You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
inovacije<br />
struke u nastaloj Kraljevini Srba, Hrvata<br />
i Slovenaca. Da bi se tvrtka spasila<br />
od nacionalizacije, ona se već 1. travnja<br />
1918. godine pretvorila u<br />
dioničarsko društvo i tako postala "S.<br />
H. Gutman d.d." Belišće. Zbog zasluga<br />
u razvijanju industrije i unapređenju<br />
gradnje željeznica, S. H.<br />
Gutman je 1869. godine dobio<br />
plemićku titulu (s pridjevkom "Gelse",<br />
a kasnije i "de Belišće" pa je onda<br />
nosio ime "barun Gutman de Gelse i<br />
Belišće" (Gelse je ime mjesta u<br />
Mađarskoj gdje su imali jedan oveći<br />
posjed). Poslije smrti Henrika S. Gutmana<br />
1890. godine, braća Gutman<br />
postaju istaknuti kapitalisti u industriji<br />
<strong>Hrvatske</strong> s golemim nekretninama te<br />
privatnom željeznicom (od tuda i naziv<br />
"Gutmanova željeznica"). Zbog<br />
zasluga u modernizaciji belišćanskog<br />
Drvarsko oruđe potkraj 19.<br />
stoljeća<br />
poduzeća i razvijanju industrije, dobili<br />
su 1904. godine drugi pridjevak<br />
"belišćanski" i titulu baruna.<br />
Gutmanovi su imali strast kupovati<br />
<strong>šume</strong>. No, i tu su imali obzira prema<br />
konkurenciji i često su kupovali<br />
zajednički. Ulagati u <strong>šume</strong> značilo je<br />
sigurno uložiti novac, što je omogućavalo<br />
neovisnost i elastičnost u<br />
vođenju poslovne politike. Kupovali<br />
su se cijeli šumski reviri i nastojalo se<br />
povećati vlastiti šumski fond. Suma se<br />
sjekla prema cijeni drva na tržištu, a<br />
ne da bi se namirili kapaciteti. S. H.<br />
Gutman za 3 442 000 forinti kupio je<br />
od grofa Normana 1884. godine na<br />
desetgodišnju eksploataciju 2 796 jutara<br />
šuma (pretežno hrastove) i to<br />
postaje osnova za podizanje postrojenja<br />
za preradu drva u Belišću.<br />
Godine 1889. od grofa Majlatha Gutman<br />
kupuje određenu drvnu masu, a<br />
1896. godine plemićko dobro (pretežno<br />
<strong>šume</strong> grofa Jankovića, te 1897.<br />
posjed Slavonska Orahovica u<br />
vlasništvu grofa Pejačevića). Tako je<br />
1902. godine S. H. Gutman na<br />
području slavonske Podravine posjedovao<br />
41 138 jutara <strong>šume</strong>.<br />
Čim je podignuta prva pilana, tvrtka<br />
S. H. Gutman organizira iskorištavanje<br />
svojih šuma. Za opskrbu<br />
pilana sirovinom trebalo je primijeniti<br />
nekakav prijevoz. Gradi se željeznica!<br />
(O tome u sljedećem broju.)<br />
(Korištena povijesna građa Kombinata<br />
Belišće i Muzeja u Belišću.)<br />
Bajta - nastamba šumskih radnika polovicom 19. stoljeća<br />
Radnu snagu čine šumski radnici iz Kranjske (Slovenija) i <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Dnevna zarada radnika, kod izrade francuske i njemačke dužice,<br />
kretala se oko jedan forint. Radnici stanuju u bajtama (barakama)<br />
u šumi, a radnička grupa obično broji 5 do 8 radnika. Hrana je<br />
jednostavna, a radno vrijeme traje toliko koliko to omogućavaju<br />
vremenske prilike, obično preko 10 sati na dan.<br />
Izgrađena pilana koja je u ono vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara<br />
i 15 tračnih pila s pogonskom snagom 160 KS - stavljena je u pogon<br />
15. studenoga 1884. godine. A/lože se slobodno reći da je ta<br />
suvremena pilana bila visoko akumulativna.<br />
Tekst i foto: Ivica Tomić<br />
Prošla<br />
godina u<br />
znaku<br />
inovacija<br />
i<br />
nagradadipl.<br />
ing.<br />
Vladimir<br />
Leko<br />
Potkraj prošle godine na Međunarodnoj<br />
izložbi inovacija i novih<br />
proizvoda "lENA" u njemačkome<br />
gradu Nurnbergu hrvatski su<br />
inovatori za svoje radove dobili 16<br />
medalja: šest zlatnih, sedam srebrnih i<br />
tri brončane. Među dobitnicima zlatnih<br />
medalja i priznanja bio je i dipl.<br />
ing. Vladimir Leko, zaposlenik požeške<br />
Uprave šuma. Ovaj šumarski<br />
stručnjak iz Pleternice, koji se dugo<br />
godina bavi ljekovitim biljem i njegovom<br />
primjenom u narodnoj medicini,<br />
zalažući se stalno za iskorištavanje<br />
ljekovitog bilja kao sporednog proizvoda<br />
u našim šumama, predstavio je<br />
svoje dvije inovacije: "Kurkumin" kapsule<br />
(200 mg za sprječavanje razvoja<br />
polipa debeloga crijeva) i "Hepatovit"<br />
čaj i kapi za obnavljanje stanica jetre.<br />
Za svoje pripravke dobio je dvije zlatne<br />
medalje. U ocjenjivačkom sudu<br />
tijekom dvodnevnoga rada bilo je 16<br />
stručnjaka iz osam država, a zlatnim<br />
seniorima, među kojima i Vladimiru<br />
Leki, članovi ocjenjivačkoga suda uputili<br />
su najviše upita te s nagrađenima<br />
obavili iscrpne razgovore.<br />
Petnaestak dana kasnije u Bruxellesu,<br />
na 50. Svjetskoj izložbi inovacija,<br />
istraživanja i novih tehnologija "Eureka",<br />
Leko za ova dva biljna pripravka<br />
dobiva također zlatne medalje, od<br />
kojih je ona za "Hepatovit" medalja s<br />
posebnim mišljenjem, što je zapravo<br />
Grand Prix. Podsjećamo čitatelje da je<br />
ovaj požeški šumarski stručnjak, odnedavno<br />
i umirovljenik, u proljeće 2001.<br />
dobio zlatnu medalju za inovaciju "Antidijabetis"<br />
čaj, koji sadrži petnaestak<br />
biljaka ubranih u ekološki nezagađenim<br />
područjima Požeške kotline.<br />
42 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
Change language