inovacije struke u nastaloj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Da bi se tvrtka spasila od nacionalizacije, ona se već 1. travnja 1918. godine pretvorila u dioničarsko društvo i tako postala "S. H. Gutman d.d." Belišće. Zbog zasluga u razvijanju industrije i unapređenju gradnje željeznica, S. H. Gutman je 1869. godine dobio plemićku titulu (s pridjevkom "Gelse", a kasnije i "de Belišće" pa je onda nosio ime "barun Gutman de Gelse i Belišće" (Gelse je ime mjesta u Mađarskoj gdje su imali jedan oveći posjed). Poslije smrti Henrika S. Gutmana 1890. godine, braća Gutman postaju istaknuti kapitalisti u industriji <strong>Hrvatske</strong> s golemim nekretninama te privatnom željeznicom (od tuda i naziv "Gutmanova željeznica"). Zbog zasluga u modernizaciji belišćanskog Drvarsko oruđe potkraj 19. stoljeća poduzeća i razvijanju industrije, dobili su 1904. godine drugi pridjevak "belišćanski" i titulu baruna. Gutmanovi su imali strast kupovati <strong>šume</strong>. No, i tu su imali obzira prema konkurenciji i često su kupovali zajednički. Ulagati u <strong>šume</strong> značilo je sigurno uložiti novac, što je omogućavalo neovisnost i elastičnost u vođenju poslovne politike. Kupovali su se cijeli šumski reviri i nastojalo se povećati vlastiti šumski fond. Suma se sjekla prema cijeni drva na tržištu, a ne da bi se namirili kapaciteti. S. H. Gutman za 3 442 000 forinti kupio je od grofa Normana 1884. godine na desetgodišnju eksploataciju 2 796 jutara šuma (pretežno hrastove) i to postaje osnova za podizanje postrojenja za preradu drva u Belišću. Godine 1889. od grofa Majlatha Gutman kupuje određenu drvnu masu, a 1896. godine plemićko dobro (pretežno <strong>šume</strong> grofa Jankovića, te 1897. posjed Slavonska Orahovica u vlasništvu grofa Pejačevića). Tako je 1902. godine S. H. Gutman na području slavonske Podravine posjedovao 41 138 jutara <strong>šume</strong>. Čim je podignuta prva pilana, tvrtka S. H. Gutman organizira iskorištavanje svojih šuma. Za opskrbu pilana sirovinom trebalo je primijeniti nekakav prijevoz. Gradi se željeznica! (O tome u sljedećem broju.) (Korištena povijesna građa Kombinata Belišće i Muzeja u Belišću.) Bajta - nastamba šumskih radnika polovicom 19. stoljeća Radnu snagu čine šumski radnici iz Kranjske (Slovenija) i <strong>Hrvatske</strong>. Dnevna zarada radnika, kod izrade francuske i njemačke dužice, kretala se oko jedan forint. Radnici stanuju u bajtama (barakama) u šumi, a radnička grupa obično broji 5 do 8 radnika. Hrana je jednostavna, a radno vrijeme traje toliko koliko to omogućavaju vremenske prilike, obično preko 10 sati na dan. Izgrađena pilana koja je u ono vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara i 15 tračnih pila s pogonskom snagom 160 KS - stavljena je u pogon 15. studenoga 1884. godine. A/lože se slobodno reći da je ta suvremena pilana bila visoko akumulativna. Tekst i foto: Ivica Tomić Prošla godina u znaku inovacija i nagradadipl. ing. Vladimir Leko Potkraj prošle godine na Međunarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda "lENA" u njemačkome gradu Nurnbergu hrvatski su inovatori za svoje radove dobili 16 medalja: šest zlatnih, sedam srebrnih i tri brončane. Među dobitnicima zlatnih medalja i priznanja bio je i dipl. ing. Vladimir Leko, zaposlenik požeške Uprave šuma. Ovaj šumarski stručnjak iz Pleternice, koji se dugo godina bavi ljekovitim biljem i njegovom primjenom u narodnoj medicini, zalažući se stalno za iskorištavanje ljekovitog bilja kao sporednog proizvoda u našim šumama, predstavio je svoje dvije inovacije: "Kurkumin" kapsule (200 mg za sprječavanje razvoja polipa debeloga crijeva) i "Hepatovit" čaj i kapi za obnavljanje stanica jetre. Za svoje pripravke dobio je dvije zlatne medalje. U ocjenjivačkom sudu tijekom dvodnevnoga rada bilo je 16 stručnjaka iz osam država, a zlatnim seniorima, među kojima i Vladimiru Leki, članovi ocjenjivačkoga suda uputili su najviše upita te s nagrađenima obavili iscrpne razgovore. Petnaestak dana kasnije u Bruxellesu, na 50. Svjetskoj izložbi inovacija, istraživanja i novih tehnologija "Eureka", Leko za ova dva biljna pripravka dobiva također zlatne medalje, od kojih je ona za "Hepatovit" medalja s posebnim mišljenjem, što je zapravo Grand Prix. Podsjećamo čitatelje da je ovaj požeški šumarski stručnjak, odnedavno i umirovljenik, u proljeće 2001. dobio zlatnu medalju za inovaciju "Antidijabetis" čaj, koji sadrži petnaestak biljaka ubranih u ekološki nezagađenim područjima Požeške kotline. 42 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
erfJS'(ASi.^•*,«»/ A»**t uređivanje šuma KUTUNSKE NIZINSKE ŠUME Na međunarodnim izložbama u Niirnbergu i Bruxellesu potkraj prošle godine požeški šumarski stručnjak Vladimir Leko dobio je za svoje biljne pripravi
Change language