<strong>šume</strong> se ne mogu prodavati - moraju biti temeljni j^apital poduzeća U stručnoj raspravi aktivno su sudjelovali predstavnici bjelovarskog, vinkovačkog i delničkog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva. Oni su bili jedinstveni u stajalištu da je moguće ciljeve restrukturiranja i unutarnju organizaciju hrvatskoga šumarstva odrediti tek nakon raspravljene, usuglašene i usvojene nacionalne šumarske politike i strategije, a poslije toga donijeti odredbe novoga Zakona o šumama, koji se ne smije baviti organizacijom poduzeća. Predložili su takvo poduzeće koje današnjim upravama šuma daje autonomiju financijskog, investicijsko-razvojnog i poslovno neovisnog trgovačkog društva u vlasništvu države. Iznoseći stavove i prijedloge o navedenim dokumentima, predsjednik bjelovarskog ogranka HSD-a dipl. ing. Milan Presećan, istaknuo je da ogranak o tim važnim pitanjima raspravlja zadnjih šest godina. Nacionalna politika i strategija šumarstva, zbog dužine proizvodnih ciklusa, moraju biti multidisciplinarne i posebno odgovorne, izrazito dugoročne, sa stabilnim i nepromijenjivim ciljevima te plod otvorenog sučeljavanja i usuglašavanja stavova. Osim za autonomiju budućeg poduzeća, bjelovarski ogranak zalaže se za to da u temeljni kapital moraju ulaziti <strong>šume</strong> i šumska zemljišta sve dok država ima trajno vlasništvo nad poduzećem, koje bi trebalo imati trostupanjsku unutarnju organizaciju: udruženje <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>, današnje uprave šuma su trgovačka društva (šumska gospodarstva) i današnje šumarije, koje su temelj i početak svega. Predsjednik vinkovačkog ogranka dipl. ing. Ilija Gregorović, napomenuo je kako je prije početka rasprave potrebno naglasiti redoslijed donošenja pojedinih dokumenata. Prvo treba odrediti nacionalnu šumarsku politiku i strategiju pa donijeti Zakon o šumama, a zatim krenuti u restrukturiranje Hrvatskih šuma, jer istovremenim donošenjem ovih akata oni gube svoj smisao. U okviru nacionalne šumarske politike i strategije u gospodarskim šumama treba integralno gospodariti po principu potrajnosti prihoda, a pašarenje i žirenje potrebno je potpuno isključiti iz gospodarskih šuma. Ostvarenu dobit u poslovanju poduzeća koje gospodari šumama treba dijeliti tako da poduzeću pripada 50 %, jedinici lokalne samouprave 25 %, a državnoj upravi 25 %. Članovi vinkovačkog ogranka predlažu da šumskogospodarskim područjem integralno gospodari Trgovačko društvo, koje se podudara sa sadašnjim upravama šuma, a ustroj treba biti dvostupanjski (Uprava šuma i Šumarija). Šumariji se daju različite nadležnosti, a treba je ustrojiti na referentskom sustavu. Dvostupanjskim ustrojem osigurali bi se motivacija, kvaliteta i napredovanje. Predsjednik delničkog ogranka HŠD-a dipl. ing. Damir Delač, naglasio je važnost gospodarenja po principu potrajnosti i održivog korištenja šumskih ekosustava. Državne <strong>šume</strong> u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom prodaje, koncesija ili zakupa nego moraju uživati trajnu zaštitu države i biti u njenom vlasništvu. Šume je potrebno razvrstati u tri zasebne cjeline: jednodobne kontinentalne, raznodobne (preborne) i krške, te integralno gospodariti šumskim ekosustavima. U cilju povećanja ukupnoga prihoda i zapošljavanja, u budućem Poduzeću za <strong>šume</strong> treba omogućiti bavljenje i drugim djelatnostima, koje nisu izravno vezane za gospodarenje drvom (sporedni šumski proizvodi, turizam i dr.). Delnički pred- Ostvarenu dobit u poslovanju poduzeća koje gospodari šumama treba dijeliti tai
Turopoljske svinje u gateru u Siljakovečkoj dubravi 9 Piše: Miroslav IVIrIcobrad Foto: IVI. Mrkobrad očuvanje i zaštita turopoljske svinje zajednički je projel