste se sertifikovani referentni<br />

materijali <strong>za</strong> svaki matriks koji se<br />

analizira. Laboratorija učestvuje u<br />

domaćim i međunarodnim međulaboratorijskim<br />

testovima.<br />

OSOBLJE<br />

Po strukturi obrazovanja <strong>za</strong>poslenih<br />

u Laboratoriji <strong>za</strong>stupljeni su<br />

pedolozi, agrohemičari, agronomi<br />

(smerovi: ratarsko-povrtarski, voćarsko-vinogradarski,<br />

<strong>za</strong>štita biljaka),<br />

hemičari, tehnolog, biolog.<br />

U Laboratoriji <strong>za</strong> zemljište i agroekologiji<br />

je <strong>za</strong>poslena 1/4 naučnih<br />

radnika, a preko polovina <strong>za</strong>poslenih<br />

je sa visokom stručnom spremom<br />

i više.<br />

S obzirom da se u delokrugu rada<br />

Laboratorije konkurencija povećava,<br />

da se standardi <strong>za</strong> kvalitet pooštravaju,<br />

a istovremeno tehnologija<br />

u analitici usavršava velikom<br />

brzinom, vrši se kontinuirano ulaganje<br />

u opremanje Laboratorije i<br />

usavršavanje kadrova, da bismo<br />

<strong>za</strong>držali vodeće mesto na tržištu<br />

uslužnih anali<strong>za</strong> iz oblasti poljoprivrede<br />

i <strong>za</strong>štite životne sredine.<br />

62<br />

63<br />

62 63


I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />

U ponudi <strong>za</strong> <strong>2013.</strong> postoji proizvedenog organskog <strong>seme</strong>na:<br />

1. BOSUT - jesenji beli luk<br />

7. BISERKA - proso<br />

ODELJENJE ZA ORGA<strong>NS</strong>KU<br />

PROIZVODNJU I BIODIVERZITET<br />

Organska poljoprivreda je proizvodni sistem<br />

koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema<br />

i ljudi, a oslanja se na ekološke procese,<br />

biodiverzitet i cikluse prilagođene<br />

lokalnim uslovima, a ne na upotrebi inputa<br />

sa neželjenim efektima.<br />

Institut <strong>za</strong> ratarstvo i povrtarstvo je sledeći<br />

svetske i evropske trendove, a na predlog<br />

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva<br />

i vodoprivrede Republike Srbije osnovao<br />

Odeljenje <strong>za</strong> organsku proizvodnju i biodiverzitet<br />

kao naučno-istraživački centar organske<br />

proizvodnje u Srbiji. Rad Odeljenja<br />

je podržan ostalim Odeljenjima iz Instituta<br />

u pogledu izbora sorti ratarskog i povrtarskog<br />

bilja, kao i postojećeg biodiverziteta<br />

koji Odeljenja poseduju, kao izvor poželjnih<br />

gena <strong>za</strong> proces oplemenjivanja.<br />

Cilj Odeljenja <strong>za</strong> organsku proizvodnju i biodiverzitet<br />

je:<br />

• naučna istraživanja<br />

i transfer znanja,<br />

• stvaranje sorti pogodnih<br />

<strong>za</strong> organsku proizvodnju,<br />

• proizvodnja <strong>seme</strong>na<br />

iz organske proizvodnje,<br />

• hemijske analize potrebne<br />

u sertifikaciji organskih<br />

proizvoda,<br />

• sakupljanje i čuvanje<br />

genetičkih resursa.<br />

Pored toga Odeljenje <strong>za</strong> organsku proizvodnju<br />

i biodiverzitet može da ponudi sortnu<br />

agrotehniku, kao i rešenja <strong>za</strong> održavanje <strong>za</strong>dovoljavajućeg<br />

zdravstvenog stanja useva i<br />

<strong>seme</strong>na.<br />

Odeljenje <strong>za</strong> organsku<br />

proizvodnju<br />

i biodiverzitet<br />

2. BALKAN - pasulj belog zrna<br />

3. NOVOSADSKA – heljda<br />

4. GALINA – soja<br />

(grupa dve nule)<br />

5. NIRVANA – spelta pšenica<br />

6. ETIDA - pšenica<br />

Institut -<br />

istraživački centar<br />

Oplemenjivanje<br />

Proizvodnja <strong>seme</strong>na<br />

Agrotehnika<br />

Laboratorija <strong>za</strong> zemljište<br />

i agroekologiju,<br />

Laboratorija<br />

<strong>za</strong> ispitivanje <strong>seme</strong>na<br />

Kvalitet vode<br />

Kvalitet zemljišta<br />

Odeljenja <strong>za</strong> strna žita, kukuruz, povrtarstvo,<br />

uljane kulture, biotehnologiju,<br />

Grupa <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu bilja<br />

Grupa <strong>za</strong> nauku<br />

8. DANICA – pitoma nana<br />

(reznice, herba,<br />

etarsko ulje)<br />

9. NEVEN<br />

10. MIROĐIJA<br />

11. BOSILJAK<br />

Organska poljoprivreda<br />

kombinuje tradiciju,<br />

inovaciju i nauku<br />

u korist održavanja životne<br />

sredine, promoviše korektne<br />

odnose i dobar kvalitet<br />

života <strong>za</strong> sve koji su<br />

u nju uključeni<br />

ODELJENJE ZA ORGA<strong>NS</strong>KU PROIZVODNJU I BIODIVERZITET,<br />

64<br />

Bački Petrovac, bb 102; tel.: (021) 780 365, fax: (021) 780 198<br />

65<br />

64 65


Kalendar radova u gajenju<br />

osnovnih ratarskih useva<br />

Opis radova<br />

Zimsko oranje nepooranih površina<br />

Uzimanje uzoraka <strong>za</strong> N-min analizu zemljišta <strong>za</strong> prihranu ozimih žita<br />

Prihrana pšenice i drugih strnih žita<br />

Setva jarih strnih žita (ječam, ovas), graška<br />

Zatvaranje brazde - I predsetvena priprema <strong>za</strong> šećernu repu i krompira<br />

Uzimanje uzoraka <strong>za</strong> N-min analizu zemljišta <strong>za</strong> đubrenje šećerne repe i krompira<br />

Predsetveno đubrenje azotnim đubrivima <strong>za</strong> šećernu repu i krompira<br />

II predsetvena priprema uz nošenje zemljišnih insekticita i inkorporacija herbicida <strong>za</strong> šećernu repu i krompir<br />

Setva šećerne repe<br />

Sadnja krompira<br />

Tretiranje protiv korova ozimih strnih žita<br />

Zatvaranje brazde - i predsetvena priprema <strong>za</strong> ostale jare useve (kukuruz, suncokret,soja)<br />

Uzimanje uzoraka zemljišta <strong>za</strong> N-min analizu <strong>za</strong> đubrenje ostalih jarih useva<br />

Predsetveno đubrenje azotnim đubrivima ostalih jarih useva<br />

II predsetvena priprema uz nošenje zemljišnih insekticita i inkorporacija herbicida <strong>za</strong> ostale jare useve<br />

Setva suncokreta i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />

Setva soje i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />

Setva kukuru<strong>za</strong> i primena herbicida posle setve, a pre nicanja<br />

Primena herbicida posle nicanja<br />

Međuredna kultivacija (1 ili 2 prohoda)<br />

Zaštita strnih žita od leme<br />

Primena herbicida protiv divljeg sirka u šećernoj repi, krompiru suncokretu, soji<br />

Zaštita krompira od krompirove zlatice<br />

Zaštita krompira od plemenjače<br />

Žetva ozimog ječma<br />

Žetva pčenice<br />

Žetva jearog ječma, ovsa<br />

Zaoravanje strništa<br />

Uzimanje uzoraka zemljišta <strong>za</strong> osnovne hemijske anlize (P i K) svake 4 godine<br />

Primena totalnih herbicida na strništu<br />

Letnje oranje <strong>za</strong> šećernu repu i unošenje stajnjaka<br />

Zaštita šećerne repe od cerkospore<br />

Berba suncokreta<br />

Berba soje<br />

Vađenje krompira<br />

Opis radova<br />

Berba ranih hibrida kukuru<strong>za</strong><br />

Osnovno đubrenje <strong>za</strong> ječam i pšenicu (P, K i deo N)<br />

Klasična osnovna i predsetvena obrada <strong>za</strong> pšenicu<br />

Redukovana osnovna i predsetvena obrada <strong>za</strong> pšenicu<br />

Setva ozimog ječma<br />

Setva pšenice<br />

Berba srednje kasnih hibrida kukuru<strong>za</strong><br />

Osnovno đubrenje <strong>za</strong> jare useve<br />

Jesenja osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle strnina<br />

Jesenja osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle okopavina<br />

Zatvarenje razora<br />

Zatvaranje brazde <strong>za</strong> šećernu repu i rane jare useve<br />

Zimska osnovna obrada <strong>za</strong> jare useve posle okopavina (nastavak)<br />

januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar<br />

I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III<br />

januar februar mart april maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar<br />

I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III I II III<br />

66<br />

67<br />

66 67<br />

o<br />

p<br />

ti<br />

m<br />

alni<br />

r<br />

ok<br />

t<br />

olerantan<br />

r<br />

ok


<strong>NS</strong> SEMENA ZA SVA VREMENA<br />

I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />

Novi Sad, Maksima Gorkog 30; tel. 021/48 98 100, fax. 021/48 98 131<br />

SKLADIŠNO-DISTRIBUTIVNI CENTAR<br />

tel. 021/48 98 280, 48 98 289; fax.: 021/48 98 299<br />

Besplatan info broj: 0800/000021<br />

www.ns<strong>seme</strong>.com<br />

I<strong>NS</strong>TITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO<br />

Novi Sad, Maksima Gorkog 30; tel. 021/48 98 100, fax. 021/48 98 131<br />

SKLADIŠNO-DISTRIBUTIVNI CENTAR<br />

tel. 021/48 98 280, 48 98 289; fax.: 021/48 98 299<br />

Besplatan info broj: 0800/000021<br />

www.ns<strong>seme</strong>.com<br />

68

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!